European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2024/866

25.3.2024

Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Novog Zelanda

SADRŽAJ

PREAMBULA

POGLAVLJE 1. –

POČETNE ODREDBE

POGLAVLJE 2. –

NACIONALNI TRETMAN I PRISTUP TRŽIŠTU ZA ROBU

POGLAVLJE 3. –

PRAVILA O PODRIJETLU I POSTUPCI U VEZI S PODRIJETLOM

ODJELJAK A:

PRAVILA O PODRIJETLU

ODJELJAK B:

POSTUPCI U VEZI S PODRIJETLOM

ODJELJAK C:

ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE 4. –

CARINA I OLAKŠAVANJE TRGOVINE

POGLAVLJE 5. –

MJERE ZA ZAŠTITU TRGOVINE

ODJELJAK A:

OPĆE ODREDBE

ODJELJAK B:

ANTIDAMPINŠKE I KOMPENZACIJSKE PRISTOJBE

ODJELJAK C:

GLOBALNE ZAŠTITNE MJERE

ODJELJAK D:

BILATERALNE ZAŠTITNE MJERE

PODODJELJAK 1.:

POSTUPOVNA PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA BILATERALNE ZAŠTITNE MJERE

POGLAVLJE 6. –

SANITARNE I FITOSANITARNE MJERE

POGLAVLJE 7. –

ODRŽIVI PREHRAMBENI SUSTAVI

POGLAVLJE 8. –

DOBROBIT ŽIVOTINJA

POGLAVLJE 9. –

TEHNIČKE PREPREKE TRGOVINI

POGLAVLJE 10. –

TRGOVINA USLUGAMA I ULAGANJA

ODJELJAK A:

OPĆE ODREDBE

ODJELJAK B:

LIBERALIZACIJA ULAGANJA

ODJELJAK C:

PREKOGRANIČNA TRGOVINA USLUGAMA

ODJELJAK D:

ULAZAK I PRIVREMENI BORAVAK FIZIČKIH OSOBA U POSLOVNE SVRHE

ODJELJAK E:

REGULATORNI OKVIR

PODODJELJAK 1.:

DOMAĆI PROPISI

PODODJELJAK 2.:

ODREDBE OPĆE PRIMJENE

PODODJELJAK 3.:

USLUGE DOSTAVE

PODODJELJAK 4.:

TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

PODODJELJAK 5.:

FINANCIJSKE USLUGE

PODODJELJAK 6.:

USLUGE MEĐUNARODNOG POMORSKOG PRIJEVOZA

POGLAVLJE 11. –

KRETANJA KAPITALA, PLAĆANJA I PRIJENOSI

POGLAVLJE 12. –

DIGITALNA TRGOVINA

ODJELJAK A:

OPĆE ODREDBE

ODJELJAK B:

PREKOGRANIČNI PROTOK PODATAKA I ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

ODJELJAK C:

POSEBNE ODREDBE

POGLAVLJE 13. –

ENERGIJA I SIROVINE

POGLAVLJE 14. –

JAVNA NABAVA

POGLAVLJE 15. –

POLITIKA TRŽIŠNOG NATJECANJA

POGLAVLJE 16. –

SUBVENCIJE

POGLAVLJE 17. –

PODUZEĆA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU

POGLAVLJE 18. –

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

ODJELJAK A:

OPĆE ODREDBE

ODJELJAK B:

STANDARDI U PODRUČJU PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

PODODJELJAK 1.:

AUTORSKO PRAVO I SRODNA PRAVA

PODODJELJAK 2.:

ŽIGOVI

PODODJELJAK 3.:

DIZAJNI

PODODJELJAK 4.:

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

PODODJELJAK 5.:

ZAŠTITA NEOBJAVLJENIH INFORMACIJA

PODODJELJAK 6.:

BILJNE SORTE

ODJELJAK C:

PROVEDBA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

PODODJELJAK 1.:

PROVEDBA U GRAĐANSKIM I UPRAVNIM STVARIMA

PODODJELJAK 2.:

PROVEDBA NA GRANICAMA

ODJELJAK D:

ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE 19. –

TRGOVINA I ODRŽIVI RAZVOJ

POGLAVLJE 20. –

TRGOVINSKA I GOSPODARSKA SURADNJA S MAORIMA

POGLAVLJE 21. –

MALA I SREDNJA PODUZEĆA

POGLAVLJE 22. –

DOBRA REGULATORNA PRAKSA I REGULATORNA SURADNJA

POGLAVLJE 23. –

TRANSPARENTNOST

POGLAVLJE 24. –

INSTITUCIONALNE ODREDBE

POGLAVLJE 25. –

IZNIMKE I OPĆE ODREDBE

POGLAVLJE 26. –

RJEŠAVANJE SPOROVA

ODJELJAK A:

CILJ I PODRUČJE PRIMJENE

ODJELJAK B:

SAVJETOVANJE

ODJELJAK C:

POSTUPCI POVJERENSTVA

ODJELJAK D:

POSREDOVANJE

ODJELJAK E:

ZAJEDNIČKE ODREDBE

POGLAVLJE 27. –

ZAVRŠNE ODREDBE

PRILOG 2.-A:

RASPOREDI UKIDANJA CARINA

ODJELJAK A:

OPĆE ODREDBE

ODJELJAK B:

UPRAVLJANJE CARINSKIM KVOTAMA

ODJELJAK C:

CARINSKE KVOTE EUROPSKE UNIJE

ODJELJAK D:

FAKTORI KONVERZIJE

PRILOG 3.-A:

UVODNE NAPOMENE UZ PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE

PRILOG 3.-B:

PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE

DODATAK 3.-B-1.:

KVOTE ZA PROIZVODE S PODRIJETLOM I ALTERNATIVNA POSEBNA PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE IZ PRILOGA 3.-B (PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE)

PRILOG 3.-C:

TEKST TVRDNJE O PODRIJETLU

PRILOG 3.-D:

IZJAVA DOBAVLJAČA IZ ČLANKA 3.3. STAVKA 4. (KUMULACIJA PODRIJETLA)

PRILOG 3.-E:

ZAJEDNIČKA IZJAVA O KNEŽEVINI ANDORI

PRILOG 3.-F:

ZAJEDNIČKA IZJAVA O REPUBLICI SAN MARINU

PRILOG 6.-A:

NADLEŽNA TIJELA

PRILOG 6.-B:

REGIONALNI UVJETI ZA BILJE I BILJNE PROIZVODE

PRILOG 6.-C:

PRIZNAVANJE ISTOVRIJEDNOSTI SANITARNIH I FITOSANITARNIH MJERA

PRILOG 6.-D:

SMJERNICE I POSTUPCI ZA REVIZIJU ILI PROVJERU

PRILOG 6.-E:

CERTIFIKACIJA

ODJELJAK 1.:

PROIZVODI S DOGOVORENOM ISTOVRIJEDNOŠĆU IZ PRILOGA 6.-C (PRIZNAVANJE ISTOVRIJEDNOSTI SANITARNIH I FITOSANITARNIH MJERA) – IZJAVE

ODJELJAK 2.:

ELEKTRONIČKI PRIJENOS PODATAKA

ODJELJAK 3.:

ODGOVOR NA KRIZE

PRILOG 6.-F:

UVOZNE PROVJERE I NAKNADE

PRILOG 9.-A:

PRIHVAĆANJE OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI (DOKUMENTI)

PRILOG 9.-B:

MOTORNA VOZILA I OPREMA ILI NJIHOVI DIJELOVI

DODATAK 9.-B-1.:

ISKLJUČENE KATEGORIJE VOZILA

PRILOG 9.-C:

ARANŽMAN IZ ČLANKA 9.10. STAVKA 5. TOČKE (b) ZA SUSTAVNU RAZMJENU INFORMACIJA U VEZI SA SIGURNOŠĆU NEPREHRAMBENIH PROIZVODA I POVEZANIM PREVENTIVNIM, RESTRIKTIVNIM I KOREKTIVNIM MJERAMA

PRILOG 9.-D:

ARANŽMAN IZ ČLANKA 9.10. STAVKA 6. ZA REDOVITU RAZMJENU INFORMACIJA O MJERAMA PODUZETIMA U VEZI S NEUSKLAĐENIM NEPREHRAMBENIM PROIZVODIMA KOJI NISU OBUHVAĆENI ČLANKOM 9.10. STAVKOM 5. TOČKOM (b)

PRILOG 9.-E:

VINA I JAKA ALKOHOLNA PIĆA

DODATAK 9.-E-1.:

ZAKONODAVSTVO NOVOG ZELANDA IZ ČLANKA 6. (DEFINICIJE PROIZVODA I ENOLOŠKI POSTUPCI) STAVKA 1. TOČKE (a)

DODATAK 9.-E-2.:

ZAKONODAVSTVO NOVOG ZELANDA IZ ČLANKA 6. (DEFINICIJE PROIZVODA I ENOLOŠKI POSTUPCI) STAVKA 1. TOČKE (b)

DODATAK 9.-E-3.:

ENOLOŠKI POSTUPCI NOVOG ZELANDA

DODATAK 9.-E-4.:

ZAKONODAVSTVO UNIJE IZ ČLANKA 6. (DEFINICIJE PROIZVODA I ENOLOŠKI POSTUPCI) STAVKA 2. TOČKE (a)

DODATAK 9.-E-5.:

ZAKONODAVSTVO UNIJE IZ ČLANKA 6. (DEFINICIJE PROIZVODA I ENOLOŠKI POSTUPCI) STAVKA 2. TOČKE (b)

DODATAK 9.-E-6.:

ENOLOŠKI POSTUPCI EUROPSKE UNIJE

DODATAK 9.-E-7.:

POJEDNOSTAVNJENI DOKUMENT VI-1

DODATAK 9.-E-8.:

POJEDNOSTAVNJENI CERTIFIKAT

DODATAK 9.-E-9.:

IZJAVE

PRILOG 10.-A:

POSTOJEĆE MJERE

PRILOG 10.-B:

BUDUĆE MJERE

PRILOG 10.-C:

POSLOVNI POSJETITELJI U SVRHU OSNIVANJA POSLOVNE JEDINICE, OSOBE PREMJEŠTENE UNUTAR DRUŠTVA I POSLOVNI POSJETITELJI U KRATKOROČNOM POSJETU

PRILOG 10.-D:

POPIS AKTIVNOSTI POSLOVNIH POSJETITELJA U KRATKOROČNOM POSJETU

PRILOG 10.-E:

UGOVORNI PRUŽATELJI USLUGA I SAMOSTALNI DJELATNICI

PRILOG 10.-F:

KRETANJE FIZIČKIH OSOBA U POSLOVNE SVRHE

PRILOG 13.:

POPISI ENERGENATA, UGLJIKOVODIKA I SIROVINA

PRILOG 14.:

OBVEZE U POGLEDU PRISTUPA TRŽIŠTU JAVNE NABAVE

ODJELJAK A:

RASPORED EUROPSKE UNIJE

ODJELJAK B:

RASPORED NOVOG ZELANDA

PODODJELJAK 1.:

TIJELA SREDIŠNJE DRŽAVNE UPRAVE

PODODJELJAK 2.:

TIJELA VLASTI ISPOD SREDIŠNJE RAZINE

PODODJELJAK 3.:

OSTALI SUBJEKTI

PODODJELJAK 4.:

ROBA

PODODJELJAK 5.:

USLUGE

PODODJELJAK 6.:

GRAĐEVINSKE USLUGE

PODODJELJAK 7.:

OPĆE NAPOMENE

PRILOG 18.-A:

RAZREDI PROIZVODA

PRILOG 18.-B:

POPISI OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

ODJELJAK A:

POPIS OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA – EUROPSKA UNIJA

ODJELJAK B:

POPIS OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA – NOVI ZELAND

PRILOG 19.:

ROBA I USLUGE POVEZANE S OKOLIŠEM

PRILOG 24.:

POSLOVNIK ODBORA ZA TRGOVINU

PRILOG 26.-A:

POSLOVNIK ZA RJEŠAVANJE SPOROVA

PRILOG 26.-B:

KODEKS PONAŠANJA ZA ČLANOVE POVJERENSTVA I POSREDNIKE

PRILOG 26.-C:

POSLOVNIK ZA POSREDOVANJE

PRILOG 27.:

ZAJEDNIČKA IZJAVA O CARINSKIM UNIJAMA

DODATAK 2.-A-1.:

TARIFNI RASPORED EUROPSKE UNIJE

DODATAK 2.-A-2.:

TARIFNI RASPORED NOVOG ZELANDA

PREAMBULA

Europska unija, dalje u tekstu „Unija”,

i

Novi Zeland,

koji se dalje u tekstu pojedinačno nazivaju „stranka”, a zajednički „stranke”,

UVAŽAVAJUĆI svoje dugotrajno i čvrsto partnerstvo utemeljeno na zajedničkim načelima i vrijednostima koje se odražavaju u Sporazumu o partnerstvu o odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane, sastavljenom u Bruxellesu 5. listopada 2016., te važnost svojega gospodarskog, trgovinskog i ulagačkog odnosa;

ODLUČNI. ojačati svoje gospodarske odnose i proširiti bilateralnu trgovinu i ulaganja;

UVAŽAVAJUĆI važnost globalne suradnje u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa;

UVAŽAVAJUĆI važnost transparentnosti u međunarodnoj trgovini i ulaganjima na korist svih dionika;

NASTOJEĆI uspostaviti stabilno i predvidljivo okruženje s jasnim i uzajamno korisnim pravilima kojima se uređuju trgovina i ulaganja između stranaka te smanjiti ili ukloniti prepreke trgovini i ulaganjima;

POTVRĐUJUĆI da je te Tiriti o Waitangi/ Ugovor iz Waitangija temeljni dokument od ustavne važnosti za Novi Zeland;

ŽELEĆI poboljšati životni standard, promicati uključivi gospodarski rast i stabilnost, stvarati nove mogućnosti zapošljavanja i unaprijediti opće blagostanje te, u tu svrhu, potvrđujući svoju odlučnost u pogledu promicanja liberalizacije trgovine i ulaganja;

UVJERENI da će se ovim Sporazumom stvoriti prošireno i sigurno tržište za robu i usluge, što će pridonijeti jačanju konkurentnosti njihovih poduzeća na svjetskim tržištima;

ODLUČNI jačati uzajamne gospodarske, trgovinske i ulagačke odnose u skladu s ciljem održivog razvoja u njegovoj gospodarskoj, socijalnoj i ekološkoj dimenziji te promicati trgovinu i ulaganja koji su u skladu s ciljevima visoke razine zaštite okoliša i rada te s mjerodavnim međunarodno priznatim normama i sporazumima čije su stranke;

ODLUČNI poboljšati dobrobit potrošača politikama kojima se osigurava visoka razina zaštite potrošača, izbor potrošača i gospodarsko blagostanje;

POTVRĐUJUĆI pravo stranaka na regulaciju na svojem području radi ostvarivanja legitimnih ciljeva politike kao što su zaštita života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, uključujući klimatske promjene, javni moral, socijalna zaštita i zaštita potrošača, dobrobit životinja, privatnost i zaštita podataka, promicanje i zaštita kulturne raznolikosti te, kad je riječ o Novom Zelandu, promicanje ili zaštita prava, interesa, dužnosti i odgovornosti Maora;

OBVEZUJUĆI se na komunikaciju sa svim relevantnim dionicima iz civilnog društva, uključujući privatni sektor, sindikate i druge nevladine organizacije;

UVAŽAVAJUĆI važnost promicanja uključivog sudjelovanja u međunarodnoj trgovini te uklanjanja prepreka i drugih poteškoća koje domaćim dionicima otežavaju pristup međunarodnoj trgovini i iskorištavanje gospodarskih prilika, među ostalim u području digitalne trgovine;

ODLUČNI da u doprinosu razvoju trgovine i izravnih stranih ulaganja u obzir uzmu posebne izazove s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća;

UVAŽAVAJUĆI važnost međunarodne trgovine u omogućivanju i poboljšanju dobrobiti Maora te poteškoće na koje nailaze Maori, uključujući wāhine Māori, kad žele iskoristiti prilike za trgovinu i ulaganja koje proizlaze iz međunarodne trgovine, uključujući mogućnosti i koristi koje nastaju na temelju ovog Sporazuma;

NASTOJEĆI poboljšati rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena promicanjem važnosti rodno uključivih politika i praksi u gospodarskim aktivnostima, uključujući međunarodnu trgovinu, kako bi se uklonili svi oblici rodno uvjetovane diskriminacije;

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju podršku Povelji Ujedinjenih naroda, koja je potpisana u San Franciscu 26. lipnja 1945., i uzimajući u obzir načela utvrđena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, koju je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948.;

NADOGRAĐUJUĆI svoja prava i obveze iz Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, sastavljenog 15. travnja 1994. u Marakešu, i drugih multilateralnih i bilateralnih instrumenata suradnje čije su stranke,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

POGLAVLJE 1.

Početne odredbe

Članak 1.1.

Ciljevi ovog Sporazuma

Ciljevi su ovog Sporazuma liberalizacija i olakšavanje trgovine i ulaganja te promicanje bližih gospodarskih odnosa između stranaka.

Članak 1.2.

Opće definicije

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„poljoprivredni proizvod” znači proizvod naveden u Prilogu 1. Sporazumu o poljoprivredi;

(b)

„CCMAA” znači Sporazum između Europske unije i Novog Zelanda o suradnji i uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima (1), sastavljen u Bruxellesu 3. srpnja 2017.;

(c)

„carinsko tijelo” znači:

i.

kad je riječ o Novom Zelandu, carinska služba Novog Zelanda; i

ii.

kad je riječ o Uniji, službe Europske komisije nadležne za carinska pitanja ili, prema potrebi, carinske uprave i druga tijela u državama članicama ovlaštena za primjenu i izvršavanje carinskog zakonodavstva;

(d)

„carina” znači sve carine ili davanja bilo koje vrste koji se naplaćuju na uvoz ili u vezi s uvozom robe, ali ne uključuje:

i.

naknadu istovjetnu nacionalnom porezu uvedenu u skladu s člankom III. stavkom 2. GATT-a iz 1994.;

ii.

antidampinšku ili kompenzacijsku pristojbu koja se primjenjuje u skladu s GATT-om iz 1994., Sporazumom o antidampingu i Sporazumom o SCM-u; i

iii.

pristojbe i druga davanja uvedena na uvoz ili u vezi s uvozom koje su iznosom ograničene na približni trošak pruženih usluga;

(e)

„CPC” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda (Statistički dokumenti, serija M, br. 77, Odjel za gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.);

(f)

„dan” znači kalendarski dan;

(g)

„poduzeće” znači pravna osoba, podružnica ili predstavništvo pravne osobe;

(h)

„EU” ili „Unija” znači Europska unija;

(i)

„postojeći”, osim ako je u ovom Sporazumu utvrđeno drukčije, znači na snazi na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma;

(j)

„roba stranke” znači domaći proizvod u smislu GATT-a iz 1994. i uključuje robu podrijetlom iz te stranke;

(k)

„Harmonizirani sustav” ili „HS” znači Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označivanja robe, uključujući sve njegove pravne napomene i izmjene koje je izradio WCO;

(l)

„tarifni broj” znači prve četiri znamenke tarifnog broja Harmoniziranog sustava;

(m)

„ILO” znači Međunarodna organizacija rada;

(n)

„pravna osoba” znači svaki pravni subjekt koji je valjano osnovan ili na neki drugi način organiziran na temelju prava stranke, radi stjecanja dobiti ili ne, te neovisno o tome je li u privatnom ili državnom vlasništvu, uključujući sva trgovačka društva, zaklade, partnerstva, zajedničke pothvate, poduzeća s jednim vlasnikom ili udruženja;

(o)

„mjera” znači svaka mjera stranke u obliku zakona, drugog propisa, pravila, postupka, odluke, administrativne mjere, zahtjeva ili prakse ili u bilo kojem drugom obliku (2);

(p)

„mjere stranke” znači mjere koje donose ili provode (3):

i.

središnje, regionalne ili lokalne vlasti ili tijela; i

ii.

nevladina tijela pri izvršavanju ovlasti koje su im povjerile središnje, regionalne ili lokalne vlasti ili tijela;

(q)

„država članica” znači država članica Unije;

(r)

„fizička osoba stranke” znači:

i.

kad je riječ o Uniji, državljanin jedne od država članica prema njezinu pravu (4); i

ii.

kad je riječ o Novom Zelandu, državljanin Novog Zelanda u skladu s njegovim pravom (5);

(s)

„OECD” znači Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj;

(t)

„s podrijetlom” znači da ispunjava uvjete za proizvode s podrijetlom u skladu s pravilima o podrijetlu utvrđenima u poglavlju 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom);

(u)

„roba s podrijetlom” ili „roba podrijetlom iz stranke” znači roba koja ispunjava uvjete na temelju pravila o podrijetlu utvrđenih u poglavlju 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom);

(v)

„osoba” znači fizička ili pravna osoba;

(w)

„povlašteno tarifno postupanje” znači stopa carine koja se primjenjuje na robu s podrijetlom u skladu s rasporedima ukidanja carina iz Priloga 2.-A (Rasporedi ukidanja carina);

(x)

„Sanitarni sporazum” znači Sporazum između Europske zajednice i Novog Zelanda o sanitarnim mjerama koje se primjenjuju u trgovini živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (6), sastavljen u Bruxellesu 17. prosinca 1996.;

(y)

„sanitarna ili fitosanitarna mjera” znači svaka mjera iz stavka 1. Priloga A Sporazumu o SPS-u;

(z)

„SDR” znači posebno pravo vučenja;

(aa)

„pružatelj usluge” znači svaka osoba koja pruža ili nastoji pružati uslugu;

(bb)

„MSP” znači malo i srednje poduzeće;

(cc)

„područje” ili „državno područje” znači, u odnosu na svaku stranku, područje na kojem se primjenjuje ovaj Sporazum u skladu s člankom 1.4. (Teritorijalno područje primjene);

(dd)

„UFEU” znači Ugovor o funkcioniranju Europske unije;

(ee)

„Pariški sporazum” znači Pariški sporazum u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (7), sastavljen u Parizu 12. prosinca 2015.;

(ff)

„Sporazum o partnerstvu” znači Sporazum o partnerstvu o odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane (8), sastavljen u Bruxellesu 5. listopada 2016.;

(gg)

„treća zemlja” znači zemlja ili područje izvan teritorijalnog područja primjene ovog Sporazuma;

(hh)

„WTO” znači Svjetska trgovinska organizacija; i

(ii)

„WCO” znači Svjetska carinska organizacija.

Članak 1.3.

Sporazumi WTO-a

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Sporazum o poljoprivredi” znači Sporazum o poljoprivredi iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(b)

„Sporazum o zaštitnim mjerama” znači Sporazum o zaštitnim mjerama iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(c)

„Sporazum o antidampingu” znači Sporazum o primjeni članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994. iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(d)

„Sporazum o određivanju carinske vrijednosti” znači Sporazum o provedbi članka VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994. iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(e)

„DSU” znači Dogovor o pravilima i postupcima za rješavanje sporova iz Priloga 2. Sporazumu o WTO-u;

(f)

„GATS” znači Opći sporazum o trgovini uslugama iz Priloga 1.B Sporazumu o WTO-u;

(g)

„GATT iz 1994.” znači Opći sporazum o carinama i trgovini 1994. iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(h)

„GPA” znači Sporazum o javnoj nabavi, kako je izmijenjen Protokolom o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi, koji je sastavljen u Ženevi 30. ožujka 2012.;

(i)

„Sporazum o izdavanju uvoznih dozvola” znači Sporazum o postupcima izdavanja uvoznih dozvola iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(j)

„Sporazum o SCM-u” znači Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(k)

„Sporazum o SPS-u” znači Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(l)

„Sporazum o TBT-u” znači Sporazum o tehničkim preprekama u trgovini iz Priloga 1.A Sporazumu o WTO-u;

(m)

„Sporazum o TRIPS-u” znači Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva iz Priloga 1.C Sporazumu o WTO-u; i

(n)

„Sporazum o WTO-u” znači Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, sastavljen u Marakešu 15. travnja 1994.

Članak 1.4.

Teritorijalna primjena

1.   Ovaj se Sporazum primjenjuje:

(a)

na područja na kojima se primjenjuju Ugovor o Europskoj uniji i UFEU pod uvjetima utvrđenima u tim Ugovorima; i

(b)

na državno područje Novog Zelanda i isključivi gospodarski pojas, morsko dno i podzemlje nad kojima Novi Zeland ostvaruje suverena prava na prirodne resurse u skladu s međunarodnim pravom, ali ne uključuje Tokelau.

2.   Odredbe ovog Sporazuma o tarifnom postupanju s robom, uključujući pravila o podrijetlu i postupke u vezi s podrijetlom, primjenjuju se i na dijelove carinskog područja Unije iz članka 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. točkom (a) ovog članka.

3.   Upućivanja na „područje” ili „državno područje” u ovom Sporazumu tumače se u skladu sa stavcima 1. i 2., osim ako je izričito predviđeno drukčije.

Članak 1.5.

Odnos prema drugim međunarodnim sporazumima

1.   Osim ako je u ovom Sporazumu predviđeno drukčije, ovim se Sporazumom ne zamjenjuju i ne stavljaju izvan snage postojeći sporazumi između Europske zajednice, Unije ili država članica, s jedne strane i Novog Zelanda, s druge strane.

2.   Ovaj je Sporazum sastavni dio ukupnih bilateralnih odnosa kako su uređeni Sporazumom o partnerstvu te čini dio zajedničkog institucionalnog okvira.

3.   Stranke potvrđuju svoja uzajamna prava i obveze iz Sporazuma o WTO-u. Podrazumijeva se da se ničim u ovom Sporazumu od stranaka ne zahtijeva da postupaju na način koji nije u skladu s njihovim obvezama u okviru Sporazuma o WTO-u.

4.   U slučaju nedosljednosti između ovog Sporazuma i bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma koji nije Sporazum o WTO-u, čije su potpisnice obje stranke ovog Sporazuma, stranke se odmah međusobno savjetuju radi pronalaženja uzajamno zadovoljavajućeg rješenja.

5.   Osim ako je navedeno drukčije, ako su u ovaj Sporazum u cijelosti ili djelomično ugrađeni međunarodni sporazumi ili se na njih upućuje, podrazumijeva se da to uključuje i izmjene tih sporazuma i sporazume koji ih nasljeđuju, a koji za obje stranke stupaju na snagu na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ili nakon tog datuma.

6.   Ako se kao posljedica izmjena ovog Sporazuma ili sporazuma koji ga nasljeđuju, kako je navedeno u stavku 5., pojave pitanja u vezi s provedbom ili primjenom ovog Sporazuma, stranke se na zahtjev jedne od stranaka mogu međusobno savjetovati kako bi prema potrebi pronašle obostrano zadovoljavajuće rješenje takvog pitanja.

Članak 1.6.

Uspostava područja slobodne trgovine

Stranke uspostavljaju područje slobodne trgovine u skladu s člankom XXIV. GATT-a iz 1994. i člankom V. GATS-a.

POGLAVLJE 2.

Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu

Članak 2.1.

Cilj

Stranke postupno i uzajamno liberaliziraju trgovinu robom u skladu s ovim Sporazumom.

Članak 2.2.

Područje primjene

Osim ako ovim Sporazumom nije predviđeno drukčije, ovo se poglavlje primjenjuje na trgovinu robom stranke.

Članak 2.3.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„karnet ATA” znači dokument koji se izrađuje u skladu s Prilogom Carinskoj konvenciji o karnetu ATA za privremeni uvoz robe, sastavljenoj u Bruxellesu 6. prosinca 1961.;

(b)

„konzularna transakcija” znači postupak dobivanja konzularnog računa ili konzularne vize za trgovački račun, potvrde o podrijetlu, manifesta, izvozne deklaracije pošiljatelja ili druge carinske dokumentacije povezane s uvozom robe od konzula stranke uvoznice na području stranke izvoznice ili na državnom području treće zemlje;

(c)

„postupak izdavanja izvoznih dozvola” znači upravni postupak u okviru kojeg se zahtijeva da se relevantnom upravnom tijelu ili relevantnim upravnim tijelima kao preduvjet za izvoz s područja stranke izvoznice podnese zahtjev ili druga dokumentacija (osim one koja se inače traži za potrebe carinjenja);

(d)

„postupak izdavanja uvoznih dozvola” znači upravni postupak u okviru kojeg se zahtijeva da se relevantnom upravnom tijelu ili relevantnim upravnim tijelima kao preduvjet za uvoz na područje stranke uvoznice podnese zahtjev ili druga dokumentacija (osim one koja se inače traži za potrebe carinjenja);

(e)

„obnovljena roba” znači roba razvrstana u poglavlja HS-a od 84. do 90. ili tarifni broj 94.02. koja:

i.

u cijelosti se ili djelomično sastoji od dijelova dobivenih iz rabljene robe;

ii.

ima slična radna svojstva i radne uvjete kao istovjetna nova roba; i

iii.

dobiva isto jamstvo kao istovjetna nova roba;

(f)

„popravak” ili „izmjena” znači svaki postupak obrade robe, bez obzira na to povećava li se njime njezina vrijednost, radi otklanjanja kvarova u radu ili materijalne štete, koji podrazumijeva ponovno uspostavljanje izvorne funkcije robe ili osiguravanje usklađenosti s tehničkim zahtjevima za njezinu upotrebu, bez čega se roba više ne bi mogla upotrebljavati na uobičajeni način u svrhe za koje je namijenjena; popravak ili izmjena robe uključuju obnovu i održavanje, ali ne uključuju obradu ili postupak kojim se:

i.

uništavaju osnovne značajke robe ili stvara nova ili tržišno različita roba;

ii.

nedovršena roba pretvara u gotovu robu; ili

iii.

bitno mijenja funkcija robe; i

(g)

„kategorija postupnog snižavanja” znači rok za ukidanje carina u rasponu od nula do sedam godina, nakon čega je roba oslobođena carine, osim ako nije drukčije navedeno u Prilogu 2.-A (Rasporedi ukidanja carina).

Članak 2.4.

Nacionalni tretman unutarnjeg oporezivanja i propisa

Svaka stranka odobrava nacionalni tretman robi druge stranke u skladu s člankom III. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje i dodatne odredbe. U tu se svrhu članak III. GATT-a iz 1994. te njegove napomene za tumačenje i dodatne odredbe mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov dio.

Članak 2.5.

Ukidanje carina

1.   Osim ako je ovim Sporazumom predviđeno drukčije, svaka stranka smanjuje ili ukida carine na robu podrijetlom iz druge stranke u skladu s Prilogom 2.-A (Rasporedi ukidanja carina).

2.   Za potrebe stavka 1. osnovna carinska stopa osnovna je stopa utvrđena za svaku robu u Prilogu 2.-A (Rasporedi ukidanja carina).

3.   Ako stranka smanji svoju carinsku stopu koja se primjenjuje prema načelu najpovlaštenije nacije, takva se carinska stopa primjenjuje na robu podrijetlom iz druge stranke sve dok je ta stopa niža od carinske stope utvrđene u skladu s Prilogom 2.-A (Rasporedi ukidanja carina).

4.   Dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke se na zahtjev stranke savjetuju kako bi razmotrile ubrzavanje smanjenja ili ukidanja carina utvrđenih u Prilogu 2.-A (Rasporedi ukidanja carina). Odbor za trgovinu može donijeti odluku o izmjeni Priloga 2.-A (Rasporedi ukidanja carina) kako bi se ubrzalo smanjenje ili ukidanje carina.

5.   Stranka u svakom trenutku može samostalno ubrzati ukidanje carina utvrđenih u Prilogu 2.-A (Rasporedi ukidanja carina) na robu podrijetlom iz druge stranke. Ta stranka obavješćuje drugu stranku što je prije moguće prije nego što nova carina počne proizvoditi učinke.

6.   Ako samostalno ubrza ukidanje carina u skladu sa stavkom 5. ovog članka, stranka može povećati dotičnu carinu do razine utvrđene u Prilogu 2.-A (Rasporedi ukidanja carina) za odgovarajuću godinu nakon svakog samostalnog smanjenja.

Članak 2.6.

Mirovanje

Osim ako ovim Sporazumom nije drukčije predviđeno, nijedna stranka ne može povećati carine koje su u Prilogu 2.-A (Rasporedi ukidanja carina) određene kao osnovna stopa ni donijeti nove carine na robu podrijetlom iz druge stranke.

Članak 2.7.

Izvozne carine, porezi ili druga davanja

1.   Stranka ne donosi niti zadržava:

(a)

carine, poreze ili druga davanja bilo koje vrste na izvoz ili u vezi s izvozom robe u drugu stranku; ili

(b)

nacionalni porez ili druga davanja na robu koja se izvozi u drugu stranku koji su viši od poreza ili davanja koji bi bili uvedeni na sličnu robu da je namijenjena domaćoj potrošnji.

2.   Ništa iz ovog članka ne sprečava stranku da na izvoz robe uvede pristojbu ili davanje koje je dopušteno na temelju članka 2.8. (Pristojbe i formalnosti).

Članak 2.8.

Naknade i formalnosti

1.   Svaka stranka osigurava, u skladu s člankom VIII. stavkom 1. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje i dodatne odredbe, da su iznosi svih pristojbi i davanja bilo koje vrste koje uvodi na uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom robe ograničeni na približni trošak pruženih usluga te da te pristojbe i davanja ne predstavljaju posrednu zaštitu domaće robe ni oporezivanje uvoza ili izvoza za fiskalne svrhe.

2.   Stranka ne naplaćuje pristojbe i davanja bilo koje vrste iz stavka 1. na ad valorem osnovi.

3.   Svaka stranka odmah objavljuje sve pristojbe i davanja bilo koje vrste koje naplaćuje na uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom robe u obliku koji državnim tijelima, trgovcima i drugim zainteresiranim stranama omogućuje da se o njima informiraju.

4.   Nijedna stranka ne zahtijeva konzularne transakcije, uključujući one povezane s pristojbama i davanjima bilo koje vrste, u vezi s uvozom bilo koje robe druge stranke.

5.   Za potrebe ovog članka pristojbe ili davanja bilo koje vrste ne uključuju izvozne poreze, carine, davanja istovjetna nacionalnom porezu ili druga unutarnja davanja koja se uvode u skladu s člankom III. stavkom 2. GATT-a iz 1994. ni antidampinške ili kompenzacijske pristojbe.

Članak 2.9.

Popravljena ili izmijenjena roba

1.   Stranka ne primjenjuje carinu na robu, neovisno o njezinu podrijetlu, koja je ponovno ušla na njezino područje nakon što je s njega privremeno izvezena na područje druge stranke radi popravka ili izmjene, neovisno o tome je li se taj popravak ili izmjena mogao obaviti na području stranke iz koje je roba izvezena radi popravka ili izmjene.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na robu uvezenu na carinsko skladište, u zone slobodne trgovine ili robu sličnog statusa, koja se potom izvozi radi popravka ili izmjene i ne uvozi se ponovno na carinsko skladište, u zone slobodne trgovine ili robu sličnog statusa.

3.   Stranka ne primjenjuje carinu na robu, neovisno o njezinu podrijetlu, koja se privremeno uvozi s područja druge stranke radi popravka ili izmjene.

Članak 2.10.

Obnovljena roba

1.   Tretman koji stranka odobrava za obnovljenu robu druge stranke nije manje povoljan od tretmana koji odobrava za istovjetnu novu robu.

2.   Podrazumijeva se da se članak 2.11. (Uvozna i izvozna ograničenja) primjenjuje na uvozne ili izvozne zabrane ili na ograničenja na uvoz ili izvoz obnovljene robe. Ako stranka donese ili zadrži uvozne ili izvozne zabrane ili ograničenja na uvoz ili izvoz rabljene robe, te mjere ne primjenjuje na obnovljenu robu.

3.   Stranka može zahtijevati da obnovljena roba bude označena kao takva za distribuciju ili prodaju na njezinu području te da ispunjava sve primjenjive tehničke zahtjeve koji se primjenjuju na istovjetnu novu robu.

Članak 2.11.

Uvozna i izvozna ograničenja

1.   Stranka ne donosi niti zadržava zabrane ili ograničenja na uvoz robe druge stranke ili na izvoz ili prodaju za izvoz robe na carinsko područje druge stranke, osim u skladu s člankom XI. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje i dodatne odredbe. U tu se svrhu članak XI. GATT-a iz 1994. te njegove napomene za tumačenje i dodatne odredbe mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov dio.

2.   Stranka ne donosi niti zadržava:

(a)

zahtjeve u pogledu uvoznih i izvoznih cijena (10), osim kako je dopušteno pri izvršenju naloga za plaćanje kompenzacijske i antidampinške pristojbe te preuzetih obveza; ili

(b)

izdavanje uvoznih dozvola koje je uvjetovano ispunjenjem zahtjeva u pogledu rezultata.

Članak 2.12.

Označivanje podrijetla

1.   Ako pri uvozu robe iz Unije zahtijeva oznaku podrijetla, Novi Zeland prihvaća oznaku podrijetla „Made in the EU” pod uvjetima koji nisu manje povoljni od onih koji se primjenjuju na oznake podrijetla države članice.

2.   Za potrebe oznake podrijetla „Made in the EU” Novi Zeland tretira Uniju kao jedinstveno područje.

Članak 2.13.

Postupci izdavanja uvoznih dozvola

1.   Stranke svaki postupak izdavanja uvoznih dozvola donose i vode u skladu s člancima od 1. do 3. Sporazuma o izdavanju uvoznih dozvola. U tu svrhu članci od 1. do 3. Sporazuma o izdavanju uvoznih dozvola ugrađuju se mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaju njegov dio.

2.   Stranka koja donese novi ili izmijeni postojeći postupak izdavanja uvoznih dozvola drugu stranku o donošenju ili izmjeni obavješćuje bez odgode, a u svakom slučaju najkasnije 60 dana od datuma objave predmetnog postupka. Ta obavijest sadržava informacije propisane člankom 5. stavkom 2. Sporazuma o izdavanju uvoznih dozvola. Smatra se da stranka poštuje tu obvezu obavješćivanja ako o donošenju novog postupka izdavanja uvoznih dozvola ili izmjeni postojećeg postupka izdavanja uvoznih dozvola obavijesti Odbor WTO-a za izdavanje uvoznih dozvola koji je uspostavljen člankom 4. Sporazuma o izdavanju uvoznih dozvola, uključujući informacije navedene u članku 5. stavku 2. tog sporazuma.

3.   Na zahtjev stranke druga stranka odmah dostavlja sve relevantne informacije, uključujući informacije navedene u članku 5. stavku 2. Sporazuma o izdavanju uvoznih dozvola, o svim postupcima izdavanja uvoznih dozvola koje namjerava donijeti ili koje primjenjuje, kao i o svim izmjenama postojećeg postupka izdavanja uvoznih dozvola.

4.   Ako odbije zahtjev za izdavanje uvozne dozvole za robu druge stranke, stranka na zahtjev i u razumnom roku nakon primitka zahtjeva podnositelju zahtjeva dostavlja pisano obrazloženje odbijanja.

Članak 2.14.

Postupci izdavanja izvoznih dozvola

1.   Svaka stranka sve nove postupke izdavanja izvoznih dozvola ili izmjene postojećeg postupka izdavanja izvoznih dozvola objavljuje u obliku koji državnim tijelima, trgovcima i drugim zainteresiranim stranama omogućuje da se o njima informiraju. Takve se informacije, kad je to izvedivo, objavljuju 45 dana prije nego novi postupak izdavanja izvoznih dozvola ili bilo koja izmjena postojećeg postupka izdavanja izvoznih dozvola počnu proizvoditi učinke, a u svakom slučaju najkasnije na datum na koji takav postupak ili bilo koja izmjena postojećeg postupka izdavanja izvoznih dozvola počnu proizvoditi učinke.

2.   Svaka stranka osigurava da objava postupaka izdavanja izvoznih dozvola sadržava sljedeće informacije:

(a)

tekstove njenih postupaka izdavanja izvoznih dozvola ili svih izmjena tih postupaka;

(b)

informacije o robi koja podliježe svakom postupku izdavanja izvoznih dozvola;

(c)

za svaki postupak izdavanja izvoznih dozvola, opis postupka podnošenja zahtjeva za dozvolu i sve kriterije koje podnositelj zahtjeva mora ispuniti kako bi imao pravo podnijeti zahtjev za dozvolu, primjerice posjedovanje dozvole za obavljanje djelatnosti, početak ili nastavak ulaganja ili poslovanje putem određenog oblika poslovne jedinice na području stranke;

(d)

kontaktnu točku ili kontaktne točke od kojih zainteresirane osobe mogu dobiti dodatne informacije o uvjetima za dobivanje izvozne dozvole;

(e)

upravno tijelo ili upravna tijela kojima treba podnijeti zahtjev za dozvolu ili drugu relevantnu dokumentaciju;

(f)

opis svake mjere koja se provodi postupkom izdavanja izvoznih dozvola;

(g)

razdoblje za vrijeme kojeg će svaki postupak izdavanja izvoznih dozvola biti na snazi, osim ako postupak ostaje na snazi do povlačenja ili revizije u novoj publikaciji;

(h)

ako stranka postupak izdavanja izvoznih dozvola namjerava primjenjivati za upravljanje izvoznom kvotom, ukupnu količinu i prema potrebi vrijednost kvote te datum otvaranja i zatvaranja kvote; i

(i)

sva izuzeća ili iznimke koje zamjenjuju obvezu dobivanja izvozne dozvole, na koji način zatražiti ili iskoristiti ta izuzeća ili iznimke i kriterije za njihovo odobravanje.

3.   U roku od 30 dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka obavješćuje drugu stranku o svojim postojećim postupcima izdavanja izvoznih dozvola. Stranka koja donese nove postupke izdavanja izvoznih dozvola ili izmjene postojećih postupaka obavješćuje drugu stranku o tom donošenju ili izmjeni u roku od 60 dana od objave svakog novog postupka izdavanja izvoznih dozvola ili izmjene postojećeg postupka. Obavijest sadržava upućivanje na izvore u kojima su objavljene informacije navedene u stavku 2. i, prema potrebi, adresu internetskih stranica relevantnih državnih tijela.

4.   Podrazumijeva se da se ničim u ovom članku od stranke ne zahtijeva da odobri izvoznu dozvolu niti se stranku sprečava da ispunjava svoje obveze na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ili multilateralnih režima neširenja oružja i mehanizama za kontrolu izvoza, uključujući:

(a)

Wassenaarski aranžman o kontroli izvoza konvencionalnog oružja i robe i tehnologije dvojne namjene, sastavljen u Haagu 19. prosinca 1995.;

(b)

Konvenciju o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, sastavljenu u Parizu 13. siječnja 1993.;

(c)

Konvenciju o zabrani usavršavanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja te o njegovu uništavanju, sastavljenu u Londonu, Moskvi i Washingtonu 10. travnja 1972.;

(d)

Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, sastavljen u Londonu, Moskvi i Washingtonu 1. srpnja 1968.; i

(e)

Australsku skupinu, Skupinu nuklearnih dobavljača i Režim kontrole raketne tehnologije.

Članak 2.15.

Stope iskorištenosti povlastica

1.   Za potrebe praćenja funkcioniranja ovog Sporazuma i izračuna stopa iskorištenosti povlastica stranke svake godine razmjenjuju sveobuhvatne statističke podatke o uvozu za razdoblje koje počinje godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma i završava 10 godina nakon završetka ukidanja carina za svu robu u skladu s Prilogom 2.-A (Rasporedi ukidanja carina). Osim ako Odbor za trgovinu ne odluči drukčije, to se razdoblje automatski produljuje za pet godina te ga nakon toga Odbor za trgovinu može odlučiti dodatno produljiti.

2.   Razmjena statističkih podataka o uvozu obuhvaća podatke koji se odnose na zadnju dostupnu godinu, uključujući vrijednost i, ako je to primjenjivo, obujam na razini tarifne stavke za uvoz robe druge stranke na koju se primjenjuje povlašteno tarifno postupanje na temelju ovog Sporazuma i za uvoz one robe na koju se primjenjuje nepovlašteno postupanje, među ostalim u okviru različitih režima koje stranke primjenjuju pri uvozu. Ti statistički podaci i stope iskorištenosti povlastica mogu se dostaviti Odboru za trgovinu radi razmjene mišljenja.

Članak 2.16.

Privremeni uvoz

1.   Za potrebe ovog članka pojam „privremeni uvoz” znači carinski postupak u okviru kojeg se određena roba, uključujući prijevozna sredstva, može unijeti na područje stranke uz uvjetno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i poreza te bez primjene uvoznih zabrana ili ograničenja gospodarske naravi, pod uvjetom da je roba uvezena u posebne svrhe, namijenjena za ponovni izvoz u određenom roku i to bez promjena osim uobičajenog smanjenja vrijednosti nastalog upotrebom.

2.   Svaka stranka u skladu sa svojim zakonima, drugim propisima i postupcima odobrava privremeni uvoz za sljedeće vrste robe, bez obzira na njihovo podrijetlo:

(a)

profesionalna oprema, uključujući opremu za tisak ili televizijsko emitiranje, softver te opremu za emitiranje ili kinematografsku opremu koja je potrebna za obavljanje poslovne djelatnosti, trgovine ili profesije osobe koja posjećuje područje druge stranke radi obavljanja određene zadaće;

(b)

roba, uključujući njezine sastavne dijelove, pomoćne uređaje i pribor, namijenjena izlaganju ili upotrebi na izložbama, sajmovima, sastancima ili sličnim događanjima;

(c)

komercijalni uzorci i promidžbeni filmovi i snimke (snimljeni vizualni mediji ili audiomaterijali koji se u osnovi sastoje od slika ili zvuka koji prikazuju vrstu ili funkcioniranje robe ili usluga koje osoba koja ima poslovni nastan ili boravište na području stranke nudi za prodaju ili najam, pod uvjetom da su takvi materijali prikladni za izlaganje potencijalnim kupcima, ali ne i za javno emitiranje); i

(d)

roba uvezena u sportske svrhe, uključujući natjecanja, demonstracije, obuku, utrke ili slična događanja.

3.   Svaka stranka za privremeni uvoz robe navedene u stavku 2. prihvaća karnete ATA izdane i ovjerene u drugoj stranci, za koje jamči udruženje koje je dio međunarodnog jamstvenog lanca, koje su ovjerila nadležna tijela i koji su valjani na području stranke uvoznice.

4.   Svaka stranka određuje razdoblje za vrijeme kojeg roba može ostati u postupku privremenog uvoza. Stranka može samostalno produljiti početno razdoblje.

5.   Svaka stranka za robu za koju vrijede pogodnosti privremenog uvoza može zahtijevati:

(a)

da je koristi isključivo državljanin druge stranke ili osoba s boravištem u drugoj stranci za obavljanje poslovne djelatnosti, trgovine, profesije ili sporta ili da se za te svrhe koristi pod osobnim nadzorom takve osobe;

(b)

zabranu prodavanja, iznajmljivanja, zbrinjavanja ili prenošenja dok se nalazi na njezinu području;

(c)

da joj mora biti priloženo jamstvo koje je u skladu s obvezama stranke uvoznice na temelju odgovarajućih međunarodnih carinskih konvencija kojima je pristupila;

(d)

da se pri uvozu i izvozu identificira;

(e)

da se mora izvesti prilikom ili prije odlaska državljanina ili osobe s boravištem iz točke (a) ili u razdoblju povezanom sa svrhom privremenog uvoza koje stranka može odrediti ili u roku od godinu dana, osim ako se taj rok ne produlji;

(f)

da se ne smije uvesti u količini većoj od one koja je opravdana za predviđenu upotrebu; ili

(g)

da je na neki drugi način dopuštena na području stranke u skladu s njezinim pravom.

6.   Ako bilo koji uvjet koji stranka može propisati u skladu sa stavkom 5. nije ispunjen, stranka može primijeniti carinu i svako drugo davanje koje bi se inače plaćalo za robu, kao i sva druga davanja ili kazne predviđene njezinim pravom.

7.   Svaka stranka dopušta ponovni izvoz robe koja je privremeno uvezena na temelju ovog članka kroz ovlaštenu polaznu carinsku ispostavu koja nije ona kroz koju je roba uvezena.

8.   Stranka oslobađa uvoznika ili drugu osobu odgovornu za robu koja je privremeno uvezena na temelju ovog članka od odgovornosti ako roba koja je privremeno uvezena na temelju ovog članka nije izvezena uz predočenje zadovoljavajućeg dokaza stranci uvoznici da je roba koja je privremeno uvezena na temelju ovog članka uništena ili nepovratno izgubljena, u skladu s carinskim zakonodavstvom te stranke.

Članak 2.17.

Bescarinski unos komercijalnih uzoraka zanemarive vrijednosti i tiskanih promidžbenih materijala

1.   Svaka stranka u skladu sa svojim zakonima, drugim propisima ili postupcima odobrava bescarinski uvoz komercijalnih uzoraka zanemarive vrijednosti i tiskanih promidžbenih materijala uvezenih iz druge stranke, bez obzira na njihovo podrijetlo.

2.   Stranka može definirati komercijalne uzorke zanemarive vrijednosti kao predmete:

(a)

čija vrijednost, pojedinačno ili zajedno kako su poslani, nije veća od iznosa navedenog u propisima stranke; ili

(b)

koji su označeni, poderani, perforirani ili tretirani na neki drugi način i stoga nisu prikladni za prodaju ili upotrebu, osim kao komercijalni uzorci.

3.   Tiskani promidžbeni materijali definiraju se kao roba razvrstana u poglavlje 49. HS-a, uključujući brošure, letke, trgovačke kataloge, godišnjake koje objavljuju trgovinska udruženja, turističke promidžbene materijale te plakate koji se koriste za promicanje, oglašavanje ili reklamiranje robe ili usluge, u osnovi su namijenjeni oglašavanju robe ili usluge i isporučuju se besplatno.

Članak 2.18.

Posebne mjere za upravljanje povlaštenim postupanjem

1.   Stranke surađuju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju kršenja carinskog zakonodavstva povezanog s povlaštenim postupanjem odobrenim na temelju ovog poglavlja u skladu s poglavljem 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom) i glavama I., III., IV. i V. CCMAA-a.

2.   Stranka može privremeno suspendirati odgovarajuće povlašteno postupanje s dotičnom robom u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 3. do 5. ako:

(a)

na temelju objektivnih, uvjerljivih i provjerljivih informacija ta stranka utvrdi da je došlo do sustavnog i sektorskog kršenja carinskog zakonodavstva u vezi s povlaštenim postupanjem odobrenim na temelju ovog poglavlja, a koje dovodi do znatnog gubitka prihoda za tu stranku; i

(b)

druga stranka opetovano i neopravdano odbija surađivati ili na drugi način ne surađuje u pogledu kršenja carinskog zakonodavstva iz točke (a).

3.   Stranka koja utvrdi činjenice iz stavka 2. točke (a) bez nepotrebne odgode obavješćuje Odbor za trgovinu i započinje savjetovanje s drugom strankom u okviru tog odbora radi postizanja obostrano prihvatljivog rješenja.

4.   Ako se stranke u roku od tri mjeseca od obavijesti iz stavka 3. ne uspiju dogovoriti o prihvatljivom rješenju, stranka koja je utvrdila činjenice može odlučiti privremeno suspendirati odgovarajuće povlašteno postupanje za dotičnu robu. Privremena suspenzija primjenjuje se samo na trgovce za koje su obje stranke za vrijeme savjetovanja iz stavka 3. utvrdile i složile se da su ti trgovci sudjelovali u kršenju carinskog zakonodavstva. O takvoj se privremenoj suspenziji bez nepotrebne odgode obavješćuje Odbor za trgovinu.

5.   Ako utvrdi činjenice kako je navedeno u stavku 2. točki (a) i u roku od tri mjeseca od obavijesti iz stavka 4. utvrdi da privremenom suspenzijom iz stavka 4. nije učinkovito spriječeno kršenje carinskog zakonodavstva u vezi s povlaštenim postupanjem odobrenim na temelju ovog poglavlja, stranka može odlučiti privremeno suspendirati odgovarajuće povlašteno postupanje za dotičnu robu. Stranka može odlučiti privremeno suspendirati relevantno povlašteno postupanje za dotičnu robu ako za vrijeme savjetovanja iz stavka 3. stranke nisu uspjele identificirati trgovce koji su sudjelovali u kršenju carinskog zakonodavstva te se složiti o njima. O toj se privremenoj suspenziji bez nepotrebne odgode obavješćuje Odbor za trgovinu.

6.   Privremene suspenzije iz ovog članka primjenjuju se samo u razdoblju potrebnom za zaštitu financijskih interesa dotične stranke, a u svakom slučaju ne dulje od šest mjeseci. Ako se uvjeti koji su doveli do početne privremene suspenzije nastave i nakon isteka šestomjesečnog razdoblja, dotična stranka može odlučiti produljiti privremenu suspenziju nakon što o tome obavijesti drugu stranku. Svaka takva suspenzija podliježe periodičnim savjetovanjima u okviru Odbora za trgovinu.

7.   Svaka stranka u skladu sa svojim unutarnjim postupcima objavljuje obavijesti uvoznicima o svim odlukama o privremenoj suspenziji iz ovog članka.

8.   Neovisno o stavku 5., ako uvoznik carinskom tijelu stranke uvoznice može dokazati da je dotična roba potpuno u skladu s carinskim zakonodavstvom stranke uvoznice, zahtjevima iz ovog Sporazuma i svim drugim uvjetima povezanima s privremenom suspenzijom koje je utvrdila stranka uvoznica u skladu sa svojim pravom, stranka uvoznica uvozniku dopušta da zatraži povlašteno postupanje i dobije povrat viška carine plaćene povrh povlaštenih carinskih stopa pri uvozu dotične robe.

Članak 2.19.

Odbor za trgovinu robom

1.   Ovim se člankom dopunjuje i dodatno razrađuje članak 24.4. (Posebni odbori).

2.   Funkcije Odbora za trgovinu robom u vezi s ovim poglavljem uključuju:

(a)

promicanje trgovine robom između stranaka, među ostalim savjetovanjem o ubrzavanju ukidanja carina na temelju ovog Sporazuma;

(b)

brzo uklanjanje prepreka trgovini robom između stranaka;

(c)

ne dovodeći u pitanje poglavlje 26. (Rješavanje sporova), savjetovanje i nastojanja da se riješe sva pitanja povezana s ovim poglavljem, uključujući moguća neslaganja između stranaka o pitanjima koja se odnose na razvrstavanje robe prema Harmoniziranom sustavu i Prilogu 2.-A (Rasporedi ukidanja carina) ili izmjenu strukture oznaka Harmoniziranog sustava ili odgovarajućih nomenklatura svake stranke, kako se obveze svake stranke u skladu s Prilogom 2.-A (Rasporedi ukidanja carina) ne bi promijenile;

(d)

praćenje stopa iskorištenosti povlastica i pripadajućih statističkih podataka, koje Odbor za trgovinu robom može dostaviti Odboru za trgovinu radi razmjene mišljenja; i

(e)

suradnju s bilo kojim posebnim odborom ili drugim tijelom koje je osnovano ili ovlašteno za djelovanje na temelju ovog Sporazuma o pitanjima koja mogu biti relevantna za taj posebni odbor ili drugo tijelo, prema potrebi.

Članak 2.20.

Kontaktne točke

U roku od 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka određuje kontaktnu točku radi olakšavanja komunikacije između stranaka o pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem i obavješćuje drugu stranku o njezinim podacima za kontakt. Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku ako se ti podaci za kontakt promijene.

POGLAVLJE 3.

Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom

Odjeljak a

Pravila o podrijetlu

Članak 3.1.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„pošiljka” znači proizvod koji određeni pošiljatelj istodobno šalje određenom primatelju ili koji je obuhvaćen jedinstvenom prijevoznom ispravom koja se odnosi na njegovu otpremu od pošiljatelja do primatelja ili je, ako takva isprava ne postoji, obuhvaćen jednim računom;

(b)

„izvoznik” znači osoba, sa sjedištem u stranci, koja u skladu sa zahtjevima utvrđenima pravom te stranke, izvozi ili proizvodi proizvod s podrijetlom te izdaje tvrdnju o podrijetlu;

(c)

„uvoznik” znači osoba koja uvozi proizvod s podrijetlom i za njega traži povlašteno tarifno postupanje;

(d)

„materijal” znači svaka tvar koja se upotrebljava u proizvodnji proizvoda, uključujući sve sastojke, sirovine ili dijelove;

(e)

„materijal bez podrijetla” znači materijal koji ne ispunjava uvjete za materijal s podrijetlom u skladu s ovim poglavljem, uključujući materijal za koji nije moguće utvrditi status materijala s podrijetlom;

(f)

„proizvod” znači rezultat proizvodnje, čak i ako je namijenjen upotrebi kao materijal u proizvodnji drugog proizvoda; i

(g)

„proizvodnja” znači svaka vrsta obrade ili prerade, uključujući sastavljanje.

Članak 3.2.

Opći zahtjevi za proizvode s podrijetlom

1.   Za potrebu primjene povlaštenog tarifnog postupanja stranke na robu s podrijetlom iz druge stranke u skladu s ovim Sporazumom, pod uvjetom da proizvod ispunjava sve druge primjenjive zahtjeve iz ovog poglavlja, proizvod se smatra proizvodom s podrijetlom iz druge stranke ako je:

(a)

u cijelosti dobiven u toj stranci u smislu članka 3.4. (Proizvodi dobiveni u cijelosti);

(b)

proizveden u toj stranci isključivo iz materijala s podrijetlom; ili

(c)

proizveden u toj stranci i sadržava materijale bez podrijetla, pod uvjetom da ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode).

2.   Ako je proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom, materijali bez podrijetla upotrijebljeni u njegovoj proizvodnji ne smatraju se materijalima bez podrijetla ako se proizvod ugrađuje kao materijal u drugi proizvod.

3.   Uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom moraju biti neprekidno ispunjeni u Novom Zelandu ili Uniji.

Članak 3.3.

Kumulacija podrijetla

1.   Proizvod s podrijetlom iz stranke smatra se proizvodom s podrijetlom iz druge stranke ako se upotrebljava kao materijal u proizvodnji drugog proizvoda u toj drugoj stranci.

2.   Proizvodnja provedena na materijalu bez podrijetla u jednoj stranci može se uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja je li riječ o proizvodu s podrijetlom iz druge stranke.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako proizvodnja provedena u drugoj stranci ne prelazi jedan ili više postupaka iz članka 3.6. (Nedostatna obrada ili prerada).

4.   Kako bi ispunio tvrdnju o podrijetlu iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje) stavka 2. točke (a) za materijal bez podrijetla, izvoznik od svojeg dobavljača pribavlja izjavu dobavljača utvrđenu u Prilogu 3.-D (Izjava dobavljača iz članka 3.3. (Kumulacija podrijetla) stavka 4.) ili istovrijednu ispravu koja sadržava iste podatke kojima se dotični materijali bez podrijetla opisuju dovoljno detaljno da bi se mogli identificirati.

Članak 3.4.

Proizvodi dobiveni u cijelosti

1.   Sljedeće se smatra u cijelosti dobivenim u stranci:

(a)

mineralni proizvod ili prirodno prisutna tvar koja je izvađena ili uzeta iz tla ili morskog dna stranke;

(b)

biljka ili povrće uzgojeno ili ubrano u stranci;

(c)

živa životinja koja je okoćena i uzgojena u stranci;

(d)

proizvod dobiven od žive životinje koja je uzgojena u stranci;

(e)

proizvod dobiven od zaklane životinje koja je okoćena i uzgojena u stranci;

(f)

proizvod dobiven lovom ili ribolovom u stranci, ali ne izvan vanjskih granica teritorijalnog mora stranke;

(g)

proizvod dobiven akvakulturom u stranci ako su vodeni organizmi, uključujući ribe, mekušce, rakove i ostale vodene beskralježnjake i vodene biljke, dobiveni ili uzgojeni iz reproduktivnog materijala kao što su jajašca, ikra, mlađ, nedorasle jedinke ili ličinke intervencijom u proces uzgoja ili rasta radi povećanja proizvodnje, kao što je redovito poribljavanje, hranjenje ili zaštita od grabežljivaca;

(h)

proizvod morskog ribolova i drugi proizvodi koje su plovila stranke izvadila iz mora izvan teritorijalnog mora u skladu s međunarodnim pravom;

(i)

proizvod izrađen na brodu tvornici stranke isključivo od proizvoda iz točke (h);

(j)

proizvod koji je stranka ili osoba stranke uzela ili izvadila s morskog dna ili iz podzemlja izvan teritorijalnog mora, pod uvjetom da stranka ili osoba te stranke ima pravo iskorištavati to morsko dno ili podzemlje u skladu s međunarodnim pravom;

(k)

otpad i ostaci koji potječu od proizvodnih postupaka obavljenih u stranci;

(l)

rabljeni proizvod prikupljen u stranci koji je prikladan samo za oporabu sirovina, uključujući takve sirovine; i

(m)

proizvod proizveden u stranci isključivo od proizvoda navedenih u točkama od (a) do (l).

2.   Izrazi „plovilo stranke” i „brod tvornica stranke” u stavku 1. točkama (h) i (i) odnose se samo na plovilo odnosno na brod tvornicu:

(a)

koji su registrirani u državi članici ili Novom Zelandu;

(b)

koji plove pod zastavom države članice ili Novog Zelanda; i

(c)

koji ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

i.

barem su u 50-postotnom vlasništvu državljana države članice ili Novog Zelanda; ili

ii.

u vlasništvu su jedne ili više pravnih osoba:

(A)

koje imaju sjedište i glavno mjesto poslovanja u državi članici ili Novom Zelandu; i

(B)

koje su barem u 50-postotnom vlasništvu javnih subjekata ili pravnih osoba države članice ili Novog Zelanda.

Članak 3.5.

Dopuštena odstupanja

1.   Ako materijal bez podrijetla koji se upotrebljava u proizvodnji proizvoda ne ispunjava zahtjeve iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), proizvod se smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke pod uvjetom da:

(a)

za sve proizvode, osim proizvoda razvrstanih u poglavlja od 50. do 63. HS-a, vrijednost tih materijala bez podrijetla upotrijebljenih u proizvodnji dotičnih proizvoda ne premašuje 10 % cijene proizvoda franko tvornica;

(b)

za proizvode razvrstane u poglavlja od 50. do 63. HS-a primjenjuju se dopuštena odstupanja utvrđena u napomenama 7. i 8. Priloga 3.-A (Uvodne napomene uz pravila o podrijetlu za određene proizvode).

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se ako vrijednost ili masa materijala bez podrijetla upotrijebljenih u proizvodnji proizvoda premašuje bilo koji postotak maksimalne vrijednosti ili mase materijala bez podrijetla naveden u zahtjevima iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode).

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se na proizvode koji su u cijelosti dobiveni u stranci u smislu članka 3.4. (Proizvodi dobiveni u cijelosti). Ako se u Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) zahtijeva da su materijali upotrijebljeni u proizvodnji proizvoda koji su u cijelosti dobiveni u stranci u smislu članka 3.4. (Proizvodi dobiveni u cijelosti), primjenjuju se stavci 1. i 2. ovog članka.

Članak 3.6.

Nedostatna obrada ili prerada

1.   Neovisno o članku 3.2. (Opći zahtjevi za proizvode s podrijetlom) stavku 1. točki (c) proizvod se ne smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke ako se njegova proizvodnja u stranci sastoji samo od jednog ili više sljedećih postupaka obavljenih na materijalima bez podrijetla:

(a)

postupci konzerviranja kao što su sušenje, zamrzavanje, čuvanje u salamuri i drugi slični postupci, čija je jedina svrha da proizvod ostane u dobrom stanju tijekom prijevoza i skladištenja (11);

(b)

rastavljanje ili sastavljanje pošiljki;

(c)

pranje, čišćenje, uklanjanje prašine, hrđe, ulja, boje ili ostalih tvari za prekrivanje;

(d)

glačanje ili prešanje tekstila i predmeta od tekstila;

(e)

jednostavni postupci bojenja i laštenja;

(f)

ljuštenje i djelomično ili potpuno mljevenje riže; poliranje i glaziranje žitarica i riže;

(g)

postupci dodavanja bojila ili aroma šećeru ili izrade kocki šećera, djelomično ili potpuno mljevenje kristalnog šećera;

(h)

guljenje, uklanjanje koštica i ljuštenje voća, orašastih plodova i povrća;

(i)

oštrenje, jednostavno mljevenje ili jednostavno rezanje;

(j)

sijanje kroz sito i rešetku, sortiranje, razvrstavanje, stupnjevanje, uparivanje (uključujući sastavljanje setova proizvoda);

(k)

jednostavno pakiranje u boce, limenke, bočice, vreće, sanduke, kutije, pričvršćivanje na kartone ili daske i svi drugi jednostavni postupci pakiranja;

(l)

stavljanje ili tiskanje oznaka, etiketa, logotipa i drugih sličnih razlikovnih obilježja na proizvod ili njegovo pakiranje;

(m)

jednostavno miješanje proizvoda, bez obzira na to jesu li različitih vrsta; miješanje šećera s bilo kojim drugim materijalom;

(n)

jednostavno dodavanje vode ili razrjeđivanje vodom ili drugom tvari koja bitno ne mijenja svojstva proizvoda ili dehidracija ili denaturacija proizvoda;

(o)

jednostavno sklapanje dijelova proizvoda kako bi se izradio cjelovit proizvod ili rastavljanje proizvoda na sastavne dijelove; ili

(p)

klanje životinja.

2.   Za potrebe stavka 1. postupci se smatraju jednostavnima ako za njihovo izvođenje nisu potrebne posebne vještine ili strojevi, aparati ili oprema posebno proizvedeni ili ugrađeni za te postupke.

Članak 3.7.

Kvalifikacijska jedinica

1.   Za potrebe ovog poglavlja kvalifikacijska jedinica jest konkretan proizvod koji se smatra osnovnom jedinicom pri razvrstavanju proizvoda prema HS-u.

2.   Ako se pošiljka sastoji od više istovjetnih proizvoda razvrstanih u isti tarifni broj Harmoniziranog sustava, pri primjeni ovog poglavlja uzima se u obzir svaki pojedinačni proizvod.

Članak 3.8.

Materijali za pakiranje i spremnici za otpremu

Materijali za pakiranje i spremnici za otpremu koji se upotrebljavaju za zaštitu proizvoda za vrijeme prijevoza ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju radi li se o proizvodu s podrijetlom.

Članak 3.9.

Materijali za pakiranje i spremnici za maloprodaju

1.   Materijali za pakiranje i spremnici u koje je proizvod zapakiran za maloprodaju, ako su razvrstani zajedno s tim proizvodom, ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju je li za materijale bez podrijetla koji su upotrijebljeni u proizvodnji proizvoda provedena odgovarajuća promjena u razvrstavanju u carinsku tarifu ili posebni postupak proizvodnje ili obrade kako je utvrđeno u Prilogu 3.-B ili pri utvrđivanju je li proizvod u cijelosti dobiven u stranci u smislu članka 3.4. (Proizvodi dobiveni u cijelosti).

2.   Ako proizvod podliježe zahtjevu u pogledu vrijednosti utvrđenom u Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), vrijednost materijala za pakiranje i spremnika za maloprodaju u koje je proizvod zapakiran za maloprodaju, ako su razvrstani zajedno s tim proizvodom, uzima se u obzir kao materijal s podrijetlom odnosno bez podrijetla pri izračunu za potrebe primjene na proizvod zahtjeva u pogledu vrijednosti.

Članak 3.10.

Pribor, zamjenski dijelovi i alat

1.   Za potrebe ovog članka pribor, zamjenski dijelovi, alat i materijali s uputama ili drugi informativni materijali o proizvodu obuhvaćeni su:

(a)

ako su razvrstani, isporučeni i fakturirani s proizvodom; i

(b)

ako su vrste, količine i vrijednosti koje su uobičajene za dotični proizvod.

2.   Pri utvrđivanju:

(a)

je li proizvod dobiven u cijelosti u stranci u smislu članka 3.4. (Proizvodi dobiveni u cijelosti) ili jesu li ispunjeni zahtjevi u pogledu proizvodnog postupka ili promjene u razvrstavanju u carinsku tarifu utvrđeni u Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) ne uzimaju se u obzir pribor, zamjenski dijelovi, alat i materijali s uputama ili drugi informativni materijali; i

(b)

ispunjava li proizvod zahtjev u pogledu vrijednosti utvrđen u Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) vrijednost pribora, zamjenskih dijelova, alata i materijala s uputama ili drugih informativnih materijala uzima se u obzir kao materijal s podrijetlom odnosno materijal bez podrijetla pri izračunu za potrebe primjene na proizvod zahtjeva u pogledu vrijednosti.

Članak 3.11.

Setovi

Setovi, kako je navedeno u Općem pravilu 3. točkama (a) i (b) Općih pravila za tumačenje Harmoniziranog sustava, smatraju se proizvodom podrijetlom iz stranke ako svi njihovi sastavni dijelovi imaju status proizvoda s podrijetlom. Ako se sastoji od sastavnih dijelova s podrijetlom i sastavnih dijelova bez podrijetla, set se u cjelini smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke ako vrijednost sastavnih dijelova bez podrijetla ne prelazi 15 % cijene tog seta franko tvornica.

Članak 3.12.

Neutralni elementi

Kako bi se utvrdilo je li proizvod podrijetlom iz stranke, nije potrebno odrediti status proizvoda s podrijetlom za sljedeće neutralne elemente:

(a)

energija i gorivo;

(b)

postrojenje i oprema, uključujući proizvode koji se koriste za njihovo održavanje;

(c)

strojevi, alat, matrice i kalupi;

(d)

zamjenski dijelovi i materijali koji se upotrebljavaju za održavanje opreme i zgrada;

(e)

maziva, masti, punila i drugi materijali koji se upotrebljavaju u proizvodnji ili za upravljanje opremom i zgradama;

(f)

rukavice, naočale, obuća, odjeća, sigurnosna oprema i pribor;

(g)

oprema, uređaji i pribor koji se koriste za ispitivanje ili inspekciju proizvoda;

(h)

katalizatori i otapala; i

(i)

drugi materijali koji nisu uključeni u proizvod ni namijenjeni uključivanju u konačni sastav proizvoda.

Članak 3.13.

Metoda računovodstvenog razdvajanja zamjenjivih materijala i zamjenjivih proizvoda

1.   Za potrebe ovog članka „zamjenjivi materijali” ili „zamjenjivi proizvodi” znači materijali odnosno proizvodi koji su iste vrste i tržišne kvalitete, koji imaju ista tehnička i fizička svojstva i koje nije moguće razlikovati za potrebe podrijetla.

2.   Zamjenjivi materijali odnosno zamjenjivi proizvodi s podrijetlom i bez podrijetla fizički se razdvajaju tijekom skladištenja kako bi zadržali status materijala odnosno proizvoda s podrijetlom i bez podrijetla.

3.   Neovisno o stavku 2., zamjenjivi materijali s podrijetlom i bez podrijetla mogu se upotrebljavati u proizvodnji proizvoda bez fizičkog razdvajanja tijekom skladištenja ako se primjenjuje metoda računovodstvenog razdvajanja.

4.   Neovisno o stavku 2. zamjenjivi proizvodi s podrijetlom i bez podrijetla razvrstani u poglavlja 10., 15., 27., 28., 29., tarifne brojeve od 32.01 do 32.07 ili tarifne brojeve od 39.01 do 39.14 Harmoniziranog sustava mogu se skladištiti u stranci prije izvoza u drugu stranku bez fizičkog odvajanja ako se primjenjuje metoda računovodstvenog razdvajanja.

5.   Metoda računovodstvenog razdvajanja iz stavaka 3. i 4. primjenjuje se u skladu s metodom upravljanja zalihama na temelju općeprihvaćenih računovodstvenih načela u stranci u kojoj se primjenjuje metoda računovodstvenog razdvajanja.

6.   Metoda računovodstvenog razdvajanja svaka je metoda kojom se osigurava da status proizvoda s podrijetlom ni u kojem trenutku ne dobije više proizvoda nego što bi to bio slučaj da su materijali ili proizvodi fizički razdvojeni.

Članak 3.14.

Vraćeni proizvodi

Proizvod s podrijetlom iz stranke koji je iz te stranke izvezen u treću zemlju te je vraćen u tu stranku smatra se proizvodom bez podrijetla, osim ako vraćeni proizvod ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

isti je kao izvezeni proizvod; i

(b)

nije bio podvrgnut nikakvim postupcima osim onima koji su bili potrebni za očuvanje proizvoda u dobrom stanju dok se nalazi u trećoj zemlji u koju je izvezen ili za vrijeme izvoza.

Članak 3.15.

Neizmijenjenost

1.   Proizvod s podrijetlom deklariran za domaću upotrebu u stranci uvoznici nakon izvoza i prije deklariranja za domaću upotrebu ne smije biti izmijenjen ili na bilo koji način preoblikovan ili podvrgnut postupcima osim onima potrebnima za očuvanje proizvoda u dobrom stanju ili postupcima dodavanja ili stavljanja oznaka, etiketa, plombi ili bilo koje druge dokumentacije radi osiguravanja usklađenosti s posebnim zahtjevima stranke uvoznice.

2.   Proizvod s podrijetlom može se skladištiti ili izložiti u trećoj zemlji ako nije carinjen za domaću upotrebu u toj trećoj zemlji.

3.   Ne dovodeći u pitanje odjeljak B (Postupci u vezi s podrijetlom) ovog poglavlja, pošiljke se mogu razdvojiti u trećoj zemlji ako nisu carinjene za domaću upotrebu u toj trećoj zemlji.

4.   Ako postoji sumnja u pogledu ispunjenja zahtjeva iz stavaka od 1. do 3., carinsko tijelo stranke uvoznice može od uvoznika zahtijevati da dostavi dokaz o ispunjenju tih zahtjeva, u bilo kojem obliku, uključujući ugovorne prijevozne isprave kao što su teretnice, činjenične ili konkretne dokaze na temelju označivanja ili numeriranja paketa ili bilo koji dokaz povezan sa samim proizvodom.

Odjeljak B

Postupci u vezi s podrijetlom

Članak 3.16.

Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje

1.   Stranka uvoznica odobrava povlašteno tarifno postupanje za proizvod podrijetlom iz druge stranke na temelju uvoznikova zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje. Uvoznik je odgovoran za točnost zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje i usklađenost sa zahtjevima iz ovog poglavlja.

2.   Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji se na:

(a)

tvrdnji o podrijetlu prema kojoj je riječ o proizvodu s podrijetlom, a koju izdaje izvoznik; ili

(b)

uvoznikovu znanju da je riječ o proizvodu s podrijetlom.

3.   Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje i njegov temelj iz stavka 2. točaka (a) i (b) uključuju se u uvoznu carinsku deklaraciju u skladu s pravom stranke uvoznice.

4.   Uvoznik koji podnosi zahtjev za povlašteno tarifno postupanje na temelju tvrdnje o podrijetlu iz stavka 2. točke (a) zadržava tvrdnju o podrijetlu, a njezin primjerak na zahtjev dostavlja carinskom tijelu stranke uvoznice.

Članak 3.17.

Zahtjevi za povlašteno tarifno postupanje nakon uvoza

1.   Ako uvoznik u trenutku uvoza nije podnio zahtjev za povlašteno tarifno postupanje, a proizvod u trenutku uvoza ispunjava uvjete za povlašteno tarifno postupanje, stranka uvoznica odobrava povlašteno tarifno postupanje te vraća ili otpušta višak plaćene carine.

2.   Stranka uvoznica kao uvjet za odobravanje povlaštenog tarifnog postupanja na temelju stavka 1. može zahtijevati da uvoznik podnese zahtjev za povlašteno tarifno postupanje i navede temelj za zahtjev iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje) stavka 2. Takav zahtjev podnosi se najkasnije tri godine od datuma uvoza ili u duljem roku ako je tako utvrđeno pravom stranke uvoznice.

Članak 3.18.

Tvrdnja o podrijetlu

1.   Izvoznik proizvoda može izdati tvrdnju o podrijetlu na temelju informacija kojima se dokazuje da je riječ o proizvodu s podrijetlom, uključujući, prema potrebi, informacije o statusu proizvoda s podrijetlom za materijale koji se upotrebljavaju u proizvodnji tog proizvoda. Izvoznik je odgovoran za točnost tvrdnje o podrijetlu i navedenih informacija.

2.   Tvrdnja o podrijetlu sastavlja se na jednoj od jezičnih verzija iz Priloga 3.-C (Tekst tvrdnje o podrijetlu) na računu ili drugoj ispravi u kojoj je proizvod s podrijetlom opisan dovoljno detaljno da ga se može identificirati (12). Stranka uvoznica od uvoznika ne smije tražiti da dostavi prijevod tvrdnje o podrijetlu.

3.   Tvrdnja o podrijetlu vrijedi godinu dana od datuma izdavanja.

4.   Tvrdnja o podrijetlu može se primjenjivati na:

(a)

jednu pošiljku jednog ili više proizvoda uvezenih u stranku; ili

(b)

višestruke pošiljke istovjetnih proizvoda uvezenih u stranku u razdoblju navedenom u izjavi o podrijetlu u trajanju od najviše 12 mjeseci.

5.   Stranka uvoznica na zahtjev uvoznika i podložno zahtjevima koje sama može propisati dopušta jedinstvenu izjavu o podrijetlu za nesastavljene ili rastavljene proizvode u smislu općeg pravila 2. točke (a) Općih pravila za tumačenje Harmoniziranog sustava koji su obuhvaćeni odjeljcima od XV. Do XXI. Harmoniziranog sustava kad se uvoze u više pošiljaka.

Članak 3.19.

Manje pogreške ili manja odstupanja

Carinsko tijelo stranke uvoznice ne odbija zahtjev za povlašteno tarifno postupanje zbog manjih pogrešaka ili manjih odstupanja u tvrdnji o podrijetlu.

Članak 3.20.

Uvoznikovo znanje

Uvoznikovo znanje da je proizvod podrijetlom iz stranke izvoznice temelji se na informacijama kojima se dokazuje da proizvod ima status proizvoda s podrijetlom i da ispunjava zahtjeve iz ovog poglavlja.

Članak 3.21.

Zahtjevi u pogledu čuvanja evidencije

1.   Najmanje tri godine nakon datuma podnošenja zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje) ili zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje nakon uvoza iz članka 3.17. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje nakon uvoza) ili duljeg razdoblja koje može biti utvrđeno pravom stranke uvoznice uvoznik koji podnosi taj zahtjev za povlašteno tarifno postupanje ili taj zahtjev za povlašteno tarifno postupanje nakon uvoza za proizvod uvezen u stranku uvoznicu čuva:

(a)

tvrdnju o podrijetlu koju je izdao izvoznik ako se zahtjev temeljio na tvrdnji o podrijetlu; ili

(b)

svu evidenciju kojom se dokazuje da proizvod ispunjava zahtjeve za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom ako se zahtjev temeljio na uvoznikovu znanju.

2.   Izvoznik koji je izdao tvrdnju o podrijetlu najmanje četiri godine od njezina izdavanja ili za duljeg razdoblja određenog pravom stranke izvoznice čuva primjerak te tvrdnje i svu drugu evidenciju kojom se dokazuje da proizvod ispunjava zahtjeve za dobivanje statusa proizvoda s podrijetlom.

3.   Ako izvoznik nije proizvođač proizvoda i ako se oslonio na informacije dobavljača o statusu proizvoda s podrijetlom, dužan je čuvati informacije koje je dostavio taj dobavljač.

4.   Evidencija koju je potrebno čuvati u skladu s ovim člankom može se čuvati u elektroničkom obliku.

Članak 3.22.

Odricanje od postupovnih zahtjeva

1.   Odstupajući od članaka od 3.16. do 3.21. stranka uvoznica odobrava povlašteno tarifno postupanje za:

(a)

proizvode koje fizičke osobe šalju u malim paketima fizičkim osobama; ili

(b)

proizvode koji su dio osobne prtljage putnika.

2.   Stavak 1. primjenjuje se samo na proizvode za koje se podnosi carinska deklaracija o sukladnosti sa zahtjevima iz ovog poglavlja u čiju istinitost ne sumnja carinsko tijelo stranke uvoznice.

3.   Sljedeći se proizvodi isključuju iz primjene stavka 1.:

(a)

proizvodi čiji je uvoz trgovinske naravi, osim uvoza koji je povremen i sastoji se isključivo od proizvoda za osobnu upotrebu primatelja ili putnika ili njihovih obitelji ako je iz vrste i količine proizvoda očito da uvoz nema komercijalnu svrhu;

(b)

proizvodi čiji je uvoz dio niza uvoznih poslova za koje se razumno može smatrati da su izvršeni odvojeno radi izbjegavanja zahtjeva iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje);

(c)

proizvodi čija je ukupna vrijednost veća od:

i.

kad je riječ o Uniji, 500 EUR za proizvode koji se šalju u malim paketima ili 1 200 EUR za proizvode koji su dio osobne prtljage putnika. Iznosi koje treba koristiti u nacionalnoj valuti predstavljaju protuvrijednost u toj valuti iznosa iskazanih u eurima prvog radnog dana u listopadu. Važeći su devizni tečajevi koje za taj dan objavi Europska središnja banka, osim ako se Europskoj komisiji do 15. listopada priopći drukčiji devizni tečaj, a primjenjuju se od 1. siječnja sljedeće godine. Europska komisija obavješćuje Novi Zeland o odgovarajućim deviznim tečajevima;

ii.

kad je riječ o Novom Zelandu, 1 000 NZD i za proizvode koji se šalju u malim paketima i za proizvode koji su dio osobne prtljage putnika.

4.   Uvoznik je odgovoran za točnost carinske deklaracije iz stavka 2. Zahtjevi u pogledu čuvanja evidencije koji se odnose na vođenje evidencije utvrđeni u članku 3.21. (Zahtjevi u pogledu čuvanja evidencije) ne primjenjuju se na uvoznika ako se primjenjuje ovaj članak.

Članak 3.23.

Provjera

1.   Carinsko tijelo stranke uvoznice može provjeriti je li riječ o proizvodu s podrijetlom ili jesu li ispunjeni drugi zahtjevi iz ovog poglavlja metodama procjene rizika, koje mogu uključivati nasumični odabir. Takva se provjera može obaviti s pomoću zahtjeva za informacije od uvoznika koji je izdao zahtjev za povlašteno tarifno postupanje iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje), u trenutku podnošenja uvozne deklaracije, prije ili nakon puštanja proizvoda.

2.   Informacije koje se traže u skladu sa stavkom 1. ne obuhvaćaju više od sljedećeg:

(a)

ako se zahtjev temeljio na tvrdnji o podrijetlu iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje) stavka 2. točke (a), tu tvrdnju o podrijetlu;

(b)

ako se kriterij podrijetla temelji na:

i.

činjenici da je proizvod dobiven u cijelosti, primjenjiva kategorija (npr. berba, rudarstvo, ribolov) i mjesto proizvodnje;

ii.

promjeni razvrstavanja u carinsku tarifu, popis svih materijala bez podrijetla, uključujući njihov tarifni broj (u formatu od dvije, četiri ili šest znamenki, ovisno o kriteriju podrijetla);

iii.

metodi vrijednosti, vrijednost gotovog proizvoda i vrijednost svih materijala bez podrijetla upotrijebljenih u proizvodnji konačnog proizvoda;

iv.

masi, masa gotovog proizvoda i masa odgovarajućih materijala bez podrijetla upotrijebljenih u konačnom proizvodu;

v.

određenom proizvodnom postupku, konkretan opis tog postupka.

3.   Pri dostavi traženih informacija uvoznik može dodati i druge informacije koje smatra relevantnima za provjeru.

4.   Ako se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji na tvrdnji o podrijetlu, uvoznik obavješćuje carinsko tijelo stranke uvoznice da nema tvrdnju o podrijetlu iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje) stavka 2. točke (a). U tom slučaju uvoznik može obavijestiti carinsko tijelo da će zatražene informacije izravno dostaviti izvoznik.

5.   Ako se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji na uvoznikovu znanju iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje) stavka 2. točke (b), carinsko tijelo stranke uvoznice koje obavlja provjeru, nakon što je najprije zatražilo informacije u skladu sa stavkom 1., od uvoznika može zatražiti dodatne informacije ako smatra da su potrebne da se provjeri status proizvoda s podrijetlom ili ispunjenost drugih zahtjeva iz ovog poglavlja. Carinsko tijelo stranke uvoznice od uvoznika prema potrebi može zatražiti konkretnu dokumentaciju i informacije.

6.   Za vrijeme provjere stranka uvoznica dopušta puštanje dotičnih proizvoda u promet. Stranka uvoznica takvo puštanje može uvjetovati zahtjevom da uvoznik ponudi jamstvo ili provede druge odgovarajuće mjere opreza koje zahtijevaju carinska tijela. Svaka suspenzija povlaštenog tarifnog postupanja prestaje što je moguće prije nakon što carinsko tijelo stranke uvoznice utvrdi da dotični proizvodi imaju status proizvoda s podrijetlom ili da su ispunjeni ostali zahtjevi iz ovog poglavlja.

Članak 3.24.

Administrativna suradnja

1.   Kako bi se osigurala pravilna primjena ovog poglavlja, pri provjeri je li riječ o proizvodu s podrijetlom i ispunjava li taj proizvod druge zahtjeve iz ovog poglavlja stranke surađuju putem carinskog tijela svake stranke.

2.   Ako se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji na tvrdnji o podrijetlu i nakon što je najprije zatražilo informacije u skladu s člankom 3.23. (Provjera) stavkom 1., carinsko tijelo stranke uvoznice koje obavlja provjeru može zatražiti informacije i od carinskog tijela stranke izvoznice u roku od dvije godine nakon datuma podnošenja zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje na temelju tvrdnje o podrijetlu iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje) stavka 2. točke (a) ili zahtjeva za povlašteno tarifno postupanje nakon uvoza iz članka 3.17. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje nakon uvoza) stavka 2. ako smatra da su potrebne dodatne informacije da se provjeri status proizvoda s podrijetlom ili ispunjenost drugih zahtjeva iz ovog poglavlja. Carinsko tijelo stranke uvoznice prema potrebi može zatražiti konkretnu dokumentaciju i informacije od carinskog tijela stranke izvoznice.

3.   Zahtjev za informacije kako su navedene u stavku 2. uključuje sljedeće elemente:

(a)

tvrdnju o podrijetlu;

(b)

informacije o identitetu carinskog tijela koje je izdalo zahtjev;

(c)

naziv izvoznika;

(d)

predmet i opseg provjere; i

(e)

svu relevantnu dokumentaciju, ako je primjenjivo.

4.   Carinsko tijelo stranke izvoznice može u skladu sa svojim pravom zahtijevati dokumentaciju ili provjeru na način da zatraži bilo kakav dokaz ili posjeti prostore izvoznika radi pregleda evidencija i provjere postrojenja koje se upotrebljava u proizvodnji proizvoda.

5.   Ne dovodeći u pitanje stavak 6., carinsko tijelo stranke izvoznice koje je primilo zahtjev za informacijama kako su navedene u stavku 2. carinskom tijelu stranke uvoznice dostavlja sljedeće informacije:

(a)

zatraženu dokumentaciju, ako je dostupna;

(b)

mišljenje o statusu proizvoda s podrijetlom za dotični proizvod;

(c)

opis proizvoda podvrgnutog provjeri i razvrstavanje u carinsku tarifu relevantno za primjenu ovog poglavlja;

(d)

opis i objašnjenje proizvodnog postupka za dokazivanje statusa proizvoda s podrijetlom;

(e)

informacije o načinu na koji je provedena provjera; i

(f)

prema potrebi, popratne dokumente.

6.   Carinsko tijelo stranke izvoznice ne dostavlja carinskom tijelu stranke uvoznice informacije navedene u stavku 5. bez pristanka izvoznika.

7.   Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o podacima za kontakt carinskih tijela, a o svakoj izmjeni tih podataka obavješćuje je u roku od 30 dana od izmjene. Kad je riječ o Uniji, za obavijesti kako su navedene u ovom stavku odgovorna je Europska komisija.

Članak 3.25.

Odbijanje povlaštenog tarifnog postupanja

1.   Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz stavka 3. ovog članka, carinsko tijelo stranke uvoznice može odbiti povlašteno tarifno postupanje ako:

(a)

u roku od tri mjeseca od datuma zahtjeva za informacije iz članka 3.23. (Provjera) stavka 1.:

i.

uvoznik nije dostavio odgovor;

ii.

nije dostavljena tvrdnja o podrijetlu u slučajevima kada se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji na tvrdnji o podrijetlu; ili

iii.

informacije koje je uvoznik dostavio nisu dostatne za potvrdu da proizvod ima status proizvoda s podrijetlom u slučajevima kada se zahtjev za povlašteno tarifno postupanje temelji na uvoznikovu znanju;

(b)

u roku od tri mjeseca od zahtjeva za dodatne informacije iz članka 3.23. (Provjera) stavka 5.:

i.

uvoznik nije dostavio odgovor; ili

ii.

informacije koje je uvoznik dostavio nisu dostatne za potvrdu da proizvod ima status proizvoda s podrijetlom;

(c)

u roku od deset mjeseci od datuma zahtjeva za informacije na temelju članka 3.24. (Administrativna suradnja) stavka 2.:

i.

carinsko tijelo stranke izvoznice nije dostavilo odgovor; ili

ii.

informacije koje je carinsko tijelo stranke izvoznice dostavilo nisu dostatne za potvrdu da proizvod ima status proizvoda s podrijetlom.

2.   Carinsko tijelo stranke uvoznice može odbiti povlašteno tarifno postupanje za proizvod za koji uvoznik traži povlašteno tarifno postupanje ako uvoznik ne ispuni druge zahtjeve iz ovog poglavlja koji se ne odnose na status proizvoda s podrijetlom.

3.   Ako carinsko tijelo stranke uvoznice ima dovoljno razloga za odbijanje povlaštenog tarifnog postupanja na temelju stavka 1. ovog članka, a carinsko tijelo stranke izvoznice dostavi mišljenje o statusu proizvoda s podrijetlom iz članka 3.24. (Administrativna suradnja) stavka 5. točke (b) kojim se potvrđuje status proizvoda s podrijetlom, carinsko tijelo stranke uvoznice u roku od dva mjeseca od primitka tog mišljenja obavješćuje carinsko tijelo stranke izvoznice o namjeri da odbije povlašteno tarifno postupanje i navodi razloge za to odbijanje.

4.   Ako je dostavljena obavijest kako je navedena u stavku 3., savjetovanje se održava na zahtjev jedne od stranaka u roku od tri mjeseca od datuma zaprimanja takve obavijesti. Rok za savjetovanje može se produljiti za svaki slučaj posebno na temelju međusobnog dogovora carinskih tijela stranaka. Savjetovanje se održava u skladu s postupkom koji je utvrdio Zajednički odbor za carinsku suradnju, osim ako se carinska tijela stranaka dogovore drukčije.

5.   Ako nakon isteka roka za savjetovanje ne može potvrditi da je riječ o proizvodu s podrijetlom, carinsko tijelo stranke uvoznice može odbiti povlašteno tarifno postupanje ako za to ima dovoljno razloga te nakon što je uvozniku odobreno pravo na očitovanje. Ako carinsko tijelo stranke izvoznice potvrdi status proizvoda s podrijetlom i opravda takvo potvrđivanje, carinsko tijelo stranke uvoznice ne smije odbiti povlašteno tarifno postupanje za proizvod samo na temelju toga što je primijenjen članak 3.24. (Administrativna suradnja) stavak 6.

6.   U roku od dva mjeseca od datuma konačne odluke o statusu proizvoda s podrijetlom carinsko tijelo stranke uvoznice obavješćuje carinsko tijelo stranke izvoznice koje je dostavilo mišljenje o statusu proizvoda s podrijetlom iz članka 3.24. (Administrativna suradnja) stavka 5. točke (b) o toj konačnoj odluci.

Članak 3.26.

Povjerljivost

1.   Svaka stranka u skladu sa svojim pravom čuva povjerljivost svih podataka koje joj dostavi druga stranka ili osoba te stranke u skladu s ovim poglavljem i štiti ih od objavljivanja.

2.   Informacije koje su pribavila tijela stranke uvoznice smiju se upotrebljavati samo za potrebe ovog poglavlja. Stranka se može koristiti informacijama prikupljenima u skladu s ovim poglavljem u svim upravnim, sudskim ili kvazisudskim postupcima pokrenutima zbog nepoštovanja zahtjeva utvrđenih u ovom poglavlju. Stranka unaprijed obavješćuje drugu stranku ili osobu te stranke koja je dostavila informacije o takvoj upotrebi.

3.   Svaka stranka osigurava da se povjerljive informacije prikupljene na temelju ovog poglavlja ne upotrebljavaju u druge svrhe osim za primjenu i izvršavanje odluka i utvrđenja u vezi s pitanjima podrijetla i carinskim pitanjima, osim uz dopuštenje druge stranke ili osobe te stranke koja je dostavila takve povjerljive informacije. Ako se povjerljive informacije traže za sudske postupke koji se ne odnose na pitanja podrijetla i carinska pitanja radi pridržavanja propisa stranke i pod uvjetom da ta stranka unaprijed obavijesti drugu stranku ili osobu te stranke koja je dostavila informacije i navede zakonsku obvezu za takvu upotrebu, nije potrebno dopuštenje druge stranke ili osobe te stranke koja je dostavila povjerljive informacije.

Članak 3.27.

Administrativne mjere i sankcije

Stranke osiguravaju djelotvorno izvršenje ovog poglavlja. Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela mogu, u skladu s njezinim pravom, izreći administrativne mjere i, prema potrebi, sankcije za kršenje obveza iz ovog poglavlja.

Odjeljak C

Završne odredbe

Članak 3.28.

Ceuta i Melilla

1.   Za potrebe ovog poglavlja pojam „stranka” ne uključuje Ceutu i Melillu.

2.   Pri uvozu proizvoda podrijetlom iz Novog Zelanda u Ceutu i Melillu carinsko postupanje, uključujući povlašteno tarifno postupanje, u svakom je pogledu isto kao s proizvodima podrijetlom iz carinskog područja Unije u skladu s Protokolom 2. o Kanarskim otocima te Ceuti i Melilli uz Akt o pristupanju iz 1985. (13). Novi Zeland na uvoz proizvoda obuhvaćenih ovim Sporazumom koji su podrijetlom iz Ceute i Melille primjenjuje isti carinski režim, uključujući povlašteno tarifno postupanje, kao i na proizvode koji se uvoze i podrijetlom su iz Europske unije.

3.   Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom koji se na temelju ovog poglavlja primjenjuju na Novi Zeland primjenjuju se pri utvrđivanju podrijetla proizvoda izvezenih iz Novog Zelanda u Ceutu i Melillu. Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom koji se na temelju ovog poglavlja primjenjuju na Uniju primjenjuju se pri utvrđivanju podrijetla proizvoda izvezenih iz Ceute i Melille u Novi Zeland.

4.   Ceuta i Melilla smatraju se jedinstvenim područjem.

5.   Za primjenu ovog poglavlja u Ceuti i Melilli nadležna su španjolska carinska tijela.

Članak 3.29.

Prijelazne odredbe za proizvode u provozu ili u skladištu

Ovaj Sporazum može se primjenjivati na proizvode koji su u skladu s ovim poglavljem i koji su na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma u provozu iz stranke izvoznice u stranku uvoznicu ili su pod carinskom kontrolom u stranci uvoznici bez plaćanja uvoznih carina i poreza, pod uvjetom da se carinskom tijelu stranke uvoznice u roku od 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma podnese zahtjev za povlašteno tarifno postupanje iz članka 3.16. (Zahtjev za povlašteno tarifno postupanje).

Članak 3.30.

Zajednički odbor za carinsku suradnju

1.   Ovim se člankom dopunjuje i dodatno razrađuje članak 24.4. (Posebni odbori).

2.   Zajednički odbor za carinsku suradnju, osnovan na temelju CCMAA-a, za potrebe ovog poglavlja ima sljedeće funkcije:

(a)

razmatranje mogućih izmjena ovog poglavlja, uključujući izmjene koje proizlaze iz revizije Harmoniziranog sustava;

(b)

donošenje objašnjenja u obliku odluka radi lakše provedbe ovog poglavlja; i

(c)

donošenje odluke o uspostavi postupka savjetovanja iz članka 3.25. (Odbijanje povlaštenog tarifnog postupanja) stavka 4.

POGLAVLJE 4.

Carina i olakšavanje trgovine

Članak 4.1.

Ciljevi

Ciljevi su ovog poglavlja:

(a)

promicati olakšavanje trgovine za robu kojom se trguje između stranaka uz istodobno osiguravanje djelotvornih carinskih provjera, uzimajući u obzir razvoj trgovinskih praksi;

(b)

osigurati transparentnost zakona i drugih propisa svake stranke koji se odnose na zahtjeve za uvoz, izvoz i provoz robe te njihovu usklađenost s primjenjivim međunarodnim normama;

(c)

osigurati da svaka stranka svoje carinske zakone i druge propise koji se odnose na zahtjeve za uvoz, izvoz i provoz robe primjenjuje na predvidljiv, dosljedan i nediskriminirajući način;

(d)

promicati pojednostavnjenje i modernizaciju carinskih postupaka i prakse svake stranke;

(e)

razraditi tehnike upravljanja rizicima radi olakšavanja zakonite trgovine uz osiguravanje međunarodnog trgovinskog opskrbnog lanca; i

(f)

jačati suradnju između stranaka u području carinskih pitanja i olakšavanja trgovine.

Članak 4.2.

Carinska suradnja i uzajamna administrativna pomoć

1.   Nadležna tijela stranaka surađuju u carinskim pitanjima kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 4.1. (Ciljevi).

2.   Osim u okviru CCMAA-a stranke surađuju i u sljedećim područjima:

(a)

razmjena informacija o carinskim zakonima i drugim propisima, njihovoj provedbi i carinskim postupcima, posebno kad je riječ o:

i.

provedbi prava intelektualnog vlasništva na granicama koju izvršavaju carinska tijela;

ii.

olakšavanju kretanja u provozu i pretovara; i

iii.

odnosima s poslovnom zajednicom;

(b)

jačanje suradnje u području carine u međunarodnim organizacijama kao što su WTO i WCO;

(c)

rad na usklađivanju zahtjeva u pogledu podataka za uvoz, izvoz i druge carinske postupke primjenom zajedničkih standarda i podatkovnih elemenata u skladu s podatkovnim modelom WCO-a;

(d)

razmjena, ako je to relevantno i primjereno, određenih kategorija informacija povezanih s carinom u okviru strukturirane i redovite komunikacije carinskih tijela stranaka radi poboljšanja upravljanja rizikom i učinkovitosti carinskih provjera, pri čemu je posebna pozornost usmjerena na visokorizičnu robu i olakšavanje zakonite trgovine. Razmjenom u okviru ove točke ne dovode se u pitanje moguće razmjene informacija između stranaka na temelju odredaba o uzajamnoj administrativnoj pomoći iz CCMAA-a;

(e)

jačanje suradnje na poboljšanju tehnika upravljanja rizicima, uključujući razmjenu najbolje prakse i, prema potrebi, informacija o rizicima i rezultata nadzora; i

(f)

uspostava, ako je to relevantno i primjereno, uzajamnog priznavanja programâ ovlaštenih gospodarskih subjekata i carinskih kontrola, uključujući istovrijedne mjere za olakšavanje trgovine.

3.   Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje predviđene ovim Sporazumom, carinska tijela stranaka surađuju, među ostalim razmjenom informacija, te jedna drugima pružaju administrativnu pomoć u pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem u skladu s odredbama CCMAA-a. Svaka razmjena informacija između stranaka na temelju ovog poglavlja mutatis mutandis podliježe obvezama povjerljivosti i zaštite informacija utvrđenima u članku 17. CCMAA-a, kao i svim zahtjevima za povjerljivost i privatnost koje stranke dogovore.

Članak 4.3.

Carinske odredbe i postupci

1.   Svaka stranka osigurava da se njezine carinske odredbe i postupci temelje na:

(a)

međunarodnim instrumentima i normama koji se primjenjuju u području carina i trgovine koje su prihvatile obje stranke, uključujući materijalne elemente Međunarodne konvencije o pojednostavnjivanju i usklađivanju carinskih postupaka, sastavljene u Kyotu 18. svibnja 1973., kako je izmijenjena, (Revidirana Konvencija iz Kyota), Međunarodnu konvenciju o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, sastavljenu u Bruxellesu 14. lipnja 1983., te Okvir normi za osiguravanje i olakšavanje globalne trgovine i Model podataka WCO-a;

(b)

zaštiti i olakšavanju zakonite trgovine putem učinkovite provedbe i usklađenosti s primjenjivim zahtjevima propisanima njezinim pravom;

(c)

razmjernim i nediskriminirajućim carinskim zakonima i drugim propisima kojima se izbjegavaju nepotrebna opterećenja za gospodarske subjekte, omogućuje dodatno olakšavanje postupaka za gospodarske subjekte osiguravanjem visoke razine usklađenosti, uključujući povoljan tretman u pogledu carinskih provjera prije puštanja robe, te osiguravaju zaštitne mjere protiv prijevara i nezakonitih ili štetnih aktivnosti; i

(d)

pravilima kojima se osigurava da su sve kazne za povrede carinskih zakona i drugih propisa ili postupovnih zahtjeva razmjerne i nediskriminirajuće te da njihova primjena neopravdano ne odgađa puštanje robe.

2.   Svaka stranka trebala bi periodično preispitivati svoje carinske zakone, druge propise i postupke. Carinski postupci primjenjuju se na predvidljiv, dosljedan i transparentan način.

3.   Radi poboljšanja načina rada, kao i osiguranja nediskriminacije, transparentnosti, učinkovitosti, integriteta i odgovornosti za rad, stranke:

(a)

kad god je to moguće, pojednostavnjuju i preispituju zahtjeve i formalnosti za brzo puštanje i carinjenje robe; i

(b)

nastoje dodatno pojednostavniti i standardizirati podatke i dokumentaciju koje zahtijevaju carinska tijela i druge službe.

Članak 4.4.

Puštanje robe

1.   Svaka stranka donosi ili zadržava carinske postupke kojima se:

(a)

omogućuje brzo puštanje robe u roku koji nije dulji od vremena potrebnog da se osigura usklađenost s njezinim zakonima i drugim propisima, a u mjeri u kojoj je to moguće odmah po dolasku robe;

(b)

omogućuje prethodna elektronička dostava i obrada dokumentacije i svih drugih potrebnih informacija prije dolaska robe radi puštanja robe odmah po dolasku;

(c)

omogućuje puštanje robe prije konačnog utvrđivanja carina, poreza, pristojbi i davanja, ako se takvo utvrđivanje ne provede prije ili prilikom dolaska ili što je prije moguće nakon dolaska, pod uvjetom da su ispunjeni svi ostali regulatorni zahtjevi. Kao uvjet za takvo puštanje svaka stranka može zahtijevati jamstvo za bilo koji iznos koji još nije utvrđen u obliku preuzete obveze jamca, pologa ili drugog odgovarajućeg instrumenta predviđenog njezinim zakonima i drugim propisima. Takvo jamstvo ne smije biti veće od iznosa koji stranka traži za osiguranje plaćanja iznosa dugovanja carina, poreza, pristojbi i naknada za robu pokrivenu jamstvom. Jamstvo se oslobađa kad više nije potrebno; i

(d)

dopušta puštanje robe na mjestu dolaska, bez privremenog prijevoza u skladišta ili druge objekte, pod uvjetom da roba inače ispunjava uvjete za puštanje.

2.   Svaka stranka u mjeri u kojoj je to moguće smanjuje opseg dokumentacije potrebne za puštanje robe.

3.   Svaka stranka nastoji omogućiti brzo puštanje robe kojoj je potrebno hitno carinjenje, među ostalim izvan uobičajenog radnog vremena carinskih tijela i drugih relevantnih tijela.

4.   Svaka stranka u mjeri u kojoj je to moguće donosi ili zadržava carinske postupke kojima se omogućuje ubrzano puštanje određenih pošiljaka uz održavanje odgovarajuće razine carinske provjere, uključujući dopuštanje predavanja jedinstvene isprave koja obuhvaća svu robu u pošiljci, ako je to moguće, elektroničkim putem.

Članak 4.5.

Kvarljiva roba

1.   Za potrebe ovog članka „kvarljiva roba” jest roba koja se brzo kvari zbog svojih prirodnih značajki, posebno u slučaju izostanka odgovarajućih uvjeta skladištenja.

2.   Kako bi se spriječili propadanje ili gubitak kvarljive robe koje je moguće izbjeći, svaka stranka daje odgovarajući prioritet kvarljivoj robi pri planiranju posla i obavljanju svih potrebnih pregleda.

3.   Uz navedeno u članku 4.4. (Puštanje robe) stavku 1. točki (a) i na zahtjev gospodarskog subjekta, svaka stranka, ako je to izvedivo i u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima:

(a)

provodi carinjenje pošiljke kvarljive robe izvan uobičajenog radnog vremena carinskih tijela i drugih relevantnih tijela; i

(b)

dopušta premještanje pošiljaka kvarljive robe u prostorije gospodarskog subjekta i njihovo carinjenje u tim prostorijama.

Članak 4.6.

Pojednostavnjeni carinski postupak

Svaka stranka donosi ili zadržava mjere kojima se trgovcima ili gospodarskim subjektima koji ispunjavaju kriterije utvrđene u njezinim zakonima i drugim propisima omogućuju pogodnosti daljnjeg pojednostavnjenja carinskih postupaka. Te mjere mogu uključivati:

(a)

carinske deklaracije s manje podataka ili popratnih dokumenata; ili

(b)

periodične carinske deklaracije radi utvrđivanja i naplate carina i poreza za više postupaka uvoza u određenom razdoblju, nakon puštanja te uvezene robe.

Članak 4.7.

Provoz i pretovar

1.   Svaka stranka olakšava i učinkovito nadzire postupke pretovara i provoza kroz svoje područje.

2.   Stranke osiguravaju suradnju i koordinaciju svih nadležnih tijela i agencija na svojem području kako bi olakšale promet u provozu.

3.   Ako su ispunjeni svi regulatorni zahtjevi, svaka stranka dopušta da se roba namijenjena uvozu kreće unutar njezina područja pod carinskim nadzorom od ulaznog carinskog ureda do drugog carinskog ureda na njezinu području iz kojeg bi trebala biti puštena ili carinjena.

Članak 4.8.

Upravljanje rizikom

1.   Svaka stranka donosi ili zadržava sustav upravljanja rizikom za carinske provjere.

2.   Svaka stranka osmišljava i primjenjuje upravljanje rizikom na način kojim se izbjegava proizvoljna ili neopravdana diskriminacija ili prikriveno ograničavanje međunarodne trgovine.

3.   Svaka stranka usmjerava carinske provjere i druge relevantne granične kontrole na visokorizične pošiljke i ubrzava puštanje niskorizičnih pošiljaka. Svaka stranka može i nasumično birati pošiljke za takve kontrole kao dio svojeg upravljanja rizikom.

4.   Svaka stranka upravljanje rizikom temelji na procjeni rizika na temelju odgovarajućih kriterija odabira.

Članak 4.9.

Revizija nakon carinjenja

1.   Kako bi se ubrzalo puštanje robe u promet svaka stranka donosi ili zadržava odredbu o reviziji nakon carinjenja radi osiguravanja usklađenosti s carinskim i drugim povezanim zakonima i propisima.

2.   Svaka stranka osobu ili pošiljku za reviziju nakon carinjenja bira na temelju rizika, što može uključivati odgovarajuće kriterije odabira. Svaka stranka reviziju nakon carinjenja provodi na transparentan način. Ako u postupku revizije sudjeluje osoba te su dobiveni uvjerljivi rezultati, stranka osobu čija je evidencija predmet revizije bez odgode obavješćuje o rezultatima, njezinim pravima i obvezama te obrazloženju rezultata.

3.   Informacije dobivene revizijom nakon carinjenja mogu se upotrebljavati u daljnjim upravnim ili sudskim postupcima.

4.   Kad god je to izvedivo, stranke pri primjeni upravljanja rizikom koriste rezultat revizije nakon carinjenja.

Članak 4.10.

Ovlašteni gospodarski subjekti

1.   Svaka stranka uspostavlja ili zadržava program partnerstva za subjekte koji ispunjavaju određene kriterije (dalje u tekstu „ovlašteni gospodarski subjekti”).

2.   Utvrđeni kriteriji za dobivanje statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta objavljuju se, a odnose se na usklađenost sa zahtjevima navedenima u zakonima i drugim propisima ili postupcima stranaka. Takvi kriteriji mogu obuhvaćati:

(a)

odgovarajuću dokumentiranu usklađenost poslovanja s carinskim i ostalim povezanim zakonima i drugim propisima;

(b)

sustav za upravljanje evidencijom kako bi se omogućio sav potreban unutarnji nadzor;

(c)

financijsku solventnost, uključujući, prema potrebi, pružanje dostatne sigurnosti ili jamstva; i

(d)

sigurnost opskrbnog lanca.

3.   Utvrđeni kriteriji za dobivanje statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta ne smiju se oblikovati ni primjenjivati na način kojim se omogućuje ili stvara proizvoljna ili neopravdana diskriminacija među subjektima kad prevladavaju isti uvjeti, a u okviru tih kriterija mora se omogućiti sudjelovanje MSP-ova.

4.   Program za ovlaštene gospodarske subjekte uključuje konkretne pogodnosti za takve subjekte, kao što su:

(a)

niska stopa fizičkih inspekcija i pregleda, ako je primjenjivo;

(b)

prednost ako su odabrani za provjeru,

(c)

brzo puštanje u slobodan promet, ako je primjenjivo;

(d)

odgođeno plaćanje carina, poreza, pristojbi i naknada;

(e)

primjena sveobuhvatnih jamstava ili smanjenih jamstava;

(f)

jedinstvena carinska deklaracija za sav uvoz ili izvoz u određenom razdoblju; i

(g)

carinjenje robe u prostorijama ovlaštenoga gospodarskog subjekta ili na drugom mjestu koje su odobrila carinska tijela.

5.   Neovisno o stavcima od 1. do 4. stranka može ponuditi primjerne pogodnosti navedene u stavku 4. putem carinskih postupaka koji su općenito dostupni svim subjektima, a u tom slučaju nije dužna uspostaviti poseban program za ovlaštene gospodarske subjekte.

6.   Stranke mogu poticati suradnju između carinskih tijela i drugih državnih tijela ili agencija unutar stranke u vezi s programima za ovlaštene gospodarske subjekte. Takva se suradnja može postići, među ostalim, usklađivanjem zahtjeva, olakšavanjem pristupa pogodnostima i smanjenjem nepotrebnog udvostručavanja posla.

Članak 4.11.

Objava i dostupnost informacija

1.   Svaka stranka odmah, na nediskriminirajući i lako dostupan način te, koliko je to moguće, putem interneta objavljuje zakone, druge propise i carinske postupke koji se odnose na zahtjeve za uvoz, izvoz i provoz robe. To uključuje:

(a)

postupke uvoza, izvoza i provoza (uključujući postupke u lukama, zračnim lukama i drugim ulaznim točkama) te potrebne obrasce i dokumente;

(b)

primijenjene carinske i porezne stope bilo koje vrste koje se primjenjuju na uvoz ili izvoz ili u vezi s njima;

(c)

pristojbe i naknade koje određuju državne agencije ili koje se za njih određuju na uvoz, izvoz ili provoz ili u vezi s njima;

(d)

pravila za razvrstavanje ili vrednovanje proizvoda u carinske svrhe;

(e)

zakone, druge propise i administrativne odluke opće primjene koji se odnose na pravila o podrijetlu;

(f)

ograničenja ili zabrane uvoza, izvoza ili provoza;

(g)

odredbe o sankcijama zbog kršenja formalnosti za uvoz, izvoz ili provoz;

(h)

žalbene postupke;

(i)

sporazume s određenom zemljom ili zemljama koji se odnose na uvoz, izvoz ili provoz, ili dijelove tih sporazuma;

(j)

postupke upravljanja tarifnim kvotama;

(k)

radno vrijeme carinskih ureda; i

(l)

relevantne obavijesti administrativne prirode.

2.   Svaka stranka nove zakone, druge propise i carinske postupke koji se odnose na zahtjeve za uvoz, izvoz i provoz robe, kao i njihove izmjene i tumačenja, nastoji objaviti prije početka njihove primjene.

3.   Svaka stranka u mjeri u kojoj je to moguće ostavlja razuman rok između objave izmijenjenih ili novih zakona, drugih propisa ili carinskih postupaka, pristojbi i davanja te njihova stupanja na snagu.

4.   Svaka stranka putem interneta stavlja na raspolaganje i prema potrebi ažurira sljedeće:

(a)

opis svojih postupaka uvoza, izvoza i provoza, uključujući žalbene postupke, s informacijama o praktičnim koracima potrebnima za uvoz, izvoz i provoz;

(b)

obrasce i dokumente koji su potrebni za uvoz na područje stranke, izvoz s tog područja ili provoz kroz njega; i

(c)

podatke za kontakt informacijskih točaka.

5.   Svaka stranka u skladu s raspoloživim resursima uspostavlja ili održava informacijske točke kako bi u razumnom roku odgovorila na upite državnih tijela, trgovaca i drugih zainteresiranih strana o pitanjima obuhvaćenima stavkom 1. Stranka ne propisuje pristojbu za odgovaranje na upite druge stranke.

Članak 4.12.

Prethodne odluke

1.   Carinsko tijelo svake stranke podnositelju zahtjeva izdaje prethodne odluke kojima se utvrđuje tretman koji će se primijeniti na dotičnu robu, u skladu s njezinim zakonima i drugim propisima. Takve se odluke izdaju u pisanom ili elektroničkom obliku za određeni rok i sadržavaju sve potrebne informacije. Svaka stranka osigurava da se podnositelju zahtjeva druge stranke može izdati prethodna odluka te da ga je može koristi u toj stranci.

2.   Prethodne odluke izdaju se u vezi s:

(a)

razvrstavanjem robe u carinsku tarifu;

(b)

podrijetlom robe; i

(c)

odgovarajućom metodom ili kriterijima i njihovom primjenom za određivanje carinske vrijednosti na temelju određenog skupa činjenica, ako je to dopušteno zakonima i drugim propisima stranke.

3.   Prethodne odluke valjana su najmanje tri godine od datuma izdavanja ili drugog datuma ako je to navedeno u odluci. Stranka izdavateljica može izmijeniti ili opozvati, proglasiti ništavim ili poništiti prethodnu odluku ako se temeljila na netočnim, nepotpunim, lažnim ili zavaravajućim informacijama ili na administrativnoj pogrešci odnosno ako je došlo do promjene prava, materijalnih činjenica ili okolnosti na kojima se odluka temeljila.

4.   Stranka može odbiti izdati prethodnu odluku ako je pitanje postavljeno u zahtjevu predmet upravnog ili sudskog preispitivanja ili ako se zahtjev ne odnosi ni na koju predviđenu primjenu prethodne odluke ili carinskog postupka. Ako odbije izdati prethodnu odluku, ta stranka odmah pisanim putem obavješćuje podnositelja i navodi relevantne činjenice te osnovu za tu odluku.

5.   Svaka stranka objavljuje barem:

(a)

zahtjeve za primjenu prethodne odluke, uključujući informacije koje treba dostavljati i u kojem obliku;

(b)

rok u kojem će izdati prethodnu odluku; i

(c)

rok valjanosti prethodne odluke.

6.   Ako izmijeni, ukine ili poništi prethodnu odluku, stranka podnositelju dostavlja pisanu obavijest u kojoj navodi relevantne činjenice i osnovu za svoju odluku. Stranka može izmijeniti, ukinuti ili poništiti prethodnu odluku s retroaktivnim učinkom samo ako je prethodna odluka donesena na temelju nepotpunih, netočnih, lažnih ili zavaravajućih informacija.

7.   Prethodna odluka koju je izdala stranka obvezujuća je za tu stranku u odnosu na podnositelja koji je zatražio izdavanje odluke. Stranka može odrediti da je prethodna odluka obvezujuće za podnositelja.

8.   Svaka stranka na pisani zahtjev podnositelja omogućuje preispitivanje prethodne odluke ili odluke o izmjeni, ukidanju ili poništenju prethodne odluke.

9.   Svaka stranka nastoji objaviti informacije o prethodnim odlukama, uzimajući u obzir potrebu za zaštitom osobnih i povjerljivih poslovnih informacija.

10.   Svaka stranka donosi prethodnu odluku bez odgode, a obično u roku od 150 dana od datuma primitka svih potrebnih informacija. Taj se rok može produljiti u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke ako je potrebno dodatno vrijeme kako bi se prethodne odluke izdale na ispravan i ujednačen način. U tom slučaju stranka obavješćuje podnositelja zahtjeva o razlogu i trajanju produljenja.

Članak 4.13.

Carinski posrednici

Carinskim odredbama i postupcima stranke ne smije se zahtijevati obvezno korištenje carinskih posrednika. Svaka stranka priopćuje i objavljuje svoje mjere o korištenju carinskih posrednika. Pri izdavanju dozvola carinskim posrednicima svaka stranka primjenjuje transparentna, nediskriminirajuća i proporcionalna pravila.

Članak 4.14.

Određivanje carinske vrijednosti

1.   Sve stranke carinsku vrijednost robe utvrđuju u skladu s dijelom I. Sporazuma o određivanju carinske vrijednosti. U tu svrhu dio I. Sporazuma o određivanju carinske vrijednosti ugrađuje se mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaje njegov dio.

2.   Stranke surađuju radi postizanja zajedničkog pristupa pitanjima povezanima s određivanjem carinske vrijednosti.

Članak 4.15.

Djelatnosti vezane uz pregled robe prije isporuke

Stranka ne zahtijeva obveznu primjenu djelatnosti vezanih uz pregled robe prije isporuke u smislu članka 1. stavka 3. Sporazuma o pregledu robe prije isporuke iz Priloga 1.A Sporazumu WTO-a.

Članak 4.16.

Žalba i preispitivanje

1.   Svaka stranka predviđa djelotvorne, brze, nediskriminirajuće i lako dostupne postupke kojima se jamči pravo na žalbu protiv upravnih mjera, presuda ili odluka carinskih tijela ili drugih nadležnih tijela koje utječu na uvoz ili izvor robe ili na robu u provozu.

2.   Svaka stranka osigurava da svaka osoba u odnosu na koju poduzima upravne mjere iz stavka 1. ili kojoj izrekne presudu ili u odnosu na koju donese odluku iz stavka 1. ima pravo na:

(a)

upravnu žalbu ili preispitivanje pred upravnim tijelom koje je više od službenika ili ureda koji je poduzeo upravnu mjeru ili izrekao presudu ili donio odluku; ili

(b)

žalbu ili preispitivanje upravne mjere ili presude ili odluke pred sudom.

3.   Svaka stranka osigurava da, ako se odluka o upravnoj žalbi ili preispitivanju iz stavka 2. točke (a) ne donese u roku utvrđenom u njezinim zakonima i drugim propisima ili se ne donese bez nepotrebne odgode, podnositelj žalbe ima pravo na daljnju upravnu žalbu ili preispitivanje odnosno žalbu ili preispitivanje pred pravosudnim tijelom ili na bilo koje drugo pravno sredstvo u skladu sa zakonima i drugim propisima te stranke.

4.   Svaka stranka osigurava da se podnositelju zahtjeva pisanim putem, među ostalim elektroničkim putem, dostavi obrazloženje upravne odluke kako bi prema potrebi mogao iskoristiti žalbeni postupak ili postupak preispitivanja.

Članak 4.17.

Suradnja s poslovnom zajednicom

1.   S obzirom na potrebu za pravodobnim i redovitim savjetovanjima s trgovinskim predstavnicima o zakonodavnim prijedlozima i općim postupcima povezanima s carinskim pitanjima i pitanjima olakšavanja trgovine, carinska uprava svake stranke održava savjetovanja s poslovnom zajednicom te stranke.

2.   Svaka stranka osigurava, ako je to moguće, da njezini carinski i povezani zahtjevi i postupci i dalje odgovaraju potrebama poslovne zajednice, slijede najbolju međunarodno prihvaćenu praksu te što je moguće manje ograničavaju trgovinu.

Članak 4.18.

Zajednički odbor za carinsku suradnju

1.   Ovim se člankom dopunjuje i dodatno razrađuje članak 24.4. (Posebni odbori).

2.   Zajednički odbor za carinsku suradnju, s obzirom na poglavlja i odredbe koje su u njegovoj nadležnosti u skladu s člankom 24.4. (Posebni odbori) stavkom 2., osim poglavlja 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom), ima sljedeće funkcije:

(a)

utvrđivanje područja u kojima su potrebna poboljšanja u provedbi i radu; i

(b)

traženje odgovarajućih načina i metoda za postizanje međusobnog dogovora o rješenjima za sva potencijalna pitanja.

3.   Zajednički odbor za carinsku suradnju može donositi odluke u vezi s područjima navedenima u članku 4.2. (Carinska suradnja i uzajamna administrativna pomoć) stavku 2., uključujući, ako to smatra potrebnim, za potrebe provedbe stavka 2. točaka (d) i (f) tog članka.

POGLAVLJE 5.

Mjere za zaštitu trgovine

Odjeljak A

Opće odredbe

Članak 5.1.

Neprimjena povlaštenih pravila o podrijetlu

Za potrebe odjeljka B (Antidampinške i kompenzacijske pristojbe) ovog poglavlja i odjeljka C (Globalne zaštitne mjere) ovog poglavlja ne primjenjuju se povlaštena pravila o podrijetlu iz poglavlja 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom).

Članak 5.2.

Neprimjena rješavanja sporova

Poglavlje 26. (Rješavanje sporova) ne primjenjuje se na odjeljak B (Antidampinške i kompenzacijske pristojbe) ovog poglavlja i odjeljak C (Globalne zaštitne mjere) ovog poglavlja.

Odjeljak B

Antidampinške i kompenzacijske pristojbe

Članak 5.3.

Transparentnost

1.   Provedba mjera za zaštitu trgovine trebala bi biti u potpunosti usklađena s relevantnim zahtjevima WTO-a te se temeljiti na pravednom i transparentnom sustavu.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 6.5. Sporazuma o antidampingu i članak 12.4. Sporazuma o SCM-u, sve stranke osiguravaju, što prije nakon uvođenja možebitnih privremenih mjera i prije donošenja konačne odluke, cjelovitu i smislenu objavu svih bitnih činjenica i razmatranja na kojima se temelji odluka o primjeni konačnih mjera. Objave se sastavljaju u pisanom obliku, a zainteresiranim strankama ostavlja se dovoljno vremena za iznošenje primjedbi.

3.   Pod uvjetom da to ne dovodi do nepotrebne odgode provedbe ispitnog postupka, svim zainteresiranim stranama daje se mogućnost da budu saslušane kako bi iznijele svoja stajališta za vrijeme ispitnih postupaka u pogledu mjera za zaštitu trgovine.

Članak 5.4.

Uzimanje u obzir javnog interesa

1.   Stranka se može suzdržati od primjene antidampinških ili kompenzacijskih mjera na robu druge stranke ako se na temelju informacija stavljenih na raspolaganje za vrijeme ispitnog postupka u skladu sa zahtjevima utvrđenima u zakonima i drugim propisima te stranke može zaključiti da primjena takvih mjera nije u javnom interesu.

2.   Pri donošenju konačne odluke o uvođenju pristojbi svaka stranka u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima uzima u obzir informacije koje su dostavile relevantne zainteresirane strane, koje mogu uključivati domaću industriju, uvoznike i njihova predstavnička udruženja te organizacije koje zastupaju potrošače.

Članak 5.5.

Pravilo niže pristojbe

Ako stranka uvede antidampinšku pristojbu na robu druge stranke, iznos te pristojbe ne smije biti veći od dampinške marže. Ako je pristojba čiji je iznos niži od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta nanesena domaćoj industriji, stranka određuje takvu nižu pristojbu u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima.

Odjeljak C

Globalne zaštitne mjere

Članak 5.6.

Transparentnost

1.   Na zahtjev druge stranke stranka koja pokreće ispitni postupak o globalnim zaštitnim mjerama ili namjerava primijeniti globalne zaštitne mjere odmah dostavlja pisanu obavijest o svim relevantnim informacijama koje su dovele do pokretanja ispitnog postupka o globalnim zaštitnim mjerama ili uvođenja globalnih zaštitnih mjera, među ostalim o privremenim nalazima, ako je to relevantno. Time se ne dovodi u pitanje članak 3.2. Sporazuma o zaštitnim mjerama.

2.   Svaka stranka nastoji uvesti globalne zaštitne mjere na način koji najmanje utječe na trgovinu između stranaka.

3.   Za potrebe stavka 2., ako stranka smatra da su ispunjeni pravni zahtjevi za uvođenje konačnih globalnih zaštitnih mjera, stranka koja namjerava primijeniti takve mjere obavješćuje drugu stranku i nastoji pružiti odgovarajuću priliku za prethodno savjetovanje s tom strankom radi preispitivanja informacija dostavljenih u skladu sa stavkom 1. i razmjene mišljenja o predloženim globalnim zaštitnim mjerama prije donošenja konačne odluke.

Odjeljak D

Bilateralne zaštitne mjere

Članak 5.7.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„bilateralna zaštitna mjera” znači bilateralna zaštitna mjera navedena u članku 5.8. (Primjena bilateralne zaštitne mjere);

(b)

„domaća industrija” u odnosu na uvezenu robu znači proizvođači u cjelini koji proizvode sličnu ili izravno konkurentnu robu, koji posluju na području stranke, ili proizvođači čija ukupna proizvodnja slične ili izravno konkurentne robe čini pretežan dio ukupne domaće proizvodnje takve robe;

(c)

„ozbiljno pogoršanje” znači velike poteškoće u sektoru gospodarstva koji proizvodi sličnu ili izravno konkurentnu robu;

(d)

„ozbiljna šteta” znači bitno opće narušavanje položaja domaće industrije;

(e)

„prijetnja ozbiljnog pogoršanja” znači ozbiljno pogoršanje koje je očito neminovno na temelju činjenica, a ne samo na temelju navoda, pretpostavki ili male vjerojatnosti;

(f)

„prijetnja ozbiljne štete” znači ozbiljna šteta koja je očito neminovna na temelju činjenica, a ne samo na temelju navoda, pretpostavki ili male vjerojatnosti; i

(g)

„prijelazno razdoblje” znači razdoblje od sedam godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Članak 5.8.

Primjena bilateralne zaštitne mjere

1.   Ne dovodeći u pitanje prava i obveze stranaka iz odjeljka C (Globalne zaštitne mjere) ovog poglavlja, ako se zbog smanjenja ili ukidanja carine na temelju ovog Sporazuma roba podrijetlom iz jedne stranke uvozi na područje druge stranke u toliko povećanim količinama, u apsolutnom smislu ili u odnosu na domaću proizvodnju, te pod takvim uvjetima da uzrokuje ozbiljnu štetu ili prijetnju ozbiljne štete domaćoj industriji druge stranke, ta druga stranka za vrijeme prijelaznog razdoblja i samo u skladu s uvjetima i postupcima utvrđenima u ovom odjeljku može primijeniti bilateralnu zaštitnu mjeru.

2.   Bilateralne zaštitne mjere koje se primjenjuju u skladu sa stavkom 1. mogu biti samo:

(a)

suspenzija svakog daljnjeg sniženja stope carine na dotičnu robu u skladu s poglavljem 2. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu); ili

(b)

povećanje carine na dotičnu robu do razine koja ne premašuje niže od sljedećeg:

i.

carine koja se primjenjuje prema načelu najpovlaštenije nacije, a na snazi je na dan početka primjene bilateralne zaštitne mjere; ili

ii.

carine koja se primjenjuje prema načelu najpovlaštenije nacije, a na snazi je na dan koji neposredno prethodi datumu stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Članak 5.9.

Standardi za bilateralnu zaštitnu mjeru

1.   Bilateralna zaštitna mjera ne primjenjuje se:

(a)

osim u mjeri i onoliko dugo koliko je potrebno da bi se spriječila ili otklonila ozbiljna šteta ili prijetnja ozbiljne štete domaćoj industriji ili ozbiljno pogoršanje ili prijetnja ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja najudaljenije regije ili regija;

(b)

dulje od dvije godine; i

(c)

nakon isteka prijelaznog razdoblja.

2.   Razdoblje iz stavka 1. točke (b) može se produljiti za godinu dana ako:

(a)

nadležna tijela stranke uvoznice koja provode ispitni postupak utvrde, u skladu s postupcima navedenima u pododjeljku 1. (Postupovna pravila koja se primjenjuju na bilateralne zaštitne mjere), da je bilateralna zaštitna mjera i dalje potrebna za sprečavanje ili otklanjanje ozbiljne štete ili prijetnje ozbiljne štete domaćoj industriji ili ozbiljnog pogoršanja ili prijetnje ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja najudaljenije regije ili regija; i

(b)

postoje dokazi da se domaća industrija prilagođava, a ukupno razdoblje primjene bilateralne zaštitne mjere, uključujući razdoblje prve primjene i sva produljenja, nije dulje od tri godine.

3.   Ako stranka prestane primjenjivati bilateralnu zaštitnu mjeru, stopa carine je stopa koja bi bila na snazi za dotičnu robu, u skladu s Prilogom 2.-A (Rasporedi ukidanja carina).

4.   Bilateralna zaštitna mjera na uvoz robe stranke koja je već bila predmet takve bilateralne zaštitne mjere ne smije se primijeniti u vremenskom razdoblju koje je jednako polovici trajanja prethodne bilateralne zaštitne mjere.

5.   Stranke ne smiju na istu robu istovremeno primjenjivati:

(a)

privremene bilateralne zaštitne mjere, bilateralne zaštitne mjere ili zaštitne mjere za najudaljenije regije u skladu s ovim Sporazumom; i

(b)

zaštitnu mjeru u skladu s člankom XIX. GATT-a iz 1994. i Sporazumom o zaštitnim mjerama.

Članak 5.10.

Privremene bilateralne zaštitne mjere

1.   U kritičnim okolnostima u kojima bi odgoda prouzročila štetu koju bi bilo teško popraviti stranka može primijeniti privremenu bilateralnu zaštitnu mjeru ako preliminarno utvrdi da postoje jasni dokazi da se uvoz robe podrijetlom iz druge stranke povećao zbog smanjenja ili ukidanja carine na temelju ovog Sporazuma te da takav uvoz uzrokuje ozbiljnu štetu ili prijetnju ozbiljne štete domaćoj industriji ili uzrokuje ozbiljno pogoršanje ili prijetnju ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja najudaljenije regije ili regija.

2.   Privremena bilateralna zaštitna mjera ne smije trajati dulje od 200 dana. U tom razdoblju stranka postupa u skladu s relevantnim postupovnim pravilima utvrđenima u pododjeljku 1. (Postupovna pravila koja se primjenjuju na bilateralne zaštitne mjere).

3.   Carina uvedena kao rezultat privremene bilateralne zaštitne mjere odmah se vraća ako se naknadnim ispitnim postupkom iz pododjeljka 1. (Postupovna pravila koja se primjenjuju na bilateralne zaštitne mjere) ne utvrdi da povećani uvoz robe na koju se primjenjuje privremena bilateralna zaštitna mjera uzrokuje ozbiljnu štetu ili prijetnju takve štete domaćoj industriji ili pak ozbiljno pogoršanje ili prijetnju ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja najudaljenijih regija.

4.   Trajanje privremene bilateralne zaštitne mjere ubraja se u razdoblje utvrđeno u članku 5.9. (Standardi za bilateralnu zaštitnu mjeru) stavku 1. točki (b).

5.   Stranka koja primjenjuje privremenu bilateralnu zaštitnu mjeru obavješćuje drugu stranku odmah po početku primjene takve privremene bilateralne zaštitne mjere.

6.   Na zahtjev druge stranke savjetovanja se održavaju odmah nakon početka primjene privremene bilateralne zaštitne mjere.

Članak 5.11.

Najudaljenije regije

1.   Kad se proizvod s podrijetlom iz Novog Zelanda uvozi na područje jedne ili više najudaljenijih regija Unije (14) u toliko povećanim količinama i pod uvjetima koji uzrokuju ozbiljno pogoršanje ili prijetnju pogoršanja gospodarskog stanja dotične najudaljenije regije ili regija, Unija, nakon što ispita druga rješenja, iznimno može poduzeti bilateralne zaštitne mjere ograničene na područje dotične najudaljenije regije ili regija.

2.   Za potrebe stavka 1. utvrđivanje ozbiljnog pogoršanja temelji se na objektivnim čimbenicima, uključujući sljedeće elemente:

(a)

povećanje obujma uvoza u apsolutnom ili relativnom smislu u odnosu na domaću proizvodnju i uvoz iz ostalih izvora; i

(b)

učinak uvoza na situaciju u relevantnoj industriji ili dotičnom gospodarskom sektoru, što uključuje razinu prodaje, proizvodnje, financijsku situaciju i zapošljavanje.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ovaj odjeljak primjenjuje se mutatis mutandis na sve zaštitne mjere donesene na temelju ovog članka.

Članak 5.12.

Kompenzacija i suspenzija koncesija

1.   Najkasnije 30 dana od datuma primjene bilateralne zaštitne mjere stranka koja primjenjuje tu mjeru pruža mogućnost savjetovanja s drugom strankom radi dogovora o odgovarajućoj kompenzaciji za liberalizaciju trgovine u obliku koncesija s u osnovi istovjetnim trgovinskim učinkom.

2.   Ako savjetovanje iz stavka 1. ne dovede do dogovora o kompenzaciji za liberalizaciju trgovine u roku od 30 dana od prvog dana savjetovanja, stranka na čije se proizvode primjenjuje bilateralna zaštitna mjera može suspendirati primjenu koncesija koje u osnovi imaju istovjetan trgovinski učinak u odnosu na stranku koja primjenjuje bilateralnu zaštitnu mjeru.

3.   Obveza pružiti koncesije kako su navedene u stavku 1. i pravo na suspenziju tih koncesija na temelju stavka 2. primjenjuju se samo dok traje bilateralna zaštitna mjera.

4.   Neovisno o stavku 3., pravo na suspenziju iz tog stavka ne smije se koristiti u prva 24 mjeseca tijekom kojih je bilateralna zaštitna mjera na snazi ako je ta bilateralna zaštitna mjera poduzeta zbog apsolutnog povećanja uvoza i ako je bilateralna zaštitna mjera u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

PODODJELJAK 1.

Postupovna pravila koja se primjenjuju na bilateralne zaštitne mjere

Članak 5.13.

Mjerodavno pravo

Ovaj se pododjeljak primjenjuje na bilateralne zaštitne mjere koje su obuhvaćene odjeljkom D (Bilateralne zaštitne mjere) ovog poglavlja i koje primjenjuje nadležno tijelo stranke koje provodi ispitni postupak. U slučajevima koji nisu obuhvaćeni ovim pododjeljkom nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak primjenjuje pravila utvrđena u svojem domaćem zakonodavstvu pod uvjetom da su u skladu s ovim odjeljkom.

Članak 5.14.

Ispitni postupci

1.   Stranka primjenjuje bilateralnu zaštitnu mjeru tek nakon što njezino nadležno tijelo provede ispitni postupak u skladu s člankom 3. i člankom 4.2. točkama (a) i (c) Sporazuma o zaštitnim mjerama. U tu se svrhu članak 3. i članak 4.2. točke (a) i (c) Sporazuma o zaštitnim mjerama ugrađuju mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.

2.   Kako bi se primijenila bilateralna zaštitna mjera, nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak na temelju objektivnih dokaza dokazuje postojanje uzročno-posljedične veze između povećanog uvoza dotičnog proizvoda i ozbiljne štete ili prijetnje ozbiljne štete ili postojanje uzročno-posljedične veze između povećanog uvoza dotičnog proizvoda i ozbiljnog pogoršanja ili prijetnje ozbiljnog pogoršanja. Nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak ispituje i druge poznate čimbenike osim povećanog uvoza kako se šteta uzrokovana takvim čimbenicima ne bi pripisala povećanom uvozu.

3.   Ispitni postupak svakako završava u roku od godinu dana od pokretanja.

Članak 5.15.

Obavješćivanje i savjetovanje

1.   Stranka odmah obavješćuje drugu stranku u pisanom obliku ako:

(a)

pokrene bilateralni zaštitni ispitni postupak u skladu s ovim poglavljem;

(b)

utvrdi da povećani uvoz uzrokuje ozbiljnu štetu ili prijetnju ozbiljne štete ili pak ozbiljno pogoršanje ili prijetnju ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja najudaljenije regije ili regija;

(c)

odluči primijeniti privremenu bilateralnu zaštitnu mjeru ili primijeniti ili produljiti bilateralnu zaštitnu mjeru; ili

(d)

odluči izmijeniti prethodno donesenu bilateralnu zaštitnu mjeru.

2.   Stranka drugoj stranci dostavlja primjerak javne verzije pritužbe i izvješće svojih nadležnih tijela koja provode ispitni postupak koje se zahtijeva na temelju članka 3. Sporazuma o zaštitnim mjerama.

3.   Kad stranka obavijesti drugu stranku da je odlučila primijeniti ili proširiti bilateralnu zaštitnu mjeru kako je navedeno u stavku 1. točki (c), ta stranka u svoju obavijest uključuje sve relevantne informacije, kao što su:

(a)

dokaz da zbog sniženja ili ukidanja carine u skladu s ovim Sporazumom povećani uvoz robe druge stranke uzrokuje ozbiljnu štetu ili prijetnju ozbiljne štete domaćoj industriji ili ozbiljno pogoršanje ili prijetnju ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja najudaljenije regije ili regija;

(b)

točan opis robe na koju se primjenjuje bilateralna zaštitna mjera, uključujući njezin tarifni broj ili podbroj prema HS-u, na kojem se temelji Prilog 2.-A (Rasporedi ukidanja carina);

(c)

točan opis bilateralne zaštitne mjere;

(d)

datum početka primjene bilateralne zaštitne mjere, njezino očekivano trajanje i, ako je primjenjivo, rok za postupnu liberalizaciju te mjere; i

(e)

ako se radi o produljenju bilateralne zaštitne mjere, dokaz da se dotična domaća industrija prilagođava.

4.   Na zahtjev stranke čija roba podliježe bilateralnom zaštitnom postupku u skladu s ovim poglavljem stranka koja provodi taj postupak pruža odgovarajuću priliku za savjetovanje sa strankom koja je podnijela zahtjev prije donošenja konačne odluke o primjeni bilateralnih zaštitnih mjera radi preispitivanja obavijesti kako je navedeno u stavku 1. ovog članka ili javne obavijesti ili izvješća koje je nadležno istražno tijelo izdalo u vezi s postupkom te razmjene mišljenja o predloženoj mjeri i postizanja dogovora o kompenzaciji predviđenoj u članku 5.12. (Kompenzacija i suspenzija koncesija).

POGLAVLJE 6.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Članak 6.1.

Ciljevi i opće odredbe

1.   Ciljevi su ovog poglavlja:

(a)

zaštititi zdravlje ljudi, životinja i biljaka na područjima stranaka uz istodobno olakšavanje trgovine između stranaka;

(b)

osigurati da se sanitarnim i fitosanitarnim mjerama stranaka ne stvaraju neopravdane prepreke trgovini;

(c)

olakšati provedbu Sporazuma o SPS-u, međunarodnih normi i povezanih tekstova, a posebno regionalizacije i istovrijednosti;

(d)

surađivati u okviru međunarodnih tijela za normizaciju;

(e)

promicati transparentnost i razumijevanje primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera svake stranke;

(f)

jačati suradnju između stranaka i prepoznati zajedničke ciljeve stranaka u borbi protiv antimikrobne otpornosti (dalje u tekstu „AMR”); i

(g)

poboljšati komunikaciju, suradnju i rješavanje sanitarnih i fitosanitarnih pitanja koja mogu utjecati na trgovinu između stranaka.

2.   Stranke u pogledu Sporazuma o SPS-u posebno podsjećaju na sljedeće:

(a)

načelo da se njihove sanitarne i fitosanitarne mjere temelje na procjeni rizika u skladu s člankom 5. i drugim relevantnim odredbama Sporazuma o SPS-u; i

(b)

koncept privremenih sanitarnih i fitosanitarnih mjera.

Članak 6.2.

Područje primjene

1.   Stranke potvrđuju svoja prava i obveze na temelju Sanitarnog sporazuma.

2.   Podložno stavku 3. ovo se poglavlje primjenjuje na:

(a)

sanitarne i fitosanitarne mjere stranke koje mogu utjecati na trgovinu između stranaka; i

(b)

suradnju u području AMR-a.

3.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mjere stranke ni na pitanja obuhvaćena Sanitarnim sporazumom.

Članak 6.3.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

definicije iz Priloga A Sporazumu o SPS-u;

(b)

definicije donesene pod okriljem Komisije za Codex Alimentarius;

(c)

definicije donesene pod okriljem Svjetske organizacije za zdravlje životinja;

(d)

definicije donesene pod okriljem Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (dalje u tekstu „IPPC”);

(e)

„nadležno tijelo” znači državno tijelo navedeno u Prilogu 6.-A (Nadležna tijela) i uključuje relevantne nacionalne organizacije za zaštitu bilja; i

(f)

„uvozna provjera” znači procjena koja može uključivati inspekciju, pregled, uzorkovanje, pregled dokumentacije, ispitivanja ili postupke, uključujući laboratorijske, organoleptičke ili identifikacijske postupke, koje na granici stranke uvoznice provodi njezino nadležno tijelo kako bi se utvrdilo ispunjava li pošiljka sanitarne i fitosanitarne zahtjeve stranke uvoznice.

Članak 6.4.

Posebni uvjeti povezani sa zdravljem bilja

1.   U skladu s primjenjivim normama dogovorenima u okviru IPPC-a stranke razmjenjuju informacije o statusu štetnih organizama na svojem području. Na zahtjev stranke druga stranka dostavlja obrazloženje kategorizacije štetnih organizama i povezanih fitosanitarnih mjera.

2.   Kad je riječ o kategorizaciji štetnih organizama, svaka stranka sastavlja i ažurira popis reguliranih štetnih organizama za bilje i biljne proizvode za koje postoji fitosanitarni rizik. Takav popis sadržava:

(a)

karantenske štetne organizme koji nisu prisutni ni u jednom dijelu njezina područja;

(b)

karantenske štetne organizme koji su prisutni, ali nisu široko rasprostranjeni niti su pod službenim nadzorom;

(c)

karantenske štetne organizme zaštićenih područja; i

(d)

ako je primjenjivo, regulirane nekarantenske štetne organizme.

3.   Svaka stranka svoje uvozne zahtjeve za bilje ili biljne proizvode ograničava na one koji su potrebni za ublažavanje rizika od unošenja reguliranih štetnih organizama. Uvozni zahtjevi za ublažavanje rizika od karantenskih štetnih organizama zaštićenih područja ne primjenjuju se osim ako je poznato da je odredište bilja ili biljnih proizvoda unutar zaštićenog područja.

4.   Stranka uvoznica ne bi trebala zahtijevati da njezina nacionalna organizacija za zaštitu bilja provede inspekciju prije izvoza ako je inspekcija bilja ili biljnih proizvoda u nadležnosti nacionalne organizacije za zaštitu bilja stranke izvoznice.

Članak 6.5.

Priznavanje nezaraženosti štetnim organizmima

Ako se regionalizacija definira u smislu nezaraženog područja, mjesta proizvodnje, proizvodne jedinice ili zaštićenog područja u sektoru bilja i biljnih proizvoda:

(a)

stranke priznaju koncepte nezaraženih područja, mjesta proizvodnje i proizvodne jedinice kako je navedeno u relevantnim međunarodnim normama IPPC-a za fitosanitarne mjere;

(b)

stranke uzajamno prihvaćaju:

i.

nezaražena područja, mjesta proizvodnje i proizvodne jedinice druge stranke; i

ii.

službene kontrole u uspostavi i održavanju nezaraženih područja, mjesta proizvodnje i proizvodnih jedinica druge stranke;

(c)

Novi Zeland priznaje koncept zaštićenih područja na području Unije kao istovrijedan nezaraženom području kako je utvrđeno u normi ISPM 4 („Zahtjevi za uspostavljanje područja bez štetnih organizama”) IPPC-a;

(d)

stranka izvoznica na zahtjev stranke uvoznice utvrđuje nezaražena područja, mjesta proizvodnje, proizvodne jedinice i zaštićena područja te, ako to zatraži stranka uvoznica, dostavlja potpuno objašnjenje i popratne podatke kako je predviđeno u relevantnim ISPM-ovima ili kako se na drugi način smatra primjerenim; i

(e)

Odbor za trgovinu može donijeti odluku o izmjeni Priloga 6.-B (Regionalni uvjeti za bilje i biljne proizvode) kako bi se utvrdila sva druga pitanja koja se mogu odnositi na regionalizaciju ili kako bi se odredili odgovarajući posebni uvjeti koji se temelje na riziku.

Članak 6.6.

Istovrijednost

1.   Stranke potvrđuju da je priznavanje istovrijednosti važno sredstvo olakšavanja trgovine.

2.   Pri utvrđivanju istovrijednosti određene sanitarne i fitosanitarne mjere, skupine sanitarnih i fitosanitarnih mjera ili na razini sustava svaka stranka uzima u obzir odgovarajuće smjernice Odbora WTO-a za sanitarne i fitosanitarne mjere te međunarodne norme, smjernice i preporuke. Odbor za trgovinu može donijeti odluku o utvrđivanju daljnjih smjernica i postupaka za utvrđivanje, priznavanje i održavanje istovrijednosti u Prilogu 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera).

3.   Na zahtjev stranke izvoznice stranka uvoznica u razumnom roku navodi cilj i obrazloženje svoje sanitarne ili fitosanitarne mjere te jasno utvrđuje rizik koji njome namjerava otkloniti.

4.   Stranka uvoznica priznaje istovrijednost sanitarne i fitosanitarne mjere ako stranka izvoznica objektivno dokaže da se njezinom sanitarnom i fitosanitarnom mjerom postiže odgovarajuća razina zaštite zdravlja ljudi, životinja ili biljaka u stranci uvoznici.

5.   Ako na temelju procjene istovrijednosti utvrdi da istovrijednost ne postoji, stranka uvoznica stranci izvoznici dostavlja obrazloženje svoje odluke.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 6.8. (Certifikacija) stavak 6., Odbor za trgovinu može donijeti odluku o izmjeni Priloga 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera) kako bi se:

(a)

utvrdile vrste robe stranke izvoznice za koje stranka uvoznica priznaje da su obuhvaćene sanitarnom i fitosanitarnom mjerom koja je istovrijedna njezinoj ili utvrdile službene kontrole stranke izvoznice koje stranka uvoznica priznaje kao istovrijednu svojoj; i

(b)

naveli svi odgovarajući posebni uvjeti koji se temelje na procjeni rizika ili svi dogovoreni statusi štetnog organizma ili bolesti.

7.   Ako stranka sanitarnu i fitosanitarnu mjeru izmijeni na način za koji smatra da ne utječe na odluku o istovrijednosti iz ovog poglavlja, odluka se primjenjuje na najnoviju verziju relevantnog zakona ili drugog propisa o izmjeni te sanitarne i fitosanitarne mjere.

8.   Ako stranka smatra da to utječe na prethodnu odluku o istovrijednosti, ta stranka o tome obavješćuje drugu stranku.

9.   Ako izmijeni sanitarnu i fitosanitarnu mjeru i smatra da bi to moglo utjecati na odluku o istovrijednosti iz ovog poglavlja, stranka uvoznica:

(a)

objektivno razmatra je li prethodna odluka o istovrijednosti prestala biti dostatna za postizanje odgovarajuće razine zaštite; i

(b)

savjetuje se sa strankom izvoznicom i zatim odlučuje može li se odluka o istovrijednosti i dalje primjenjivati s posebnim uvjetima ili bez njih.

Članak 6.7.

Trgovinski uvjeti i postupci odobravanja

1.   Stranka uvoznica javno objavljuje svoje fitosanitarne uvozne zdravstvene zahtjeve i postupke koji se upotrebljavaju za utvrđivanje tih zahtjeva.

2.   Ako stranke zajednički odrede određeno bilje ili biljni proizvod kao prioritet, stranka uvoznica bez nepotrebne odgode utvrđuje posebne uvozne zahtjeve za taj proizvod, osim u opravdanim okolnostima.

3.   Ako je uvozni zahtjev zaprimljen u vezi s određenim biljem ili biljnim proizvodom koji je prethodno odobren za uvoz iz stranke izvoznice, stranka uvoznica procjenjuje profil rizičnosti i, ako utvrdi da je taj profil isti, bez nepotrebne odgode provodi postupak odobravanja, osim u opravdanim okolnostima.

4.   Svaka stranka osigurava da se postupci koji se koriste za odobravanje uvoza iz druge stranke pokrenu i provedu bez nepotrebne odgode, uključujući, ako je potrebno, revizije i potrebne zakonodavne ili administrativne mjere za provedbu postupka odobravanja. Svaka stranka posebno izbjegava nepotrebne ili nepotrebno opterećujuće zahtjeve za dostavu informacija, ograničava te zahtjeve na ono što je potrebno i uzima u obzir informacije koje su već dostupne stranci uvoznici, kao što su informacije o primjenjivim zakonima i drugim propisima te izvješća o reviziji stranke izvoznice.

5.   Osim kako je predviđeno člankom 6.5. (Priznavanje nezaraženosti štetnim organizmima), svaka stranka svoje fitosanitarne uvjete uvoza primjenjuje u odnosu na cjelokupno područje druge stranke ako na njemu prevladava isti status štetnog organizma.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 6.10. (Hitne mjere), svaka stranka službene kontrole koje druga stranka primjenjuje na trgovinu priznaje kao istovrijedne pod uvjetom da od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma nema znatnih promjena u sustavima službenih kontrola stranke izvoznice kojima bi se smanjila razina jamstva za stranku uvoznicu.

7.   Ne dovodeći u pitanje članak 6.10. (Hitne mjere), stranka uvoznica ne smije odbiti ili zaustaviti uvoz robe stranke izvoznice samo zato što provodi preispitivanje svojih sanitarnih i fitosanitarnih mjera ako je u trenutku pokretanja preispitivanja uvoz te robe iz druge stranke bio dopušten.

8.   Stranke bez naknadnih postupaka odobravanja prihvaćaju međusobne popise objekata koji podliježu sanitarnim i fitosanitarnim mjerama za trgovinu.

9.   Svaka stranka na zahtjev stavlja na raspolaganje drugoj stranci popise objekata iz stavka 8.

Članak 6.8.

Certifikacija

1.   Za zdravstveno certificiranje bilja i biljnih proizvoda nadležna tijela primjenjuju načela utvrđena u normama ISPM 7 („Sustav certifikacije pri izvozu”) i ISPM 12 („Smjernice za izdavanje fitosanitarnih certifikata”) IPPC-a.

2.   Svaka stranka promiče primjenu elektroničke certifikacije i ostale tehnologije za olakšavanje trgovine.

3.   Ne dovodeći u pitanje članke 6.2. (Područje primjene) i 6.10. (Hitne mjere), za prerađenu hranu obuhvaćenu ovim poglavljem ne zahtijeva se certificiranje sigurnosti hrane, osim ako je taj zahtjev potkrijepljen analizom rizika.

4.   Odbor za trgovinu može donijeti odluku o izmjeni Priloga 6.-E (Certifikacija) kako bi se utvrdile dodatne smjernice, postupci i zahtjevi u vezi s certificiranjem.

5.   Ako je stranka uvoznica za određenu robu prihvatila sanitarne i fitosanitarne mjere stranke izvoznice kao istovrijedne svojima, stranka izvoznica može u službeni zdravstveni certifikat uključiti obrazac potvrde o zdravlju utvrđen u odjeljku 1. Priloga 6.-E (Certifikacija).

6.   Ako je stranka uvoznica u skladu s člankom 6.6. (Istovrijednost) stavcima 7. ili 8. utvrdila da je zadržana istovrijednost, u uvoznom zdravstvenom certifikatu predviđenom u Prilogu 6.-E (Certifikacija) navode se, ako je izvedivo i primjenjivo, početni zakoni i drugi propisi stranke uvoznice na temelju kojih je utvrđena istovrijednost.

7.   Ako stranka uvoznica utvrdi da posebni uvjet iz Priloga 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera) više nije potreban, jamstva za taj posebni uvjet više nisu potrebna, a Odbor za trgovinu u razumnom roku donosi odluku o izmjeni Priloga 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera).

Članak 6.9.

Transparentnost, razmjena informacija i tehničko savjetovanje

1.   Stranke se odmah međusobno obavješćuju o svim značajnim:

(a)

nalazima od epidemiološke važnosti koji se mogu odnositi na proizvod kojim stranke međusobno trguju;

(b)

pitanjima sigurnosti hrane povezanima s proizvodom kojim stranke međusobno trguju; ili

(c)

drugim informacijama relevantnima za odgovarajuću provedbu ovog poglavlja.

2.   Ako su informacije navedene u stavku 1. stavljene na raspolaganje putem obavijesti WTO-u ili relevantnom međunarodnom tijelu za normizaciju u skladu s pravilima tog tijela ili na javno dostupnim internetskim stranicama stranke, obveza iz stavka 1. smatra se ispunjenom.

3.   Ako je stranka ozbiljno zabrinuta zbog sanitarnog ili fitosanitarnog rizika, tehnička savjetovanja o tom sanitarnom ili fitosanitarnom riziku održavaju se na njezin zahtjev što prije, a u svakom slučaju u roku od 14 dana od datuma dostave zahtjeva.

4.   Ako se pojavi ozbiljna zabrinutost zbog sanitarne ili fitosanitarne mjere koju je predložila ili provela druga stranka, stranka može zatražiti tehničko savjetovanje s drugom strankom. Stranka kojoj je upućen zahtjev odgovara najkasnije 30 dana od datuma primitka zahtjeva.

5.   S obzirom na stavke 3. i 4. svaka stranka nastoji dostaviti sve informacije potrebne za izbjegavanje poremećaja u trgovini i omogućiti strankama postizanje obostrano prihvatljivog rješenja kojim se učinkovito upravlja sanitarnim ili fitosanitarnim rizikom.

6.   Stranke sve probleme koji proizlaze iz provedbe ovog poglavlja nastoje riješiti tehničkim savjetovanjima na temelju ovog članka (15) prije pokretanja rješavanja sporova na temelju poglavlja 26. (Rješavanje sporova).

Članak 6.10.

Hitne mjere

1.   Ako stranka donese hitnu mjeru koja je potrebna za zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka, nadležno tijelo te stranke o tome obavješćuje nadležno tijelo druge stranke u roku od 24 sata. Ako stranka zatraži tehničko savjetovanje o hitnoj sanitarnoj ili fitosanitarnoj mjeri, ono se mora održati u roku od 14 dana od dana isporuke obavijesti o hitnoj sanitarnoj ili fitosanitarnoj mjeri. Stranke razmatraju sve informacije dostavljene u okviru tehničkog savjetovanja.

2.   Kad donosi odluku o pošiljci koja se u trenutku donošenja hitne sanitarne ili fitosanitarne mjere prevozi između stranaka, stranka koja primjenjuje hitnu mjeru uzima u obzir sve informacije koje je stranka izvoznica pravodobno dostavila.

3.   Ako hitna mjera ozbiljno ometa ili obustavlja trgovinu, stranka uvoznica u najkraćem mogućem roku opoziva tu hitnu mjeru ili dostavlja odgovarajuće znanstveno i tehničko obrazloženje za njezin nastavak.

Članak 6.11.

Revizije

1.   Kako bi se zadržalo povjerenje u provedbu ovog poglavlja, svaka stranka ima pravo provesti reviziju cijelog ili dijela kontrolnog sustava nadležnog tijela druge stranke kako bi se utvrdilo da on funkcionira kako je predviđeno.

2.   Stranka pri reviziji uzima u obzir relevantne smjernice Odbora WTO-a za sanitarne i fitosanitarne mjere te međunarodne norme, smjernice i preporuke.

3.   Stranka koja provodi reviziju u svakoj odluci ili mjeri koju donese kao rezultat revizije, a koja može negativno utjecati na trgovinu, uzima u obzir sljedeće:

(a)

procijenjeni rizik, potkrijepljen objektivnim dokazima i podacima koji se mogu provjeriti; i

(b)

svoje znanje o stranci koja je predmet revizije, relevantno iskustvo s tom strankom i povjerenje u nju.

4.   Stranka koja provodi reviziju na zahtjev dostavlja objektivne dokaze i podatke stranci koja je predmet revizije.

5.   Stranka koja provodi reviziju snosi vlastite troškove povezane s revizijama.

6.   Svaka stranka uspostavlja postupke za sprečavanje otkrivanja povjerljivih informacija dobivenih tijekom revizije nadležnih tijela druge stranke, uključujući postupke za uklanjanje svih povjerljivih informacija iz završnog izvješća o reviziji koje je javno dostupno.

7.   Stranka koja provodi reviziju razmatra sve primjedbe na izvješće stranke koja je predmet revizije i odlučuje hoće li se izvješće ili njegov dio javno objaviti ili staviti na raspolaganje na ograničeniji način.

8.   Odbor za trgovinu može donijeti odluku o izmjeni Priloga 6.-D (Smjernice i postupci za reviziju ili provjeru) kako bi se utvrdile ili odredile smjernice za reviziju i postupci revizije.

Članak 6.12.

Uvozne provjere i naknade

1.   Stranka uvoznica ima pravo provoditi uvozne provjere na temelju sanitarnih ili fitosanitarnih rizika povezanih s uvozom. Takve se provjere provode bez nepotrebne odgode i uz minimalno narušavanje trgovine.

2.   Ako se uvoznim provjerama utvrdi neusklađenost s relevantnim uvoznim zahtjevima, mjere koje stranka uvoznica poduzima temelje se na međunarodnim normama i procjeni rizika te ne ograničavaju trgovinu više nego što je potrebno da se postigne odgovarajuća razina zaštite stranke uvoznice.

3.   Nadležno tijelo stranke uvoznice obavješćuje nadležno tijelo stranke izvoznice ako neusklađenost predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka.

4.   Nadležno tijelo stranke uvoznice obavješćuje uvoznika ili njegova predstavnika o neusklađenoj pošiljci, uključujući razlog neusklađenosti, i daje tom uvozniku ili njegovom predstavniku priliku za preispitivanje odluke. Nadležno tijelo stranke uvoznice razmatra sve relevantne informacije dostavljene kao pomoć u tom preispitivanju.

5.   Naknade koje se naplaćuju za postupke za uvezene proizvode ne smiju biti više od naknada koje se naplaćuju za usporedive provjere sličnih domaćih proizvoda i ne smiju biti više od stvarnih troškova usluge.

6.   Odbor za trgovinu može donijeti odluku o izmjeni Priloga 6.-F (Uvozne provjere i naknade) kako bi se utvrdile stope učestalosti i naknade za uvozne provjere za određene proizvode obuhvaćene područjem primjene ovog poglavlja.

Članak 6.13.

Znanstvena pouzdanost i transparentnost u određenim postupcima izdavanja odobrenja (16)

1.   Stranke priznaju da se postupci izdavanja odobrenja temelje na pouzdanim znanstvenim dokazima i provode na transparentan način kako bi se izgradilo i održalo povjerenje javnosti. Stranke surađuju na povećanju pouzdanosti i transparentnosti tih postupaka izdavanja odobrenja.

2.   Stranke potvrđuju da su njihovi postupci izdavanja odobrenja namijenjeni postizanju usporedivih ishoda i da je suradnja u tom području poželjna.

3.   Ako osoba koja je odgovorna osigurati da poduzeće pod njezinom kontrolom ispunjava zahtjeve za dobivanje odobrenja za stavljanje u promet naruči znanstvene studije u znanstvenoj ustanovi (17) koja se nalazi u stranci kako bi potkrijepila zahtjev za odobrenje u kontekstu određenih postupaka izdavanja odobrenja u drugoj stranci, a stranka u kojoj se nalazi znanstvena ustanova o tome je obaviještena, obje stranke nastoje međusobno razmjenjivati takve informacije.

4.   Stranke mogu razmjenjivati informacije i o svojim postupcima izdavanja odobrenja.

5.   Stranka na temelju ovog članka može zatražiti posjet radi utvrđivanja činjenica znanstvenoj ustanovi smještenoj u drugoj stranci kako bi prikupila informacije o tome kako znanstvena ustanova primjenjuje relevantne norme kad provodi znanstvenu studiju za potrebe određenih postupaka izdavanja odobrenja u stranci koja traži posjet radi utvrđivanja činjenica.

6.   Ako stranka želi organizirati posjet radi utvrđivanja činjenica, o tome obavješćuje drugu stranku najkasnije 60 dana prije takvog posjeta.

7.   Ako stranka želi organizirati posjet radi utvrđivanja činjenica i znanstvena ustanova pristane na takav posjet, službenici druge stranke mogu za vrijeme posjeta radi utvrđivanja činjenica pratiti službenike stranke posjetiteljice.

8.   Završno izvješće o posjetu radi utvrđivanja činjenica stavlja se na raspolaganje nadležnim tijelima obiju stranaka. Relevantni dijelovi završnog izvješća stavljaju se na raspolaganje i posjećenoj znanstvenoj ustanovi.

9.   Troškove posjeta radi utvrđivanja činjenica snosi stranka koja zatraži posjet radi utvrđivanja činjenica.

10.   Odbor za trgovinu može donijeti odluku o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila i svih potrebnih smjernica u vezi sa stavcima od 3. do 9.

Članak 6.14.

Antimikrobna otpornost

1.   Stranke prepoznaju da je AMR ozbiljna prijetnja zdravlju ljudi i životinja.

2.   Stranke u skladu s pristupom „Jedno zdravlje” surađuju i olakšavaju razmjenu informacija, među ostalim propisa, smjernica, nacionalnih planova, standarda, stručnog znanja i iskustava u području antimikrobne otpornosti, te utvrđuju zajednička stajališta, interese, prioritete i politike u tom području.

3.   Stranke potvrđuju:

(a)

da njihovi antimikrobni regulatorni standardi, smjernice i sustavi nadzora omogućuju usporedive kontrole i zdravstvene ishode;

(b)

da su njihove strategije za borbu protiv AMR-a prvenstveno usmjerene na antimikrobna sredstva koja su ključna za liječenje i zdravlje ljudi i životinja; i

(c)

da poduzimaju inicijative u okviru svojih strategija i politika za promicanje postupnog ukidanja upotrebe antibiotskih sredstava kao pospješivača rasta, posebno onih od medicinske važnosti, te za smanjenje upotrebe antimikrobnih sredstava u uzgoju životinja.

4.   Osim toga, stranke:

(a)

surađuju u okviru relevantnih međunarodnih foruma na izradi budućih kodeksa, smjernica, standarda, preporuka i inicijativa;

(b)

surađuju na izradi međunarodnih akcijskih planova, posebno u pogledu odgovorne i razborite upotrebe antimikrobnih sredstava radi učinkovitije borbe protiv AMR-a; i

(c)

u kontekstu svojih strategija i politika podupiru provedbu dogovorenih međunarodnih akcijskih planova i strategija za borbu protiv AMR-a.

5.   Propisi, smjernice, strateški planovi, standardi i druge inicijative za borbu protiv antimikrobne otpornosti ne koriste se za izradu ili provedbu mjera koje utječu na trgovinu, osim ako su te mjere u skladu sa Sporazumom o SPS-u i relevantnim odredbama ovog poglavlja.

6.   Odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere može osnovati tehničku radnu skupinu za AMR.

Članak 6.15.

Prijevare u trgovini robom

1.   Stranke prepoznaju da prijevarne aktivnosti komercijalnih subjekata uključenih u međunarodnu trgovinu mogu:

(a)

utjecati na zdravlje ljudi, životinja, biljaka, a posljedično i na okoliš; i

(b)

narušiti poštenu poslovnu praksu i povjerenje potrošača.

2.   Stranke razmjenjuju relevantne informacije i surađuju kako bi odvratile od praksi koje nisu, ili naizgled nisu, u skladu s njihovim sanitarnim i fitosanitarnim mjerama ili koje dovode potrošače i druge relevantne dionike u zabludu.

Članak 6.16.

Provedba i resursi

Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela imaju resurse potrebne za djelotvornu provedbu ovog poglavlja.

Članak 6.17.

Odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere

1.   Ovim se člankom dopunjuje i dodatno razrađuje članak 24.4. (Posebni odbori).

2.   Odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere u vezi s ovim poglavljem ima sljedeće funkcije:

(a)

služi kao forum za razmjenu informacija o regulatornom sustavu svake stranke, uključujući znanstvenu osnovu i osnovu za procjenu rizika za njezine sanitarne i fitosanitarne mjere;

(b)

utvrđuje mogućnosti za suradnju, uključujući inicijative za olakšavanje trgovine i daljnji rad na uklanjanju nepotrebnih prepreka trgovini između stranaka;

(c)

promiče suradnju u multilateralnim forumima, među ostalim u okviru Odbora WTO-a za sanitarne i fitosanitarne mjere i međunarodnim tijelima za normizaciju, prema potrebi;

(d)

osniva ad hoc radne skupine;

(e)

služi kao forum u okviru kojeg stranke u ranoj fazi jedna drugu mogu obavijestiti o regulatornim pitanjima povezanima sa sanitarnim i fitosanitarnim mjerama;

(f)

ne dovodeći u pitanje poglavlje 26. (Rješavanje sporova), služi kao forum za rješavanje određenih trgovinskih pitanja ako stranke ne uspiju postići uzajamno prihvatljivo rješenje u okviru tehničkih savjetovanja na temelju članka 6.9. (Transparentnost, razmjena informacija i tehničko savjetovanje);

(g)

u izvršavanju svojih funkcija poduzima sve druge radnje o kojima se stranke usuglase; i

(h)

razmatra sva pitanja povezana s ovim poglavljem.

3.   Osim ako stranke odluče drukčije, Odbor se sastaje i utvrđuje svoj program rada najkasnije godinu dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 7.

Održivi prehrambeni sustavi

Članak 7.1.

Ciljevi

1.   Prepoznajući važnost jačanja politika i definiranja programa kojima se pridonosi razvoju održivih, uključivih, zdravih i otpornih prehrambenih sustava, stranke su suglasne uspostaviti blisku suradnju kako bi se zajednički uključile u tranziciju prema održivim prehrambenim sustavima.

2.   Ovo se poglavlje primjenjuje uz i ne dovodeći u pitanje druga poglavlja ovog Sporazuma koja se odnose na prehrambene sustave ili održivost, posebno poglavlje 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere), poglavlje 9. (Tehničke prepreke trgovini) i poglavlje 19. (Trgovina i održivi razvoj).

Članak 7.2.

Područje primjene

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na suradnju između stranaka usmjerenu na poboljšanje održivosti njihovih prehrambenih sustava.

2.   U ovom se poglavlju utvrđuju odredbe za suradnju u područjima kojima se mogu postići održiviji prehrambeni sustavi. Okvirna područja suradnje navedena su u članku 7.4. (Suradnja radi poboljšanja održivosti prehrambenih sustava).

3.   Stranke prepoznaju da se prioriteti suradnje s vremenom mogu mijenjati u skladu s promjenama njihovih međusobnih dogovora te međunarodnog razumijevanja i tretmana prehrambenih sustava.

Članak 7.3.

Definicija održivog prehrambenog sustava

1.   Stranke potvrđuju da su prehrambeni sustavi raznoliki i prilagođeni kontekstu te da obuhvaćaju različite dionike i njihove međusobno povezane aktivnosti u svim područjima prehrambenog sustava, uključujući proizvodnju, berbu, preradu, proizvodnju, prijevoz, skladištenje, distribuciju, prodaju, potrošnju i zbrinjavanje prehrambenih proizvoda.

2.   Za potrebe ovog poglavlja i uviđajući da se definicija održivog prehrambenog sustava s vremenom može mijenjati, stranke održivi prehrambeni sustav smatraju onaj prehrambeni sustav kojim se omogućuje pristup sigurnoj, hranjivoj i dostatnoj hrani tijekom cijele godine bez ugrožavanja gospodarskih, društvenih, kulturnih i okolišnih osnova za stvaranje sigurnosti opskrbe hranom i prehrane za buduće generacije.

Članak 7.4.

Suradnja radi poboljšanja održivosti prehrambenih sustava

1.   Stranke prepoznaju važnost suradnje kao mehanizma za provedbu ovog poglavlja dok jačaju svoje trgovinske i ulagačke odnose.

2.   Uzimajući u obzir svoje prioritete i okolnosti, stranke surađuju na rješavanju pitanja od zajedničkog interesa povezanih s provedbom ovog poglavlja. Takva suradnja može se odvijati bilateralno i u okviru međunarodnih foruma.

3.   Suradnja može uključivati razmjenu informacija, stručnog znanja i iskustava, kao i suradnju u području istraživanja i inovacija.

4.   Stranke surađuju na temama poput:

(a)

metode i prakse proizvodnje hrane čiji je cilj poboljšati održivost, uključujući ekološku i regenerativnu poljoprivredu;

(b)

učinkovito korištenje prirodnih resursa i poljoprivrednih sirovina, uključujući, prema potrebi, smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i gnojiva i rizika od njih;

(c)

učinak proizvodnje hrane na okoliš i klimu, među ostalim na emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede, ponore ugljika i gubitak bioraznolikosti;

(d)

krizne planove za osiguravanje sigurnosti i otpornosti lanaca opskrbe hranom i trgovine u vrijeme međunarodne krize;

(e)

održivu preradu, prijevoz, veleprodaju i maloprodaju hrane te prehrambene usluge;

(f)

zdravu, održivu i hranjivu prehranu;

(g)

ugljični otisak potrošnje;

(h)

gubitak i rasipanje hrane, u skladu s ciljem održivog razvoja br. 12.3. Ujedinjenih naroda;

(i)

smanjenje štetnih učinaka politika i mjera povezanih s prehrambenim sustavom na okoliš; i

(j)

znanje, sudjelovanje i vodstvo autohtonih naroda u prehrambenim sustavima, u skladu s okolnostima stranaka.

Članak 7.5.

Dodatne odredbe

1.   Suradnja na temelju ovog poglavlja ne utječe na neovisnost agencija svake stranke, uključujući regionalne agencije stranke.

2.   Uz potpuno poštovanje prava svake stranke na regulaciju, ništa u ovom poglavlju ne tumači se kao obveza stranke da:

(a)

izmijeni svoje uvozne zahtjeve;

(b)

odstupi od svojih postupaka za izradu ili donošenje regulatornih mjera;

(c)

poduzme radnje koje bi ugrozile ili ometale pravodobno donošenje regulatornih mjera za ostvarenje njezinih ciljeva javne politike; ili

(d)

donese neku posebnu regulatornu mjeru.

Članak 7.6.

Odbor za održive prehrambene sustave

1.   Ovim se člankom dopunjuje i dodatno razrađuje članak 24.4. (Posebni odbori).

2.   Odbor za održive prehrambene sustave u vezi s ovim poglavljem ima sljedeće funkcije:

(a)

utvrđivanje prioriteta za suradnju i planova rada za provedbu tih prioriteta;

(b)

promicanje suradnje u multilateralnim forumima; i

(c)

obavljanje svih drugih funkcija povezanih s provedbom ili funkcioniranjem ovog poglavlja.

3.   Radi ostvarivanja ciljeva ovog poglavlja i praćenja rezultata dobivenih njegovom provedbom Odbor za održive prehrambene sustave svake godine utvrđuje godišnji plan rada, koji uključuje mjere s pripadajućim ciljevima i ključnim etapama.

4.   Odbor za održive prehrambene sustave prema potrebi može osnovati radne skupine koje se sastoje od stručnih predstavnika svake stranke.

5.   Odbor za održive prehrambene sustave sastaje se u roku od godinu dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga kako se stranke dogovore.

6.   Odbor za održive prehrambene sustave može utvrditi pravila kojima se ublažavaju mogući sukobi interesa u odnosu na stručnjake koji mogu sudjelovati na njegovim sastancima i stručnjake iz svih radnih skupina koje mu podnose izvješća.

Članak 7.7.

Kontaktne točke

U roku od 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka određuje kontaktnu točku radi olakšavanja komunikacije između stranaka o pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem i obavješćuje drugu stranku o njezinim podacima za kontakt. Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku ako se ti podaci za kontakt promijene.

POGLAVLJE 8.

Dobrobit životinja

Članak 8.1.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja poboljšati suradnju između stranaka u području dobrobiti životinja iz uzgoja kako bi se olakšala trgovina između stranaka.

Članak 8.2.

Opće odredbe i suradnja

1.   Stranke priznaju da su životinje čuvstvena bića (18).

2.   Stranke razumiju da su njihove poljoprivredne prakse bitno različite, ali prepoznaju da njihovi standardi dobrobiti životinja i povezani sustavi daju usporedive rezultate u području dobrobiti životinja.

3.   Stranke nastoje surađivati u okviru međunarodnih foruma radi promicanja razvoja i provedbe znanstveno utemeljenih standarda dobrobiti životinja. Stranke osobito surađuju kako bi učvrstile i proširile područje primjene standarda Svjetske organizacije za zdravlje životinja u području dobrobiti životinja te njihovu provedbu, osobito u pogledu životinja iz uzgoja.

4.   Stranke razmjenjuju informacije, stručno znanje i iskustva u području dobrobiti životinja u vezi s postupanjem sa životinjama na poljoprivrednom gospodarstvu, za vrijeme prijevoza te prilikom klanja ili usmrćivanja.

5.   Stranke nastavljaju surađivati na istraživanju u području dobrobiti životinja kako bi olakšale razvoj znanstveno utemeljenih standarda dobrobiti životinja povezanih s postupanjem sa životinjama na gospodarstvu, za vrijeme prijevoza te prilikom klanja ili usmrćivanja.

Članak 8.3.

Tehnička radna skupina za dobrobit životinja

Stranke osnivaju tehničku radnu skupinu za dobrobit životinja. Tehnička radna skupina za dobrobit životinja izvješćuje Odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere i poduzima aktivnosti koje odredi taj odbor.

POGLAVLJE 9.

Tehničke prepreke trgovini

Članak 9.1.

Ciljevi

Ciljevi su ovog poglavlja olakšati trgovinu robom između stranaka sprečavanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem nepotrebnih tehničkih prepreka trgovini te poboljšati suradnju između stranaka u pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem.

Članak 9.2.

Područje primjene

1.   Ovo poglavlje primjenjuje se na pripremu, donošenje i primjenu svih tehničkih propisa, normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti kako su definirani u Prilogu 1. Sporazumu o TBT-u i koji mogu utjecati na trgovinu robom između stranaka.

2.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na:

(a)

specifikacije nabave koje državna tijela pripremaju za potrebe proizvodnje ili potrošnje tijela na koja se primjenjuje poglavlje 14. (Javna nabava); ili

(b)

sanitarne i fitosanitarne mjere na koje se primjenjuje poglavlje 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere).

Članak 9.3.

Odnos prema Sporazumu o TBT-u

1.   Članci od 2. do 9. Sporazuma o TBT-u i prilozi od 1. do 3. tom sporazumu ugrađuju se mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio.

2.   Pojmovi koji se koriste u ovom poglavlju i prilogu ovom poglavlju imaju isto značenje kao u Sporazumu o TBT-u.

Članak 9.4.

Tehnički propisi

1.   U skladu s člankom 22.8. (Procjena učinka) svaka stranka nastoji provesti procjenu učinka planiranih tehničkih propisa obuhvaćenih područjem primjene regulatornih mjera kako su definirane u članku 22.2. (Definicije) točki (b) koje mogu znatno utjecati na trgovinu, u skladu sa svojim pravilima i postupcima. Podrazumijeva se da se ovaj stavak primjenjuje i na postupke ocjenjivanja sukladnosti koji su dio takvih tehničkih propisa.

2.   Ako se procjena učinka provodi u skladu sa stavkom 1. ovog članka, u skladu s člankom 22.8. (Procjena učinka) stavkom 2. točkom (b) svaka stranka procjenjuje izvedive i odgovarajuće regulatorne i neregulatorne mogućnosti za predloženi tehnički propis kojima se mogu ispuniti legitimni ciljevi stranke u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o TBT-u. Podrazumijeva se da se takva obveza procjene primjenjuje i na postupke ocjenjivanja sukladnosti koji su dio takvih tehničkih propisa.

3.   U skladu s člancima 2.3. i 2.4. Sporazuma o TBT-u svaka stranka povremeno preispituje svoje tehničke propise. Pri takvom preispitivanju svaka stranka, među ostalim, u dobroj namjeri razmatra povećanje konvergencije s relevantnim međunarodnim normama, uzimajući u obzir sve promjene u području relevantnih međunarodnih normi te postoje li i dalje prethodne okolnosti koje su dovele do odstupanja od bilo koje relevantne međunarodne norme.

4.   Ne dovodeći u pitanje poglavlje 22. (Dobra regulatorna praksa i regulatorna suradnja), pri izradi važnih tehničkih propisa koji bi mogli imati znatan utjecaj na trgovinu svaka stranka u skladu sa svojim pravilima i postupcima omogućuje osobama stranaka da daju svoj doprinos u okviru postupka javnog savjetovanja, osim ako se pojave hitni problemi u području sigurnosti, zdravlja, zaštite okoliša ili nacionalne sigurnosti ili postoji opasnost da bi se takvi problemi mogli pojaviti. Svaka stranka omogućuje osobama druge stranke sudjelovanje u takvom savjetovanju pod uvjetima koji nisu manje povoljni od onih koje primjenjuje na vlastite osobe te objavljuje rezultate tog postupka savjetovanja.

Članak 9.5.

Međunarodne norme

1.   Međunarodne norme koje su izradile Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO), Međunarodna elektrotehnička komisija (dalje u tekstu „IEC”), Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) i Komisija za Codex Alimentarius (Codex) su relevantne međunarodne norme u smislu članka 2. i članka 5. Sporazuma o TBT-u i Priloga 3. Sporazumu o TBT-u pod uvjetom da ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovog članka.

2.   Norma koju je izradila druga međunarodna organizacija koja nije navedena u stavku 1. također se može smatrati relevantnom međunarodnom normom u smislu članka 2., članka 5. i Priloga 3. Sporazumu o TBT-u, pod sljedećim uvjetima:

(a)

izradilo ju je tijelo za normizaciju koje nastoji postići konsenzus:

i.

među nacionalnim izaslanstvima uključenih članica WTO-a koja predstavljaju sva nacionalna normizacijska tijela na svojem području koja su donijela ili za koja se očekuje da će donijeti norme u području na koje se odnosi međunarodna normizacijska aktivnost; ili

ii.

među državnim tijelima uključenih članica WTO-a; i

(b)

izrađena je u skladu s Odlukom Odbora o tehničkim preprekama trgovini uspostavljenog člankom 13. Sporazuma o TBT-u o načelima razvoja međunarodnih normi, smjernica i preporuka u vezi s člancima 2. i 5. Sporazuma o TBT-u te Prilogom 3. Sporazumu o TBT-u.

3.   Ako nije koristila međunarodne norme kao osnovu za svoje tehničke propise i povezane postupke ocjenjivanja sukladnosti, stranka na zahtjev druge stranke navodi svako znatno odstupanje od relevantne međunarodne norme i objašnjava zašto tu normu smatra neprimjerenom ili neučinkovitom za cilj koji se želi postići te, ako su dostupni, dostavlja dokaze na kojima se temelji ta ocjena.

Članak 9.6.

Norme

1.   Radi usklađivanja normi na što široj osnovi i uz članak 4.1. Sporazuma o TBT-u svaka stranka potiče tijela za normizaciju na svojem području, kao i regionalna normizacijska tijela čiji su članovi stranka ili tijela za normizaciju na njezinu području, na:

(a)

među ostalim, redovito preispitivanje nacionalnih i regionalnih normi čija osnova nisu relevantne međunarodne norme radi veće usklađenosti nacionalnih i regionalnih normi s odgovarajućim međunarodnim normama;

(b)

suradnju s relevantnim tijelima za normizaciju druge stranke na međunarodnim normizacijskim aktivnostima, među ostalim i suradnjom u međunarodnim tijelima za normizaciju ili na regionalnoj razini; i

(c)

bilateralnu suradnju s tijelima za normizaciju druge stranke.

2.   Stranke bi trebale razmjenjivati informacije o:

(a)

svojoj primjeni normi kao potpore tehničkim propisima; i

(b)

svojim normizacijskim postupcima i opsegu u kojem koriste međunarodne, regionalne ili podregionalne norme kao osnovu za svoje nacionalne norme.

3.   Ako su norme postale obvezne uključivanjem u nacrt tehničkog propisa ili u postupak ocjenjivanja sukladnosti ili upućivanjem na njih u takvom propisu ili postupku, primjenjuju se obveze u pogledu transparentnosti utvrđene u članku 9.8. (Transparentnost) ovog poglavlja te u članku 2. ili članku 5. Sporazuma o TBT-u, u mjeri u kojoj je to dopušteno primjenjivim autorskim pravom.

Članak 9.7.

Ocjenjivanje sukladnosti

1.   Ako zahtijeva ocjenjivanje sukladnosti kao odgovarajuće jamstvo da je proizvod u skladu s tehničkim propisom, stranka:

(a)

odabire postupke ocjenjivanja sukladnosti razmjerne uključenim rizicima;

(b)

prihvaća korištenje izjave dobavljača o sukladnosti, prema potrebi; i

(c)

ako druga stranka to zatraži, objašnjava razloge za odabir određenih postupaka ocjenjivanja sukladnosti za određene proizvode.

2.   Stranke potvrđuju da postoji širok raspon mehanizama koji olakšavaju prihvaćanje rezultata postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Ti mehanizmi mogu uključivati:

(a)

izjavu dobavljača o sukladnosti;

(b)

strankino priznavanje rezultata postupaka ocjene sukladnosti provedenih na području druge stranke;

(c)

suradnju i dobrovoljne aranžmane između tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja se nalaze na području stranaka;

(d)

sporazume o uzajamnom prihvaćanju rezultata postupaka ocjenjivanja sukladnosti posebnih tehničkih propisa koje su provela tijela sa sjedištem na području druge stranke;

(e)

upotrebu akreditacije za odobravanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti; i

(f)

državno imenovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

3.   Ako zahtijeva ocjenu sukladnosti od treće strane kao odgovarajuće jamstvo da je proizvod u skladu s tehničkim propisom, a za tu zadaću nije predvidjela državno tijelo kako je navedeno u stavku 4., stranka:

(a)

daje prednost upotrebi akreditacije za odobravanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti;

(b)

koristi međunarodne norme za akreditaciju i ocjenjivanje sukladnosti;

(c)

ako je izvedivo, koristi međunarodne sporazume koji uključuju akreditacijska tijela stranaka, na primjer putem mehanizama Međunarodne organizacije za akreditaciju laboratorija (dalje u tekstu „ILAC”) i Međunarodnog akreditacijskog foruma (dalje u tekstu „IAF”);

(d)

potiče primjenu funkcionalnih međunarodnih sporazuma ili dogovora za usklađivanje ili olakšavanje prihvaćanja rezultata ocjenjivanja sukladnosti;

(e)

osigurava da njezina pravila i postupci gospodarskim subjektima nepotrebno ne ograničavaju izbor među tijelima za ocjenjivanje sukladnosti koja su njezina nadležna tijela imenovala za određeni proizvod ili skup proizvoda;

(f)

osigurava da su aktivnosti njezinih akreditacijskih tijela u skladu s međunarodnim normama za akreditaciju i, u tom pogledu, da ne postoje sukobi interesa između akreditacijskih tijela i tijela za ocjenjivanje sukladnosti u vezi s njihovim aktivnostima sukladnosti, uključujući osoblje;

(g)

osigurava da tijela za ocjenjivanje sukladnosti obavljaju svoje aktivnosti na način kojim se sprečavaju sukobi interesa koji utječu na ishod ocjenjivanja sukladnosti;

(h)

tijelima za ocjenjivanje sukladnosti omogućuje da za ispitivanja ili inspekcije povezane s ocjenjivanjem sukladnosti koriste podizvođače, uključujući podizvođače sa sjedištem na području druge stranke. Ništa u ovoj točki ne tumači se na način da se stranci zabranjuje da od podizvođača zahtijeva da ispune iste zahtjeve koje tijelo za ocjenjivanje sukladnosti s kojim je sklopljen ugovor mora ispuniti kako bi samo provelo ugovorena ispitivanja ili inspekciju; i

(i)

osigurava da se na internetu objave podaci o tijelima koja su imenovana za provedbu ocjenjivanja sukladnosti, uključujući opseg nadležnosti.

4.   Ništa u ovom članku ne sprečava stranku da zahtijeva da ocjenjivanje sukladnosti za određene proizvode obavljaju određena državna tijela stranke. Ako zahtijeva da ocjenjivanje sukladnosti provode određena državna tijela, stranka:

(a)

ograničava naknade za ocjenjivanje sukladnosti na približan trošak pruženih usluga i na zahtjev podnositelja zahtjeva za ocjenjivanje sukladnosti objašnjava na koji su način naknade koje naplaćuje za to ocjenjivanje sukladnosti ograničene na približan trošak pruženih usluga; i

(b)

osigurava da naknade za ocjenjivanje sukladnosti budu dostupne na zahtjev, ako nisu objavljene.

5.   Neovisno o stavcima 1., 3. i 4. ovog članka, u područjima navedenima u Prilogu 9.-A (Prihvaćanje ocjenjivanja sukladnosti (dokumenti)) za koja Unija prihvaća izjavu dobavljača o sukladnosti, Novi Zeland, ako smatra da je ocjenjivanje sukladnosti strane koja nije prva strana potrebno kao jamstvo da je proizvod u skladu sa zahtjevima tehničkih propisa Novog Zelanda, prihvaća:

(a)

certifikate i izvješća o ispitivanju koje izdaju tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja se nalaze na području Unije i koje je akreditiralo akreditacijsko tijelo član međunarodnih sporazuma o uzajamnom priznavanju ILAC-a ili IAF-a ili njihovih tijela sljednika ili koji su na drugi način priznati u skladu s tehničkim propisima Novog Zelanda; ili

(b)

u vezi s aspektima električne sigurnosti i elektromagnetske kompatibilnosti, certifikate i izvješća o ispitivanju koje su izdala tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja se nalaze na području Unije i u okviru sustava shema za ocjenu sukladnosti elektrotehničke opreme i sastavnica Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (IECEE) (CB).

6.   Izjava dobavljača o sukladnosti je potvrda o sukladnosti (19) prve strane koju izdaje proizvođač ili druga ovlaštena prva strana na vlastitu odgovornost na temelju rezultata odgovarajuće vrste aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti i koja isključuje obvezno ocjenjivanje treće strane.

7.   Stranke surađuju u području uzajamnog priznavanja u skladu sa Sporazumom o uzajamnom priznavanju u pogledu ocjenjivanja sukladnosti između Europske zajednice i Novog Zelanda (20), sastavljenim u Wellingtonu 25. lipnja 1998. U skladu s odgovarajućim odredbama tog sporazuma stranke također mogu odlučiti proširiti područje primjene u pogledu proizvoda, primjenjivih regulatornih zahtjeva ili priznatih tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

Članak 9.8.

Transparentnost

1.   Osim u slučaju pojave ili opasnosti od pojave izvanrednih problema u području sigurnosti, zdravlja, zaštite okoliša ili nacionalne sigurnosti, svaka stranka omogućuje drugoj stranci da dostavi pisane primjedbe na priopćene predložene tehničke propise i postupke ocjenjivanja sukladnosti u roku od najmanje 60 dana od datuma slanja obavijesti o takvim propisima ili postupcima Središnjem registru obavijesti WTO-a. Stranka u dobroj namjeri razmatra razumne zahtjeve za produljenje roka za očitovanje.

2.   Ako tekst obavijesti nije na jednom od službenih jezika WTO-a, svaka stranka dostavlja i detaljan i sveobuhvatan opis sadržaja predloženog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti u formatu obavijesti WTO-a.

3.   Ako od druge stranke primi pisane primjedbe o svojem predloženom tehničkom propisu ili postupku ocjenjivanja sukladnosti, stranka:

(a)

na zahtjev druge stranke raspravlja, ako je moguće, o pisanim primjedbama u vrijeme kad ih je moguće uzeti u obzir, uz sudjelovanje svojeg nadležnog regulatornog tijela; i

(b)

na značajna ili bitna pitanja iznesena u primjedbama odgovara u pisanom obliku najkasnije na dan objave tog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti.

4.   Svaka stranka javno objavljuje, po mogućnosti na internetskoj stranici, svoje odgovore na značajna ili bitna pitanja iznesena u primjedbama primljenima od drugih članica WTO-a o svojoj obavijesti o TBT-u iz stavka 1. o prijedlogu tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti.

5.   Ako to zahtijeva druga stranka, stranka dostavlja informacije o ciljevima i obrazloženje tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti koji je donijela ili čije donošenje predlaže.

6.   Svaka stranka tehničke propise i postupke ocjenjivanja sukladnosti koje je donijela objavljuje na internetskim stranicama i omogućuje im besplatan pristup.

7.   Svaka stranka u obliku dopune izvorne obavijesti WTO-u dostavlja informacije o donošenju i stupanju na snagu tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti i doneseni konačni tekst.

8.   U skladu s člankom 2.12. Sporazuma o TBT-u pojam „razuman rok” znači razdoblje od najmanje šest mjeseci, osim ako se u tom razdoblju ne bi mogli djelotvorno ispuniti postavljeni legitimni ciljevi.

9.   Stranka razmatra razuman zahtjev druge stranke, primljen prije isteka razdoblja za davanje primjedbi kako je navedeno u stavku 1. nakon slanja u središnji registar obavijesti WTO-a, za produljenje razdoblja između donošenja tehničkog propisa i njegova stupanja na snagu, osim ako bi to bilo nedjelotvorno za ispunjenje postavljenih legitimnih ciljeva.

Članak 9.9.

Označivanje i etiketiranje

1.   Tehničkim propisima stranke moguće je obuhvatiti ili isključivo urediti zahtjeve za označivanje i etiketiranje. U takvim se slučajevima na te tehničke propise primjenjuju odgovarajuća načela iz članka 2.2. Sporazuma o TBT-u.

2.   Ako zahtijeva obvezno označavanje ili etiketiranje proizvoda, stranka:

(a)

u mjeri u kojoj je to moguće zahtijeva samo informacije koje su relevantne za potrošače ili korisnike proizvoda ili koje potvrđuju da je proizvod sukladan s obveznim tehničkim zahtjevima;

(b)

ne zahtijeva prethodno odobrenje, registraciju ili certifikaciju oznaka ili etiketa proizvoda ni naknadu kao preduvjet za stavljanje na svoje tržište proizvoda koji su inače usklađeni s njezinim obveznim tehničkim zahtjevima, osim ako je to potrebno s obzirom na rizike povezane s proizvodima ili one povezane s tvrdnjama na oznakama ili etiketama koji se odnose na zdravlje ili život ljudi, životinja ili biljaka, okoliš ili nacionalnu sigurnost;

(c)

ako zahtijeva da gospodarski subjekti koriste jedinstveni identifikacijski broj, izdaje takav broj gospodarskim subjektima druge stranke bez nepotrebne odgode i bez diskriminacije;

(d)

pod uvjetom da oznaka ili etiketa ispunjava regulatorne zahtjeve stranke uvoznice te da nije zavaravajuća, proturječna ili zbunjujuća u pogledu regulatornih zahtjevâ stranke uvoznice, dopušta (21) sljedeće:

i.

informacije na drugim jezicima uz onaj koji se zahtijeva u stranci uvoznici;

ii.

međunarodno prihvaćene nomenklature, piktograme, simbole ili grafičke prikaze; i

iii.

dodatne informacije uz one koje se zahtijevaju u stranci uvoznici;

(e)

prihvaća da se etiketiranje, uključujući dodatno etiketiranje ili ispravljanje etiketa, obavlja na području stranke uvoznice, u skladu s njezinim relevantnim propisima i postupcima kao alternativa etiketiranju u stranci izvoznici, osim ako je etiketiranje u stranci izvoznici potrebno zbog legitimnih ciljeva iz članka 2.2. Sporazuma o TBT-u; i

(f)

ako smatra da se time ne ugrožavaju legitimni ciljevi iz članka 2.2. Sporazuma o TBT-u, nastoji prihvatiti privremene ili odstranjive etikete odnosno označivanje ili etiketiranje u pratećoj dokumentaciji umjesto fizičkog pričvršćivanja oznake ili etikete na proizvod.

3.   Stavak 2. ovog članka ne primjenjuje se na označivanje ili etiketiranje lijekova i medicinskih proizvoda, kako su definirani zakonima i drugim propisima stranke.

Članak 9.10.

Suradnja u području nadzora tržišta te sigurnosti i usklađenosti neprehrambenih proizvoda

1.   Za potrebe ovog članka pojam „nadzor tržišta” znači aktivnosti koje provode i mjere koje poduzimaju javna tijela, uključujući one koje se poduzimaju u suradnji s gospodarskim subjektima, na temelju postupaka stranke kako bi se toj stranci omogućilo da prati ili rješava pitanja sigurnosti proizvoda ili njihove usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u njezinim zakonima i drugim propisima.

2.   Stranke prepoznaju važnost suradnje u području nadzora tržišta, sigurnosti i usklađenosti neprehrambenih proizvoda za olakšavanje trgovine i zaštitu potrošača i drugih korisnika te važnost izgradnje uzajamnog povjerenja na temelju razmjene informacija.

3.   Svaka stranka osigurava:

(a)

nepristrano obavljanje funkcija nadzora tržišta koje je neovisno od zadaća ocjenjivanja sukladnosti radi izbjegavanja sukoba interesa (22); i

(b)

nepostojanje interesa koji bi utjecao na nepristranost tijela za nadzor tržišta pri kontroli ili nadzoru gospodarskih subjekata.

4.   Stranke surađuju i razmjenjuju informacije u području sigurnosti i sukladnosti neprehrambenih proizvoda, što osobito može obuhvaćati sljedeće:

(a)

aktivnosti i mjere u području nadzora tržišta i izvršenja;

(b)

metode procjene rizika i ispitivanja proizvoda;

(c)

koordinirane opozive proizvoda ili druge slične mjere;

(d)

znanstvena, tehnička i regulatorna pitanja kako bi se poboljšala sigurnost i usklađenost neprehrambenih proizvoda;

(e)

novonastala pitanja važna za zdravlje i sigurnost;

(f)

aktivnosti povezane s normizacijom; i

(g)

razmjene službenika.

5.   Unija Novom Zelandu može dostavljati odabrane informacije iz svojeg sustava brzog uzbunjivanja za neprehrambene proizvode o potrošačkim proizvodima iz Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23) ili njegova sustava sljednika, a Novi Zeland Uniji može dostavljati odabrane informacije o sigurnosti neprehrambenih potrošačkih proizvoda te o poduzetim preventivnim, restriktivnim i korektivnim mjerama u pogledu potrošačkih proizvoda kako je navedeno u relevantnom zakonodavstvu Novog Zelanda. Ta se razmjena informacija može odvijati u obliku:

(a)

ad hoc razmjene u opravdanim slučajevima; ili

(b)

sustavne razmjene na temelju aranžmana uspostavljenog odlukom Odbora za trgovinu u skladu s Prilogom 9.-C (Aranžman iz članka 9.10. stavka 5. točke (b) za sustavnu razmjenu informacija u vezi sa sigurnošću neprehrambenih proizvoda i povezanim preventivnim, restriktivnim i korektivnim mjerama).

6.   Odbor za trgovinu može donijeti odluku kojom se u skladu s Prilogom 9.-D (Aranžman iz članka 9.10. stavka 6. za redovitu razmjenu informacija o mjerama poduzetima u vezi s neusklađenim neprehrambenim proizvodima, osim onih obuhvaćenih člankom 9.10. stavkom 5. točkom (b)) uspostavlja aranžman za redovitu razmjenu informacija, među ostalim elektroničkim putem, o mjerama poduzetima u vezi s neusklađenim neprehrambenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni stavkom 5. točkom (b) ovog članka.

7.   Svaka stranka informacije dobivene na temelju stavaka 4., 5. i 6. koristi isključivo u svrhu zaštite potrošača, zdravlja, sigurnosti ili okoliša.

8.   Svaka stranka s informacijama dobivenima na temelju stavaka 4., 5. i 6. postupa kao s povjerljivim informacijama.

9.   U aranžmanima iz stavka 5. točke (b) i stavka 6. navodi se vrsta informacija koje će se razmjenjivati, načini razmjene i primjena pravila o povjerljivosti i zaštiti osobnih podataka.

10.   Odbor za trgovinu ovlašten je donositi odluke kako bi utvrdio ili izmijenio aranžmane iz priloga 9.-C (Aranžman iz članka 9.10. stavka 5. točke (b) za sustavnu razmjenu informacija u vezi sa sigurnošću neprehrambenih proizvoda i povezanim preventivnim, restriktivnim i korektivnim mjerama) i 9.-D (Aranžman iz članka 9.10. stavka 6. za redovitu razmjenu informacija o mjerama poduzetima u vezi s neusklađenim neprehrambenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni člankom 9.10. stavkom 5. točkom (b)).

Članak 9.11.

Tehničke rasprave i savjetovanja

1.   Ako stranka smatra da bi nacrt ili prijedlog tehničkog propisa ili postupka ocjenjivanja sukladnosti druge stranke mogao znatno utjecati na trgovinu između stranaka, može zahtijevati raspravu o tehničkim pitanjima. Taj se zahtjev podnosi u pisanom obliku, a u njemu se navodi:

(a)

mjera o kojoj je riječ;

(b)

odredbe ovog poglavlja na koje se odnose sporna pitanja; i

(c)

razlozi za zahtjev, uključujući opis spornih pitanja za stranku koja podnosi zahtjev u vezi s mjerom.

2.   Stranka zahtjev dostavlja putem koordinatora za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini druge stranke određenog na temelju članka 9.14. (Koordinator za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini).

3.   Stranke se na zahtjev jedne od stranaka sastaju, osobno ili putem drugih sredstava komunikacije, uključujući telefon, videokonferenciju ili druga elektronička sredstva komunikacije, radi rasprave o spornim pitanjima iz zahtjeva, u roku od 60 dana od dana zahtjeva i nastoje što brže postići rješenje. Ako stranka koja podnosi zahtjev smatra da je riječ o hitnom pitanju, može zatražiti da se sastanak održi u kraćem roku. U takvim slučajevima stranka koja prima takav zahtjev razmatra ga u dobroj namjeri.

4.   Stranka može zahtijevati savjetovanje s drugom strankom o svim pitanjima koja se pojave u okviru ovog poglavlja dostavljanjem pisanog zahtjeva koordinatoru za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini druge stranke. Stranke poduzimaju sve što je u njihovoj moći kako bi postigle obostrano zadovoljavajuće rješenje takvog pitanja.

5.   Podrazumijeva se da ovim člankom ne dovodi u pitanje poglavlje 26. (Rješavanje sporova).

Članak 9.12.

Suradnja

1.   Stranke mogu surađivati u određenim područjima od zajedničkog interesa radi uklanjanja, smanjenja ili izbjegavanja stvaranja tehničkih prepreka trgovini i olakšavanja trgovine između stranaka, među ostalim putem digitalnih rješenja.

2.   Stranke mogu surađivati i razmjenjivati informacije o svim pitanjima povezanima s Prilogom 9.-A (Prihvaćanje ocjenjivanja sukladnosti (dokumenti)), uključujući njegovu provedbu.

Članak 9.13.

Zabrana ispitivanja na životinjama

1.   Svaka stranka nastavlja aktivno podupirati i promicati istraživanje, razvoj, potvrđivanje i regulatornu prihvatljivost metoda koje su alternativa ispitivanjima na životinjama.

2.   Svaka stranka za potrebe procjene sigurnosti proizvoda koji su obuhvaćeni definicijom pojma „kozmetički proizvod” u svojoj nadležnosti prihvaća rezultate ispitivanja dobivene potvrđenim alternativnim metodama ispitivanju na životinjama.

3.   Stranka ne zahtijeva da se proizvod koji je u njezinoj jurisdikciji obuhvaćen definicijom pojma „kozmetički proizvod” ispituje na životinjama kako bi se utvrdila njegova sigurnost.

Članak 9.14.

Koordinator za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini

1.   Svaka stranka imenuje koordinatora za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini i obavješćuje drugu stranku o njegovim podacima za kontakt. Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku ako se ti podaci za kontakt promijene.

2.   Koordinatori za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini surađuju na olakšavanju provedbe ovog poglavlja i suradnje između stranaka u svim pitanjima u području tehničkih prepreka u trgovini. U tu svrhu i podložno unutarnjim postupcima svake stranke koordinatori za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini prije svega imaju sljedeće odgovornosti:

(a)

praćenje provedbe i upravljanja ovim poglavljem, hitno rješavanje svakog pitanja koje bilo koja stranka iznese u vezi s razvojem, donošenjem, primjenom ili izvršenjem tehničkih propisa, normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti te, na zahtjev bilo koje stranke, savjetovanje o bilo kojem pitanju koje proizlazi iz ovog poglavlja;

(b)

jačanje suradnje na razvoju i poboljšanju tehničkih propisa, normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti;

(c)

organiziranje tehničkih rasprava ili savjetovanja iz članka 9.11. (Tehničke rasprave i savjetovanja);

(d)

organiziranje osnivanja radnih skupina (24), prema potrebi; i

(e)

razmjena informacija o kretanjima u nevladinim, regionalnim i multilateralnim forumima u vezi s tehničkim propisima, normama i postupcima ocjenjivanja sukladnosti.

3.   Koordinatori za poglavlje o tehničkim preprekama u trgovini međusobno komuniciraju na bilo koji dogovoreni način koji je prikladan za obavljanje njihovih funkcija.

POGLAVLJE 10.

Trgovina uslugama i ulaganja

Odjeljak A

Opće odredbe

Članak 10.1.

Ciljevi

1.   Potvrđujući predanost stvaranju boljih uvjeta za razvoj trgovine i ulaganja između stranaka, stranke utvrđuju aranžmane nužne za postupnu uzajamnu liberalizaciju trgovine uslugama i ulaganja.

2.   Stranke ponovno potvrđuju da svaka stranka ima pravo na regulaciju na svojem području radi ostvarivanja legitimnih ciljeva politike, kao što su zaštita života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, uključujući klimatske promjene, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, dobrobit životinja, zaštita privatnosti i podataka, promicanje i zaštita kulturne raznolikosti te, kad je riječ o Novom Zelandu, promicanje ili zaštita prava, interesa, dužnosti i odgovornosti Maora.

Članak 10.2.

Područje primjene

1.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mjere koje se odnose na fizičke osobe iz stranke koje traže pristup tržištu rada druge stranke ni na mjere koje se odnose na nacionalnu pripadnost ili državljanstvo, rezidentnost ili trajno zapošljavanje.

2.   Ovim se poglavljem stranku ne sprečava da primjenjuje mjere kojima se uređuje ulazak fizičkih osoba na njezino područje ili njihov privremeni boravak na njezinu području, uključujući mjere koje su potrebne za zaštitu integriteta njezinih granica i uredno kretanje fizičkih osoba preko tih granica, pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju na način kojim bi se poništile ili umanjile pogodnosti na koje druga stranka ima pravo u skladu s uvjetima ovog poglavlja (25).

3.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na:

(a)

usluge zračnog prijevoza ili povezane usluge kojima se podupiru usluge zračnog prijevoza (26), osim:

i.

usluga popravka i održavanja zrakoplova;

ii.

usluga računalnog sustava rezervacija (CRS);

iii.

zemaljskih usluga;

iv.

usluga prodaje i marketinga usluga zračnog prijevoza, i

v.

sljedećih usluga koje se pružaju zrakoplovom s posadom čija primarna svrha nije prijevoz robe ili putnika: gašenje požara iz zraka, letačko osposobljavanje, zaprašivanje, izmjera, kartiranje, fotografiranje, zrakoplovne avanturističke usluge (27) i druge poljoprivredne, industrijske i inspekcijske usluge iz zraka;

(b)

audiovizualne usluge; i

(c)

nacionalnu pomorsku kabotažu (28).

Članak 10.3.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„djelatnost koja se obavlja u okviru izvršavanja javnih ovlasti” znači djelatnost, uključujući sve pružene usluge, koja se ne obavlja na komercijalnoj osnovi ni u tržišnom natjecanju s jednim gospodarskim subjektom ili više njih;

(b)

„usluge popravka i održavanja zrakoplova” znači aktivnosti na zrakoplovu ili njegovu dijelu za vrijeme kojih je zrakoplov povučen iz prometa, ne uključuje linijsko održavanje;

(c)

„usluge računalnog sustava rezervacija (CRS)” znači usluge koje pružaju računalni sustavi koji sadržavaju informacije o redovima letenja zračnih prijevoznika, slobodnim mjestima, cijenama karata i pravilima za izdavanje karata i koji omogućuju rezervaciju ili izdavanje karata;

(d)

„obuhvaćeno poduzeće” znači poduzeće na području stranke koje je u skladu s točkom (g) izravno ili neizravno osnovao ulagatelj iz druge stranke u skladu s primjenjivim pravom, koje postoji na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ili je osnovano nakon tog datuma;

(e)

„prekogranična trgovina uslugama” znači pružanje usluge:

i.

iz područja jedne stranke na područje druge stranke; ili

ii.

na području jedne stranke korisniku usluge druge stranke;

(f)

„gospodarska djelatnost” znači aktivnost industrijske, komercijalne i profesionalne naravi ili bilo koja obrtnička djelatnost, uključujući pružanje usluga, osim djelatnosti koja se obavlja u okviru izvršavanja javnih ovlasti;

(g)

„osnivanje poslovne jedinice” znači utemeljenje ili stjecanje pravne osobe, među ostalim i stjecanjem udjela u kapitalu, ili otvaranje podružnice ili predstavništva u stranci u cilju stvaranja ili održavanja trajnih gospodarskih veza;

(h)

„zemaljske usluge” znači pružanje, uz naknadu ili na temelju ugovora, sljedećih usluga u zračnoj luci: zastupanje zračnih prijevoznika; upravljanje i nadzor; prihvat i otprema putnika; prihvat i otprema prtljage; usluge na stajanci; ugostiteljske usluge; prihvat i otprema tereta i pošte; opskrba zrakoplova gorivom; čišćenje i opsluživanje zrakoplova; zemaljski prijevoz; i letačke operacije, upravljanje letačkim osobljem i planiranje leta. Pojam „zemaljske usluge” ne uključuju: samostalno obavljanje usluga; poslove zaštite; popravak i održavanje zrakoplova; ili upravljanje bitnom centraliziranom infrastrukturom zračne luke ili njezin rad, kao što su oprema za odleđivanje, sustavi za distribuciju goriva, sustavi rukovanja prtljagom i fiksni sustavi za prijevoz unutar zračne luke;

(i)

„ulagatelj stranke” znači fizička ili pravna osoba stranke, uključujući samu stranku, koja želi osnovati, osniva ili je osnovala poduzeće u skladu s točkom (g) na području druge stranke;

(j)

„pravna osoba stranke” znači (29):

i.

za Uniju:

(A)

pravna osoba osnovana ili ustrojena u skladu s pravom Unije ili barem jedne od država članica i koja u Unije obavlja znatne poslovne djelatnosti (30); i

(B)

brodarska društva osnovana izvan Unije koja su pod kontrolom fizičkih osoba iz države članice i čija su plovila registrirana u državi članici i plove pod zastavom države članice;

ii.

za Novi Zeland:

(A)

pravna osoba koja je osnovana ili ustrojena u skladu s pravom Novog Zelanda i koja obavlja znatne poslovne djelatnosti u Novom Zelandu; i

(B)

brodarska društva osnovana izvan Novog Zelanda koja su pod kontrolom fizičkih osoba iz Novog Zelanda i čija su plovila registrirana u Novom Zelandu i plove pod njegovom zastavom;

(k)

„poslovanje” znači vođenje, upravljanje, održavanje, korištenje, uživanje ili prodaja ili drugi način raspolaganja poduzećem;

(l)

„prodaja i marketing usluga zračnog prijevoza” znači mogućnost da dotični zračni prijevoznik slobodno prodaje i stavlja na tržište svoje usluge zračnog prijevoza, uključujući sve aspekte marketinga kao što su istraživanje tržišta, oglašavanje i distribucija, ali ne uključuje određivanje cijena usluga zračnog prijevoza ni primjenjive uvjete;

(m)

„usluga” znači svaka usluga u bilo kojem sektoru, osim usluga koje se pružaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti; i

(n)

„pružatelj usluge” znači fizička ili pravna osoba koja želi pružati ili pruža uslugu.

Odjeljak B

Liberalizacija ulaganja

Članak 10.4.

Područje primjene

1.   Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranke koje utječu na osnivanje poslovne jedinice ili poslovanje radi obavljanja gospodarskih djelatnosti:

(a)

ulagatelja druge stranke;

(b)

obuhvaćenih poduzeća; i

(c)

za potrebe članka 10.9. (Zahtjevi u pogledu rezultata), svakog poduzeća na području stranke koja donese ili zadrži mjeru.

2.   Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na mjere stranke u vezi s javnom nabavom robe ili usluga za državne potrebe, a ne radi preprodaje na tržištu ili radi nabavljanja robe ili usluge za komercijalnu prodaju, bez obzira na to je li ta nabava obuhvaćena nabava u smislu članka 14.1. (Uključivanje određenih odredaba GPA-a) stavka 4.

3.   Članci 10.5. (Pristup tržištu), 10.6. (Nacionalni tretman), 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije) i 10.8. (Viša uprava i upravni odbori) ne primjenjuju se na subvencije ili bespovratna sredstva koja dodjeljuju stranke, uključujući kredite, jamstva i osiguranje s državnim jamstvom.

Članak 10.5.

Pristup tržištu

U odnosu na pristup tržištu putem osnivanja poslovne jedinice ili poslovanja ulagatelja druge stranke ili obuhvaćenog poduzeća stranka ne smije, na razini cijelog područja ni na razini teritorijalnih jedinica, donijeti ili zadržati mjere kojima se:

(a)

određuju ograničenja u pogledu (31):

i.

broja poduzeća koja mogu obavljati određenu gospodarsku djelatnost, bilo u obliku brojčanih kvota, monopola, isključivih dobavljača ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

ii.

ukupne vrijednosti transakcija ili imovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

iii.

ukupnog broja operacija ili ukupne količine proizvodnje, izraženih u određenim brojčanim jedinicama u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

iv.

sudjelovanja stranoga kapitala, u obliku najvećeg dopuštenog postotka stranog udjela ili ukupne vrijednosti pojedinačnog ili skupnog stranog ulaganja; ili

v.

ukupnog broja fizičkih osoba koje se mogu zaposliti u određenom sektoru ili koje poduzeće može zaposliti, a koje su potrebne za obavljanje gospodarske djelatnosti i s njome su izravno povezane, u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba; ili

(b)

ograničavaju ili propisuju određene vrste pravnog subjekta ili zajedničkog pothvata putem kojih ulagatelj druge stranke može obavljati gospodarsku djelatnost.

Članak 10.6.

Nacionalni tretman

U pogledu osnivanja poslovne jedinice i poslovanja na svojem području, svaka stranka ulagateljima druge stranke i obuhvaćenim poduzećima odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim ulagateljima i njihovim poduzećima.

Članak 10.7.

Tretman najpovlaštenije nacije

1.   U pogledu osnivanja poslovne jedinice i poslovanja na svojem području, svaka stranka ulagateljima druge stranke i obuhvaćenim poduzećima odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava ulagateljima iz treće zemlje i njihovim poduzećima.

2.   Stavak 1. ne tumači se kao da obvezuje stranku da na ulagatelje druge stranke ili na obuhvaćena poduzeća proširi tretman koji proizlazi iz postojećih ili budućih sporazuma ili aranžmana kojima se predviđa priznavanje kvalifikacija, dozvola ili bonitetnih mjera iz članka VII. GATS-a ili stavka 3. Priloga GATS-u o financijskim uslugama.

3.   Podrazumijeva se da tretman iz stavka 1. ne obuhvaća postupke rješavanja sporova predviđene u drugim međunarodnim sporazumima.

4.   Podrazumijeva se da bitne odredbe u drugim međunarodnim sporazumima koje stranka zaključi s trećom zemljom same po sebi ne čine tretman iz stavka 1. Mjere stranke u skladu s tim odredbama mogu činiti takav tretman i stoga dovesti do kršenja ovog članka. Samo prenošenje bitnih odredaba drugih međunarodnih sporazuma koje stranka zaključi s trećom zemljom u domaće pravo, u mjeri u kojoj je to potrebno za njihovo uključivanje u domaći pravni poredak, samo po sebi ne može smatrati tretmanom iz stavka 1.

Članak 10.8.

Viša uprava i upravni odbori

Stranka od obuhvaćenog poduzeća ne zahtijeva da na položaje višeg rukovodstva ili za članove upravnog odbora imenuje fizičke osobe određenog državljanstva.

Članak 10.9.

Zahtjevi u pogledu rezultata

1.   Stranka ne uvodi niti izvršava zahtjeve, obveze ili preuzetu odgovornost u pogledu osnivanja poslovne jedinice ili poslovanja poduzeća na svojem području za sljedeće:

(a)

izvoz određene količine ili postotka robe ili usluga;

(b)

postizanje određene razine ili postotka domaćeg sadržaja;

(c)

kupnju, upotrebu ili dodjelu povlastica robi proizvedenoj ili uslugama pruženima na njezinu području ili za kupnju robe ili usluga od fizičkih ili pravnih osoba ili drugih subjekata na njezinu području;

(d)

povezivanje obujma ili vrijednosti uvoza s obujmom ili vrijednošću izvoza ili iznosom deviznih priljeva poduzeća;

(e)

ograničenje na svojem području prodaje robe ili usluga koje to poduzeće proizvodi ili pruža na način da se takva prodaja na bilo koji način povezuje s obujmom ili vrijednošću njegova izvoza ili deviznih priljeva;

(f)

prijenos tehnologije, proizvodnog procesa ili drugog zaštićenog znanja fizičkoj ili pravnoj osobi ili drugom subjektu na njezinu području;

(g)

isporuku robe ili usluge koju poduzeće proizvodi ili pruža za određeno regionalno ili svjetsko tržište isključivo s područja stranke;

(h)

smještanje sjedišta za određenu regiju ili svjetsko tržište na njezino područje;

(i)

zapošljavanje određenog broja ili postotka fizičkih osoba te stranke;

(j)

postizanje određene razine ili vrijednosti istraživanja i razvoja na njezinu području;

(k)

ograničenje izvoza ili prodaje za izvoz; ili

(l)

u pogledu ugovora o licenciji (32) koji su na snazi u trenutku uvođenja ili izvršenja zahtjeva, obveze ili preuzete odgovornosti, ili budućih ugovora o licenciji koji su dobrovoljno sklopljeni između poduzeća i fizičke ili pravne osobe ili drugog subjekta na njezinu području, ako je zahtjev određen ili izvršen, ili su obveza ili preuzeta odgovornost izvršene tako da se na takav ugovor o licenciji izravno utječe izvršenjem izvansudske javne ovlasti stranke (33) za donošenje:

i.

određene stope ili iznosa tantijema na temelju ugovora o licenciji; ili

ii.

zadanog trajanja ugovora o licenciji.

2.   Stranka ne uvjetuje primjenu prednosti ili nastavak primjene prednosti (34) u vezi s osnivanjem poslovne jedinice ili poslovanjem poduzeća na svojem području ispunjavanjem bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:

(a)

postizanja određene razine ili postotka domaćeg sadržaja;

(b)

kupnje, upotrebe ili dodjele povlastica robi proizvedenoj ili uslugama pruženima na njezinu području ili kupnje robe ili usluga od fizičkih ili pravnih osoba ili drugih subjekata na njezinu području;

(c)

povezivanja obujma ili vrijednosti uvoza s obujmom ili vrijednošću izvoza ili iznosom deviznih priljeva poduzeća;

(d)

ograničenja na njezinu području prodaje robe ili usluga koje to poduzeće proizvodi ili pruža na način da se takva prodaja na bilo koji način povezuje s obujmom ili vrijednošću njegova izvoza ili deviznih priljeva; ili

(e)

ograničenja izvoza ili prodaje za izvoz.

3.   Stavak 2. ne tumači se kao da stranku sprečava da davanje prednosti ili nastavak davanja prednosti u vezi s osnivanjem poslovne jedinice ili poslovanjem poduzeća na svojem području uvjetuje ispunjavanjem zahtjeva u pogledu smještanja proizvodnje, pružanja usluge, osposobljavanja ili zapošljavanja radnika, izgradnje ili proširenja određenih objekata ili istraživanja i razvoja na svojem području.

4.   Stavak 1. točke (f) i (l) ne primjenjuju se ako:

(a)

zahtjev uvodi ili izvršava ili preuzetu obvezu ili odgovornost izvršava sud, upravno tijelo ili tijelo nadležno za tržišno natjecanje na temelju prava tržišnog natjecanja stranke radi sprečavanja ili ispravljanja narušavanja tržišnog natjecanja; ili

(b)

stranka odobri upotrebu prava intelektualnog vlasništva u skladu s člankom 31. ili 31.a Sporazuma o TRIPS-u ili donese ili zadrži mjere kojima se zahtijeva otkrivanje podataka ili drugih zaštićenih informacija koje su obuhvaćene područjem primjene članka 39. Sporazuma o TRIPS-u ili su u skladu s tim člankom.

5.   Stavak 1. točke (a), (b) i (c) i stavak 2. točke (a) i (b) ne primjenjuju se na kvalifikacijske zahtjeve za robu ili usluge koji se odnose na sudjelovanje u programima promicanja izvoza i strane pomoći.

6.   Stavak 2. točke (a) i (b) ne primjenjuju se na zahtjeve koje stranka uvoznica uvede u pogledu sadržaja robe koji je potreban da bi roba mogla ispuniti uvjete za primjenu povlaštenih carina ili kvota.

7.   Stavak 1. točka (l) ne primjenjuje se ako sud uvodi ili izvršava zahtjev ili izvršava obvezu ili preuzetu odgovornost kao primjerenu naknadu u skladu s pravom stranke o autorskom pravu.

8.   Ovim se člankom ne dovode u pitanje obveze stranke na temelju Sporazuma o WTO-u.

9.   Podrazumijeva se da se stavci 1. i 2. ne primjenjuju na obveze, preuzete odgovornosti ili zahtjeve osim onih navedenih u tim stavcima (35).

10.   Ovaj se članak ne primjenjuje na osnivanje poslovne jedinice ili poslovanje pružatelja financijskih usluga.

11.   Kad je riječ zahtjevima u pogledu rezultata koji se odnose na pružatelje financijskih usluga, stranke pregovaraju o pravilima o zahtjevima u pogledu rezultata u odnosu na osnivanje poslovne jedinice ili poslovanje pružatelja financijskih usluga.

12.   U roku od 180 dana od datuma završetka uspješnih pregovora stranaka o pravilima o zahtjevima u pogledu rezultata u skladu sa stavkom 11. ovog članka Odbor za trgovinu mijenja stavak 1. ovog članka odlukom o uključivanju tih pravila o zahtjevima u pogledu rezultata u ovaj članak i, prema potrebi, može izmijeniti nesukladne mjere svake stranke u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere) i Prilogu 10.-B (Buduće mjere). Ovaj se članak zatim primjenjuje na osnivanje poslovne jedinice i poslovanje pružatelja financijskih usluga.

Članak 10.10.

Nesukladne mjere

1.   Članci 10.5. (Pristup tržištu), 10.6. (Nacionalni tretman), 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije), 10.8. (Viša uprava i upravni odbori) i 10.9. (Zahtjevi u pogledu rezultata) ne primjenjuju se na:

(a)

postojeće nesukladne mjere stranke na razini:

i.

za Uniju:

(A)

Unije, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere);

(B)

središnje vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere);

(C)

regionalne vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere); ili

(D)

lokalne vlasti, osim one iz točke (C); i

ii.

za Novi Zeland:

(A)

središnje vlasti, kako je navedeno u Rasporedu Novog Zelanda u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere); ili

(B)

lokalne vlasti;

(b)

nastavak primjene ili žurnu obnovu postojećih nesukladnih mjera iz točke (a); ili

(c)

promjenu ili izmjenu bilo koje nesukladne postojeće mjere iz točaka (a) i (b) u mjeri u kojoj se njome ne smanjuje sukladnost takve mjere, kakva je postojala neposredno prije promjene ili izmjene, s člancima 10.5. (Pristup tržištu), 10.6. (Nacionalni tretman), 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije), 10.8. (Viša uprava i upravni odbori) ili 10.9. (Zahtjevi u pogledu rezultata).

2.   Članci 10.5. (Pristup tržištu), 10.6. (Nacionalni tretman), 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije), 10.8. (Viša uprava i upravni odbori) i 10.9. (Zahtjevi u pogledu rezultata) ne primjenjuju se na mjeru stranke u pogledu sektora, podsektora ili djelatnosti navedenih u njezinu rasporedu u Prilogu 10.-B (Buduće mjere).

3.   Stranka ne smije na temelju mjera donesenih nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma i obuhvaćenih njezinim rasporedom iz Priloga 10.-B (Buduće mjere) od ulagatelja druge stranke zbog njegova državljanstva zahtijevati da proda ili na drugi način ustupi ulaganje koje postoji u trenutku kad ta mjera stupi na snagu.

4.   Članci 10.6. (Nacionalni tretman) i 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije) ne primjenjuju se ni na jednu mjeru koja čini iznimku ili odstupanje od članaka 3. ili članka 4. Sporazuma o TRIPS-u, kako je izričito predviđeno u člancima od 3. do 5. tog Sporazuma.

Članak 10.11.

Zahtjevi za dostavu informacija

Neovisno o člancima 10.6. (Nacionalni tretman) i 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije) stranka od ulagatelja druge stranke ili njezina obuhvaćenog poduzeća može zahtijevati da informacije o tom obuhvaćenom poduzeću dostavi isključivo u informativne ili statističke svrhe. Stranka takve povjerljive informacije štiti od otkrivanja kojim bi se ugrozio konkurentni položaj ulagatelja ili obuhvaćenog poduzeća. Ništa u ovom članku ne tumači se kao sprečavanje stranke da na drugi način dobije ili otkrije informacije u vezi s pravičnom primjenom njezina prava u dobroj vjeri.

Članak 10.12.

Uskraćivanje pogodnosti

Stranka može uskratiti pogodnosti iz ovog odjeljka ulagatelju druge stranke ili obuhvaćenom poduzeću ako stranka koja uskraćuje pogodnosti donese ili zadrži mjere povezane s održavanjem međunarodnog mira i sigurnosti, uključujući zaštitu ljudskih prava:

(a)

kojima se zabranjuju transakcije s tim ulagateljem ili obuhvaćenim poduzećem; ili

(b)

koje bi se prekršilo ili zaobišlo ako bi se tom ulagatelju ili obuhvaćenom poduzeću dodijelile pogodnosti iz ovog odjeljka, uključujući slučajeve u kojima mjere zabranjuju transakcije s fizičkom ili pravnom osobom koja je vlasnik ili kontrolira ulagatelja ili obuhvaćeno poduzeće.

Odjeljak C

Prekogranična trgovina uslugama

Članak 10.13.

Područje primjene

1.   Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranke koje utječu na prekograničnu trgovinu uslugama pružatelja usluga druge stranke.

2.   Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na:

(a)

mjere stranke u vezi s javnom nabavom robe ili usluga za državne potrebe, a ne radi preprodaje na tržištu ili radi nabavljanja robe ili usluge za komercijalnu prodaju, bez obzira na to je li ta nabava obuhvaćena nabava u smislu članka 14.1. (Uključivanje određenih odredaba GPA-a) stavka 4.; ili

(b)

subvencije ili bespovratna sredstva koja dodjeljuju stranke, uključujući kredite, jamstva i osiguranje s državnim jamstvom.

Članak 10.14.

Pristup tržištu

Stranka ne donosi niti zadržava, ni na razini cijelog područja ni na razini teritorijalnih jedinica, mjere kojima se:

(a)

određuju ograničenja:

i.

broja pružatelja usluga, bilo u obliku brojčanih kvota, monopola, isključivih pružatelja usluga ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

ii.

ukupne vrijednosti uslužnih transakcija ili imovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba; ili

iii.

ukupnog broj uslužnih poslova ili ukupne količine uslužnih usluga izražene u određenim brojčanim jedinicama u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba; ili

(b)

ograničavaju ili propisuju određene vrste pravnih subjekata ili zajedničkog pothvata putem kojih pružatelj usluga može pružati usluge.

Članak 10.15.

Lokalna prisutnost

Stranka od pružatelja usluge druge stranke ne smije zahtijevati da kao uvjet za prekogranično pružanje usluge osnuje ili zadrži predstavništvo ili bilo koju vrstu poduzeća ili da ima boravište na njezinu području.

Članak 10.16.

Nacionalni tretman

1.   Svaka stranka uslugama i pružateljima usluga iz druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim uslugama i pružateljima usluga (36).

2.   Stranka zahtjev iz stavka 1. može ispuniti tako da uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobri formalno jednak tretman ili formalno različit tretman od onoga koji odobrava vlastitim uslugama i pružateljima usluga.

3.   Formalno jednak tretman i formalno različit tretman smatraju se manje povoljnima ako mijenjaju uvjete tržišnog natjecanja u korist usluga ili pružatelja usluga stranke u usporedbi s uslugama ili pružateljima usluga druge stranke.

Članak 10.17.

Tretman najpovlaštenije nacije

1.   Svaka stranka uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava uslugama i pružateljima usluga iz treće zemlje.

2.   Stavak 1. ne tumači se kao da obvezuje stranku da na usluge i pružatelje usluga druge stranke proširi tretman koji proizlazi iz postojećih ili budućih sporazuma ili aranžmana kojima se predviđa priznavanje kvalifikacija ili dozvola ili bonitetnih mjera iz članka VII. GATS-a ili stavka 3. Priloga GATS-u o financijskim uslugama .

3.   Podrazumijeva se da bitne odredbe u drugim međunarodnim sporazumima koje stranka sklopi s trećom zemljom same po sebi ne čine tretman iz stavka 1. Mjere stranke u skladu s tim odredbama mogu činiti takav tretman i stoga dovesti do kršenja ovog članka.

Članak 10.18.

Nesukladne mjere

1.   Članci 10.14. (Pristup tržištu), 10.15. (Lokalna prisutnost), 10.16. (Nacionalni tretman) i 10.17. (Tretman najpovlaštenije nacije) ne primjenjuju se na:

(a)

postojeće nesukladne mjere stranke na razini:

i.

za Uniju:

(A)

Unije, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere);

(B)

središnje vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere);

(C)

regionalne vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere); ili

(D)

lokalne vlasti, osim one iz točke (C); i

ii.

za Novi Zeland:

(A)

središnje vlasti, kako je navedeno u Rasporedu Novog Zelanda u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere); ili

(B)

lokalne vlasti;

(b)

nastavak primjene ili žurnu obnovu postojećih nesukladnih mjera iz točke (a); ili

(c)

promjenu ili izmjenu bilo koje postojeće nesukladne mjere iz točaka (a) i (b) u mjeri u kojoj se njome ne smanjuje sukladnost takve mjere, kakva je postojala neposredno prije promjene ili izmjene, s člancima 10.14. (Pristup tržištu), 10.15. (Lokalna prisutnost), 10.16. (Nacionalni tretman) ili 10.17. (Tretman najpovlaštenije nacije).

2.   Članci 10.14. (Pristup tržištu), 10.15. (Lokalna prisutnost), 10.16. (Nacionalni tretman) i 10.17. (Tretman najpovlaštenije nacije) ne primjenjuju se na mjeru stranke u odnosu na sektore, podsektore ili djelatnosti navedene u njezinu rasporedu u Prilogu 10.-B (Buduće mjere).

Članak 10.19.

Uskraćivanje pogodnosti

Stranka može uskratiti pogodnosti iz ovog odjeljka pružatelju usluge druge stranke ako stranka koja uskraćuje pogodnosti donese ili zadrži mjere povezane s održavanjem međunarodnog mira i sigurnosti, uključujući zaštitu ljudskih prava:

(a)

kojima se zabranjuju transakcije s tim pružateljem usluga; ili

(b)

koje bi se prekršilo ili zaobišlo ako bi se tom pružatelju usluge dodijelile pogodnosti iz ovog odjeljka, uključujući slučajeve u kojima se mjerama zabranjuju transakcije s fizičkom ili pravnom osobom koja je vlasnik ili kontrolira tog pružatelja usluge.

Odjeljak D

Ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe

Članak 10.20.

Područje primjene i definicije

1.   U skladu s odjeljkom A. člankom 10.2. (Područje primjene) stavcima 1. i 2. ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranke koje utječu na ulazak i privremeni boravak na njezinu području fizičkih osoba druge stranke u poslovne svrhe, pri čemu te osobe pripadaju sljedećim kategorijama: poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu, poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice, ugovorni pružatelji usluga, samostalni stručnjaci i osobe premještene unutar društva.

2.   Obveze u pogledu ulaska i privremenog boravka fizičkih osoba u poslovne svrhe ne primjenjuju se ako je namjera ili učinak ulaska ili privremenog boravka umiješati se ili na drugi način utjecati na ishod radnog spora, spora s rukovodstvom, pregovora s poslodavcem ili rukovodstvom ili na zapošljavanje fizičkih osoba koje sudjeluju u takvom sporu ili pregovoru.

3.   Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„poslovni posjetitelj u svrhu osnivanja poslovne jedinice” znači fizička osoba zaposlena na rukovodećem položaju u pravnoj osobi iz stranke:

i.

koja je odgovorna za osnivanje ili zatvaranje poduzeća te pravne osobe na području druge stranke;

ii.

koja ne nudi i ne pruža usluge niti se bavi gospodarskom djelatnošću osim one koja je potrebna radi osnivanja tog poduzeća; i

iii.

koja ne prima naknadu iz izvora u drugoj stranci;

(b)

„ugovorni pružatelj usluga” znači fizička osoba zaposlena u pravnoj osobi stranke (na drugi način osim putem agencije za posredovanje pri zapošljavanju) koja nema poslovni nastan na području druge stranke i u dobroj je vjeri sklopila ugovor o uslugama (37) o pružanju usluga krajnjem potrošaču u drugoj stranci kojim se zahtijeva privremena prisutnost njezinih zaposlenika koji:

i.

kao zaposlenik te pravne osobe u razdoblju od najmanje godinu dana neposredno prije dana podnošenja zahtjeva tog zaposlenika za ulazak i privremeni boravak nudio je iste usluge;

ii.

na dan podnošenja zahtjeva tog zaposlenika za ulazak i privremeni boravak ima potrebnu razinu stručnog iskustva (38) u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora, stručnu spremu ili dokaz o kvalifikaciji kojim se dokazuje istovrijedno znanje (39) i stručne kvalifikacije koje su zakonska obveza za obavljanje te djelatnosti u drugoj stranci; i

iii.

ne prima naknadu iz izvora u drugoj stranci;

(c)

„samostalni stručnjak” znači fizička osoba koja se bavi pružanjem usluge i ima poslovni nastan kao samozaposlena osoba na području stranke i:

i.

koja nema poslovni nastan na području druge stranke;

ii.

koja je, na drugi način osim posredovanjem agencije za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika, sklopila ugovor o uslugama u dobroj vjeri (40) o pružanju usluga krajnjem potrošaču u drugoj stranci na razdoblje od najviše 12 mjeseci, a tim se ugovorom zahtijeva privremena prisutnost te osobe; i

iii.

koja na dan podnošenja zahtjeva te osobe za ulazak i privremeni boravak ima najmanje šest godina radnog iskustva u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora, sveučilišnu diplomu ili dokaz o kvalifikaciji kojim se dokazuje istovrijedno znanje (41) i stručne kvalifikacije koje su zakonski propisane za obavljanje te djelatnosti u drugoj stranci;

(d)

„osoba premještena unutar društva” znači fizička osoba:

i.

koja je bila zaposlena u pravnoj osobi stranke ili je bila partner u takvoj pravnoj osobi u razdoblju od najmanje godinu dana neposredno prije datuma podnošenja zahtjeva te osobe za ulazak i privremeni boravak u drugoj stranci (42);

ii.

koja u trenutku podnošenja zahtjeva te osobe za ulazak i privremeni boravak boravi izvan područja druge stranke;

iii.

koja se privremeno premješta u poduzeće pravne osobe na području druge stranke koja je član iste grupacije kao i pravna osoba iz koje dolazi, uključujući njezino predstavništvo, društvo kćer, podružnicu ili glavno društvo; i

iv.

koja pripada jednoj od sljedećih kategorija:

(A)

rukovoditelj ili direktor; ili

(B)

stručnjak;

(e)

„rukovoditelj” ili „direktor” znači fizička osoba na rukovodećem položaju koja u prvom redu vodi upravljanje poduzećem ili njegovim znatnim dijelom u drugoj stranci, koja je pod općim nadzorom ili smjernicama u prvom redu višeg rukovodstva, upravnog odbora ili dioničara poduzeća ili drugog istovrijednog tijela i čije odgovornosti uključuju:

i.

vođenje poduzeća, njegova odjela ili službe;

ii.

nadzor i kontrolu rada drugih nadzornih, stručnih ili rukovodećih zaposlenika. To ne uključuje nadzornike prve linije, osim ako su nadzirani zaposlenici stručnjaci, niti zaposlenike koji prvenstveno obavljaju zadaće potrebne za pružanje usluge ili upravljanje ulaganjem; i

iii.

ovlast za preporučivanje zapošljavanja, otpuštanja ili sličnih poslova u vezi s osobljem; i

(f)

„stručnjak” znači fizička osoba koja ima specijalizirano znanje na naprednoj razini tehničke stručnosti ključno za područja djelatnosti ili za tehnike poduzeća ili upravljanje poduzećem, što se ocjenjuje uzimajući u obzir ne samo znanje specifično za poduzeće, nego i ima li ta osoba visok stupanj stručnih kvalifikacija, uključujući odgovarajuće stručno iskustvo na vrsti posla ili u djelatnosti koja zahtijeva posebno tehničko znanje, uključujući moguće članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi;

Članak 10.21.

Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osobe premještene unutar društva

1.   U skladu s relevantnim uvjetima i kvalifikacijama navedenima u Prilogu 10.-C (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osobe premještene unutar društva i poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu):

(a)

stranka dopušta:

i.

ulazak i privremeni boravak poslovnih posjetitelja u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osoba premještenih unutar društva; i

ii.

zapošljavanje na svojem području osoba premještenih unutar društva iz druge stranke;

(b)

stranka ne zadržava niti donosi ograničenja u obliku brojčanih kvota ili ispitivanja gospodarskih potreba u pogledu ukupnog broja fizičkih osoba kojima je u određenom sektoru dopušten ulazak kao poslovnim posjetiteljima u svrhu osnivanja poslovne jedinice odnosno koje ulagatelj može zaposliti kao osobe premještene unutar društva, ni na razini teritorijalnih jedinica ni na razini cijelog svojeg područja; i

(c)

svaka stranka poslovnim posjetiteljima u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osobama premještenima unutar društva iz druge stranke odobrava, kad je riječ o mjerama koje utječu na njihovo poslovanje za vrijeme njihova privremenog boravka na njezinu području, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim fizičkim osobama.

2.   Dopušteno trajanje boravka rukovoditelja, direktora i stručnjaka iznosi najviše tri godine.

3.   Dopušteno trajanje boravka poslovnih posjetitelja u svrhu osnivanja poslovne jedinice iznosi najviše 90 dana u bilo kojem šestomjesečnom razdoblju za Uniju i najviše 90 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju za Novi Zeland.

Članak 10.22.

Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu

1.   Podložno relevantnim uvjetima i kvalifikacijama navedenima u Prilogu 10.-C (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osobe premještene unutar društva i poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu), stranka dopušta ulazak i privremeni boravak poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu iz druge stranke u svrhu obavljanja djelatnosti navedenih u tom prilogu, pod sljedećim uvjetima:

(a)

poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu ne prodaju svoju robu niti pružaju usluge široj javnosti;

(b)

poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu ne primaju naknadu od subjekta na području stranke u kojoj privremeno borave; i

(c)

poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu ne pružaju uslugu u okviru ugovora sklopljenog između pravne osobe koja nema poslovni nastan na području stranke u kojoj privremeno borave i potrošača na tom području, osim kako je predviđeno u Prilogu 10.-C (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osobe premještene unutar društva i poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu).

2.   Osim ako je drukčije navedeno u Prilogu 10.-C (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osobe premještene unutar društva i poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu), stranka dopušta ulazak poslovnim posjetiteljima u kratkoročnom posjetu bez obveze ispitivanja gospodarskih potreba ili drugog prethodnog postupka odobravanja slične namjene.

3.   Dopušteno trajanje privremenog boravka iznosi najviše 90 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju.

Članak 10.23.

Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci

1.   U sektorima, podsektorima i djelatnostima navedenima u Prilogu 10.-E (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci) i podložno u njemu navedenim relevantnim uvjetima i kvalifikacijama svaka stranka:

(a)

dopušta ulazak i privremeni boravak ugovornih pružatelja usluga i samostalnih stručnjaka na svojem području;

(b)

ne donosi niti zadržava ograničenja ukupnog broja ugovornih pružatelja usluga i samostalnih stručnjaka druge stranke kojima je dopušten privremeni ulazak, u obliku brojčanih kvota ili ispitivanja gospodarskih potreba, ni na razini teritorijalnih jedinica ni na razini cijelog svojeg područja; i

(c)

ugovornim pružateljima usluga i samostalnim stručnjacima iz druge stranke u vezi s mjerama koje utječu na pružanje usluga na njezinu području odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji u sličnim situacijama odobrava vlastitim pružateljima usluga.

2.   Podrazumijeva se da pristup odobren prema ovom članku odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne dodjeljuje pravo na korištenje stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža.

3.   Dopušteno trajanje boravka iznosi ukupno 12 mjeseci ili je jednako razdoblju trajanja ugovora, ovisno o tome što je kraće.

Članak 10.24.

Nesukladne mjere

1.   Članak 10.21. (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osobe premještene unutar društva) stavak 1. točke (b) i (c) i članak 10.23. (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci) stavak 1. točke (b) i (c) ne primjenjuju se na:

(a)

postojeće nesukladne mjere koje utječu na privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe i koje se održavaju na razini:

i.

za Uniju:

(A)

Unije, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere);

(B)

središnje vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere);

(C)

regionalne vlasti države članice, kako je utvrđeno u Rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere); ili

(D)

lokalne vlasti, osim one iz točke (C); i

ii.

za Novi Zeland:

(A)

središnje vlasti, kako je navedeno u Rasporedu Novog Zelanda u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere); ili

(B)

lokalne vlasti;

(b)

nastavak primjene ili žurnu obnovu postojećih nesukladnih mjera iz točke (a); ili

(c)

promjenu ili izmjenu postojeće nesukladne mjere iz točaka (a) i (b) u mjeri u kojoj se njome ne smanjuje sukladnost takve mjere, kakva je postojala neposredno prije promjene ili izmjene, s člankom 10.21. (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osobe premještene unutar društva) stavkom 1. točkama (b) i (c) i člankom 10.23. (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci) stavkom 1. točkama (b) i (c);

2.   Članak 10.21. (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osobe premještene unutar društva) stavak 1. točke (b) i (c) ili članak 10.23. (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci) stavak 1. točke (b) i (c) ne primjenjuju se ni na koju mjeru koju stranka donese ili zadrži, a koja utječe na privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe u odnosu na sektore, podsektore ili djelatnosti koje je ta stranka utvrdila u svojem rasporedu u Prilogu 10.-B (Buduće mjere).

Članak 10.25.

Transparentnost

1.   Stranka javno objavljuje, po mogućnosti na internetskoj stranici, informacije o svojim mjerama koje se utječu na ulazak i privremeni boravak na njezinu području fizičkih osoba iz druge stranke navedenih u članku 10.20. (Područje primjene i definicije) stavku 1.

2.   Informacije iz stavka 1. uključuju sljedeće informacije relevantne za ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba, ako postoje:

(a)

uvjete za ulazak;

(b)

okvirni popis dokumentacije koja može biti potrebna za provjeru jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak;

(c)

okvirno vrijeme obrade;

(d)

primjenjive naknade;

(e)

žalbene postupke; i

(f)

relevantne propise opće primjene koji se odnose na ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba.

Odjeljak E

Regulatorni okvir

Pododjeljak 1.

Domaći propisi

Članak 10.26.

Područje primjene i definicije

1.   Ovaj pododjeljak primjenjuje se na mjere stranke koje se odnose na zahtjeve i postupke u vezi s izdavanjem dozvola, zahtjeve i postupke u pogledu kvalifikacija te tehničke standarde (43) koji utječu na:

(a)

prekograničnu trgovinu uslugama;

(b)

osnivanje poslovne jedinice ili poslovanje; ili

(c)

pružanje usluge na temelju prisutnosti fizičke osobe stranke na području druge stranke, pri čemu ta fizička osoba pripada jednoj od kategorija definiranih u članku 10.20. (Područje primjene i definicije) stavku 3.

2.   Ovaj se pododjeljak ne primjenjuje na zahtjeve i postupke za izdavanje licencija, zahtjeve i postupke u pogledu kvalifikacija te tehničke standarde na temelju mjere koja nije u skladu s člancima 10.5. (Pristup tržištu), 10.6. (Nacionalni tretman), 10.14. (Pristup tržištu) ili 10.16. (Nacionalni tretman) i koja je navedena u članku 10.10. (Nesukladne mjere) stavcima 1. ili 2. ili u članku 10.18. (Nesukladne mjere) stavcima 1. ili 2.

3.   Za potrebe ovog pododjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„odobrenje” znači dopuštenje za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) koje proizlazi iz postupka koji fizička ili pravna osoba mora slijediti i time dokazati da ispunjava zahtjeve za izdavanje licencija, zahtjeve i postupke u pogledu kvalifikacija ili tehničke standarde; i

(b)

„nadležno tijelo” znači središnja, regionalna ili lokalna vlast ili tijelo ili nevladino tijelo koje izvršava ovlasti koje mu je delegirala središnja, regionalna ili lokalna vlast ili tijelo i koje ima pravo odlučivati o odobrenju.

Članak 10.27.

Podnošenje zahtjeva

Svaka stranka, u mjeri u kojoj je to izvedivo, izbjegava od podnositelja zahtjeva zahtijevati da se obrati većem broju nadležnih tijela za svaki zahtjev za odobrenje. Ako je djelatnost za koju se traži odobrenje u nadležnosti više nadležnih tijela, može biti potrebno više zahtjeva za odobrenje.

Članak 10.28.

Vremenski okviri za podnošenje zahtjeva

Ako zahtijeva odobrenje, stranka osigurava da njezina nadležna tijela u mjeri u kojoj je to izvedivo dopuštaju podnošenje zahtjeva u bilo kojem trenutku tijekom godine. Ako je određeno vremensko razdoblje za podnošenje zahtjeva za odobrenje, stranka osigurava da nadležna tijela dopuste razuman rok za podnošenje zahtjeva.

Članak 10.29.

Elektronički zahtjevi i prihvaćanje preslika

Ako zahtijeva odobrenje, stranka osigurava da njezina nadležna tijela:

(a)

nastoje prihvatiti zahtjeve predane u elektroničkom obliku; i

(b)

umjesto izvornih dokumenata prihvaćaju preslike dokumenata ovjerene u skladu s pravom stranke, osim ako nadležna tijela trebaju izvorne dokumente radi zaštite integriteta postupka izdavanja odobrenja.

Članak 10.30.

Obrada zahtjeva

1.   Ako zahtijeva odobrenje, stranka osigurava da njezina nadležna tijela:

(a)

u mjeri u kojoj je to izvedivo navedu okvirne rokove za obradu zahtjeva;

(b)

podnositelju zahtjeva bez nepotrebne odgode dostave informacije o statusu zahtjeva ako on to zatraži;

(c)

u mjeri u kojoj je to izvedivo i bez nepotrebne odgode utvrde potpunost zahtjeva za obradu u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke;

(d)

ako zahtjev smatraju potpunim za potrebe obrade (44) u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke, u razumnom roku nakon podnošenja zahtjeva osiguravaju da:

i.

obrada zahtjeva bude dovršena; i

ii.

podnositelj zahtjeva bude obaviješten o odluci o svojem zahtjevu (45), u mjeri u kojoj je to moguće pisanim putem (46);

(e)

ako zahtjev smatraju nepotpunim za potrebe obrade u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke, u razumnom roku od datuma na koji je relevantno nadležno tijelo utvrdilo da je zahtjev nepotpun i u mjeri u kojoj je to izvedivo:

i.

obavijeste podnositelja zahtjeva da je zahtjev nepotpun;

ii.

ako podnositelj zahtjeva to zatraži, navedu dodatne informacije potrebne za dopunu zahtjeva ili na drugi način upute na razloge zbog kojih se zahtjev smatra nepotpunim; i

iii.

podnositelju zahtjeva omoguće da dostavi dodatne informacije potrebne za dopunu zahtjeva (47);

ako koraci iz točaka od i. do iii. nisu izvedivi, a zahtjev je odbijen kao nepotpun, podnositelja o tome obavijeste u razumnom roku; i

(f)

ako odbiju zahtjev, obavijeste podnositelja zahtjeva na vlastitu inicijativu ili na njegov zahtjev o razlozima odbijanja i roku za podnošenje žalbe na tu odluku te, ako je to primjenjivo, o postupcima za ponovno podnošenje zahtjeva. Podnositelju zahtjeva ne smije se onemogućiti podnošenje drugog zahtjeva samo na temelju prethodno odbijenog zahtjeva.

2.   Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela izdaju odobrenje čim se na temelju odgovarajućeg razmatranja utvrdi da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za njegovo dobivanje.

3.   Svaka stranka jamči da njezina nadležna tijela osiguravaju da odobrenje nakon izdavanja stupi na snagu bez nepotrebne odgode, podložno primjenjivim uvjetima.

Članak 10.31.

Pristojbe

1.   Svaka stranka za sve gospodarske djelatnosti obuhvaćene ovim pododjeljkom, osim financijskih usluga, osigurava da pristojbe za odobrenje (48) koje naplaćuju njezina nadležna tijela budu razumne, transparentne te da same po sebi ne ograničavaju pružanje relevantne usluge ili obavljanje bilo koje druge gospodarske djelatnosti.

2.   U pogledu pristojbi koje se naplaćuju za odobrenje u području financijskih usluga, svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela podnositeljima zahtjeva dostave popis pristojbi ili informacije o tome kako se utvrđuju iznosi pristojbi te da pristojbe ne koriste kao sredstvo izbjegavanja preuzetih obveza stranke.

Članak 10.32.

Ocjena kvalifikacija

Ako za odobrenje zahtijeva polaganje ispita, stranka osigurava da njezina nadležna tijela takve ispite zakazuju razumno često i da podnositeljima zahtjeva daju razuman rok da zatraže polaganje ispita. Svaka stranka u mjeri u kojoj je to izvedivo razmatra prihvaćanje zahtjeva u elektroničkom obliku za polaganje ispita i upotrebu elektroničkih sredstava u drugim aspektima ispitnih postupaka.

Članak 10.33.

Objektivnost, nepristranost i neovisnost

Ako donese ili zadrži mjeru koja se odnosi na odobrenje, stranka osigurava da njezina nadležna tijela obrađuju zahtjeve, donose i provode odluke objektivno i nepristrano te na način neovisan o bilo kojoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost za koju je potrebno odobrenje.

Članak 10.34.

Objavljivanje i dostupne informacije

Ako zahtijeva odobrenje, stranka odmah objavljuje (49) informacije koje su pružateljima usluge, uključujući one koji žele pružati usluge, i osobama koje obavljaju ili žele obavljati gospodarsku djelatnost za koju je potrebna dozvola ili odobrenje, kako bi ispunili zahtjeve i prošli postupke za dobivanje, zadržavanje, izmjenu i produljenje takve dozvole ili odobrenja. Te informacije uključuju sljedeće, ako postoji:

(a)

zahtjeve i postupke;

(b)

podatke za kontakt relevantnih nadležnih tijela;

(c)

pristojbe za odobrenje;

(d)

primjenjive tehničke standarde;

(e)

žalbene postupke ili postupke preispitivanja odluka o zahtjevima;

(f)

postupke za praćenje ili izvršavanje usklađenosti s uvjetima licencija ili kvalifikacija;

(g)

mogućnosti za uključivanje javnosti, primjerice putem rasprava ili iznošenja primjedbi; i

(h)

okvirne rokove za obradu zahtjeva.

Članak 10.35.

Tehnički standardi

Svaka stranka potiče svoja nadležna tijela da donose tehničke standarde koje su razvijene primjenom otvorenih i transparentnih postupaka te potiče sve osobe ili tijela određene za izradu tehničkih standarda, uključujući relevantne međunarodne organizacije, da pritom primjenjuje otvorene i transparentne postupke.

Članak 10.36.

Osmišljavanje mjera

Ako stranka donese ili zadrži mjere koje se odnose na odobrenje, dužna je osigurati:

(a)

da se takve mjere temelje na jasnim, objektivnim i transparentnim kriterijima (50);

(b)

da postupci budu nepristrani, lako dostupni svim podnositeljima zahtjeva i primjereni kako bi podnositelji zahtjeva dokazali da ispunjavaju zahtjeve, ako zahtjevi postoje; i

(c)

da postupci sami po sebi neopravdano ne sprečavaju ispunjavanje zahtjeva.

Članak 10.37.

Ograničen broj dozvola

Ako je broj dozvola dostupnih za određenu djelatnost ograničen zbog nestašice dostupnih prirodnih resursa ili tehničkog kapaciteta, stranka u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima primjenjuje postupak odabira potencijalnih kandidata kojim se u potpunosti jamče nepristranost i transparentnost, uključujući osobito primjereno obavješćivanje javnosti o pokretanju, provedbi i završetku postupka. Stranka pri utvrđivanju pravila za postupak odabira može uzeti u obzir legitimne ciljeve politike, uključujući pitanja zdravlja, sigurnosti, zaštite okoliša i očuvanja kulturne baštine.

Članak 10.38.

Postupci preispitivanja upravnih odluka

Stranka je dužna imati pravosudna, arbitražna ili upravna tijela ili postupke kojima se, na zahtjev pogođenog ulagatelja ili pružatelja usluga druge stranke, osigurava brzo preispitivanje upravnih odluka koje utječu na osnivanje poslovne jedinice ili poslovanje, prekograničnu trgovinu uslugama ili pružanje usluge na temelju prisutnosti fizičke osobe stranke na području druge stranke te, ako je to opravdano, nude odgovarajuća pravna sredstva protiv tih odluka. Ako takvi postupci nisu neovisni o tijelu nadležnom za donošenje dotične upravne odluke, stranka osigurava da se postupcima stvarno osigura objektivno i nepristrano preispitivanje.

Pododjeljak 2.

Odredbe opće primjene

Članak 10.39.

Uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija

1.   Za potrebe ovog članka pojam „stručne kvalifikacije” znači formalne kvalifikacije, stručno iskustvo, strukovna registracija ili druga potvrda o osposobljenosti.

2.   Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da od fizičkih osoba zahtijeva posjedovanje potrebnih stručnih kvalifikacija koje su za dotični sektor djelatnosti propisane na području na kojem se usluga pruža.

3.   Stranke prema potrebi potiču uspostavu dijaloga između svojih relevantnih stručnjaka, regulatornih i sektorskih tijela kako bi se usuglasile oko svojih stručnih kvalifikacija, zahtjeva za registraciju i postupaka i olakšale njihovo razumijevanje te surađuju na postizanju uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija.

4.   Stranke potiču relevantna stručna tijela na svojem području da izrade i dostave zajedničku preporuku o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija Odboru za ulaganja, usluge, digitalnu trgovinu, javnu nabavu i intelektualno vlasništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, koji je osnovan u skladu s člankom 24.4. (Posebni odbori). Ta zajednička preporuka potkrepljuje se dokazima o:

(a)

gospodarskoj vrijednosti predviđenog instrumenta za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija (dalje u tekstu „instrument za uzajamno priznavanje”); i

(b)

međusobnoj usklađenosti režima, odnosno stupnju usklađenosti kriterija koje svaka stranka primjenjuje na odobravanje, izdavanje licencija, poslovanje i certifikaciju stručnjaka.

5.   Po primitku zajedničke preporuke iz stavka 4. Odbor za ulaganja, usluge, digitalnu trgovinu, javnu nabavu i intelektualno vlasništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, u razumnom roku preispituje usklađenost te zajedničke preporuke s ovim poglavljem. Nakon tog preispitivanja Odbor za ulaganja, usluge, digitalnu trgovinu, javnu nabavu i intelektualno vlasništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, može osmisliti instrument za uzajamno priznavanje (51), a Odbor za trgovinu može ga donijeti odlukom u obliku priloga ovom Sporazumu.

Pododjeljak 3.

Usluge dostave

Članak 10.40.

Područje primjene i definicije

1.   U ovom se pododjeljku utvrđuju načela regulatornog okvira za pružanje usluga dostave te se on primjenjuje na mjere stranke koje utječu na trgovinu uslugama dostave.

2.   Za potrebe ovog pododjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„usluge dostave” znači poštanske usluge, kurirske usluge, usluge ekspresne dostave ili usluge ubrzane pošte, koje uključuju prikupljanje, razvrstavanje, prijevoz i dostavu poštanskih pošiljaka;

(b)

„usluge ekspresne dostave” znači prikupljanje, razvrstavanje, prijevoz i dostava poštanskih pošiljaka uz veću brzinu i pouzdanost, a mogu uključivati elemente dodane vrijednosti kao što su preuzimanje na adresi pošiljatelja, osobna dostava primatelju, praćenje, mogućnost mijenjanja odredišta i primatelja za vrijeme prijevoza ili potvrda primitka;

(c)

„usluge ubrzane pošte” znači usluge međunarodne ekspresne dostave koje se pružaju preko Kooperative EMS-a, dobrovoljnog udruženja imenovanih poštanskih operatera u okviru Svjetske poštanske unije;

(d)

„dozvola” znači odobrenje koje regulatorno tijelo stranke može zahtijevati od pojedinačnog pružatelja kako bi on mogao nuditi poštanske i kurirske usluge;

(e)

„poštanska pošiljka” znači pošiljka mase do 31,5 kg adresirana u konačnom obliku u kojem će je uručiti javni ili privatni pružatelj usluga dostave bilo koje vrste, a može uključivati pismo, paket, novine ili katalog;

(f)

„poštanski monopol” znači isključivo pravo pružanja određenih usluga dostave na području stranke ili njezinu dijelu u skladu sa zakonodavnom mjerom; i

(g)

„univerzalna usluga” znači trajno pružanje usluga dostave određene kvalitete na cjelokupnom području stranke ili u nekoj njezinoj teritorijalnoj jedinici po pristupačnoj cijeni za sve korisnike.

Članak 10.41.

Univerzalna usluga

1.   Svaka stranka ima pravo definirati vrstu obveze univerzalne usluge koju želi provoditi te odlučiti o području primjene i provedbi takve obveze. Svaka stranka sve obveze univerzalne usluge provodi na transparentan, nediskriminirajući i neutralan način za sve pružatelje usluga koji podliježu toj obvezi univerzalne usluge.

2.   Ako zahtijeva da se usluge dolazne ubrzane pošte pružaju na temelju univerzalne usluge, stranka tim uslugama ubrzane pošte ne smije odobriti povlašteni tretman u odnosu na druge usluge međunarodne ekspresne dostave.

Članak 10.42.

Financiranje univerzalne usluge

Stranka ne smije uvesti pristojbe ili druga davanja na pružanje usluge dostave koja nije univerzalna usluga dostave kako bi se financiralo pružanje univerzalne usluge (52).

Članak 10.43.

Sprečavanje praksi kojima se narušava tržišno natjecanje

Svaka stranka osigurava da pružatelji usluga dostave koji podliježu obvezi univerzalne usluge ili poštanski monopoli ne primjenjuju prakse kojima se narušava tržišno natjecanje, kao što je:

(a)

korištenje prihoda od pružanja usluge koja podliježe obvezi univerzalne usluge ili od monopola za unakrsno subvencioniranje pružanja usluge ekspresne dostave ili bilo koje usluge dostave koja ne podliježe obvezi univerzalne usluge; ili

(b)

neopravdan različit tretman potrošača u pogledu tarifa ili drugih uvjeta za pružanje usluge koja podliježe obvezi univerzalne usluge ili za koju postoji poštanski monopol.

Članak 10.44.

Dozvole

1.   Ako zahtijeva dozvolu za pružanje usluga dostave, stranka javno objavljuje:

(a)

sve zahtjeve u vezi s izdavanjem licencija i uobičajeni rok potreban za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole; i

(b)

uvjete kojima se dozvole uređuju.

2.   Svaka stranka osigurava da postupci, obveze i zahtjevi za izdavanje dozvole budu transparentni, nediskriminirajući i utemeljeni na objektivnim kriterijima.

3.   Svaka stranka osigurava da, ako nadležno tijelo odbije zahtjev za dozvolu, ono pisanim putem obavijesti podnositelja zahtjeva o razlozima odbijanja. Svaka stranka uspostavlja žalbeni postupak pred neovisnim tijelom koji je dostupan podnositeljima zahtjeva čiji je zahtjev za izdavanje dozvole odbijen. To tijelo može biti sud.

Članak 10.45.

Neovisnost regulatornog tijela

1.   Svaka stranka osniva ili zadržava regulatorno tijelo koje je pravno odvojeno i funkcionalno neovisno o bilo kojem pružatelju usluga dostave. Ako je vlasnik ili kontrolira pružatelja usluga dostave, stranka osigurava djelotvorno strukturno razdvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili kontrolom.

2.   Svaka stranka osigurava da regulatorno tijelo transparentno i pravodobno obavlja svoje zadaće i da ima odgovarajuće financijske i ljudske resurse za izvršavanje zadaće koja mu je povjerena te da su odluke regulatornog tijela nepristrane u odnosu na sve sudionike na tržištu.

Pododjeljak 4.

Telekomunikacijske usluge

Članak 10.46.

Područje primjene

1.   U ovom se pododjeljku utvrđuju načela regulatornog okvira koja utječu na telekomunikacijske mreže i usluge te se on primjenjuje na mjere stranke koje utječu na trgovinu telekomunikacijskim uslugama.

2.   Ovaj se pododjeljak ne primjenjuje na mjere koje utječu na:

(a)

usluge radiodifuzijskog emitiranja kako su definirane zakonima i drugim propisima stranaka; i

(b)

usluge pružanja sadržaja ili obavljanja uredničke kontrole nad sadržajem koji se prenosi putem telekomunikacijskih mreža i usluga.

3.   Neovisno o stavku 2. točki (a) pružatelj usluga radiodifuzijskog emitiranja smatra se pružateljem javnih telekomunikacijskih usluga, a mreže pružatelja usluga radiodifuzijskog emitiranja smatraju se javnim telekomunikacijskim mrežama, ako i u mjeri u kojoj se te javne telekomunikacijske mreže upotrebljavaju i za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga.

4.   Ništa u ovom pododjeljku ne tumači se kao da se od stranke zahtijeva da:

(a)

pružatelju usluge druge stranke odobri uspostavu, izgradnju, stjecanje, zakup, upravljanje i pružanje telekomunikacijskih mreža ili usluga koje nisu predviđene ovim Sporazumom; ili

(b)

uspostavi, izgradi, stekne, zakupi, upravlja ili pruža telekomunikacijske mreže ili usluge koje se općenito ne nude široj javnosti ili da pružatelja usluga u svojoj nadležnosti obveže da to učini.

Članak 10.47.

Definicije

Za potrebe ovog pododjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„povezana oprema” znači usluge, fizička infrastruktura i druga oprema ili elementi povezani s telekomunikacijskom mrežom ili telekomunikacijskom uslugom kojima se omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže ili te usluge, ili koji bi se mogli upotrijebiti na taj način;

(b)

„osnovna infrastruktura” znači infrastruktura javne telekomunikacijske mreže ili telekomunikacijske usluge:

i.

koju isključivo ili pretežno osigurava jedan pružatelj ili ograničen broj pružatelja; i

ii.

koju nije moguće ekonomski ili tehnički nadomjestiti radi pružanja usluge;

(c)

„međupovezivanje” znači povezivanje javnih telekomunikacijskih mreža koje koriste isti ili različiti pružatelji telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga kako bi se korisnicima jednog pružatelja omogućilo da komuniciraju s korisnicima istog ili nekog drugog pružatelja ili da pristupe uslugama koje pruža drugi pružatelj. Usluge mogu pružati uključeni pružatelji usluga ili bilo koji drugi pružatelj usluga koji ima pristup mreži;

(d)

„zakupljeni vodovi” znači telekomunikacijske usluge ili infrastruktura, uključujući virtualne, kojima se izdvaja kapacitet za namjensku upotrebu ili dostupnost korisniku između dviju ili više određenih točaka;

(e)

„glavni pružatelj” znači pružatelj telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga koji može bitno utjecati na uvjete sudjelovanja, s obzirom na cijenu i ponudu, na relevantnom tržištu za javne telekomunikacijske mreže ili telekomunikacijske usluge zbog kontrole nad osnovnom infrastrukturom ili korištenja svojeg položaja na takvom tržištu;

(f)

„mrežni element” znači uređaj ili oprema koja se koristi za pružanje telekomunikacijske usluge, uključujući značajke, funkcije i mogućnosti koje taj uređaj ili oprema omogućuju;

(g)

„prenosivost broja” znači mogućnost da pretplatnici na zahtjev pri prelasku na istu kategoriju pružatelja javnih telekomunikacijskih usluga zadrže iste telefonske brojeve, na istoj lokaciji u slučaju fiksne linije, bez narušavanja kvalitete, pouzdanosti ili praktičnosti;

(h)

„javna telekomunikacijska mreža” znači svaka telekomunikacijska mreža koja se u cijelosti ili većim dijelom upotrebljava za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga među završnim točkama mreže;

(i)

„javna telekomunikacijska usluga” znači svaka telekomunikacijska usluga koja se nudi javnosti;

(j)

„pretplatnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je stranka ugovora s pružateljem javnih telekomunikacijskih usluga o pružanju javnih telekomunikacijskih usluga;

(k)

„telekomunikacije” znači prijenos i prijam signala bilo kojim elektromagnetskim sredstvom;

(l)

„telekomunikacijska mreža” znači sustavi prijenosa i, ako je primjenjivo, oprema za komutaciju ili usmjeravanje te druga sredstva, uključujući mrežne elemente koji nisu aktivni, koji omogućuju prijenos signala žičanim, radijskim, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima;

(m)

„telekomunikacijsko regulatorno tijelo” znači tijelo ili tijela koja je stranka zadužila za regulaciju telekomunikacijskih mreža i telekomunikacijskih usluga obuhvaćenih ovim pododjeljkom;

(n)

„telekomunikacijska usluga” znači usluga koja se u potpunosti ili uglavnom sastoji od prijenosa i primanja signala, uključujući radiodifuzijske signale, telekomunikacijskim mrežama, uključujući mreže za radiodifuziju, ali ne uključuje uslugu pružanja sadržaja ili izvršavanja uredničke kontrole nad sadržajem prenesenim putem telekomunikacijskih mreža i telekomunikacijskih usluga;

(o)

„univerzalna usluga” znači minimalan skup usluga određene kvalitete koji mora biti dostupan svim korisnicima ili skupu korisnika na području stranke ili u nekoj njezinoj teritorijalnoj jedinici, bez obzira na njihov geografski položaj i po pristupačnoj cijeni; i

(p)

„korisnik” znači svaka osoba koja koristi javnu telekomunikacijsku uslugu.

Članak 10.48.

Regulatorni pristupi

1.   Stranke prepoznaju važnost konkurentskih tržišta za osiguravanje širokog izbora pri pružanju telekomunikacijskih usluga i za povećanje dobrobiti potrošača te da gospodarska regulacija ne mora biti potrebna ako postoji učinkovito i održivo tržišno natjecanje. U skladu s tim stranke prepoznaju da se regulatorne potrebe i pristupi razlikuju od tržišta do tržišta te da svaka stranka može odlučiti kako će provoditi obveze iz ovog pododjeljka.

2.   Stranke u tom pogledu potvrđuju da svaka stranka može:

(a)

izravno regulirati kako bi preduhitrila problem za koji očekuje da će nastati ili riješila problem koji je već nastao na tržištu;

(b)

osloniti se na tržišne sile, posebno za segmente tržišta koji su konkurentni ili imaju manje prepreka ulasku na tržište, kao što su usluge koje pružaju pružatelji telekomunikacijskih usluga koji nisu vlasnici mrežne infrastrukture; ili

(c)

osloniti se na pravila o strukturi tržišta kojima se ograničavaju djelatnosti nekih pružatelja telekomunikacijskih usluga koji su vlasnici mrežne opreme, na primjer obvezom pružanja veleprodajnih usluga na nediskriminirajućoj osnovi ili zabranom sudjelovanja na maloprodajnom tržištu, kako bi se osiguralo ponašanje na tržištu koje je istovrijedno ponašanju sudionika na konkurentnom tržištu.

3.   Podrazumijeva se da stranka koja ne provodi regulaciju u skladu sa stavkom 2. točkom (b) ovog članka i dalje podliježe obvezama iz ovog pododjeljka. Ništa u ovom članku ne sprečava stranke da reguliraju telekomunikacijske usluge.

Članak 10.49.

Telekomunikacijsko regulatorno tijelo

1.   Svaka stranka osniva ili zadržava telekomunikacijsko regulatorno tijelo:

(a)

koje je pravno odvojeno i funkcionalno neovisno od bilo kojeg pružatelja telekomunikacijskih mreža, telekomunikacijskih usluga ili telekomunikacijske opreme;

(b)

koje primjenjuje postupke i donosi odluke nepristrane u odnosu na sve sudionike na tržištu;

(c)

koje djeluje neovisno i ne traži ni ne prima upute od bilo kojeg drugog tijela u vezi s obavljanjem zadaća koje su mu zakonski povjerene radi izvršenja obveza utvrđenih u člancima 10.51. (Međupovezivanje), 10.52. (Pristup i korištenje), 10.53. (Rješavanje sporova u području telekomunikacija), 10.55. (Međupovezivanje s glavnim pružateljima) i 10.56. (Pristup osnovnoj infrastrukturi glavnih pružatelja);

(d)

koje ima dostatne ovlasti za izvršavanje zadaća iz točke (c);

(e)

koje ima ovlasti osigurati da mu, na njegov zahtjev, pružatelji telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga na zahtjev odmah dostave sve informacije (53), uključujući financijske informacije, koje su mu potrebne za izvršavanje zadaća iz točke (c); i

(f)

koje svoje ovlasti izvršava transparentno i pravodobno.

2.   Svaka stranka osigurava da se zadaće koje obavlja njezino telekomunikacijsko regulatorno tijelo objavljuju u lako dostupnom i jasnom obliku, posebno ako te zadaće nisu povjerene samo jednom tijelu.

3.   Stranka koja zadrži vlasništvo ili kontrolu nad pružateljima telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga osigurava djelotvorno strukturno razdvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili kontrolom.

4.   Svaka stranka osigurava da korisnik ili pružatelj telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga na kojeg se odnosi odluka telekomunikacijskog regulatornog tijela ima pravo žalbe pred žalbenim tijelom koje je neovisno o regulatornom tijelu i drugim uključenim stranama. Odluka ostaje na snazi do ishoda žalbe, osim ako su odobrene privremene mjere u skladu s pravom dotične stranke.

Članak 10.50.

Odobrenje za pružanje telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga

1.   Ako zahtijeva odobrenje za pružanje telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga, stranka javno objavljuje vrste telekomunikacijskih usluga za koje je potrebno odobrenje, zajedno sa svim kriterijima za odobrenje, primjenjivim postupcima i uvjetima koji su općenito povezani s odobrenjem.

2.   Svaka stranka nastoji odobriti pružanje telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga bez službenog postupka i dopušta pružatelju usluga da započne pružati svoje telekomunikacijskih mreže ili telekomunikacijskih usluge bez čekanja na odluku telekomunikacijskog regularnog tijela. Ako zahtijeva službenu odluku o odobrenju, stranka utvrđuje razuman rok koji je obično potreban za dobivanje takve odluke i priopćuje ga na transparentan način. Stranka nastoji osigurati da se odluka donese u navedenom roku.

3.   Svaka stranka osigurava da svi kriteriji za odobrenje ili primjenjivi postupci te sve obveze ili uvjeti određeni za odobrenje ili povezani s njim budu objektivni, transparentni, nediskriminirajući, povezani s pruženom uslugom i da ne predstavljaju veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu pružene usluge.

4.   Svaka stranka osigurava da podnositelj pisanim putem primi razloge za odbijanje ili opoziv odobrenja odnosno za nametanje posebnih uvjeta za pružatelja. U takvim slučajevima podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe pred žalbenim tijelom.

5.   Svaka stranka osigurava da administrativne naknade koje se naplaćuju pružateljima budu objektivne, transparentne, nediskriminirajuće i proporcionalne administrativnim troškovima koji su opravdano nastali pri upravljanju, nadzoru i izvršenju obveza utvrđenih u ovom pododjeljku (54).

Članak 10.51.

Međupovezivanje

1.   Stranke prepoznaju da bi međupovezivanje u načelu trebalo dogovoriti na temelju poslovnih pregovora među pružateljima dotičnih javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga.

2.   Svaka stranka pružatelju javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga na njezinu području osigurava pravo i, ako to zatraži drugi pružatelj javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga, obvezu pregovarati o međupovezivanju u svrhu pružanja javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga.

Članak 10.52.

Pristup i korištenje

1.   Svaka stranka osigurava da se svakom obuhvaćenom poduzeću ili pružatelju usluga iz druge stranke odobri pristup javnim telekomunikacijskim mrežama ili javnim telekomunikacijskim uslugama i njihovo korištenje pod razumnim i nediskriminirajućim (55) uvjetima. Ta se obveza, među ostalim, izvršava u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovoga članka.

2.   Svaka stranka osigurava da obuhvaćena poduzeća ili pružatelji usluga druge stranke imaju pristup bilo kojoj javnoj telekomunikacijskoj mreži ili javnoj telekomunikacijskoj usluzi koja se nudi unutar ili preko njezinih granica odnosno da je mogu koristiti, uključujući privatne zakupljene vodove, i u tu svrhu osigurava, podložno stavku 5., da se takvim poduzećima i pružateljima dopušta:

(a)

kupnja ili zakup te spajanje terminalne ili druge opreme koja ima sučelje s javnom telekomunikacijskom mrežom i koja je nužna za pružanje njihovih usluga;

(b)

međupovezivanje privatnih zakupljenih vodova ili vodova u vlasništvu s javnim telekomunikacijskim mrežama ili s vodovima koji su u zakupu ili vlasništvu drugog obuhvaćenog poduzeća ili pružatelja usluga; i

(c)

primjena operativnih protokola po vlastitom izboru u poslovanju, uz one koji su nužni za osiguravanje dostupnosti javnih telekomunikacijskih usluga.

3.   Svaka stranka obuhvaćenim poduzećima ili pružateljima usluga iz druge stranke osigurava mogućnost korištenja javnih telekomunikacijskih mreža i javnih telekomunikacijskih usluga za prijenos informacija unutar i preko njezinih granica, među ostalim za komunikaciju unutar poduzeća, te za pristup informacijama u bazama podataka ili na drugi način pohranjenima u strojno čitljivom obliku na području bilo koje od stranaka.

4.   Neovisno o stavku 3. stranka može poduzeti potrebne mjere kako bi zajamčila sigurnost i povjerljivost komunikacija, uz uvjet da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi činio prikriveno ograničavanje trgovine uslugama ili obavljanja bilo koje druge gospodarske djelatnosti obuhvaćene ovim poglavljem ili sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije.

5.   Stranke osiguravaju da se ne uvode uvjeti za pristup javnim telekomunikacijskim mrežama ili javnim telekomunikacijskim uslugama i njihovo korištenje osim onih koji su nužni kako bi se:

(a)

zaštitila obveza koju pružatelji javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga imaju glede pružanja javne usluge, posebno njihova sposobnost da svoje javne telekomunikacijske usluge učine dostupnima; ili

(b)

zaštitio tehnički integritet javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga.

Članak 10.53.

Rješavanje sporova u području telekomunikacija

1.   Svaka stranka osigurava da, u slučaju spora između pružatelja telekomunikacijskih mreža ili telekomunikacijskih usluga u vezi s pravima i obvezama koji proizlaze iz ovog pododjeljka, a na zahtjev jedne od strana u sporu, telekomunikacijsko regulatorno tijelo radi rješavanja spora donese obvezujuću odluku u razumnom roku.

2.   Svaka stranka osigurava da odluka njezina telekomunikacijskog regularnog tijela bude dostupna javnosti, uzimajući u obzir zahtjeve koji se odnose na povjerljivost poslovnih podataka, te da dotične stranke dobiju cjelovito obrazloženje o razlozima na kojima se odluka temelji i da imaju pravo na žalbu kako je navedeno u članku 10.49. (Telekomunikacijsko regularno tijelo) stavku 4.

3.   Svaka stranka osigurava da postupak naveden u stavcima 1. i 2. ne sprečava nijednu dotičnu stranku da pokrene postupak pred pravosudnim tijelom, u skladu sa zakonima i drugim propisima stranke.

Članak 10.54.

Mjere zaštite tržišnog natjecanja u odnosu na glavne pružatelje

Svaka stranka donosi ili zadržava odgovarajuće mjere kojima se pružatelji javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga koji su, samostalno ili zajedno, glavni pružatelj, sprečavaju u protutržišnom ponašanju ili nastavku protutržišnog ponašanja. Protutržišno ponašanje može obuhvaćati:

(a)

unakrsno subvencioniranje s protutržišnim učinkom;

(b)

korištenje informacija dobivenih od konkurenata što ima protutržišne posljedice; i

(c)

uskraćivanje drugim pružateljima usluga pravodobnih tehničkih informacija o osnovnoj infrastrukturi i komercijalno relevantnih informacija koje su im potrebne za pružanje usluga.

Članak 10.55.

Međupovezivanje s glavnim pružateljima

1.   Svaka stranka osigurava da glavni pružatelji javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga omogućuju međupovezivanje u bilo kojoj tehnički izvedivoj točki u mreži. Takvo se međupovezivanje ostvaruje:

(a)

pod nediskriminirajućim uvjetima, među ostalim u pogledu cijena, tehničkih standarda i specifikacija, uključujući kvalitetu i održavanje, te uz kvalitetu koja nije lošija od kvalitete koja se osigurava za svoje vlastite slične usluge tog glavnog pružatelja ili za slične usluge njegovih društava kćeri ili drugih povezanih društava;

(b)

pravodobno, pod uvjetima, uključujući u pogledu cijena, tehničkih standarda, specifikacija, uključujući kvalitetu i održavanje, koji su transparentni, razumni i kojima se uzima u obzir ekonomska izvedivost te koji su dovoljno nevezani da pružatelj usluge ne mora plaćati za mrežne elemente ili infrastrukturu koja mu nije potrebna za pružanje usluge; i

(c)

na zahtjev, u drugim točkama osim završnih točaka mreže koje se nude većini korisnika, po cijenama koje odražavaju trošak izgradnje potrebne dodatne infrastrukture.

2.   Svaka stranka javno objavljuje postupke koji se primjenjuju za međupovezivanje s glavnim pružateljem.

3.   Svaka stranka osigurava da glavni pružatelj na njezinu području objavi svoje sporazume o međupovezivanju ili svoje referentne ponude za međupovezivanje, ovisno o slučaju.

Članak 10.56.

Pristup osnovnoj infrastrukturi glavnih pružatelja

Svaka stranka osigurava da glavni pružatelj na njezinu području svoju osnovnu infrastrukturu stavi na raspolaganje pružateljima telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga pod razumnim i nediskriminirajućim uvjetima u svrhu pružanja javnih telekomunikacijskih usluga, osim ako to nije nužno za postizanje učinkovitog tržišnog natjecanja na temelju prikupljenih činjenica i ocjenjivanja tržišta koje je provelo telekomunikacijsko regulatorno tijelo.

Članak 10.57.

Ograničeni resursi

1.   Svaka stranka osigurava da se dodjela i odobravanje prava na uporabu ograničenih resursa, uključujući radiofrekvencijski spektar, brojeve i pravo puta, provode primjenom objektivnih, pravovremenih, transparentnih i nediskriminirajućih postupaka koji ne djeluju nepoticajno na podnošenje zahtjeva za pravo korištenja takvih ograničenih resursa.

2.   Svaka stranka nastoji uzeti u obzir javni interes, uključujući promicanje tržišnog natjecanja, i osloniti se na tržišno utemeljene pristupe, uključujući mehanizme kao što su dražbe, pri dodjeli i odobravanju prava na korištenje radiofrekvencijskog spektra za javne telekomunikacijske usluge.

3.   Svaka stranka javno objavljuje trenutačnu upotrebu dodijeljenih frekvencijskih pojasa, ali ne mora detaljno opisati radiofrekvencijski spektar dodijeljen za određene državne potrebe.

4.   Mjere stranke kojima se dodjeljuje i raspodjeljuje spektar i upravlja frekvencijama same po sebi nisu nesukladne s člancima 10.5. (Pristup tržištu) i 10.14. (Pristup tržištu). Svaka stranka zadržava pravo na uspostavu i primjenu mjera upravljanja spektrom i frekvencijama koje mogu dovesti do ograničenja broja pružatelja telekomunikacijskih usluga, pod uvjetom da to čini na način koji je u skladu s ovim Sporazumom. To uključuje mogućnost dodjele frekvencijskih pojasa uzimajući u obzir postojeće i buduće potrebe i dostupnost spektra.

Članak 10.58.

Univerzalna usluga

1.   Svaka stranka ima pravo definirati vrstu obveza univerzalne usluge koje želi zadržati te odlučiti o njezinu području primjene i provedbi.

2.   Svaka stranka obvezama univerzalne usluge upravlja na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način koji je neutralan u odnosu na tržišno natjecanje i ne opterećuje više nego što je nužno za tu vrstu univerzalne usluge kako ju je definirala stranka.

3.   Ako stranka imenuje pružatelja univerzalne usluge, taj postupak mora biti transparentan, nediskriminirajući i otvoren za sve pružatelje javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga.

4.   Ako stranka odluči isplatiti naknadu pružatelju univerzalne usluge, ona osigurava da takva naknada ne premašuje neto trošak koji proizlazi iz obveze pružanja univerzalne usluge.

Članak 10.59.

Prenosivost broja

Svaka stranka osigurava da pružatelj javnih telekomunikacijskih usluga omogućuje prenosivost broja pod razumnim uvjetima.

Članak 10.60.

Povjerljivost informacija

1.   Svaka stranka osigurava da pružatelj koji dobije informacije od drugog pružatelja u postupku pregovaranja o aranžmanima na temelju članaka 10.51. (Međupovezivanje), 10.52. (Pristup i korištenje), 10.55. (Međupovezivanje s glavnim pružateljima) ili 10.56. (Pristup osnovnoj infrastrukturi glavnih pružatelja) takve informacije koristi isključivo u svrhu za koju su dostavljene i u svakom trenutku poštuje povjerljivost prenesenih ili pohranjenih informacija (56).

2.   Svaka stranka donosi ili zadržava mjere za zaštitu povjerljivosti komunikacija i povezanih podataka o prometu koji se prenose korištenjem javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga na način koji nije diskriminirajući i kojim se neopravdano ne ograničava pružanje telekomunikacijskih usluga.

Članak 10.61.

Telekomunikacijska povezivost

Stranke prepoznaju važnost dostupnosti i korištenja mreža vrlo velikog kapaciteta i visokokvalitetnih telekomunikacijskih usluga, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima, kako bi se osobama i poduzećima omogućilo ostvarivanje koristi od trgovine.

Pododjeljak 5.

Financijske usluge

Članak 10.62.

Područje primjene

1.   Ovaj pododjeljak primjenjuje se na mjere stranke koje utječu na pružanje financijskih usluga. Ovaj se pododjeljak ne primjenjuje na nesukladne aspekte mjera donesenih ili provedenih u skladu s člankom 10.10. (Nesukladne mjere) ili 10.18. (Nesukladne mjere).

2.   Za potrebe ovog pododjeljka pojam djelatnost koja se obavlja u okviru izvršavanja javnih ovlasti definirane u članku 10.3. (Definicije) točki (a) znači sljedeće:

(a)

djelatnost koju obavlja središnja banka ili monetarno tijelo ili drugi javni subjekt u provođenju monetarne ili tečajne politike;

(b)

djelatnost koja čini dio zakonskog sustava socijalne sigurnosti ili javnih mirovinskih sustava; i

(c)

druge djelatnosti koje obavlja javni subjekt za račun stranke ili uz njezino jamstvo ili koristeći se financijskim sredstvima stranke ili njezinih javnih subjekata.

3.   Ako stranka dopušta da bilo koju od djelatnosti navedenih u stavku 2. točki (b) ili (c) ovog članka njezini pružatelji financijskih usluga obavljaju u konkurentskom odnosu s javnim subjektom ili pružateljem financijskih usluga, usluga definirana u članku 10.3. (Definicije) točki (m) uključuje te djelatnosti.

4.   Članak 10.3. (Definicije) točka (a) ne primjenjuje se na financijske usluge obuhvaćene ovim pododjeljkom.

Članak 10.63.

Definicije

Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljaka B (Liberalizacija ulaganja), C (Prekogranična trgovina uslugama), D (Ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe) i pododjeljka 1. (Domaći propisi) odjeljka E (Regulatorni okvir) ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„financijska usluga” znači svaka usluga financijske naravi koju nudi pružatelj financijske usluge stranke. Financijske usluge obuhvaćaju sve usluge osiguranja i usluge povezane s osiguranjem te sve bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja). Financijskim uslugama obuhvaćene su sljedeće djelatnosti:

i.

osiguranje i usluge povezane s osiguranjem:

(A)

izravno osiguranje (uključujući suosiguranje):

(1)

životno osiguranje; i

(2)

neživotno osiguranje;

(B)

reosiguranje i retrocesija;

(C)

posredovanje u osiguranju, kao što su posredništvo i zastupanje; i

(D)

pomoćne usluge povezane s osiguranjem, kao što su usluge savjetovanja, aktuarske usluge, usluge procjene rizika i usluge obrade odštetnih zahtjeva;

ii.

bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja):

(A)

primanje depozita i drugih povratnih sredstava od građanstva;

(B)

sve vrste zajmova, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite, faktoring i financiranje komercijalnih transakcija;

(C)

financijski leasing;

(D)

sve usluge plaćanja i prijenosa novca, uključujući kreditne, platne i debitne kartice, putničke čekove i bankovne mjenice;

(E)

jamstva i obveze;

(F)

trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenta na burzi, na izvanburzovnom tržištu ili na neki drugi način:

(1)

instrumentima tržišta novca (uključujući čekove, mjenice i certifikate o depozitu);

(2)

devizama;

(3)

izvedenicama, uključujući budućnosnice i opcije;

(4)

tečajnim i kamatnim instrumentima, uključujući proizvode kao što su ugovori o razmjeni i terminski ugovori o kamatnoj stopi;

(5)

prenosivim vrijednosnim papirima; i

(6)

drugim prenosivim instrumentima i financijskim sredstvima, uključujući plemenite kovine;

(G)

udio u izdanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući jamstvo otkupa i plasman u svojstvu agenta (bilo javna ili privatna izdanja) i pružanje usluga povezanih s takvim izdanjima;

(H)

brokerski novčani poslovi;

(I)

upravljanje imovinom, kao što je upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici upravljanja zajedničkim ulaganjima, upravljanje mirovinskim fondovima, usluge skrbništva, depozitarne usluge i fiducijarne usluge;

(J)

usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, financijske izvedenice i druge prenosive instrumente;

(K)

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s time povezani softver; i

(L)

savjetodavne, posredničke i druge pomoćne financijske usluge za sve djelatnosti navedene u točkama od (A) do (K), uključujući procjenu boniteta i analizu, istraživanja i savjetovanje u vezi s ulaganjem i portfeljima, savjetovanje o stjecanju te restrukturiranju i strategiji trgovačkih društava;

(b)

„pružatelj financijskih usluga” znači fizička ili pravna osoba stranke koja želi pružati ili pruža financijske usluge, ali ne uključuje javni subjekt;

(c)

„javni subjekt” znači:

i.

vlada, središnja banka ili monetarno tijelo stranke ili subjekt u vlasništvu ili pod kontrolom stranke, koji se pretežno bavi obavljanjem javnih funkcija ili djelatnosti u javne svrhe, što ne obuhvaća subjekte koji se pretežno bave pružanjem financijskih usluga uz tržišne uvjete; ili

ii.

privatni subjekt koji obavlja funkcije koje inače obavlja središnja banka ili monetarno tijelo, kad obavlja te funkcije;

(d)

„nova financijska usluga” znači usluga financijske naravi, uključujući usluge u vezi s postojećim i novim proizvodima ili načinom pružanja tih proizvoda, koju ne pruža nijedan pružatelj financijskih usluga na području jedne stranke, ali koja se pruža na području druge stranke; i

(e)

„samoregulatorna organizacija” znači nevladino tijelo, uključujući burzu ili tržište vrijednosnih papira ili budućnosnica, klirinšku agenciju, drugu organizaciju ili udruženje, koje izvršava regulatorne ili nadzorne ovlasti nad pružateljima financijskih usluga na temelju propisa ili delegiranja koje provodi središnja, regionalna ili lokalna vlast ili tijelo, ovisno o slučaju.

Članak 10.64.

Bonitetno izuzeće

1.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da donese ili zadrži mjere zbog bonitetnih razloga, kao što su:

(a)

zaštita ulagatelja, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu; ili

(b)

osiguravanje integriteta i stabilnosti financijskog sustava stranke.

2.   Ako takve mjere nisu u skladu s ovim Sporazumom, ne koriste se kao sredstvo za izbjegavanje obveza koje je stranka preuzela ovim Sporazumom.

Članak 10.65.

Otkrivanje informacija

Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao zahtjev stranci da otkrije informacije koje se odnose na poslove i račune pojedinačnih klijenata ili bilo kakve povjerljive ili zaštićene informacije kojima raspolažu javni subjekti.

Članak 10.66.

Međunarodne norme

1.   Svaka stranka na odgovarajući način na svojem području osigurava provedbu i primjenu međunarodno usuglašenih standarda za uređenje sektora financijskih usluga i nadzor nad njim te za borbu protiv utaje i izbjegavanja poreza u tom sektoru. Takvi međunarodno usuglašeni standardi uključuju standarde koje su donijeli skupina G20, Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka, a posebno njegova Temeljna načela djelotvornog nadzora banaka, Međunarodno udruženje osiguravateljnih nadzornih tijela, posebno njegova Temeljna načela osiguranja, Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire, posebno njezini Ciljevi i načela regulacije vrijednosnih papira, Stručna skupina za financijsko djelovanje i Svjetski forum o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe.

2.   Stranke nastoje surađivati i razmjenjivati informacije o razvoju međunarodnih normi.

Članak 10.67.

Financijske usluge koje su nove na području stranke

1.   Svaka stranka pružatelju financijskih usluga druge stranke s poslovnim nastanom na njezinu području dopušta pružanje novih financijskih usluga za koje bi stranka na temelju domaćeg prava i u sličnim okolnostima dopustila da ih pružaju njezini pružatelji financijskih usluga, pod uvjetom da uvođenje nove financijske usluge ne zahtijeva mijenjanje postojećeg propisa ili donošenje novog propisa. To se ne primjenjuje na podružnice pružatelja financijskih usluga druge stranke s poslovnim nastanom na području jedne od stranaka.

2.   Stranka može odrediti institucionalni i pravni oblik pružanja nove financijske usluge te zahtijevati odobrenje za pružanje takve usluge. Ako je propisano takvo odobrenje, odluka se donosi u razumnom vremenskom roku, a odobrenje se može odbiti samo zbog bonitetnih razloga.

Članak 10.68.

Samoregulatorne organizacije

Ako stranka zahtijeva članstvo ili sudjelovanje u nekoj samoregulatornoj organizaciji ili pristup takvoj organizaciji kako bi pružatelji financijskih usluga iz druge stranke mogli pružati financijske usluge na njezinu području, stranka osigurava da ta samoregulatorna organizacija poštuje obveze iz članaka 10.6. (Nacionalni tretman), 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije), 10.16. (Nacionalni tretman) i 10.17. (Tretman najpovlaštenije nacije).

Članak 10.69.

Klirinški i platni sustavi

U skladu s uvjetima kojima se odobrava nacionalni tretman, svaka stranka pružateljima financijskih usluga druge stranke s poslovnim nastanom na njezinu području odobrava pristup platnim i klirinškim sustavima kojima upravljaju javni subjekti te službenim instrumentima financiranja i refinanciranja koji su dostupni u okviru redovitog poslovanja. Ovim se člankom ne omogućuje pristup sredstvima zajmodavca stranke u krajnjoj nuždi.

Pododjeljak 6.

Usluge međunarodnog pomorskog prijevoza

Članak 10.70.

Područje primjene i definicije

1.   U ovom se pododjeljku utvrđuju načela regulatornog okvira za pružanje usluga međunarodnog pomorskog prijevoza u skladu s odjeljcima B (Liberalizacija ulaganja), C (Prekogranična trgovina uslugama) i D (Ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe) ovog poglavlja te se on primjenjuje na mjere stranke koje utječu na trgovinu uslugama međunarodnog pomorskog prijevoza. Ovaj se pododjeljak ne primjenjuje na nesukladne aspekte mjera donesenih ili provedenih u skladu s člankom 10.10. (Nesukladne mjere) ili 10.18. (Nesukladne mjere).

2.   Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljaka B (Liberalizacija ulaganja), C (Prekogranična trgovina uslugama) i D (Ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe) ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„usluge kontejnerske stanice i terminala” znači djelatnosti koje se sastoje od skladištenja kontejnera, u luci ili na kopnu, radi njihova punjenja ili pražnjenja, popravka i pripreme za prijevoz;

(b)

„carinjenje” znači djelatnosti koje se sastoje od obavljanja carinskih formalnosti za drugu stranku povezanih s uvozom, izvozom ili provozom tereta, bez obzira na to pruža li pružatelj usluga tu uslugu u okviru svoje osnovne ili sporedne djelatnosti;

(c)

„prijevoz od vrata do vrata ili multimodalni prijevoz” znači prijevoz tereta na temelju jedne prijevozne isprave pri kojem se upotrebljava više prijevoznih sredstava i koji uključuje međunarodnu dionicu na moru;

(d)

„usluge razvoza” znači prethodni i daljnji prijevoz međunarodnog tereta morem, uključujući teret u kontejnerima, komadni teret i suhi ili tekući rasuti teret, između luka koje se nalaze na području stranke, međunarodni teret na putu prema odredištu ili koji dolazi iz otpremne luke, izvan područja te stranke;

(e)

„usluge otpreme tereta” znači djelatnost koja se sastoji od organiziranja i praćenja otpreme u ime pošiljatelja dobavljanjem usluga prijevoza i povezanih usluga, pripremom dokumentacije i pružanjem poslovnih informacija,

(f)

„međunarodni teret” znači teret koji se prevozi između luke jedne stranke i luke druge stranke ili treće zemlje ili između luka država članica;

(g)

„usluge međunarodnog pomorskog prijevoza” znači prijevoz putnika ili tereta pomorskim plovilima između luke jedne stranke i luke druge stranke ili treće zemlje, uključujući izravno ugovaranje s pružateljima drugih usluga prijevoza radi osiguranja prijevoza od vrata do vrata ili multimodalnog prijevoza na temelju jedne prijevozne isprave, ali ne i pravo pružanja takvih drugih usluga prijevoza;

(h)

„usluge pomorskih agencija” znači djelatnosti koje se sastoje od zastupanja u svojstvu agenta, na određenom geografskom području, poslovnih interesa jednog ili više brodara ili brodarskih društava za sljedeće potrebe:

i.

marketing i prodaju usluga pomorskog prijevoza i povezanih usluga, od izrade ponude do izdavanja računa i teretnica u ime trgovačkih društava, dobavu i preprodaju potrebnih povezanih usluga, pripremu dokumentacije i pružanje poslovnih informacija;

ii.

organiziranje, u ime trgovačkih društava, pristajanja brodova ili preuzimanja tereta kad je to potrebno;

i.

„pomoćne pomorske usluge” znači usluge utovara i istovara pomorskog tereta, usluge carinjenja, usluge kontejnerske stanice i terminala, usluge pomorskih agencija i pomorske usluge otpreme tereta; i

(j)

„usluge utovara i istovara pomorskog tereta” znači djelatnosti koje obavljaju trgovačka društva za utovar i istovar plovila, uključujući trgovačka društva za upravljanje terminalima, ali isključujući neposrednu djelatnost lučkih radnika ako je ta radna snaga organizirana neovisno o trgovačkim društvima za utovar i istovar plovila ili trgovačkim društvima za upravljanje terminalima. Obuhvaćene djelatnosti uključuju organizaciju i nadzor:

i.

utovara tereta na brod ili istovara tereta s broda;

ii.

privezivanja ili odvezivanja tereta; i

iii.

prihvata ili isporuke i čuvanja tereta prije otpreme ili nakon istovara.

Članak 10.71.

Obveze

1.   Svaka stranka provodi načelo neograničenog pristupa međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini na komercijalnoj i nediskriminirajućoj osnovi tako što:

(a)

brodovima koji plove pod zastavom druge stranke ili kojima upravljaju pružatelji usluga druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od onoga koji odobrava svojim brodovima s obzirom na:

i.

pristup lukama;

ii.

korištenje infrastrukture i lučkih usluga;

iii.

korištenje pomoćnih pomorskih usluga;

iv.

povezane pristojbe i davanja; i

v.

carinske objekte i dodjelu vezova i uređaja za utovar i istovar;

(b)

dopušta pružateljima usluga međunarodnog pomorskog prijevoza iz druge stranke osnivanje poslovne jedinice i poslovanje na svojem području pod onim uvjetima koji nisu manje povoljni od onih koje odobrava vlastitim pružateljima usluga;

(c)

pružateljima usluga međunarodnog pomorskog prijevoza iz druge stranke omogućuje, pod razumnim i nediskriminirajućim uvjetima, sljedeće usluge u svojim lukama: peljarenje, tegljenje i pomoć pri tegljenju, opskrbu hranom, opskrbu gorivom i vodom, prikupljanje otpada i zbrinjavanje balastnih voda, usluge lučke kapetanije, navigacijsku pomoć, usluge hitnih popravaka, sidrenje, privez i privezivačke usluge te operativne obalne usluge nužne za ukrcaj na brod, uključujući komunikacije, opskrbu pitkom vodom i opskrbu električnom energijom;

(d)

dopušta pružateljima usluga međunarodnog pomorskog prijevoza iz druge stranke, prema potrebi podložno odobrenju nadležnog tijela, da premještaju vlastite ili zakupljene prazne kontejnere, koji se ne prevoze kao teret uz plaćanje, između luka Novog Zelanda ili između luka države članice; i

(e)

dopušta pružateljima usluga međunarodnog pomorskog prijevoza iz druge stranke da pružaju usluge razvoza između luka Novog Zelanda ili između luka države članice, prema potrebi podložno odobrenju nadležnog tijela.

2.   U primjeni načela iz stavka 1. točaka (a) i (b) stranke:

(a)

ne uvode dogovore o podjeli tereta u buduće sporazume s trećim zemljama o uslugama pomorskog prometa, uključujući one koji se odnose na promet suhim ili tekućim rasutim teretom te linijski promet;

(b)

u razumnom roku otkazuju postojeće dogovore o podjeli tereta iz točke (a) iz prethodnih sporazuma; i

(c)

ne donose niti zadržavaju administrativne, tehničke ili druge mjere koje bi mogle predstavljati prikriveno ograničenje ili imati proizvoljne ili neopravdane diskriminirajuće učinke na slobodno pružanje usluga u međunarodnom pomorskom prometu ako prevladavaju slični uvjeti.

POGLAVLJE 11.

Kretanja kapitala, plaćanja i prijenosi

Članak 11.1.

Plaćanja i prijenosi

Svaka stranka omogućuje, u slobodno konvertibilnoj valuti i u skladu s relevantnim odredbama Statuta Međunarodnog monetarnog fonda, sva plaćanja i prijenose u pogledu transakcija na tekućem računu platne bilance obuhvaćenih područjem primjene ovog Sporazuma.

Članak 11.2.

Kretanje kapitala

Svaka stranka u pogledu transakcija na kapitalnom računu i financijskom računu platne bilance omogućuje slobodno kretanje kapitala u svrhu liberalizacije ulaganjâ i drugih transakcija kako je utvrđeno u poglavlju 10. (Trgovina uslugama i ulaganja).

Članak 11.3.

Primjena zakona i drugih propisa povezanih s kretanjem kapitala, plaćanjima i prijenosima

1.   Ništa u člancima 11.1. (Plaćanja i prijenosi) i 11.2. (Kretanja kapitala) ne tumači se kao sprečavanje stranke da primjenjuje svoje zakone i druge propise koji se odnose na:

(a)

stečaj, nesolventnost ili zaštitu prava vjerovnika;

(b)

izdavanje vrijednosnih papira, izvedenica kao što su budućnosnice ili opcije ili drugih financijskih instrumenata te trgovanje njima;

(c)

financijsko izvještavanje ili vođenje evidencije o kretanju kapitala, plaćanjima ili prijenosima ako su potrebni za pomoć tijelima za izvršavanje zakonodavstva ili financijskim regulatornim tijelima;

(d)

kaznena ili kažnjiva djela, prijevarnu ili zavaravajuću praksu;

(e)

osiguravanje usklađenosti s rješenjima ili presudama donesenima u upravnim ili sudskim postupcima; ili

(f)

sustav socijalne sigurnosti, javni mirovinski sustav ili sustav obvezne štednje.

2.   Stranka ne primjenjuje zakone i druge propise iz stavka 1. na proizvoljan ili diskriminirajući način ni na neki drugi način koji čini prikriveno ograničavanje kretanja kapitala, plaćanja ili prijenosa.

POGLAVLJE 12.

Digitalna trgovina

Odjeljak A

Opće odredbe

Članak 12.1.

Područje primjene

1.   Ovo poglavlje primjenjuje se na mjere stranke koje utječu na trgovinu elektroničkim putem.

2.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na:

(a)

audiovizualne usluge;

(b)

informacije koje posjeduje ili obrađuje stranka ili koje se obrađuju u njezino ime ili mjere koje se odnose na takve informacije, uključujući mjere povezane s njihovim prikupljanjem; i

(c)

mjere koje donosi ili zadržava Novi Zeland, a koje smatra potrebnima za zaštitu ili promicanje prava, interesa, dužnosti i odgovornosti Maora (57) u vezi s pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem, među ostalim u ispunjavanju obveza Novog Zelanda na temelju te Tiriti o Waitangi/Ugovora iz Waitangija, pod uvjetom da se takve mjere ne koriste kao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije osoba druge stranke ili prikrivenog ograničavanja trgovine elektroničkim putem. Poglavlje 26. (Rješavanje sporova) ne primjenjuje se na tumačenje te Tiriti o Waitangi/ Ugovora iz Waitangija, uključujući prirodu prava i obveza koje iz njega proizlaze.

Članak 12.2.

Definicije

1.   Definicije iz članka 10.3. (Definicije) poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja) primjenjuju se na ovo poglavlje.

2.   Definicija pojma „javne telekomunikacijske usluge” iz članka 10.47. (Definicije) točke (i) primjenjuje se na ovo poglavlje.

3.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„potrošač” znači svaka fizička osoba koja javnu telekomunikacijsku uslugu koristi u svrhe koje nisu profesionalne;

(b)

„digitalna nabava” znači nabava elektroničkim sredstvima;

(c)

„izravna marketinška komunikacija” znači svaki oblik komercijalnog oglašavanja kojim osoba marketinške poruke šalje izravno korisniku putem javne telekomunikacijske usluge, uključujući elektroničku poštu i tekstne i multimedijske poruke (SMS i MMS);

(d)

„elektronička autentifikacija” znači elektronički postupak ili provjera kojom se omogućuje potvrda:

i.

elektroničke identifikacije osobe; ili

ii.

podrijetla i integriteta podataka u elektroničkom obliku;

(e)

„elektroničko izdavanje računa” ili „izdavanje e-računa” znači automatizirano stvaranje, razmjena i obrada računa između dobavljača i kupaca u strukturiranom digitalnom obliku;

(f)

„elektronički pečat” znači podaci u elektroničkom obliku koje koristi pravna osoba i koji su pridruženi ili logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku radi osiguravanja izvornosti i integriteta tih drugih podataka;

(g)

„elektronički potpis” znači podaci u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku i:

i.

mogu se koristiti za identifikaciju potpisnika u odnosu na druge podatke u elektroničkom obliku; i

ii.

koje potpisnik koristi za izražavanje svoje suglasnosti s drugim podacima u elektroničkom obliku (58);

(h)

„usluga pristupa internetu” znači javna telekomunikacijska usluga kojom se omogućuje pristup internetu te time povezivanje s gotovo svim krajnjim točkama interneta, bez obzira na mrežnu tehnologiju i terminalnu opremu koja se upotrebljava;

(i)

„osobni podaci” znači svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi;

(j)

„administrativna trgovinska isprava” znači obrazac koji je izdala ili kontrolira stranka i koji mora ispuniti uvoznik ili izvoznik ili se ispunjava u njegovo ime u vezi s uvozom ili izvozom robe; i

(k)

„korisnik” znači svaka osoba koja koristi javnu telekomunikacijsku uslugu.

Članak 12.3.

Pravo na regulaciju

Stranke ponovno potvrđuju pravo na regulaciju na svojem području radi ostvarivanja legitimnih ciljeva politike, kao što su zaštita života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, uključujući klimatske promjene, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, dobrobit životinja, zaštita privatnosti i podataka, promicanje i zaštita kulturne raznolikosti te, kad je riječ o Novom Zelandu, promicanje ili zaštita prava, interesa, dužnosti i odgovornosti Maora.

Odjeljak B

Prekogranični protok podataka i zaštita osobnih podataka

Članak 12.4.

Prekogranični protok podataka

1.   Stranke su odlučne osigurati prekogranični protok podataka kako bi se olakšala trgovina u digitalnom gospodarstvu i priznaju da svaka stranka može imati vlastite regulatorne zahtjeve u tom pogledu.

2.   U tu svrhu stranka ne ograničava prekogranični protok podataka koji se odvija između stranaka u kontekstu aktivnosti koja je obuhvaćena područjem primjene ovog poglavlja tako da:

(a)

zahtijeva upotrebu računalne opreme ili mrežnih elemenata na svojem području za obradu podataka, među ostalim nametanjem upotrebe računalne opreme ili mrežnih elemenata koji su certificirani ili odobreni na području stranke;

(b)

zahtijeva smještaj podataka na svojem području;

(c)

zabranjuje pohranu ili obradu na području druge stranke; ili

(d)

uvjetuje prekogranični prijenos podataka upotrebom računalne opreme ili mrežnih elemenata na svojem području ili zahtjevima za smještaj na svojem području.

3.   Podrazumijeva se da stranke razumiju da ništa u ovom članku ne sprečava stranke da donesu ili provode mjere u skladu s člankom 25.1. (Opće iznimke) za postizanje ciljeva javne politike iz tog članka, koji se, za potrebe ovog članka, tumače, prema potrebi, na način kojim se uzima u obzir trajno razvojna priroda digitalnih tehnologija. Prethodna rečenica ne utječe na primjenu drugih iznimaka iz ovog Sporazuma na ovaj članak.

4.   Stranke preispituju provedbu ovog članka i ocjenjuju njegovo funkcioniranje u roku od tri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma ako se ne dogovore drukčije. Stranka isto tako može u bilo kojem trenutku predložiti drugoj stranci da preispita ovaj članak. Takav se prijedlog razmatra s razumijevanjem.

5.   U kontekstu preispitivanja iz stavka 4. i nakon objave izvješća Povjerenstva za Waitangi Wai 2522 objavljenog 19. studenoga 2021., Novi Zeland:

(a)

ponovno potvrđuje svoju kontinuiranu sposobnost podupiranja i promicanja interesa Maora u okviru ovog Sporazuma; i

(b)

potvrđuje svoju namjeru uključivanja Maora kako bi osigurao da se preispitivanjem iz stavka 4. uzima u obzir stalna potreba da Novi Zeland podupire Maore u ostvarivanju njihovih prava i interesa te namjeru pridržavanja svojih odgovornosti u skladu s te Tiriti o Waitangi/Ugovorom iz Waitangija i njegovim načelima.

Članak 12.5.

Zaštita osobnih podataka i privatnosti

1.   Svaka stranka priznaje da je zaštita osobnih podataka i privatnosti temeljno pravo i da visoki standardi u tom području pridonose jačanju povjerenja potrošača u digitalnu trgovinu.

2.   Svaka stranka može donijeti ili zadržati mjere koje smatra primjerenima za osiguravanje zaštite osobnih podataka i privatnosti, među ostalim donošenjem i primjenom pravila za prekogranični prijenos osobnih podataka. Ništa u ovom Sporazumu ne utječe na zaštitu osobnih podataka i privatnosti koja se osigurava mjerama stranaka.

3.   Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o svakoj mjeri iz stavka 2. koju donese ili zadrži.

4.   Svaka stranka objavljuje informacije o zaštiti osobnih podataka i privatnosti koje pruža korisnicima digitalne trgovine, među ostalim:

(a)

informacije o tome kako pojedinci mogu tražiti pravni lijek zbog kršenja zaštite osobnih podataka ili privatnosti koje proizlazi iz digitalne trgovine; i

(b)

smjernice i druge informacije o usklađenosti poduzeća s primjenjivim pravnim zahtjevima za zaštitu osobnih podataka i privatnosti.

Odjeljak C

Posebne odredbe

Članak 12.6.

Carine na elektroničke prijenose

1.   Stranka ne uvodi carine na elektroničke prijenose između osobe jedne stranke i osobe druge stranke.

2.   Podrazumijeva se da stavak 1. ne sprečava stranku da uvede unutarnje poreze, pristojbe ili druge naknade na elektroničke prijenose, pod uvjetom da se takvi porezi, pristojbe ili druge naknade uvode na način koji je u skladu s ovim Sporazumom.

Članak 12.7.

Odsutnost prethodnog odobrenja

1.   Svaka stranka nastoji ne nametati obvezu prethodnog odobrenja ili bilo koji drugi zahtjev s istovrijednim učinkom na pružanje usluga elektroničkim putem.

2.   Stavkom 1. ne dovode se u pitanje sustavi odobrenja koji nisu posebno i isključivo usmjereni na usluge koje se pružaju elektroničkim putem ni na pravila u području telekomunikacija.

Članak 12.8.

Sklapanje ugovora elektroničkim putem

Osim ako je drukčije predviđeno njezinim zakonima i drugim propisima, svaka stranka osigurava:

(a)

da se ugovori mogu sklapati elektroničkim putem;

(b)

da ugovori nisu lišeni pravnog učinka, valjanosti ili izvršivosti isključivo na temelju toga što su sklopljeni elektroničkim putem; i

(c)

da se ne stvaraju niti primjenjuju druge prepreke upotrebi elektroničkih ugovora.

Članak 12.9.

Elektronička autentifikacija

1.   Osim u okolnostima za koje je u njezinim zakonima i drugim propisima određeno drukčije, stranka ne uskraćuje pravni učinak ili dopuštenost elektroničkog dokumenta, elektroničkog potpisa, elektroničkog pečata ili podataka za autentifikaciju koji proizlaze iz elektroničke autentifikacije kao dokaza u pravnim postupcima isključivo zbog toga što su u elektroničkom obliku.

2.   Stranka ne donosi niti zadržava mjere kojima bi se:

(a)

sudionicima u elektroničkoj transakciji zabranilo međusobno utvrđivanje odgovarajućih metoda elektroničke autentifikacije za njihovu elektroničku transakciju; ili

(b)

strankama u elektroničkoj transakciji onemogućilo da sudskim i upravnim tijelima dokažu da je upotreba elektroničke autentifikacije u toj elektroničkoj transakciji u skladu s primjenjivim pravnim zahtjevima.

3.   Neovisno o stavku 2. stranka može zahtijevati da za određenu kategoriju elektroničkih transakcija metoda elektroničke autentifikacije ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

da ju je certificiralo tijelo akreditirano u skladu s pravom te stranke; ili

(b)

da ispunjava određene standarde učinkovitosti, koji su objektivni, transparentni i nediskriminirajući te se odnose samo na posebne značajke dotične kategorije elektroničkih transakcija.

4.   U mjeri predviđenoj njezinim zakonima ili drugim propisima stranka primjenjuje stavke od 1. do 3. na druge elektroničke postupke ili sredstva za olakšavanje ili omogućivanje elektroničkih transakcija, kao što su elektronički vremenski žigovi ili usluge elektroničke preporučene dostave.

Članak 12.10.

Elektroničko izdavanje računa

1.   Stranke prepoznaju važnost standarda za elektroničko izdavanje računa kao ključnog elementa sustava digitalne nabave kojim se podupiru interoperabilnost i digitalna trgovina te razumiju da se takvi sustavi mogu upotrebljavati i za elektroničke transakcije između poduzeća te između poduzeća i potrošača.

2.   Svaka stranka osigurava da provedba mjera povezanih s izdavanjem e-računa u njezinoj nadležnosti bude osmišljena za podupiranje prekogranične interoperabilnosti. Pri izradi mjera povezanih s elektroničkim izdavanjem računa svaka stranka, prema potrebi, uzima u obzir međunarodne okvire, smjernice ili preporuke, ako takvi međunarodni okviri, smjernice ili preporuke postoje.

3.   Stranke nastoje razmjenjivati primjere najbolje prakse povezane sa sustavima za izdavanje e-računa i digitalnu nabavu.

Članak 12.11.

Prijenos izvornog koda ili pristup izvornom kodu

1.   Stranke potvrđuju sve veću društvenu i gospodarsku važnost upotrebe digitalnih tehnologija te sigurnog i odgovornog razvoja i upotrebe digitalnih tehnologija, među ostalim u pogledu izvornog programskog koda, za izgradnju povjerenja javnosti.

2.   Stranka ne zahtijeva prijenos ili pristup izvornom kodu softvera u vlasništvu osobe druge stranke kao uvjet za uvoz, izvoz, distribuciju, prodaju ili upotrebu takvog softvera ili proizvoda koji sadržavaju takav softver na njezinu području ili s njega (59).

3.   Kad je riječ o stavku 2., podrazumijeva se sljedeće:

(a)

taj se stavak ne primjenjuje se na dobrovoljni prijenos ili odobravanje pristupa izvornom programskom kodu na komercijalnoj osnovi koji je dala osoba druge stranke, na primjer u kontekstu transakcije javne nabave ili ugovora o kojem se slobodno pregovara; i

(b)

taj stavak ne utječe na pravo regulatornih, upravnih, policijskih ili pravosudnih tijela stranke da zahtijevaju izmjenu izvornog programskog koda radi usklađivanja s njezinim zakonima i drugim propisima koji nisu u suprotnosti s ovim Sporazumom.

4.   Ništa u ovom članku ne utječe na:

(a)

pravo regulatornih tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva, pravosudnih tijela ili tijela za ocjenjivanje sukladnosti stranke da pristupe izvornom programskom kodu prije ili nakon uvoza, izvoza, distribucije, prodaje ili upotrebe, za potrebe istrage, inspekcije ili ispitivanja, mjera izvršenja ili sudskih postupaka, kako bi se utvrdila usklađenost s njezinim zakonima i drugim propisima, uključujući one koji se odnose na nediskriminaciju i sprečavanje pristranosti, pod uvjetom da se primjenjuju zaštitne mjere protiv neovlaštenog otkrivanja;

(b)

zahtjeve tijela nadležnog za tržišno natjecanje ili drugog relevantnog tijela stranke za ispravljanje kršenja prava tržišnog natjecanja;

(c)

zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva; ili

(d)

pravo stranke da poduzme mjere u skladu s člankom 14.1. (Uključivanje određenih odredaba GPA-a) stavkom 2. točkom (a) na temelju kojeg se članak III. GPA-a mutatis mutandis uključuje u ovaj Sporazum i postaje njegov sastavni dio.

Članak 12.12.

Povjerenje potrošača na internetu

1.   Priznajući važnost jačanja povjerenja potrošača u digitalnu trgovinu, svaka stranka donosi ili zadržava mjere za učinkovitu zaštitu potrošača koji sudjeluju u transakcijama elektroničke trgovine, uključujući mjere kojima se:

(a)

zabranjuju prijevarne i obmanjujuće poslovne prakse, uključujući zavaravajuće poslovne prakse;

(b)

zahtijeva da dobavljači robe i pružatelji usluga postupaju u dobroj vjeri i u skladu s poštenom poslovnom praksom, među ostalim tako da poštuju prava potrošača u odnosu na robu i usluge koje nisu zatražili; i

(c)

potrošačima omogućuje pristup pravnoj zaštiti u slučaju povrede njihovih prava, uključujući pravo na pravni lijek ako su roba ili usluge plaćeni, ali nisu isporučeni ili pruženi kako je dogovoreno.

2.   Svaka stranka osigurava razinu zaštite potrošača koji sudjeluju u transakcijama elektroničke trgovine koja je barem istovrijedna onoj koja je predviđena za potrošače u trgovini koja se provodi neelektroničkim sredstvima u skladu s njezinim zakonima, drugim propisima i politikama.

3.   Stranke priznaju važnost dodjele odgovarajućih izvršnih ovlasti svojim agencijama za zaštitu potrošača ili drugim relevantnim tijelima te važnost suradnje među agencijama za zaštitu potrošača ili drugim relevantnim tijelima kako bi se zaštitili potrošači i povećalo povjerenje potrošača na internetu.

4.   Stranke prepoznaju prednosti mehanizama za olakšavanje rješavanja sporova povezanih s prekograničnim transakcijama elektroničke trgovine. U tu svrhu stranke istražuju mogućnosti za stavljanje na raspolaganje takvih mehanizama za međusobne prekogranične transakcije elektroničke trgovine.

Članak 12.13.

Neželjena izravna marketinška komunikacija

1.   Svaka stranka donosi ili zadržava mjere kojima se osigurava učinkovita zaštita korisnika od neželjenih izravnih marketinških komunikacija.

2.   Svaka stranka osigurava da se izravna marketinška komunikacija ne koristi za korisnike koji su fizičke osobe, osim ako su dali svoj pristanak za takvu marketinšku komunikaciju. Pristanak se definira u skladu s pravom dotične stranke.

3.   Neovisno o stavku 2. svaka stranka dopušta da osobe koje, u skladu s uvjetima utvrđenima u pravu te stranke, prikupljaju korisnikove podatke za kontakt u kontekstu isporuke robe ili usluga tom korisniku izravnom marketinškom komunikacijom oglašavaju svoju sličnu robu ili usluge.

4.   Svaka stranka osigurava da je izravna marketinška komunikacija jasno prepoznatljiva kao takva, da jasno otkriva u čije se ime odvija i da sadržava potrebne informacije koje primateljima omogućuju da besplatno u bilo kojem trenutku zatraže njezin prestanak.

5.   Svaka stranka korisnicima osigurava pristup pravnim sredstvima protiv pružatelja neželjene izravne marketinške komunikacije koji ne poštuju mjere donesene ili zadržane u skladu sa stavcima od 1. do 4.

Članak 12.14.

Suradnja na regulatornim pitanjima u području digitalne trgovine

1.   Stranke razmjenjuju informacije o sljedećim regulatornim pitanjima u kontekstu digitalne trgovine:

(a)

priznavanje i olakšavanje interoperabilnih elektroničkih usluga povjerenja i autentifikacije;

(b)

tretman izravnih marketinških komunikacija;

(c)

zaštita potrošača na internetu, uključujući načine pravne zaštite potrošača i izgradnju povjerenja potrošača;

(d)

poteškoće za MSP-ove u korištenju elektroničke trgovine;

(e)

e-uprava; i

(f)

ostala pitanja važna za razvoj digitalne trgovine.

2.   Podrazumijeva se da se ovaj članak ne primjenjuje na pravila i zaštitne mjere stranke za zaštitu osobnih podataka i privatnosti, uključujući prekogranične prijenose osobnih podataka.

3.   Stranke prema potrebi surađuju i aktivno sudjeluju u međunarodnim forumima radi promicanja razvoja digitalne trgovine.

4.   Stranke prepoznaju važnost suradnje na pitanjima kibersigurnosti relevantnima za digitalnu trgovinu.

Članak 12.15.

Trgovina robom bez papira

1.   Kako bi se stvorilo okruženje bez papira za prekograničnu trgovinu robom, stranke prepoznaju važnost uklanjanja papirnatih obrazaca i isprava potrebnih za uvoz, izvoz ili provoz robe. U tu se svrhu stranke potiču da, kad je to moguće, eliminiraju papirnate obrasce i dokumente te da prijeđu na upotrebu obrazaca i dokumenata u formatima koji se temelje na podacima.

2.   Svaka stranka nastoji staviti na raspolaganje javnosti u elektroničkom obliku administrativne trgovinske isprave koje izdaje ili nadzire ili koje su potrebne za uobičajeni tijek trgovine. Za potrebe ovog stavka pojam „elektronički oblik” uključuje oblike prikladne za automatizirano očitavanje i elektroničku obradu bez ljudske intervencije, kao i digitalizirane slike i obrasce.

3.   Svaka stranka nastoji prihvatiti elektroničke verzije administrativnih trgovinskih isprava kao pravne ekvivalente papirnatih verzija tih isprava.

4.   Stranke nastoje surađivati bilateralno i u međunarodnim forumima kako bi poboljšale prihvaćanje elektroničkih verzija administrativnih trgovinskih isprava.

5.   Pri osmišljavanju inicijativa kojima se omogućuje primjena trgovine robom bez papira svaka stranka nastoji uzeti u obzir metode koje su dogovorile međunarodne organizacije.

Članak 12.16.

Otvoren pristup internetu

Stranke prepoznaju koristi koje korisnici na njihovim područjima, podložno primjenjivim politikama, zakonima i drugim propisima svake stranke, imaju jer mogu:

(a)

pristupati, distribuirati i koristiti usluge i aplikacije dostupne na internetu koje sami odaberu, pri čemu se primjenjuje načelo razumnog upravljanja mrežom koje ne blokira ni ne usporava promet iz komercijalnih razloga;

(b)

povezati odabrane uređaje na internet, pod uvjetom da takvi uređaji ne štete mreži; i

(c)

imati pristup informacijama o praksi upravljanja mrežom svojeg pružatelja usluga pristupa internetu.

POGLAVLJE 13.

Energetika i sirovine

Članak 13.1.

Ciljevi

Ovim se poglavljem nastoji olakšati trgovina i ulaganje između stranaka radi promicanja, razvoja i povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i održive proizvodnje sirovina, među ostalim korištenjem zelenih tehnologija.

Članak 13.2.

Načela

1.   Svaka stranka zadržava suvereno pravo da odredi jesu li određene zone unutar njezina područja, kao i u njezinim arhipelaškim i teritorijalnim vodama, isključivom gospodarskom pojasu i epikontinentalnom pojasu, raspoložive za istraživanje i proizvodnju energenata i sirovina.

2.   Svaka stranka zadržava svoje pravo na donošenje, zadržavanje i provedbu mjera koje su potrebne za osiguravanje opskrbe energentima i sirovinama te koje su u skladu s ovim Sporazumom.

Članak 13.3.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„odobrenje” znači dopuštenje, dozvola, koncesija ili sličan administrativni ili ugovorni instrument kojim nadležno tijelo stranke subjektu daje pravo obavljanja određene gospodarske djelatnosti na području te stranke;

(b)

„uravnoteženje” znači sve aktivnosti i svi postupci, u svim vremenskim planovima, kojima operatori prijenosnih sustava kontinuirano osiguravaju održavanje frekvencije sustava unutar unaprijed definiranog raspona stabilnosti i usklađenost s količinom rezervi koje su potrebne s obzirom na traženu kvalitetu;

(c)

„energenti” znači roba iz koje se proizvodi energija i koja je pod odgovarajućom oznakom HS navedena u Prilogu 13. (Popisi energenata, ugljikovodika i sirovina) (60);

(d)

„ugljikovodici” znači roba koja je navedena u odgovarajućom oznakom HS u Prilogu 13. (Popisi energenata, ugljikovodika i sirovina);

(e)

„sirovine” znači materijali koji se koriste u proizvodnji industrijskih proizvoda koji su navedeni u odgovarajućom oznakom HS u Prilogu 13. (Popisi energenata, ugljikovodika i sirovina) (61);

(f)

„električna energija iz obnovljivih izvora” znači električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije;

(g)

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija proizvedena iz solarnih izvora, vjetroelektrana, hidroelektrana, geotermalnih, bioloških i oceanskih izvora, kao i iz drugih izvora iz okoliša, pri čemu je izvorni izvor energije obnovljiv;

(h)

„norma” znači norma kako je definirana u Prilogu 1. Sporazuma o TBT-u; i

(i)

„tehnički propis” znači tehnički propis kako je definiran u Prilogu 1. Sporazumu o TBT-u.

Članak 13.4.

Uvozni i izvozni monopoli

Stranka ne smije odrediti ni zadržati određeni uvozni ili izvozni monopol. Za potrebe ovog članka pojam „uvozni ili izvozni monopol” znači isključivo pravo ili ovlast koje stranka dodijeli subjektu za uvoz energenata ili sirovina iz druge stranke ili njihov izvoz u drugu stranku (62).

Članak 13.5.

Izvozne cijene

Stranka ne smije, uz pomoć mjera kao što su dozvole ili zahtjevi u pogledu minimalne cijene, uvesti višu cijenu za izvoz energenata ili sirovina u drugu stranku od cijene koju naplaćuje za takve energente ili sirovine kad su namijenjeni domaćem tržištu.

Članak 13.6.

Utvrđivanje cijena na domaćem tržištu

Svaka stranka nastoji osigurati da veleprodajne cijene električne energije i prirodnog plina odražavaju stvarnu ponudu i potražnju. Ako stranka odluči regulirati cijenu domaće opskrbe energentima i sirovinama (dalje u tekstu: „regulirana cijena”), to može učiniti samo radi postizanja legitimnog cilja javne politike i samo određivanjem regulirane cijene koja je jasno definirana, transparentna, nediskriminirajuća i proporcionalna.

Članak 13.7.

Odobrenje za istraživanje i proizvodnju energenata i sirovina

1.   Ako stranka zahtijeva odobrenje za istraživanje ili proizvodnju električne energije, ugljikovodika ili sirovina, ta stranka:

(a)

izdaje takvo odobrenje u skladu s uvjetima i postupcima utvrđenima u člancima 10.33. (Objektivnost, nepristranost i neovisnost) i 10.34. (Objava i dostupne informacije); i

(b)

osigurava transparentan postupak za izdavanje odobrenja i objavljuje barem vrstu odobrenja i relevantnu zonu ili njezin dio tako da se potencijalno zainteresiranim podnositeljima zahtjeva omogući podnošenje zahtjeva.

2.   Stranka može izdati odobrenja bez ispunjavanja uvjeta i postupaka utvrđenih u članku 10.34. (Objava i dostupne informacije) i stavku 1. točki (b) ovog članka u bilo kojem od sljedećih slučajeva povezanih s ugljikovodicima:

(a)

zona je bila predmet prethodnog postupka u skladu s člankom 10.34. (Objava i dostupne informacije) i točkom (b) stavka 1. ovog članka koji nije doveo do izdavanja odobrenja;

(b)

zona je trajno dostupna za istraživanje ili proizvodnju; ili

(c)

došlo je do odustajanja od izdanog odobrenja prije datuma isteka.

3.   Stranka može od subjekta kojem je izdano odobrenje zahtijevati da plati financijski doprinos ili doprinos u naravi (63). Financijski doprinos u naravi se utvrđuje na način koji ne utječe na postupak upravljanja i donošenja odluka takvog subjekta.

4.   Svaka stranka osigurava da podnositelj zahtjeva bude upoznat s razlozima za odbijanje njegova zahtjeva kako bi mu se omogućilo da iskoristi mogućnost žalbe ili preispitivanja. Postupci za žalbu ili preispitivanje objavljuju se unaprijed.

Članak 13.8.

Procjena učinka na okoliš

1.   Svaka stranka osigurava da se njezinim zakonima i drugim propisima zahtijeva procjena učinka na okoliš za djelatnosti povezane s proizvodnjom energenata ili sirovina, ako takve djelatnosti mogu znatno utjecati na okoliš.

2.   U odnosu na procjenu učinka na okoliš iz stavka 1. svaka stranka u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima:

(a)

osigurava da sve zainteresirane osobe, uključujući nevladine organizacije, imaju stvarnu priliku pravodobno i u odgovarajućem roku sudjelovati u procjeni učinka na okoliš, kao i odgovarajući rok za davanje primjedbi na izvješće o procjeni učinka na okoliš;

(b)

prije izdavanja odobrenja uzima u obzir zaključke procjene učinka na okoliš povezane s utjecajima na okoliš;

(c)

objavljuje zaključke procjene učinka na okoliš; i

(d)

utvrđuje i procjenjuje, prema potrebi, bitne učinke projekta na:

i.

stanovništvo i zdravlje ljudi;

ii.

bioraznolikost;

iii.

zemlju, tlo, vodu, zrak i klimu; i

iv.

kulturnu baštinu i krajobraz, uključujući očekivane učinke koji proizlaze iz osjetljivosti projekta na rizike od velikih nesreća ili katastrofa relevantnih za dotični projekt.

Članak 13.9.

Odobalni rizik i sigurnost

1.   Svaka stranka osigurava da se regulatorne funkcije koje se odnose na sigurnost i zaštitu okoliša u vezi s odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima provode neovisno o regulatornim funkcijama koje se odnose na gospodarski razvoj i izdavanje dozvola za odobalne naftne i plinske djelatnosti, primjerice uspostavom zasebnih pravnih subjekata.

2.   Svaka stranka, kad je to primjenjivo, utvrđuje uvjete potrebne za sigurno odobalno istraživanje i proizvodnju nafte i plina na svojem području kako bi se morski okoliš i obalne zajednice zaštitili od onečišćenja. Takvi se uvjeti temelje na visokim standardima sigurnosti i zaštite okoliša za odobalne naftne i plinske djelatnosti.

3.   Stranke surađuju, prema potrebi, kako bi na međunarodnoj razini promicale visoke standarde sigurnosti i zaštite okoliša za odobalne naftne i plinske djelatnosti tako da razmjenjuju informacije i povećavaju transparentnost u području sigurnosti i okolišne učinkovitosti.

Članak 13.10.

Pristup energetskoj infrastrukturi za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 13.7. (Odobrenje za istraživanje i proizvodnju energenata i sirovina), svaka stranka osigurava da se proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora na njezinu području odobri pristup infrastrukturi za prijenos i distribuciju električne energije na njezinu području pod nediskriminirajućim i razumnim uvjetima koji odgovaraju troškovima u razumnom roku nakon podnošenja zahtjeva za pristup i pod uvjetima koji omogućuju pouzdano korištenje takve infrastrukture.

2.   Svaka stranka osigurava da vlasnici ili operatori infrastrukture za prijenos i distribuciju električne energije na njezinu području objavljuju uvjete iz stavka 1. i poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjilo ograničavanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

3.   Svaka stranka osigurava da su uspostavljena tržišta uravnoteženja na kojima proizvođači energije iz obnovljivih izvora mogu nabavljati robu i usluge pod razumnim i nediskriminirajućim uvjetima.

4.   Ovim se člankom ne dovodi u pitanje pravo svake stranke da u svojim zakonima i drugim propisima donese ili zadrži odstupanja od prava na pristup svojoj infrastrukturi za prijenos i distribuciju električne energije na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, pod uvjetom da su takva odstupanja potrebna za ispunjenje legitimnog cilja politike, kao što je potreba za održavanjem stabilnosti elektroenergetskog sustava.

Članak 13.11.

Regulatorno tijelo

Svaka stranka održava ili uspostavlja neovisno regulatorno tijelo ili bilo koje drugo neovisno tijelo koje je:

(a)

pravno odvojeno i funkcionalno neovisno te ne odgovara:

i.

drugim tijelima; ili

ii.

operatorima ili subjektima koji pružaju ili imaju pristup infrastrukturi za prijenos i distribuciju električne energije; i

(b)

zaduženo za rješavanje sporova u vezi s odgovarajućim uvjetima i tarifama za pristup i korištenje infrastrukture za prijenos i distribuciju električne energije u razumnom roku.

Članak 13.12.

Suradnja u području normi, tehničkih propisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti

1.   U skladu s člancima 9.5. (Međunarodne norme) i 9.6. (Norme) stranke promiču suradnju između regulatora ili tijela za normizaciju na svojim područjima u području energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora radi doprinosa održivoj energetskoj i klimatskoj politici.

2.   Za potrebe stavka 1. stranke nastoje utvrditi relevantne inicijative od zajedničkog interesa koje se odnose na norme, tehničke propise i postupke ocjenjivanja sukladnosti povezane s energetskom učinkovitošću i održivom energijom iz obnovljivih izvora.

Članak 13.13.

Istraživanje, razvoj i inovacije

Stranke promiču istraživanje, razvoj i inovacije u područjima energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora i sirovina te prema potrebi surađuju, među ostalim radi:

(a)

promicanja širenja informacija i najbolje prakse u pogledu ekološki prihvatljivih i ekonomski učinkovitih politika u vezi s energentima i sirovinama te troškovno učinkovitih praksi i tehnologija u područjima energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora i sirovina, na način koji je u skladu s odgovarajućom i učinkovitom zaštitom prava intelektualnog vlasništva; i

(b)

promicanja istraživanja, razvoja i primjene energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih tehnologija, praksi i postupaka u područjima energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora te sirovina, čime bi se smanjili štetni učinci na okoliš u cjelokupnim lancima energenata i sirovina.

Članak 13.14.

Suradnja u području energenata i sirovina

Stranke prema potrebi surađuju u području energenata i sirovina kako bi, među ostalim:

(a)

ublažile ili otklonile mjere u trećim zemljama koje narušavaju trgovinu i ulaganja, a koje utječu na energente i sirovine;

(b)

uskladile svoja stajališta u međunarodnim forumima u kojima se raspravlja o pitanjima trgovine i ulaganja u vezi s energentima i sirovinama te poticale međunarodne programe u područjima energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora i sirovina;

(c)

poticale razmjenu podataka o tržištu u području:

i.

energenata, uključujući informacije o organizaciji energetskih tržišta te promicanje novih tehnologija u području energetike i energetske učinkovitosti; i

ii.

sirovina;

(d)

promicale društveno odgovorno poslovanje u skladu s međunarodnim normama, kao što su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća i Smjernice OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje;

(e)

promicale vrijednosti odgovorne nabave i rudarenja na globalnoj razini te maksimizirale doprinos svojih sektora sirovina i povezanih industrijskih vrijednosnih lanaca ispunjenju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

(f)

promicale istraživanje, razvoj, inovacije i osposobljavanje u relevantnim područjima od zajedničkog interesa u području energenata i sirovina;

(g)

poticale razmjenu informacija i najbolje prakse u području razvoja unutarnje politike;

(h)

promicale učinkovitu upotrebu resursa (tj. poboljšanje proizvodnih postupaka te trajnost, mogućnost popravka, dizajn koji omogućuje rastavljanje, lakoću ponovne upotrebe i recikliranja robe); i

(i)

na međunarodnoj razini promicale visoke standarde sigurnosti i zaštite okoliša za odobalne naftne, plinske i rudarske djelatnosti razmjenom informacija i povećanjem transparentnosti u području sigurnosti i okolišne učinkovitosti.

POGLAVLJE 14.

Javna nabava

Članak 14.1.

Uključivanje određenih odredaba GPA-a

1.   Stranke potvrđuju svoja prava i obveze na temelju GPA-a.

2.   Sljedeće odredbe GPA-a ugrađuju se mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaju njegov dio u pogledu primjene na nabavu obuhvaćenu Prilogom 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) ovom Sporazumu:

(a)

članci od I. do IV., članci od VI. do XV., članci od XVI.1. do XVI.3., i članci XVII. i XVIII.; i

(b)

dodaci od II. do IV. kako se odnose na svaku stranku.

3.   Neovisno o članku 1.5. (Odnos prema drugim međunarodnim sporazumima) stavku 5., ako se bilo koja odredba GPA-a iz stavka 2. točke (a) izmijeni, te se izmjene ne ugrađuju automatski u ovo poglavlje, nego se stranke savjetuju kako bi prema potrebi izmijenile ovo poglavlje.

4.   Podrazumijeva se da se upućivanja na pojam „obuhvaćenu nabavu” u odredbama koje se mutatis mutandis ugrađuju u ovaj Sporazum i postaju njegov sastavni dio, u skladu sa stavkom 2. tumače kao upućivanja na javnu nabavu obuhvaćenu Prilogom 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave).

Članak 14.2.

Dodatna pravila

1.   Odredbe ovog članka primjenjuju se uz odredbe iz članka 14.1. (Uključivanje određenih odredaba GPA-a).

2.   U pogledu uporabe elektroničkih sredstava u provedbi javne nabave i objava obavijesti, sve obavijesti koje se odnose na obuhvaćenu javnu nabavu u smislu članka 14. (Uključivanje određenih odredaba GPA-a) stavka 1. točke 4., uključujući obavijesti o namjeri javne nabave, sažete obavijesti, obavijesti o planiranoj javnoj nabavi i obavijesti o dodjeli ugovora:

(a)

izravno su dostupne elektroničkim sredstvima i bez naknade, putem jedinstvene pristupne točke na internetu; i

(b)

mogu se objaviti i u odgovarajućem papirnatom mediju.

Natječajna dokumentacija stavlja se na raspolaganje putem elektroničkih sredstava, a stranke se pri podnošenju ponuda u najvećoj mogućoj mjeri koriste elektroničkim sredstvima.

3.   U pogledu sustava registracije i kvalifikacijskih postupaka, u skladu s člankom IX.1. GPA-a, ako stranka, uključujući njezine naručitelje, ili drugo nadležno tijelo održava sustav registracije dobavljača, informacije o sustavu registracije stavlja na raspolaganje putem elektroničkih sredstava, a zainteresiranim dobavljačima omogućuje da u svakom trenutku zatraže registraciju. Ako dobavljač ispunjava uvjete za registraciju, mora biti registriran u razumnom roku. Ako dobavljač ne ispunjava uvjete za registraciju, mora biti informiran u razumnom roku uz navođenje razloga u pisanom obliku.

4.   U pogledu nadmetanja po pozivu, u skladu s člankom IX.5. GPA-a, ako naručitelj primjenjuje postupak nadmetanja po pozivu, ne ograničava broj dobavljača pozvanih da dostave ponudu s namjerom da izbjegne učinkovito tržišno natjecanje.

5.   U pogledu okolišnih, socijalnih i radnih aspekata, stranka može:

(a)

omogućiti naručiteljima da uzmu u obzir okolišne, socijalne i radne aspekte povezane s predmetom javne nabave, pod uvjetom da su ti aspekti:

i.

nediskriminirajući; i

ii.

navedeni u obavijesti o namjeri javne nabave ili u natječajnoj dokumentaciji;

(b)

poduzeti odgovarajuće mjere radi usklađenosti s vlastitim i međunarodnim pravom, propisima, obvezama i standardima u području okoliša, socijalnog i radnog prava, pod uvjetom da ta prava, propisi, obveze i standardi nisu diskriminirajući.

6.   U pogledu uvjeta sudjelovanja, iako pri utvrđivanju uvjeta sudjelovanja može zahtijevati odgovarajuće prethodno iskustvo ako je to bitno za ispunjavanje zahtjeva javne nabave u skladu s člankom VIII.2. točkom (b) GPA-a, naručitelj stranke ne zahtijeva da to prethodno iskustvo bude stečeno na području te stranke.

Članak 14.3.

Razmjena statističkih podataka

Svaka stranka svake dvije godine drugoj stranci stavlja na raspolaganje bilateralne statističke podatke o javnoj nabavi, ovisno o njihovoj dostupnosti u službenim internetskim sustavima javne nabave svake stranke.

Članak 14.4.

Promjene i ispravci područja primjene

1.   Stranka može promijeniti svoje obveze u odgovarajućem odjeljku Priloga 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) koji se odnosi na nju u skladu sa stavcima od 3. do 5. te stavku 9. ovog članka. Stranka može ispraviti svoje obveze u odgovarajućem odjeljku Priloga 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) koji se odnosi na nju u skladu sa stavcima od 6. do 9. ovog članka.

2.   Ako promjena ili ispravak prilogâ stranke Dodatku I. GPA-u počne proizvoditi učinke u skladu s člankom XIX. GPA-a, ta promjena ili ispravak automatski počinje proizvoditi učinke i primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe ovog Sporazuma.

3.   Stranka koja namjerava promijeniti svoje obveze iz odgovarajućeg odjeljka Priloga 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) koji se odnosi na nju:

(a)

o tome pisanim putem obavješćuje drugu stranku; i

(b)

u obavijest uključuje prijedlog odgovarajućih kompenzacijskih prilagodbi za drugu stranku kako bi se područje primjene zadržalo na razini usporedivoj s onom prije promjene.

4.   Neovisno o stavku 3. točki (b), stranka nije dužna drugoj stranci osigurati kompenzacijske prilagodbe ako je promjenom obuhvaćen subjekt nad kojim je stranka stvarno uklonila svoju kontrolu ili utjecaj.

5.   Druga stranka može podnijeti prigovor na promjenu kako je navedeno u stavku 3. ako smatra:

(a)

da kompenzacijska prilagodba predložena na temelju stavka 3. točke (b) nije primjerena za održavanje usporedive razine zajednički dogovorenog područja primjene; ili

(b)

da promjena ne obuhvaća subjekt nad kojim je stranka stvarno uklonila svoju kontrolu ili utjecaj kako je predviđeno u stavku 4.

Druga stranka podnosi prigovor pisanim putem u roku od 45 dana od datuma dostave obavijesti iz stavka 3. točke (a) ili se smatra da je prihvatila kompenzacijsku prilagodbu ili promjenu, među ostalim za potrebe poglavlja 26. (Rješavanje sporova).

6.   Sljedeće izmjene odgovarajućeg odjeljka Priloga 14. stranke (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) smatraju se ispravkom isključivo formalne prirode ako te izmjene ne utječu na zajednički dogovoreno područje primjene predviđeno u ovom poglavlju:

(a)

promjena imena subjekta;

(b)

spajanje dvaju ili više subjekata navedenih u tom odjeljku; i

(c)

podjela subjekata iz tog odjeljka na dva ili više subjekata koji se dodaju subjektima navedenima u istom odjeljku.

7.   Ako se predlože ispravci stranke iz odgovarajućeg odjeljka Priloga 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) koji se odnosi na nju, stranka svake dvije godine o tome obavješćuje drugu stranku, u skladu s ciklusom obavijesti predviđenim GPA-om.

8.   Stranka može obavijestiti drugu stranku o prigovoru na predloženi ispravak u roku od 45 dana od datuma dostave obavijesti. Ako podnese prigovor, stranka mora navesti razloge zbog kojih smatra da predloženi ispravak nije ispravak isključivo formalne prirode iz stavka 6. i opisati učinak predloženog ispravka na zajednički dogovoreno područje primjene predviđeno u ovom Sporazumu. Ako se prigovor ne podnese u pisanom obliku u roku od 45 dana od datuma dostave obavijesti, smatra se da je stranka pristala na predloženi ispravak.

9.   Ako druga stranka podnese prigovor na predloženu promjenu ili ispravak, stranke to pitanje nastoje riješiti savjetovanjem. Ako se u roku od 60 dana od datuma dostave prigovora ne postigne dogovor, stranka koja želi promijeniti ili ispraviti odgovarajući odjeljak Priloga 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) koji se odnosi na nju može zatražiti rješavanje spora u skladu s poglavljem 26. (Rješavanje sporova). Planirana promjena ili ispravak relevantnog odjeljka Priloga 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) počinju proizvoditi učinke tek kad ih obje stranke prihvate ili na temelju konačne odluke povjerenstva osnovanog u skladu s člankom 26.5 (Osnivanje povjerenstva).

Članak 14.5.

Daljnji pregovori

Stranke započinju pregovore o pristupu tržištu kako bi poboljšale područje primjene predviđeno na temelju pododjeljka 2. (Tijela vlasti ispod središnje razine) i pododjeljka 3. (Ostali subjekti) odjeljka B (Raspored Novog Zelanda) Priloga 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) što prije nakon što novozelandska lokalna tijela, državne službe ili subjekti iz državnog sektora:

(a)

postanu obuhvaćeni nekim drugim međunarodnim trgovinskim sporazumom koji je sklopio Novi Zeland; ili

(b)

postanu obvezni poštovati Pravila o javnoj nabavi Novog Zelanda (64) nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma (65).

POGLAVLJE 15.

Politika tržišnog natjecanja

Članak 15.1.

Načela tržišnog natjecanja

Stranke prepoznaju važnost slobodnog i nenarušenog tržišnog natjecanja u svojim trgovinskim i ulagačkim odnosima. Stranke potvrđuju da poslovna praksa protivna tržišnom natjecanju i državne intervencije mogu poremetiti pravilno funkcioniranje tržišta i umanjiti koristi od liberalizacije trgovine i ulaganja.

Članak 15.2.

Neutralnost tržišnog natjecanja

Ovo se poglavlje odnosi na sva poduzeća, javna ili privatna.

Članak 15.3.

Gospodarska djelatnost

Ovo se poglavlje primjenjuje na poduzeća samo u onoj mjeri u kojoj obavljaju gospodarsku djelatnost. Za potrebe ovog poglavlja pojam „gospodarska djelatnost” odnosi se na ponudu robe i usluga na tržištu.

Članak 15.4.

Zakonodavni okvir

1.   Svaka stranka donosi ili zadržava pravo tržišnog natjecanja koje se:

(a)

primjenjuje na sva poduzeća;

(b)

primjenjuje u svim sektorima gospodarstva (66); i

(c)

odnosi, na učinkovit način, na sve sljedeće prakse:

i.

horizontalne i vertikalne sporazume između poduzeća, odluke udruženja poduzeća i neformalnu suradnju poduzeća radi izbjegavanja rizika od tržišnog natjecanja kojima je cilj ili čija je posljedica sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja;

ii.

zloupotrebu vladajućeg položaja koju provodi jedno ili više poduzeća; i

iii.

koncentracije poduzeća kojima bi se znatno ometalo djelotvorno tržišno natjecanje, a posebno zbog stvaranja ili jačanja vladajućeg položaja.

2.   Stranke osiguravaju da poduzeća kojima su povjerene zadaće od javnog interesa podliježu pravilima iz ovog poglavlja u mjeri u kojoj se primjenom tih pravila pravno ili činjenično ne ometa obavljanje određenih zadaća od javnog interesa dodijeljenih takvim poduzećima. Dodijeljene zadaće od javnog interesa moraju biti transparentne, a svako ograničenje ili odstupanje od primjene pravila iz ovog poglavlja ne smije prelaziti ono što je nužno za obavljanje tih zadaća.

Članak 15.5.

Provedba

1.   Svaka stranka zadržava operativno neovisno tijelo koje je odgovorno i ima odgovarajuće ovlasti i resurse potrebne za osiguravanje potpune primjene i djelotvorne provedbe prava tržišnog natjecanja iz članka 15.4.(Zakonodavni okvir) stavka 1.

2.   Svaka stranka primjenjuje svoje pravo tržišnog natjecanja na transparentan način, uz poštovanje načela poštenog postupka, uključujući prava na obranu dotičnih poduzeća, osobito pravo na saslušanje i pravo na sudsko preispitivanje.

3.   Svaka stranka javno objavljuje svoje zakone i druge propise o tržišnom natjecanju i sve smjernice koje se upotrebljavaju u vezi s njihovom provedbom, osim internih operativnih postupaka.

4.   Svaka stranka svoje zakone i druge propise o tržišnom natjecanju primjenjuje i provodi na način kojim se ne provodi diskriminacija na temelju državljanstva.

5.   Svaka stranka osigurava da se, prije izricanja sankcije ili pravnog lijeka u ovršnom postupku, tuženiku pruži mogućnost saslušanja i dostave dokaza u svoju obranu. Prije svega, svaka stranka osigurava da tuženik ima razumnu mogućnost da pregleda i ospori dokaze na kojima se temelji izricanje sankcije ili pravnog lijeka.

6.   Podložno uređivanju radi zaštite povjerljivih informacija, svaka stranka osigurava da se u postupku provedbe njezinih zakona ili drugih propisa o tržišnom natjecanju tuženiku na raspolaganje stave razlozi za sve sankcije ili pravne lijekove izrečene zbog povrede njezina prava tržišnog natjecanja.

7.   Svaka stranka osigurava da primatelji odluke o izricanju sankcije ili pravnog lijeka zbog povrede prava tržišnog natjecanja imaju mogućnost zatražiti sudsko preispitivanje takve odluke.

Članak 15.6.

Privatno pravo na tužbu

1.   Za potrebe ovog članka pojam „privatno pravo na tužbu” znači pravo osobe da pred sudom ili drugim neovisnim sudskim tijelom zatraži pravnu zaštitu, uključujući sudsku zabranu, novčane ili druge pravne lijekove, zbog štete nanesene njezinu poslovanju ili imovini koja je prouzročena povredom prava tržišnog natjecanja stranke, neovisno ili nakon što su tijelo ili tijela stranke nadležna za tržišno natjecanje utvrdila povredu.

2.   Priznajući da je privatno pravo na tužbu važna dopuna javnom izvršavanju prava tržišnog natjecanja stranke, svaka stranka donosi ili zadržava zakone ili druge mjere kojima se pruža neovisno privatno pravo na tužbu.

Članak 15.7.

Suradnja

1.   Stranke potvrđuju da je promicanje suradnje u području politike tržišnog natjecanja i provedbe prava tržišnog natjecanja u njihovu zajedničkom interesu.

2.   Kako bi se olakšala suradnja iz stavka 1., tijela stranaka nadležna za tržišno natjecanje mogu razmjenjivati informacije u skladu s pravilima o povjerljivosti utvrđenima pravom svake stranke.

3.   Tijela stranaka nadležna za zaštitu tržišnog natjecanja nastoje, kad god je to moguće i potrebno, uskladiti svoje provedbene aktivnosti kad je riječ o istim ili povezanim postupcima ili predmetima.

Članak 15.8.

Neprimjena rješavanja sporova

Poglavlje 26. (Rješavanje sporova) ne primjenjuje se na ovo poglavlje.

POGLAVLJE 16.

Subvencije

Članak 16.1.

Načela

Stranka može dodijeliti subvencije ako su potrebne za postizanje cilja javne politike. Međutim, stranke potvrđuju da se određenim subvencijama može poremetiti pravilno funkcioniranje tržištâ, umanjiti koristi od liberalizacije trgovine i naštetiti okolišu. Stranka u načelu ne bi trebala dodjeljivati subvencije koje imaju ili za koje je vjerojatno da će imati negativan utjecaj na tržišno natjecanje ili trgovinu ili koje znatno štete okolišu.

Članak 16.2.

Definicije i područje primjene

1.   Za potrebe ovog poglavlja pojam „subvencija” znači:

(a)

mjera koja ispunjava uvjete iz članka 1.1. Sporazuma o SCM-u, neovisno o tome je li subvencija dodijeljena poduzeću, kojom se isporučuju roba ili usluge (67); i

(b)

subvencija kako je definirana u točki (a) ovog stavka koja je specifična u smislu članka 2. Sporazuma o SCM-u. Svaka subvencija koja je obuhvaćena člankom 16.7. (Zabranjene subvencije) smatra se specifičnom u smislu članka 2. tog sporazuma.

2.   Ovo se poglavlje primjenjuje na subvencije dodijeljene poduzećima u onoj mjeri u kojoj ta poduzeća obavljaju gospodarsku djelatnost. Ovo se poglavlje primjenjuje na sva poduzeća, javna i privatna. Za potrebe ovog poglavlja pojam „gospodarska djelatnost” odnosi se na ponudu robe i usluga na tržištu.

3.   Ovo se poglavlje primjenjuje na subvencije dodijeljene poduzećima kojima su povjerene određene uloge ili zadaće od javnog interesa u mjeri u kojoj se primjenom ovog poglavlja pravno ili činjenično ne ometa obavljanje određenih uloga ili zadaća od javnog interesa povjerenih tim poduzećima. Te određene uloge i zadaće od javnog interesa povjeravaju se unaprijed na transparentan način, a svako ograničenje ili odstupanje od primjene ovog poglavlja ne smije prelaziti ono što je nužno za ostvarivanje povjerenih uloga ili zadaća od javnog interesa. Za potrebe ovog stavka formulacija „određene uloge ili zadaće od javnog interesa” uključuju obveze pružanja javne usluge.

4.   Članci 16.6. (Savjetovanje) i 16.7. (Zabranjene subvencije) ne primjenjuju se na subvencije koje su dodijelila tijela svake stranke koja su na razinama vlasti ispod središnje. Svaka stranka pri ispunjavanju svojih obveza na temelju ovog poglavlja poduzima razumne mjere koje su joj na raspolaganju kako bi osigurala da se njezina tijela na razinama vlasti ispod središnje pridržavaju ovog poglavlja.

5.   Članci 16.6. (Savjetovanje) i 16.7. (Zabranjene subvencije) ne primjenjuju se na audiovizualni sektor.

6.   Članak 16.7. (Zabranjene subvencije) ne primjenjuje se na subvencije koje se dodjeljuju:

(a)

radi naknade štete uslijed prirodnih katastrofa ili drugih negospodarskih iznimnih događaja, pod uvjetom da su privremene; i

(b)

kao odgovor na nacionalnu ili globalnu zdravstvenu ili gospodarsku izvanrednu situaciju, pod uvjetom da su privremene, ciljane i proporcionalne s obzirom na štetu koju je izvanredna situacija prouzročila ili izazvala.

Članak 16.3.

Odnos prema Sporazumu o WTO-u

Ništa u ovom poglavlju ne utječe na prava i obveze stranaka na temelju Sporazuma o SCM-u, Sporazuma o poljoprivredi, članka XVI. GATT-a iz 1994. ili članka XV. GATS-a.

Članak 16.4.

Subvencije za ribarstvo

Stranke se suzdržavaju od dodjele ili zadržavanja štetnih subvencija za ribarstvo. U tu svrhu stranke surađuju na:

(a)

ispunjavanju cilja održivog razvoja 14.6. Ujedinjenih naroda;

(b)

provedbi Sporazuma WTO-a o subvencijama za ribarstvo, sastavljenog u Ženevi 17. lipnja 2022., kojim se, među ostalim, zabranjuju subvencije koje pogoduju nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu (dalje u tekstu „ribolov NNN”); i

(c)

pregovorima u okviru WTO-a o donošenju sveobuhvatnih pravila o zabrani određenih oblika subvencija za ribarstvo koje pogoduju prekoračenju kapaciteta i prelovu.

Članak 16.5.

Transparentnost

1.   Kad je riječ o subvencijama koje su dodijeljene ili zadržane na njezinu području, svaka stranka u roku od godinu dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma i svake dvije godine nakon toga objavljuje sljedeće informacije:

(a)

pravnu osnovu i svrhu subvencije;

(b)

oblik subvencije;

(c)

iznos subvencije ili iznos predviđen u proračunu za subvenciju; i

(d)

ako je to moguće, ime primatelja subvencije.

2.   Svaka stranka zahtjeve za transparentnost utvrđene u stavku 1. ispunjava:

(a)

dostavom obavijesti u skladu s člankom 25. Sporazuma o SCM-u;

(b)

dostavom obavijesti u skladu s člankom 18. Sporazuma o poljoprivredi; ili

(c)

objavama, vlastitima ili objavljenima u njezino ime, na javno dostupnoj internetskoj stranici.

3.   Neovisno o zahtjevima za transparentnost utvrđenima u stavku 1. stranka (dalje u tekstu „stranka koja je podnijela zahtjev”) može od druge stranke (dalje u tekstu „stranka kojoj je podnesen zahtjev”) zatražiti dodatne informacije o subvenciji koju je dodijelila stranka kojoj je podnesen zahtjev, uključujući:

(a)

pravnu osnovu i cilj politike ili svrhu subvencije;

(b)

ukupan iznos ili godišnji iznos subvencije predviđen u proračunu;

(c)

ako je to moguće, ime primatelja subvencije;

(d)

datume i trajanje subvencije i sve druge rokove povezane s njom;

(e)

zahtjeve u pogledu prihvatljivosti za subvencije;

(f)

sve mjere poduzete za ograničavanje potencijalnog učinka narušavanja tržišnog natjecanja, trgovine ili okoliša; i

(g)

sve druge informacije koje omogućuju procjenu negativnih učinaka subvencije.

4.   Stranka kojoj je podnesen zahtjev tražene informacije u skladu sa stavkom 3. dostavlja stranci koja je podnijela zahtjev u pisanom obliku najkasnije 60 dana od datuma dostave zahtjeva. Ako uopće ili djelomično ne dostavi informacije koje je zatražila stranka koja je podnijela zahtjev, stranka kojoj je podnesen zahtjev u pisanom odgovoru koji se zahtijeva ovim stavkom obrazlaže zašto nije dostavila te informacije.

Članak 16.6.

Savjetovanje

1.   Ako stranka koja je podnijela zahtjev u bilo kojem trenutku nakon podnošenja zahtjeva za dodatne informacije u skladu s člankom 16.5. (Transparentnost) stavkom 3. smatra da subvencija koju je dodijelila stranka kojoj je podnesen zahtjev šteti ili će vjerojatno štetiti njezinim interesima, stranci kojoj je podnesen zahtjev može pisanim putem izraziti svoju zabrinutost i zatražiti savjetovanje o tom pitanju. Savjetovanje između stranaka radi rasprave o navedenim razlozima za zabrinutost održava se u roku od 60 dana od datuma dostave zahtjeva.

2.   Ako nakon savjetovanja iz stavka 1. stranka koja je podnijela zahtjev smatra da predmetna subvencija šteti ili će vjerojatno štetiti njezinim interesima na nerazmjeran način:

(a)

ako je riječ o subvencijama koje su dodijeljene poduzeću koje isporučuje robu ili usluge, stranka kojoj je podnesen zahtjev nastoji otkloniti ili svesti na najmanju moguću mjeru sve negativne učinke subvencije na interese stranke koja je podnijela zahtjev; ili

(b)

ako je riječ o subvencijama koje su dodijeljene u vezi s robom obuhvaćenom Prilogom 1. Sporazumu o poljoprivredi, uzimajući u obzir relevantne odredbe tog Sporazuma, stranka kojoj je podnesen zahtjev s razumijevanjem uzima u obzir razloge za zabrinutost stranke koja je podnijela zahtjev, uz poštovanje članka 16.3. (Odnos prema Sporazumu o WTO-u).

3.   Za potrebe stavka 2. točke (a) stranke poduzimaju sve što je u njihovoj moći kako bi postigle obostrano zadovoljavajuće rješenje pitanja.

Članak 16.7.

Zabranjene subvencije

1.   Zabranjene su sljedeće subvencije koje imaju ili bi mogle imati znatan negativan učinak na trgovinu između stranaka:

(a)

subvencije kojima država jamči za dugove ili obveze određenih poduzeća bez ikakvih ograničenja u pogledu iznosa tih dugova i obveza ili trajanja takvog jamstva; i

(b)

subvencije za nesolventno poduzeće ili poduzeće kojem bez subvencije predstoji stečaj u kratkom ili srednjem roku ako:

i.

ne postoji plan restrukturiranja koji se temelji na realističnim pretpostavkama kako bi se u razumnom roku osigurala obnova dugoročne održivosti poduzeća; ili

ii.

poduzeće, osim MSP-a, ne pridonosi troškovima restrukturiranja.

2.   Stavak 1. točka (b) ne primjenjuje se na subvencije koje se dodjeljuju poduzećima kao privremena potpora za likvidnost u obliku kreditnih jamstava ili zajmova za vrijeme razdoblja koje je potrebno za izradu plana restrukturiranja. Takva privremena potpora za likvidnost ograničena je na iznos potreban samo za održavanje poslovanja poduzeća. Za potrebe ovog stavka formulacija „privremena potpora za likvidnost u obliku kreditnih jamstava ili zajmova” uključuje potporu solventnosti.

3.   Subvencije koje su dodijeljene kako bi se osigurao uredan izlazak poduzeća s tržišta nisu zabranjene.

4.   Ovaj članak ne primjenjuje se na subvencije čiji su kumulativni iznosi ili proračuni manji od 160 000 posebnih prava vučenja po poduzeću tijekom razdoblja od tri uzastopne godine.

Članak 16.8.

Upotreba subvencija

Svaka stranka osigurava da poduzeća upotrebljavaju subvencije samo za cilj politike za koju su te subvencije dodijeljene.

Članak 16.9.

Neprimjena rješavanja sporova

Poglavlje 26. (Rješavanje sporova) ne primjenjuje se na članak 16.6. (Savjetovanje).

POGLAVLJE 17.

Poduzeća u državnom vlasništvu

Članak 17.1.

Područje primjene

1.   Ovo poglavlje primjenjuje se na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određene monopole koji obavljaju komercijalnu djelatnost koja potencijalno može utjecati na trgovinu ili ulaganja između stranaka (68). Ako takva poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određeni monopoli obavljaju i komercijalne i nekomercijalne djelatnosti, ovim su poglavljem obuhvaćene samo njihove komercijalne djelatnosti.

2.   Ovo se poglavlje primjenjuje na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određene monopole na svim razinama vlasti (69).

3.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice ili određene monopole ako je u jednoj od prethodnih triju uzastopnih fiskalnih godina godišnji prihod nastao na temelju komercijalnih djelatnosti poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeću kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopol iznosio manje od 100 milijuna posebnih prava vučenja. Prve tri godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma taj prag iznosi 200 milijuna posebnih prava vučenja.

4.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na situacije u kojima poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopoli obavljaju djelatnosti naručitelja i provode nabavu za državne potrebe, a ne radi preprodaje na tržištu ili radi upotrebe za proizvodnju robe ili pružanje usluge za komercijalnu prodaju (70).

5.   Članak 17.5. (Nediskriminirajuće postupanje i komercijalni kriteriji) i članak 17.7. (Razmjena informacija) ne primjenjuju se na djelatnost koja se obavlja u okviru izvršavanja javnih ovlasti.

6.   Članak 17.5.(Nediskriminirajuće postupanje i komercijalni kriteriji) ne primjenjuje se na financijske usluge koje poduzeće u državnom vlasništvu pruža na temelju vladina mandata, ako to pružanje financijskih usluga:

(a)

služi kao potpora izvozu ili uvozu, pod uvjetom da te financijske usluge:

i.

nemaju za cilj zamijeniti komercijalno financiranje; ili

ii.

nude se pod uvjetima koji nisu povoljniji od onih koji bi se mogli dobiti za usporedive financijske usluge na komercijalnom tržištu; ili

(b)

služi kao potpora privatnom ulaganju izvan područja stranke, pod uvjetom da te financijske usluge:

i.

nemaju za cilj zamijeniti komercijalno financiranje; ili

ii.

nude se pod uvjetima koji nisu povoljniji od onih koji bi se mogli dobiti za usporedive financijske usluge na komercijalnom tržištu; ili

(c)

ponuđeno je pod uvjetima u skladu sa Sporazumom definiranom u točki (b) članka 17.2. (Definicije), pod uvjetom da je obuhvaćeno područjem primjene tog sporazuma.

7.   Članak 17.5. (Nediskriminirajuće postupanje i komercijalni kriteriji) ne primjenjuje se na usluge u sektorima koji nisu obuhvaćeni područjem primjene poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja) u skladu s člankom 10.2. (Područje primjene) stavku 3.

8.   Članak 17.5. (Nediskriminirajuće postupanje i komercijalni kriteriji) ne primjenjuje se u mjeri u kojoj poduzeće u državnom vlasništvu, poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopol stranke obavljaju kupnju i prodaju robe ili usluge u skladu:

(a)

s bilo kojom postojećom nesukladnom mjerom u skladu s člankom 10.10. (Nesukladne mjere) koju stranka zadržava, nastavlja primjenjivati, produljuje ili mijenja kako je utvrđeno u njezinom odgovarajućem rasporedu iz Priloga 10.-A (Postojeće mjere); ili

(b)

s bilo kojom nesukladnom mjerom koju stranka donosi ili zadržava u pogledu sektora, podsektora ili aktivnosti u skladu s člankom 10.10. (Nesukladne mjere) kako je utvrđeno u njezinom odgovarajućem rasporedu iz Priloga 10.-B (Buduće mjere).

Članak 17.2.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„djelatnost koja se obavlja u okviru izvršavanja javnih ovlasti” znači djelatnost, uključujući sve pružene usluge, koja se ne obavlja na komercijalnoj osnovi ni u tržišnom natjecanju s jednim gospodarskim subjektom ili više njih;

(b)

„Sporazum” znači Sporazum o službeno podupiranim izvoznim kreditima, sastavljen u okviru OECD-a ili njegova sljednika, bez obzira na to je li sastavljen u okviru OECD-a ili izvan tog okvira, koji je usvojilo najmanje 12 izvornih članica WTO-a koje su sudjelovale u Sporazumu na dan 1. siječnja 1979.;

(c)

„komercijalna djelatnost” znači djelatnost koju obavlja poduzeće, a čiji je krajnji rezultat proizvodnja robe ili pružanje usluge za prodaju na relevantnom tržištu u količinama i po cijenama koje odredi to poduzeće, a koja se obavljaj radi ostvarivanja dobiti (71);

(d)

„komercijalni kriteriji” znači cijena, kvaliteta, dostupnost, utrživost, prijevoz i ostali uvjeti kupnje ili prodaje te ostali čimbenici koje bi obično pri donošenju poslovnih odluka uzelo u obzir poduzeće u privatnom vlasništvu koje posluje u skladu s načelima tržišnog gospodarstva u relevantnoj djelatnosti ili industriji;

(e)

„odrediti monopol” znači uspostaviti ili odobriti monopol ili proširiti područje primjene monopola na dodatnu robu ili usluge;

(f)

„određeni monopol” znači subjekt, uključujući konzorcij ili državnu agenciju, koji je na relevantnom tržištu na području stranke određen kao jedini dobavljač ili kupac određene robe ili usluge, ali ne uključuje subjekt kojem je odobreno isključivo pravo intelektualnog vlasništva samo na temelju takvog odobrenja;

(g)

„poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice” znači poduzeće, javno ili privatno, kojem je stranka pravno ili činjenično dodijelila posebna prava ili povlastice (72); stranka odobrava posebna prava ili povlastice kad imenuje dva poduzeća ili više njih ili ograničava broj poduzeća na dva ili više poduzeća ovlaštenih za isporuku robe ili usluge na način koji nije u skladu s objektivnim, proporcionalnim i nediskriminirajućim kriterijima, čime se bitno utječe na sposobnost drugog poduzeća da isporuči istu robu ili uslugu na istom zemljopisnom području pod bitno jednakim uvjetima;

(h)

„poduzeće u državnom vlasništvu” znači poduzeće u kojem stranka:

i.

ima u izravnom vlasništvu više od 50 % dioničkog kapitala;

ii.

ima kontrolu nad više od 50 % glasačkih prava;

iii.

ima ovlast za imenovanje većine članova upravnog odbora ili drugog sličnog upravljačkog tijela;

iv.

ima ovlast kontrolirati odluke poduzeća preko bilo kojeg drugog vlasničkog udjela, uključujući manjinsko vlasništvo; ili

v.

ima ovlast voditi poslove poduzeća ili imati istovrijednu razinu kontrole u skladu s pravom te stranke.

Članak 17.3.

Odnos prema Sporazumu o WTO-u

Članak XVII. GATT-a iz 1994., Sporazum o tumačenju članka XVII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994., članak VIII. GATS-a i stavci od 18. do 21. Ministarske odluke WTO-a od 19. prosinca 2015. o izvoznoj konkurenciji (WT/MIN(15)/45 – WT/L/980) ugrađuju se mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaju njegov dio (73).

Članak 17.4.

Opće odredbe

1.   Ne dovodeći u pitanje prava i obveze svake stranke na temelju ovog poglavlja, ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da osnuje ili zadrži poduzeća u državnom vlasništvu, da poduzećima dodijeli posebna prava ili povlastice ili da odredi ili zadrži monopole.

2.   Stranka ne smije od poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određenog monopola zahtijevati niti ih poticati da postupaju na način koji nije u skladu s ovim poglavljem.

Članak 17.5.

Nediskriminirajuće postupanje i komercijalni kriteriji

1.   Svaka stranka osigurava da sva njezina poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopoli prilikom obavljanja komercijalnih djelatnosti:

(a)

pri kupnji ili prodaji robe ili usluge postupaju u skladu s komercijalnim kriterijima, osim za ispunjenje uvjeta njezine javne službe koji nisu u suprotnosti s točkama (b) ili (c);

(b)

pri kupnji robe ili usluge:

i.

za robu koju dobavlja ili uslugu koju pruža poduzeće druge stranke odobravaju tretman koji nije manje povoljan od onog tretmana koji odobravaju za sličnu robu koju isporučuju ili sličnu uslugu koju pružaju poduzeća te stranke; i

ii.

za robu ili uslugu koju isporučuje obuhvaćeno poduzeće, kako je definirano u članku 10.3. (Definicije) točki (d), odobravaju tretman koji nije manje povoljan od onog tretmana koji odobravaju za sličnu robu ili uslugu koju isporučuju poduzeća vlastitih ulagatelja te stranke na relevantnom tržištu u toj stranci; i

(c)

pri prodaji robe ili usluge:

i.

poduzeću druge stranke odobravaju tretman koji nije manje povoljan od onog tretmana koji odobravaju poduzećima te stranke; i

ii.

obuhvaćenom poduzeću, kako je definirano u članku 10.3. (Definicije) točki (d), odobravaju tretman koji nije manje povoljan od onog tretmana koji odobravaju poduzećima vlastitih ulagatelja te stranke na relevantnom tržištu u toj stranci.

2.   Pod uvjetom da su takvi različiti uvjeti ili odbijanje u skladu s komercijalnim kriterijima, stavak 1. točke (b) i (c) ne sprečava poduzeće u državnom vlasništvu, poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopol:

(a)

da kupuje robu ili usluge ili isporučuje robu ili pruža usluge pod različitim uvjetima; uključujući uvjete koji se odnose na cijenu; ili

(b)

da odbije kupiti robu ili usluge ili isporučiti robu ili pružiti usluge.

Članak 17.6.

Regulatorni okvir

1.   Svaka stranka poštuje i na najbolji način primjenjuje relevantne međunarodne norme, uključujući Smjernice OECD-a za korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

2.   Svaka stranka osigurava da su sva regulatorna tijela ili druga tijela koja obavljaju regulatornu funkciju koja stranka osnuje ili zadrži:

(a)

neovisna o svim poduzećima koja ta tijela reguliraju te da im nisu podređena; i

(b)

u sličnim okolnostima nepristrana (74) u odnosu na sva poduzeća koja to tijelo regulira, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određene monopole (75).

3.   Svaka stranka osigurava dosljednu i nediskriminirajuću primjenu svojeg prava na poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice i određene monopole.

Članak 17.7.

Razmjena informacija

1.   Stranka koja ima razloga vjerovati da na njezine interese iz ovog poglavlja štetno utječu komercijalne djelatnosti poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određenog monopola (dalje u tekstu ovog članka „subjekt”) druge stranke može pisanim putem od druge stranke zatražiti da dostavi informacije o komercijalnim djelatnostima subjekta povezane s provedbom obveza iz ovog poglavlja u skladu sa stavkom 2.

2.   Pod uvjetom da zahtjev sadržava objašnjenje načina na koji djelatnosti subjekta navodno utječu na interese stranke koja je podnijela zahtjev na temelju ovog poglavlja i da je u zahtjevu navedeno koje od sljedećih informacija treba dostaviti, stranka kojoj je podnesen zahtjev stranci koja je podnijela zahtjev dostavlja sljedeće informacije:

(a)

informacije o vlasničkoj i glasačkoj strukturi subjekta s navedenim postotkom udjelâ koje stranka kojoj je podnesen zahtjev, njezina poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopoli kumulativno posjeduju i postotkom glasačkih prava koja kumulativno imaju u tom subjektu;

(b)

opis svih posebnih udjela ili posebnih glasačkih ili drugih prava koje imaju stranka kojoj je podnesen zahtjev, njezina poduzeća u državnom vlasništvu, poduzeća kojima su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopoli, ako se takva prava razlikuju od onih povezanih s općim redovnim udjelima u tom subjektu;

(c)

opis organizacijske struktura subjekta i sastav njegova upravnog odbora ili bilo kojeg drugog istovrijednog upravljačkog tijela;

(d)

opis državnih službi ili javnih tijela koja reguliraju ili prate taj subjekt, opis zahtjeva za izvješćivanje koje su za njega uvele te državne službe ili javna tijela te prava i prakse tih državnih službi ili javnih tijela u pogledu imenovanja, razrješenja ili nagrađivanja viših izvršnih direktora i članova upravnog odbora ili istovrijednog upravljačkog tijela subjekta;

(e)

godišnji prihod i ukupnu imovinu subjekta tijekom posljednje tri godine za koje su dostupne informacije;

(f)

podatke o izuzećima, imunitetima i povezanim mjerama kojima se subjekt koristi na temelju prava stranke koja je podnijela zahtjev;

(g)

kad je riječ o subjektima obuhvaćenima novozelandskim Zakonom o lokalnoj samoupravi iz 2002. ili bilo kojim propisom koji ga je naslijedio, sve informacije koje su ti subjekti dužni pružiti na temelju tog Zakona ili propisa koji ga je naslijedio; i

(h)

sve dodatne javno dostupne informacije o subjektu, uključujući godišnje financijske izvještaje i revizije koje su provele treće strane.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 25.7. (Otkrivanje informacija), stavcima 1. i 2. ovog članka od stranke se ne zahtijeva da otkrije povjerljive informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s njezinim pravom.

4.   Ako stranci kojoj je zahtjev podnesen zatražene informacije nisu dostupne, stranka kojoj je zahtjev podnesen razloge za to u pisanom obliku dostavlja stranci koja je podnijela zahtjev.

POGLAVLJE 18.

Intelektualno vlasništvo

Odjeljak A

Opće odredbe

Članak 18.1.

Ciljevi

Ciljevi su ovog poglavlja:

(a)

promicati stvaranje, proizvodnju, širenje i komercijalizaciju inovativne i kreativne robe i usluga između stranaka te time pridonijeti održivijem i uključivijem gospodarstvu stranaka;

(b)

promicati, podupirati i urediti trgovinu između stranaka te smanjiti poremećaje i prepreke u toj trgovini; i

(c)

osigurati odgovarajuću i djelotvornu razinu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva.

Članak 18.2.

Područje primjene

1.   Ovim poglavljem dopunjuju se i dodatno preciziraju prava i obveze svake stranke na temelju Sporazuma o TRIPS-u i drugih međunarodnih sporazuma u području intelektualnog vlasništva kojih su stranke.

2.   Svaka stranka provodi ovo poglavlje. Svaka stranka slobodna je odrediti odgovarajući način provedbe ovog poglavlja u okviru vlastitog pravnog sustava i prakse.

3.   Ovo poglavlje ne sprečava stranku da uvede širu zaštitu ili provedbu prava intelektualnog vlasništva nego što se zahtijeva ovim poglavljem, pod uvjetom da takva zaštita i provedba nisu u suprotnosti s ovim poglavljem.

Članak 18.3.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„prava intelektualnog vlasništva” znači sve kategorije intelektualnog vlasništva iz članaka od 18.8. (Autori) do 18.45. (Zaštita oplemenjivačkih prava na biljnu sortu) ovog poglavlja i odjeljaka od 1. do 7. dijela II. Sporazuma o TRIPS-u. Zaštita intelektualnog vlasništva uključuje zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja kako je navedeno u članku 10.a Pariške konvencije;

(b)

„državljanin” znači, u odnosu na relevantno pravo intelektualnog vlasništva, osoba iz stranke koja bi ispunjavala kriterije za pravo na zaštitu predviđenu Sporazumom o TRIPS-u i multilateralnim sporazumima koji su sklopljeni i provode se pod okriljem WIPO-a, kojih je stranka ugovorna stranka;

(c)

„Pariška konvencija” znači Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva od 20. ožujka 1883., kako je revidirana u Stockholmu 14. srpnja 1967.;

(d)

„WIPO” znači Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo; i

(e)

„WPPT” znači Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a, sastavljen u Ženevi 20. prosinca 1996.

Članak 18.4.

Međunarodni sporazumi

1.   Svaka stranka poštuje svoje obveze na temelju sljedećih međunarodnih sporazuma:

(a)

Sporazuma o TRIPS-u;

(b)

Ugovora o autorskom pravu WIPO-a donesenog u Ženevi 20. prosinca 1996.;

(c)

WPPT-a;

(d)

Marakeškog ugovora o olakšanju pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima, sastavljenog u Marakešu 27. lipnja 2013.; i

(e)

Ugovora o pravu žiga, sastavljenog u Ženevi 27. listopada 1994.

2.   Svaka stranka ulaže sav razuman trud kako bi ratificirala sljedeće međunarodne sporazume ili im pristupila:

(a)

Pekinški ugovor o audiovizualnim izvedbama, sastavljen u Pekingu 24. lipnja 2012.;

(b)

Singapurski ugovor o pravu žiga, sastavljen u Singapuru 27. ožujka 2006.; i

(c)

Ženevski akt (1999.) Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna, donesen u Ženevi 2. srpnja 1999.

3.   Svaka stranka osigurava da su na njezinu području dostupni postupci predviđeni sljedećim međunarodnim sporazumima:

(a)

Protokolom koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova, donesen u Madridu 27. lipnja 1989., kako je posljednje izmijenjen 12. studenoga 2007.; i

(b)

Ugovorom o suradnji na području patenata, sastavljenim u Washingtonu 19. lipnja 1970., kako je izmijenjen 3. listopada 2001.;

Članak 18.5.

Iscrpljenje

Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da utvrdi primjenjuje li se na temelju prava te stranke iscrpljenje prava intelektualnog vlasništva i pod kojim uvjetima.

Članak 18.6.

Nacionalni tretman

1.   Kad je riječ o svim kategorijama intelektualnog vlasništva obuhvaćenima ovim poglavljem, svaka stranka državljanima druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od onog koji odobrava svojim državljanima u pogledu zaštite (76) intelektualnog vlasništva koja podliježe iznimkama koje su već utvrđene u Pariškoj konvenciji, Bernskoj konvenciji za zaštitu književnih i umjetničkih djela od 9. rujna 1886., kako je revidirana u Parizu 24. srpnja 1971., Međunarodnoj konvenciji za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju, sastavljenoj u Rimu 26. listopada 1961., Ugovoru o izvedbama i fonogramima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WPPT) i Ugovoru o intelektualnom vlasništvu u vezi s integriranim krugovima, sastavljenom u Washingtonu 26. svibnja 1989. Kad je riječ o umjetnicima izvođačima, proizvođačima fonograma i organizacijama za radiodifuziju, ta se obveza primjenjuje samo u pogledu prava predviđenih u okviru ovog Sporazuma.

2.   Stranka može iskoristiti iznimke dopuštene na temelju stavka 1. u vezi sa svojim sudskim i upravnim postupcima, među ostalim i to da od državljanina druge stranke zahtijeva da odredi adresu za dostavu pismena na njezinu području ili da imenuje zastupnika na njezinu području, pod uvjetom da je riječ o odstupanju:

(a)

koje je potrebno radi usklađenosti sa zakonima i drugim propisima stranke koji nisu u suprotnosti s ovim poglavljem; i

(b)

koje se ne primjenjuje na način koji bi činio prikriveno ograničavanje trgovine.

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se na postupke predviđene u multilateralnim sporazumima sklopljenima pod okriljem WIPO-a koji se odnose na stjecanje ili održavanje prava intelektualnog vlasništva.

Članak 18.7.

Sporazum o TRIPS-u i javno zdravlje

1.   Stranke priznaju važnost Deklaracije o Sporazumu o TRIPS-u i javnom zdravlju, koja je donesena u Dohi 14. studenoga 2001. na ministarskoj konferenciji WTO-a. Ovo se poglavlje tumači i provodi u skladu s tom deklaracijom.

2.   Svaka stranka provodi članak 31.a Sporazuma o TRIPS-u te Prilog Sporazumu o TRIPS-u, uključujući Dodatak prilogu Sporazumu o TRIPS-u, koji je stupio na snagu 23. siječnja 2017.

Odjeljak B

Standardi u području prava intelektualnog vlasništva

Pododjeljak 1.

Autorsko pravo i srodna prava

Članak 18.8.

Autori

Svaka stranka autorima osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:

(a)

izravno ili neizravno, privremeno ili trajno umnožavanje svojih djela bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(b)

svaki oblik javne distribucije izvornika svojih djela ili njegovih umnoženih primjeraka, prodajom ili drugim prijenosom vlasništva;

(c)

svako priopćivanje svojih djela javnosti, žično ili bežično, uključujući stavljanje djela na raspolaganje javnosti na takav način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere; i

(d)

komercijalno iznajmljivanje izvornika ili umnoženih primjeraka svojih djela javnosti kad je riječ barem o fonogramima, računalnim programima (77) i kinematografskim djelima.

Članak 18.9.

Umjetnici izvođači

Svaka stranka umjetnicima izvođačima osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:

(a)

fiksiranje (78) vlastitih izvedbi;

(b)

izravno ili neizravno, privremeno ili trajno umnožavanje svojih fiksiranih izvedbi bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(c)

bilo koji oblik javne distribucije svojih fiksiranih izvedbi, prodajom ili drugim prijenosom vlasništva;

(d)

stavljanje na raspolaganje javnosti svojih fiksiranih izvedbi, žično ili bežično, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere;

(e)

bežično radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti svojih izvedbi, osim ako već sama izvedba predstavlja radiodifuzijsko emitiranje ili se izvedba reproducira s fiksirane podloge; i

(f)

komercijalno iznajmljivanje javnosti svojih fiksiranih izvedbi.

Članak 18.10.

Proizvođači fonograma

Svaka stranka proizvođačima fonograma osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:

(a)

izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, umnožavanje svojih fonograma bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(b)

svaki oblik javne distribucije svojih fonograma, prodajom ili drugim prijenosom vlasništva;

(c)

stavljanje na raspolaganje javnosti svojih fonograma, žično ili bežično, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere; i

(d)

komercijalno iznajmljivanje javnosti svojih fonograma.

Članak 18.11.

Organizacije za radiodifuziju

Svaka stranka organizacijama za radiodifuziju osigurava isključivo pravo da odobre ili zabrane:

(a)

fiksiranje svojih emitiranja, neovisno o tome emitiraju li se ta emitiranja žičnim ili bežičnim putem, uključujući kabelom ili satelitom;

(b)

izravno ili neizravno, privremeno ili trajno umnožavanje svojih fiksiranih emitiranja bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično, neovisno o tome emitiraju li se ti programi žično ili bežično, uključujući kabelom ili satelitom;

(c)

stavljanje na raspolaganje javnosti, žičnim ili bežičnim putem, svojih fiksiranih emitiranja, neovisno o tome je li riječ o žičnom ili bežičnom emitiranju, uključujući kabelom ili satelitom, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere;

(d)

stavljanje na raspolaganje javnosti, prodajom ili na drugi način, fiksacija njihovih programa, uključujući njihove umnožene primjerke, neovisno o tome je li riječ o žičnom ili bežičnom radiodifuzijskom emitiranju, među ostalim kabelom ili satelitom; i

(e)

reemitiranja svojih emitiranja bežičnim putem, kao i priopćavanja javnosti svojih emitiranja ako se to priopćavanje odvija na javno dostupnim mjestima uz plaćanje ulaznice.

Članak 18.12.

Radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti fonograma objavljenih u komercijalne svrhe (79)

1.   Svaka stranka predviđa pravo kako bi se osiguralo da korisnik plaća jedinstvenu primjerenu naknadu umjetnicima izvođačima i proizvođačima fonograma (80) ako se fonogram objavljen u komercijalne svrhe ili umnoženi primjerak takva fonograma upotrebljava za bežično radiodifuzijsko emitiranje ili priopćavanje javnosti (81).

2.   Svaka stranka osigurava da relevantni umjetnici izvođači i proizvođači fonograma dijele jedinstvenu primjerenu naknadu. Stranke mogu donijeti zakonodavni akt koji, u nedostatku sporazuma između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma, utvrđuje uvjete pod kojima umjetnici izvođači i proizvođači fonograma dijele jedinstvenu primjerenu naknadu.

Članak 18.13.

Trajanje zaštite (82)

1.   Prava autora djela traju doživotno i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na dan na koji je djelo zakonito stavljeno na raspolaganje javnosti.

2.   Trajanje zaštite navedeno u stavku 1. za djelo za koje postoji zajedničko autorsko pravo računa se od smrti posljednjeg preživjelog autora.

3.   Trajanje zaštite anonimnih djela i djela pod pseudonimima iznosi 70 godina od zakonitog stavljanja djela na raspolaganje javnosti. Međutim, ako pseudonim autora ne dovodi u sumnju identitet autora ili ako autor otkrije svoj identitet tijekom razdoblja iz prve rečenice ovog stavka, primjenjuje se trajanje zaštite propisano u stavku 1.

4.   Ako stranka propiše da se trajanje zaštite kinematografskog ili audiovizualnog djela ne izračunava na temelju života fizičke osobe, to trajanje zaštite iznosi najmanje 70 godina od datuma prve zakonite objave ili prvog zakonitog priopćavanja javnosti ili, u slučaju izostanka takvog zakonitog objavljivanja ili zakonitog priopćavanja javnosti u roku od 70 godina od nastanka djela, 70 godina od nastanka djela.

5.   Prava radiodifuzijskih organizacija prestaju istekom 50 godina od prvog radiodifuzijskog emitiranja bez obzira na to je li ono žično ili bežično, među ostalim putem kabela ili satelita.

6.   Prava umjetnika izvođača prestaju istekom 50 godina od datuma fiksiranja izvedbe. Međutim, ako je fiksirana izvedba zakonito objavljena ili zakonito priopćena javnosti u tom razdoblju, prava prestaju istekom 70 godina od prve takve objave ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome što je ranije.

7.   Prava proizvođača fonograma prestaju istekom 50 godina od fiksiranja. Međutim, ako je fonogram u tom razdoblju zakonito objavljen ili zakonito priopćen javnosti, ta prava prestaju istekom 70 godina od prve takve objave ili prvog takvog priopćavanja javnosti. Svaka stranka može donijeti djelotvorne mjere kako bi osigurala da umjetnici izvođači i proizvođači fonograma pravedno dijele dobit ostvarenu tijekom 20 godina zaštite nakon isteka 50 godina.

8.   Rokovi trajanja zaštite utvrđeni u ovom članku računaju se od prvog dana siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj se dogodio događaj koji je doveo do njihova nastanka.

9.   Svaka stranka može propisati dulje rokove trajanja zaštite od onih propisanih ovim člankom.

Članak 18.14.

Pravo slijeđenja (83)

1.   Svaka stranka u korist autora izvornika djela grafičke ili likovne umjetnosti propisuje pravo slijeđenja, koje se definira kao neotuđivo pravo, kojeg se nije moguće odreći, čak ni unaprijed, na udio u prodajnoj cijeni ostvarenoj svakom preprodajom tog djela koja uslijedi nakon prvog otuđenja djela od strane autora.

2.   Pravo slijeđenja iz stavka 1. primjenjuje se na sve radnje preprodaje u koje su kao prodavatelji, kupci ili posrednici uključene osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama, kao što su organizatori javnih aukcija, umjetničke galerije i, općenito, svi trgovci umjetninama.

3.   Svaka stranka može predvidjeti da se pravo slijeđenja iz stavka 1. ne primjenjuje na radnje preprodaje ako je prodavatelj stekao djelo izravno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije te preprodaje i ako prodajna cijena nije veća od određenog minimalnog iznosa.

4.   Postupak naplate naknade i njezina iznosa utvrđuje se pravom svake stranke.

Članak 18.15.

Kolektivno ostvarivanje prava

1.   Stranke prepoznaju važnost suradnje između svojih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u svrhu promicanja raspoloživosti djela i drugih predmeta zaštite na svojim područjima i prijenosa prihoda od prava za korištenje takvih djela ili drugih predmeta zaštite između odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava te nastoje promicati takvu suradnju.

2.   Stranke prepoznaju važnost transparentnosti organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, posebno u pogledu prihoda od prava koje prikupljaju, odbitaka koje primjenjuju na prihode od prava koje prikupljaju, korištenja prikupljenih prihoda od prava, politike raspodjele i njihova repertoara, te je nastoje poticati.

3.   Ako na temelju sporazuma o zastupanju organizacija za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem na području jedne stranke zastupa drugu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem na području druge stranke, stranke prepoznaju da je važno da organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja djeluje u svojstvu zastupnika:

(a)

ne diskriminira nositelje prava zastupane organizacije za kolektivno ostvarivanje prava;

(b)

točno, redovito i savjesno isplaćuje iznose koje duguje zastupanoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava; i

(c)

informira zastupanu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava o iznosu prihoda od prava prikupljenih u njezino ime i svim odbicima od tog iznosa prihoda od prava.

Članak 18.16.

Ograničenja i iznimke

Svaka stranka propisuje ograničenja ili iznimke od prava utvrđenih u člancima od 18.8. (Autori) do 18.12. (Radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti fonograma objavljenih u komercijalne svrhe) samo u određenim posebnim slučajevima koji nisu u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem djela ili drugog predmeta zaštite i koji neopravdano ne dovode u pitanje zakonite interese nositelja prava.

Članak 18.17.

Zaštita tehnoloških mjera (84)

1.   Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera od strane osobe koja zna ili ima opravdane razloge znati da provodi izbjegavanje mjera kako bi ostvarila takav cilj.

2.   Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv:

(a)

osobe koja proizvodi, uvozi, distribuira, prodaje, iznajmljuje ili oglašava u svrhu prodaje ili iznajmljivanja bilo koji uređaj, proizvod ili komponentu:

i.

koji ima samo ograničenu svrhu ili upotrebu koja nije izbjegavanje neke tehnološke mjere; ili

ii.

koji je ponajprije osmišljen, proizveden, prilagođen ili se izvodi radi omogućivanja ili olakšavanja izbjegavanja neke tehnološke mjere; i

(b)

osobe koja pruža bilo koju uslugu koja se promiče, oglašava ili prodaje radi omogućivanja ili olakšavanja izbjegavanja neke tehnološke mjere.

3.   Za potrebe ovog pododjeljka pojam „tehničke mjere” znači svaka tehnologija, uređaj ili komponenta koja je, pri uobičajenom radu, namijenjena sprečavanju ili ograničavanju radnji, u pogledu djela ili drugih predmeta zaštite, koje nije odobrio nositelj autorskog prava ili srodnih prava obuhvaćenih ovim pododjeljkom.

4.   Stranka prema potrebi može donijeti ili zadržati odgovarajuće mjere kako bi osigurala da odgovarajuća pravna zaštita u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka ne sprečava korisnike da se služe ograničenjima i iznimkama utvrđenima u skladu s člankom 18.16. (Ograničenja i iznimke).

Članak 18.18.

Obveze povezane s informacijama o upravljanju pravima

1.   Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv svake osobe koja svjesno i neovlašteno obavlja neku od sljedećih radnji:

(a)

uklanjanje ili preinaka elektroničkih informacija o upravljanju pravima; ili

(b)

distribucija, uvoz za distribuciju, radiodifuzijsko emitiranje, priopćivanje javnosti i stavljanje na raspolaganje javnosti djela i drugih predmeta zaštite zaštićenih u skladu s ovim pododjeljkom s kojih su neovlašteno uklonjene ili su na njima preinačene elektroničke informacije o upravljanju pravima;

ako ta osoba zna ili ima opravdane razloge znati da takvim djelovanjem potiče, omogućuje, olakšava ili prikriva kršenje autorskog prava ili srodnih prava kako je predviđeno pravom stranke.

2.   Za potrebe ovog članka pojam „informacije o upravljanju pravima” znači sve informacije koje je dostavio nositelj prava koje identificiraju djelo ili drugi predmet zaštite iz ovog članka, autora ili bilo kojeg drugog nositelja prava ili informacije o uvjetima korištenja djela ili drugog predmeta zaštite te svi brojevi ili kodovi koji predstavljaju takve podatke.

3.   Stavak 2. primjenjuje se ako je bilo koja od navedenih informacija iz stavka 2. povezana s umnoženim primjerkom djela ili drugog predmeta zaštite iz ovog članka ili ako se pojavljuje u vezi s priopćavanjem javnosti tog djela ili drugog predmeta zaštite.

Pododjeljak 2.

Žigovi

Članak 18.19.

Klasifikacija žigova

Svaka stranka održava sustav klasifikacije žigova koji je u skladu s Nicanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga u svrhu registriranja žigova, sastavljenim u Nici 15. lipnja 1957., kako je izmijenjen 28. rujna 1979.

Članak 18.20.

Znakovi žiga

Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika robe ili pakiranja robe ili pak zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za:

(a)

razlikovanje robe ili usluga jednog poduzeća od robe ili usluga drugih poduzeća; i

(b)

prikazivanje u registru žigova svake stranke na način kojim se nadležnim tijelima i javnosti omogućuje određivanje točnog i jasnog predmeta zaštite koja se pruža njegovu nositelju.

Članak 18.21.

Prava koja proizlaze iz žigova

1.   Svaka stranka osigurava da registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz njega. Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane koje nemaju njegovu suglasnost da u trgovačkom prometu upotrebljavaju:

(a)

svaki znak koji je istovjetan registriranom žigu u odnosu na robu ili usluge koje su istovjetne onima za koje je žig registriran; i

(b)

svaki znak kod kojeg, zbog istovjetnosti s registriranim žigom odnosno sličnosti njemu i istovjetnosti s robom ili uslugama obuhvaćenima tim registriranim žigom i tim znakom odnosno sličnosti toj robi ili uslugama, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu tog znaka i registriranog žiga.

2.   Nositelj registriranog žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da u trgovačkom prometu u stranku u kojoj je žig registriran unesu robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet ako ta roba, uključujući pakiranje, dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi žig koji je jednak žigu registriranom za tu robu ili koji se u svojim ključnim aspektima ne može razlikovati od tog registriranog žiga (85).

3.   Pravo nositelja registriranog žiga iz stavka 2. može prestati ako deklarant ili posjednik robe tijekom postupka za utvrđivanje počinjenja povrede registriranog žiga dokaže da nositelj registriranog žiga nije ovlašten zabraniti stavljanje robe na tržište u zemlji krajnjeg odredišta.

Članak 18.22.

Postupak registracije

1.   Svaka stranka osigurava sustav za registraciju žigova u kojem se svaka konačna negativna odluka koju donese nadležno tijelo za žigove, uključujući djelomično odbijanje registracije, dostavlja pisanim putem relevantnoj stranci, propisno obrazložena i uz mogućnost ulaganja žalbe.

2.   Svaka stranka trećim stranama pruža mogućnost da ulože prigovor na prijavu žiga ili, prema potrebi, registraciju žiga. Takvi postupci prigovora su kontradiktorni.

3.   Svaka stranka osigurava javno dostupnu elektroničku bazu podataka o prijavama i registracijama žigova.

Članak 18.23.

Dobro poznati žigovi

U svrhu provedbe zaštite dobro poznatih žigova u skladu s člankom 6.a Pariške konvencije i člankom 16. stavcima 2. i 3. Sporazuma o TRIPS-u svaka stranka primjenjuje Zajedničku preporuku o zaštiti dobro poznatih žigova koju su donijele Skupština Pariške unije za zaštitu industrijskog vlasništva i Opća skupština WIPO-a na 34. seriji zasjedanja skupština država članica WIPO-a održanoj od 20. do 29. rujna 1999.

Članak 18.24.

Iznimke od prava koja proizlaze iz žiga

1.   Svaka stranka određuje ograničene iznimke od prava koja proizlaze iz žiga, kao što je poštena upotreba opisnih izraza, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, i može odrediti druge ograničene iznimke, pod uvjetom da se u takvim ograničenim iznimkama uzimaju u obzir legitimni interesi nositelja žiga i trećih strana.

2.   Žig ne daje nositelju žiga pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani upotrebu:

(a)

imena ili adrese treće strane;

(b)

podataka koji se odnose na vrstu, kvalitetu, količinu, namjenu, vrijednost, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje robe ili pružanja usluge ili karakteristike robe ili usluga; ili

(c)

žiga ako je taj žig potreban da bi se naznačila namjena robe ili usluge, posebno ako je riječ o priboru ili rezervnim dijelovima,

pod uvjetom da ih treća strana upotrebljava u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji ili trgovini.

3.   Žig ne daje nositelju žiga pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani upotrebu ranijeg prava koje se odnosi samo na određeni lokalitet ako je to pravo priznato u skladu s pravom stranke i koristi se u granicama područja na kojem je priznato.

Članak 18.25.

Razlozi za opoziv

1.   Svaka stranka propisuje da žig može biti opozvan ako se u neprekinutom razdoblju utvrđenom pravom svake stranke (86) nije stvarno upotrebljavao na odgovarajućem području u odnosu na robu ili usluge za koje je registriran, a ne postoje opravdani razlozi za neupotrebu. Međutim, nitko ne može zahtijevati da se prava nositelja na žig opozovu ako je u razdoblju između isteka neprekinutog razdoblja iz prve rečenice i podnošenja zahtjeva za opoziv započela ili se nastavila stvarna upotreba žiga. Početak ili nastavak upotrebe u razdoblju utvrđenom pravom svake stranke (87) koje prethodi podnošenju zahtjeva za opoziv, a koje je započelo najranije istekom neprekinutog razdoblja neupotrebe, ne uzima se, međutim, u obzir ako su pripreme za početak ili nastavak upotrebe počele tek nakon što je nositelj saznao da se može podnijeti zahtjev za opoziv.

2.   Žig se može opozvati i ako nakon datuma registracije:

(a)

zbog djelovanja ili nedjelovanja nositelja žiga žig postane uobičajeni naziv u trgovini za robu ili uslugu za koju je registriran; ili

(b)

zbog upotrebe žiga od strane nositelja žiga ili uz odobrenje nositelja, a u odnosu na robu ili usluge za koje je registriran, može dovesti javnost u zabludu, osobito u pogledu vrste, kvalitete ili zemljopisnog podrijetla te robe ili usluga.

Članak 18.26.

Prijave u zloj vjeri

Žig se može proglasiti ništavim ako je podnositelj podnio prijavu za registraciju žiga u zloj vjeri. Svaka stranka može odrediti i da se takav žig ne registrira.

Pododjeljak 3.

Dizajni

Članak 18.27.

Zaštita registriranih dizajna

1.   Svaka stranka osigurava zaštitu neovisno stvorenih dizajna koji su novi ili originalni. Takva se zaštita osigurava registracijom te nositeljima takvih dizajna dodjeljuje isključivo pravo u skladu s ovim pododjeljkom. Za potrebe ovog članka stranka može smatrati da je dizajn koji ima individualan karakter originalan.

2.   Nositelj registriranog dizajna ima pravo spriječiti treće strane koje nemaju njegovu suglasnost barem da izrade, ponude na prodaju, prodaju, uvoze, izvoze, skladište proizvod koji sadržava i na koji je primijenjen registrirani dizajn ili upotrebljavaju proizvode koji sadržavaju ili na koje je primijenjen zaštićeni dizajn ako se takve radnje poduzimaju u komercijalne svrhe (88).

3.   Stranka može propisati da se smatra da je dizajn koji je primijenjen na proizvod ili ugrađen u proizvod koji je sastavni dio složenog proizvoda nov ili originalan samo:

(a)

ako sastavni dio, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri uobičajenoj upotrebi tog složenog proizvoda; i

(b)

u mjeri u kojoj vidljiva obilježja sastavnog dijela iz točke (a) sama po sebi ispunjavaju uvjete novosti i originalnosti.

4.   Za potrebe stavka 3. točke (a) pojam „uobičajena upotreba” znači upotreba krajnjeg korisnika, osim održavanja, servisiranja ili popravaka.

Članak 18.28.

Trajanje zaštite

Svaka stranka osigurava da nositelj prava na registrirani dizajn može obnoviti trajanje zaštite za jedno ili više razdoblja od pet godina. Svaka stranka osigurava da dostupna zaštita registriranih dizajna traje ukupno najmanje 15 godina od datuma podnošenja prijave za registraciju dizajna.

Članak 18.29.

Zaštita dodijeljena neregistriranim dizajnima

1.   Svaka stranka nositelju neregistriranog dizajna daje pravo svaku treću stranu koja nema njegovu suglasnost spriječiti da upotrebljava neregistrirani dizajn samo ako sporna upotreba proizlazi iz neovlaštenog kopiranja neregistriranog dizajna na njezinu području. Takva upotreba uključuje barem ponudu na prodaju, stavljanje na tržište, uvoz ili izvoz proizvoda (89).

2.   Dostupna zaštita neregistriranog dizajna traje najmanje tri godine od datuma na koji je dizajn prvi put stavljen na raspolaganje javnosti na području stranke.

Članak 18.30.

Iznimke i isključenja

1.   Svaka stranka može propisati ograničene iznimke od zaštite dizajna, pod uvjetom da takve iznimke nisu neopravdano u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem zaštićenih dizajna i da se njima ne dovode neopravdano u pitanje legitimni interesi nositelja zaštićenog dizajna, uzimajući u obzir legitimne interese trećih strana.

2.   Zaštita dizajna ne obuhvaća dizajne koji su uvjetovani isključivo tehničkim ili funkcionalnim potrebama. Pravo dizajna ne proizlazi iz obilježja izgleda proizvoda koja je nužno reproducirati u istom obliku i dimenzijama da bi se proizvod u koji je dizajn ugrađen ili na koji je primijenjen mogao mehanički spojiti s drugim proizvodom odnosno smjestiti u ili uz drugi proizvod ili oko njega kako bi svaki od tih proizvoda mogao ispunjavati svoju funkciju.

3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 18.27. stavku 1. (Zaštita registriranih dizajna), pravo dizajna postoji na dizajnu čija je svrha omogućiti višestruko sklapanje ili povezivanje međusobno zamjenjivih proizvoda unutar modularnog sustava.

Članak 18.31.

Odnos prema autorskom pravu

Svaka stranka osigurava da je za dizajn, uključujući neregistrirani dizajn, omogućena i zaštita u okviru zakonodavstva te stranke o autorskom pravu od datuma na koji je dizajn stvoren ili utvrđen u bilo kojem obliku. Svaka stranka određuje opseg takve zaštite i uvjete pod kojima se ta zaštita pruža, uključujući potreban stupanj originalnosti.

Pododjeljak 4.

Oznake zemljopisnog podrijetla

Članak 18.32.

Područje primjene, postupci i definicije

1.   Ovaj se pododjeljak primjenjuje na priznavanje i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za vina, jaka alkoholna pića i prehrambene proizvode s podrijetlom iz stranaka.

2.   Za potrebe ovog pododjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„oznaka zemljopisnog podrijetla” znači oznaka kojom se označava da je proizvod podrijetlom iz stranke ili regije ili lokaliteta u toj stranci ako se kvaliteta, ugled ili druge značajke proizvoda u bitnome mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu;

(b)

„razred proizvoda” znači razred proizvoda utvrđen u Prilogu 18.-A (Razredi proizvoda); i

(c)

„specifikacija proizvoda” znači, u pogledu relevantne robe za oznaku zemljopisnog podrijetla, odobreni zahtjevi za upotrebu te oznake zemljopisnog podrijetla pri stavljanju na tržište te robe.

3.   Nakon završetka postupka za podnošenje prigovora i provjere oznaka zemljopisnog podrijetla Novi Zeland dužan je zaštititi oznake zemljopisnog podrijetla Unije navedene u odjeljku A (Popis oznaka zemljopisnog podrijetla – Europska unija) Priloga 18.-B (Popis oznaka zemljopisnog podrijetla) barem u skladu s razinom zaštite utvrđenom u ovom pododjeljku.

4.   Nakon završetka postupka za podnošenje prigovora i provjere oznaka zemljopisnog podrijetla Unija je dužna zaštititi oznake zemljopisnog podrijetla Novog Zelanda navedene u odjeljku B (Popis oznaka zemljopisnog podrijetla – Novi Zeland) Priloga 18.-B (Popis oznaka zemljopisnog podrijetla) barem u skladu s razinom zaštite utvrđenom u ovom pododjeljku.

Članak 18.33.

Izmjena popisa oznaka zemljopisnog podrijetla

1.   Popis razreda proizvoda iz Priloga 18.-A (Razredi proizvoda) i popis oznaka zemljopisnog podrijetla iz Priloga 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) mogu se izmijeniti odlukom Odbora za trgovinu, među ostalim dodavanjem oznaka zemljopisnog podrijetla, ažuriranjem popisa razreda proizvoda ili uklanjanjem oznaka zemljopisnog podrijetla koje su prestale biti zaštićene u mjestu svojeg podrijetla.

2.   Dodaci Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) ne sadržavaju više od 30 oznaka zemljopisnog podrijetla svake stranke svake tri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Nove oznake zemljopisnog podrijetla dodaju se nakon dovršetka postupka za podnošenje prigovora u skladu sa stavkom 3. ovog članka i nakon provjere novih oznaka zemljopisnog podrijetla na zadovoljstvo obiju stranaka.

3.   Svaka stranka osigurava mogućnost podnošenja prigovora na zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u okviru postupka za podnošenje prigovora iz članka 18.32. stavaka 3. i 4. (Područje primjene, postupci i definicije) i mogućnost odbijanja ili drugog oblika neodobravanja takvog zahtjeva za zaštitu. Prigovor na zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla može se temeljiti na sljedećim razlozima:

(a)

oznaka zemljopisnog podrijetla istovjetna je ili zbunjujuće slična žigu koji je u stranci registriran u dobroj vjeri ili za koji je podnesen zahtjev za registraciju u dobroj vjeri u odnosu na istu ili sličnu robu ili pak žigu za koji su prava u stranci stečena upotrebom u dobroj vjeri u odnosu na istu ili sličnu robu;

(b)

oznaka zemljopisnog podrijetla istovjetna je ili slična žigu u odnosu na bilo koju robu koja nije slična robi za koju je žig registriran, ali je žig dobro poznat u stranci, a upotreba oznake zemljopisnog podrijetla upućivala bi na povezanost između robe i vlasnika žiga i vjerojatno naštetila interesima vlasnika žiga;

(c)

oznaka zemljopisnog podrijetla pojam je koji je uobičajen u svakodnevnom jeziku kao opći naziv relevantne robe u stranci;

(d)

oznaka zemljopisnog podrijetla pojam je koji se u stranci upotrebljava kao naziv biljne sorte ili životinjske pasmine, što bi potrošače moglo dovesti u zabludu o pravom podrijetlu robe;

(e)

oznaka zemljopisnog podrijetla homonimna je ili djelomično homonimna oznaka zemljopisnog podrijetla; i

(f)

izgledno je da bi upotreba ili registracija oznake zemljopisnog podrijetla u stranci bila uvredljiva.

4.   Za potrebe ovog pododjeljka stranka pri određivanju je li pojam uobičajen u svakodnevnom jeziku kao uobičajeni naziv za relevantnu robu u stranci može uzeti u obzir kako potrošači razumiju taj pojam u toj stranci. Čimbenici relevantni za to kako potrošači razumiju taj pojam mogu uključivati dokaze o tome upotrebljava li se pojam za istu vrstu predmetne robe, kako je naznačeno u relevantnim izvorima, i o tome kako se roba na koju se pojam odnosi stavlja na tržište i upotrebljava u trgovini u toj stranci.

5.   Pri ocjenjivanju prigovora na zaštitu koji je osoba podnijela na temelju bilo kojeg razloga navedenih u stavku 3. stranka svoju ocjenu temelji samo na situaciji koja postoji u toj stranci.

Članak 18.34.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla

1.   Kad je riječ o oznakama zemljopisnog podrijetla druge stranke navedenima u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla), svaka stranka osigurava pravna sredstva kojima se zainteresiranim stranama omogućuje da na svojem području spriječe sljedeće:

(a)

komercijalnu upotrebu oznake zemljopisnog podrijetla kao oznake slične robe (90) koja nije u skladu s primjenjivim specifikacijama proizvoda za tu oznaku zemljopisnog podrijetla čak i u sljedećim slučajevima:

i.

navedeno je pravo podrijetlo robe;

ii.

oznaka zemljopisnog podrijetla upotrijebljena je u prijevodu (91) ili transliteraciji (92); ili

iii.

oznaka zemljopisnog podrijetla popraćena je izrazima kao što su „vrsta”, „tip”, „stil”, „imitacija” ili sl.;

(b)

upotrebu bilo kakvog sredstva pri imenovanju ili prezentaciji robe kojim se upućuje ili navodi na zaključak da je predmetna roba podrijetlom iz zemljopisnog područja koje nije njegovo pravo mjesto podrijetla na način kojim se obmanjuje javnost u pogledu zemljopisnog podrijetla ili prirode te robe; i

(c)

bilo koju drugu upotrebu oznake zemljopisnog podrijetla koja predstavlja nepošteno tržišno natjecanje u smislu članka 10.a Pariške konvencije koja može uključivati komercijalnu upotrebu oznake zemljopisnog podrijetla na način kojim se iskorištava ugled te oznake zemljopisnog podrijetla, među ostalim i kad se roba upotrebljava kao sastojak.

2.   Ovaj se pododjeljak ne primjenjuje na oznaku zemljopisnog podrijetla stranke navedenu u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) koja više nije zaštićena u skladu sa zakonima i drugim propisima druge stranke.

3.   Ako oznaka zemljopisnog podrijetla stranke navedena u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) prestane biti zaštićena na području stranke podrijetla, stranka podrijetla odmah o tome obavješćuje drugu stranku i traži da se zaštita takve oznake zemljopisnog podrijetla ukine.

4.   Ništa u ovom pododjeljku ne dovodi u pitanje pravo osobe da u trgovačkom prometu upotrebljava svoje ime ili ime svojeg prethodnika u poslovanju, osim ako se to ime upotrebljava na način da se javnost dovodi u zabludu.

5.   Ništa u ovom pododjeljku stranku ne obvezuje da odredbe ovog pododjeljka u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla druge stranke primjenjuje u odnosu na robu čija je relevantna oznaka jednaka ili slična:

(a)

uobičajenom nazivu biljne sorte ili životinjske pasmine, što bi potrošača moglo dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda; ili

(b)

pojmu koji je uobičajen u svakodnevnom jeziku kao opći naziv takve robe u toj stranci.

6.   Ništa u ovom pododjeljku stranku ne obvezuje da odredbe ovog pododjeljka primjenjuje u pogledu bilo koje pojedinačne komponente sadržane u višekomponentnoj oznaci zemljopisnog podrijetla druge stranke u odnosu na robu čija je pojedinačna komponenta jednaka ili slična:

(a)

uobičajenom nazivu biljne sorte ili životinjske pasmine, što bi potrošača moglo dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda; ili

(b)

pojmu koji je uobičajen u svakodnevnom jeziku kao opći naziv takve robe u toj stranci.

7.   Ništa u ovom pododjeljku stranku ne obvezuje da odredbe ovog pododjeljka primjenjuje u pogledu bilo koje riječi ili prijevoda ili transliteracije bilo koje riječi sadržane u oznaci zemljopisnog podrijetla druge stranke ako je ta riječ, taj prijevod ili transliteracija uobičajena engleska riječ kao što je „mountain”, „alps” ili „river”.

Članak 18.35.

Datum zaštite

1.   Svaka stranka osigurava da su oznake zemljopisnog podrijetla koje su navedene u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) i na koje se upućuje u članku 18.32. (Područje primjene, postupci i definicije) zaštićene od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma u skladu s člankom 18.34. (Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla).

2.   Za oznake zemljopisnog podrijetla koje su dodane u Prilog 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, svaka stranka osigurava da su te oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s člankom 18.34. (Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla) od datuma na koji su njihovi nazivi objavljeni u svrhe postupka za podnošenje prigovora iz članka 18.33. (Izmjena popisa oznaka zemljopisnog podrijetla) stavku 2.

Članak 18.36.

Pravo na upotrebu oznaka zemljopisnog podrijetla

1.   Oznaku zemljopisnog podrijetla zaštićenu na temelju ovog pododjeljka može upotrebljavati svaki gospodarski subjekt koji stavlja na tržište robu koja je u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

2.   Stavkom 1. ne ograničava se mogućnost stranke da regulira proizvodnju ili stavljanje na tržište robe na koju se odnosi oznaka zemljopisnog podrijetla u skladu spravom te stranke.

Članak 18.37.

Povezanost sa žigovima

1.   Registracija žiga koji sadržava ili ima kao sastavnicu oznaku zemljopisnog podrijetla druge stranke navedenu u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) odbija se ili poništava po službenoj dužnosti ako to dopuštaju zakoni i drugi propisi stranke ili na zahtjev zainteresirane strane, u odnosu na robu koja pripada razredu proizvoda navedenom u Prilogu 18.-A (Razredi proizvoda) za tu oznaku zemljopisnog podrijetla i koja ne potječe iz mjesta podrijetla navedenog u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) za tu oznaku zemljopisnog podrijetla.

2.   Ako je zahtjev za registraciju žiga podnesen u dobroj vjeri ili je žig registriran u dobroj vjeri ili ako su prava na žig stečena upotrebom u dobroj vjeri u stranci prije datuma zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 18.35. (Datum zaštite), mjerama donesenima za provedbu ovog pododjeljka u toj stranci ne dovodi se u pitanje prihvatljivost žiga za registraciju ili valjanost registracije žiga ili pravo na upotrebu žiga na temelju toga da je žig istovjetan ili sličan oznaci zemljopisnog podrijetla. Takav žig može se nastaviti upotrebljavati i produljivati za tu robu neovisno o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da u pravu stranke o žigovima ne postoje osnove za proglašavanje žiga ništavim ili njegov opoziv.

3.   Pravom stranke može se propisati da se svaki zahtjev u vezi s upotrebom ili registracijom žiga mora podnijeti u roku od pet godina nakon što je nepravilna upotreba zaštićene oznake postala opće poznata u toj stranci ili nakon datuma registracije žiga u toj stranci, pod uvjetom da je žig objavljen do tog datuma, ako je taj datum raniji od datuma na koji je nepravilna upotreba postala opće poznata u toj stranci.

Članak 18.38.

Provedba zaštite

Svaka stranka osigurava da se oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) provode po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane strane, odgovarajućim upravnim i sudskim koracima u skladu s njezinim pravom.

Članak 18.39.

Opća pravila

1.   U slučaju homonimnih oznaka zemljopisnog podrijetla, za koje se zaštita zahtijeva u skladu s člankom 18.33. (Izmjena popisa oznaka zemljopisnog podrijetla), za robu koja pripada istom razredu proizvoda, Odbor za trgovinu donosi odluku kojom utvrđuje praktične uvjete na temelju kojih će se dotične homonimne oznake međusobno razlikovati, uzimajući u obzir potrebu da se osigura jednak tretman dotičnih proizvođača i da se potrošači ne dovode u zabludu.

2.   Stranka koja, u kontekstu pregovora o međunarodnom sporazumu s trećom zemljom, razmatra moguću zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla kojom se određuje roba podrijetlom iz te treće zemlje dužna je o tome obavijestiti drugu stranku i omogućiti joj da iznese primjedbe prije nego što oznaka zemljopisnog podrijetla postane zaštićena:

(a)

ako je oznaka zemljopisnog podrijetla koja se razmatra u pregovorima s trećom zemljom homonimna s oznakom zemljopisnog podrijetla druge stranke navedenom u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla); i

(b)

ako dotična roba pripada razredu proizvoda navedenom u Prilogu 18.-A (Razredi proizvoda) za homonimnu oznaku zemljopisnog podrijetla druge stranke.

3.   Specifikacija proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla navedenu u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) jest specifikacija proizvoda koju su odobrila, uključujući sve izmjene koje su također bila odobrila, relevantna tijela stranke na području s kojeg roba potječe.

4.   Zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla stranke navedene u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) može poništiti samo stranka iz koje roba potječe.

5.   Roba se može stavljati na tržište i prodavati do isteka zaliha ako je zakonski opisana i prezentirana na način koji je zabranjen ovim pododjeljkom na datum:

(a)

stupanja na snagu ovog Sporazuma;

(b)

donošenja, odlukom Odbora za trgovinu, izmjene popisa oznaka zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 18.33. (Izmjene popisa oznaka zemljopisnog podrijetla); ili

(c)

na koji završava relevantno prijelazno razdoblje utvrđeno u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla).

Članak 18.40.

Sustavi zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla

1.   Svaka stranka uspostavlja ili zadržava sustav registracije i zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na svojem području.

2.   Sustav iz stavka 1. sadržava najmanje sljedeće elemente:

(a)

službeno sredstvo za objavljivanje popisa registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla;

(b)

administrativni postupak za provjeru označava li oznaka zemljopisnog podrijetla koja treba biti registrirana da je roba podrijetlom s područja stranke ili regije ili lokaliteta na području te stranke, ako se kvaliteta, ugled ili druge značajke robe u bitnome mogu pripisati njezinu zemljopisnom podrijetlu;

(c)

postupak za podnošenje prigovora koji omogućuje da se uzmu u obzir legitimni interesi trećih strana; i

(d)

postupak za poništavanje zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u kojem se u obzir uzimaju legitimni interesi trećih strana i korisnikâ predmetne registrirane oznake zemljopisnog podrijetla.

Pododjeljak 5.

Zaštita neobjavljenih informacija

Članak 18.41.

Opseg zaštite poslovnih tajni i definicije

1.   Svaka stranka propisuje odgovarajuće građanske sudske postupke i pravna sredstva na temelju kojih svaki nositelj poslovne tajne može spriječiti pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne i ostvariti pravnu zaštitu u tom pogledu, ako je to pribavljanje, korištenje ili otkrivanje u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama.

2.   Za potrebe ovog pododjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„poslovna tajna” znači informacije:

i.

koje su tajne u smislu da nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se uobičajeno bave predmetnom vrstom informacija;

ii.

koje imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne; i

iii.

u odnosu na koje je osoba koja zakonito ima kontrolu nad tim informacijama poduzela u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost; i

(b)

„nositelj poslovne tajne” znači svaka osoba koja zakonito ima kontrolu nad poslovnom tajnom.

3.   Za potrebe ovog pododjeljka smatra se da su barem sljedeći oblici postupanja protivni poštenim poslovnim praksama:

(a)

pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne ako je poslovna tajna pribavljena s pomoću neovlaštenog pristupa, prisvajanja ili umnožavanja bilo kojih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa nad kojima nositelj poslovne tajne zakonito ima kontrolu i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna iz njih može izvesti;

(b)

upotreba ili otkrivanje poslovne tajne ako to bez suglasnosti nositelja poslovne tajne učini osoba za koju je utvrđeno da ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

i.

pribavila je poslovnu tajnu na način iz točke (a);

ii.

prekršila je sporazum o povjerljivosti ili drugu obvezu o čuvanju poslovne tajne; ili

iii.

prekršila je ugovornu ili drugu obvezu kojom se ograničava korištenje poslovne tajne; i

(c)

pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne kad god to učini osoba koja je u trenutku pribavljanja, korištenja ili otkrivanja znala ili je trebala znati, u tim okolnostima, da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno od druge osobe koja je nezakonito koristila ili otkrila poslovnu tajnu u smislu točke (b).

4.   Ništa u ovom pododjeljku ne tumači se na način da se od stranke zahtijeva da bilo koji od sljedećih oblika postupanja smatra protivnim poštenim poslovnim praksama:

(a)

neovisno otkriće ili stvaranje;

(b)

obrnuti inženjering proizvoda koji provodi osoba koja zakonito posjeduje taj proizvod i koja nije vezana nikakvom pravno valjanom obvezom kojom se ograničava pribavljanje relevantnih informacija;

(c)

pribavljanje, korištenje ili otkrivanje informacija koje se zahtijevaju ili dopuštaju pravom svake stranke; i

(d)

korištenje iskustva i vještina zaposlenika koje su pošteno stekli uobičajenim radom na svojem radnom mjestu.

5.   Ništa u ovom pododjeljku ne tumači se na način da se ograničava sloboda izražavanja i informiranja, uključujući slobodu medija kako je zaštićena u svakoj stranci.

Članak 18.42.

Građanski sudski postupci i pravna sredstva u pogledu poslovne tajne

1.   Svaka stranka osigurava da nijednoj osobi koja sudjeluje u građanskim sudskim postupcima iz članka 18.41. (Opseg zaštite poslovnih tajni i definicije) stavka 1. ili ima pristup dokumentima koji su sastavni dio tih građanskih sudskih postupaka nije dopuštena upotreba ili otkrivanje nijedne poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koju su nadležna pravosudna tijela, na propisno obrazložen zahtjev zainteresirane strane, odredila kao povjerljivu i za koju je saznala na temelju takvog sudjelovanja ili pristupa.

2.   U građanskim sudskim postupcima iz članka 18.41. (Opseg zaštite poslovnih tajni i definicije) stavka 1. svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela imaju barem sljedeće ovlasti:

(a)

naložiti privremene mjere, u skladu s pravom stranke, za sprečavanje pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne na način koji je protivan poštenim poslovnim praksama;

(b)

naložiti sudsku zabranu kako bi se spriječilo pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne na način koji je protivan poštenim poslovnim praksama;

(c)

naložiti osobama koje su znale ili trebale znati da pribavljaju, koriste ili otkrivaju poslovnu tajnu na način koji je protivan poštenim poslovnim praksama da nositelju poslovne tajne plate naknadu štete koja odgovara šteti pretrpljenoj zbog takvog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne;

(d)

poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala povjerljivost poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koja je iznesena u građanskim sudskim postupcima koji se odnose na navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne na način koji je protivan poštenim poslovnim praksama. Takve posebne mjere mogu, u skladu s pravom stranke, uključivati mogućnost ograničavanja pristupa određenim dokumentima u cijelosti ili djelomično, ograničavanje pristupa raspravama i zapisniku ili transkriptu s tih rasprava i stavljanje na raspolaganje verzije sudske odluke koja nije povjerljiva i u kojoj su odlomci koji sadržavaju poslovne tajne uklonjeni ili redigirani; i

(e)

izricati sankcije strankama i bilo kojoj drugoj osobi koja sudjeluje u sudskom postupku i koja ne poštuje ili odbija poštovati sudske naloge o zaštiti poslovne tajne ili navodne poslovne tajne.

3.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela ne moraju primjenjivati građanske sudske postupke i pravne lijekove iz članka 18.41. (Opseg zaštite poslovnih tajni i definicije) stavka 1. u slučaju postupanja koje je u suprotnosti s poštenim poslovnim praksama, u skladu s pravom stranke, radi otkrivanja propusta, prijestupa ili nezakonite aktivnosti ili zaštite legitimnog interesa priznatog pravom stranke.

Članak 18.43.

Zaštita podataka dostavljenih radi pribavljanja odobrenja za stavljanje farmaceutskog proizvoda (93) u promet

1.   Svaka stranka poslovno povjerljive informacije dostavljene radi dobivanja odobrenja za stavljanje farmaceutskih proizvoda u promet (dalje u tekstu „odobrenje za stavljanje u promet”) štiti od otkrivanja trećim stranama, osim ako su poduzeti koraci za osiguravanje zaštite podataka od nepoštene komercijalne upotrebe ili ako je otkrivanje potrebno zbog opravdanog javnog interesa.

2.   Svaka stranka osigurava da tijekom razdoblja od najmanje pet godina od datuma prvog odobrenja za stavljanje u promet u dotičnoj stranci (dalje u tekstu „prvo odobrenje za stavljanje u promet”) i u skladu sa svim uvjetima utvrđenima u njezinu pravu tijelo odgovorno za izdavanje odobrenja za stavljanje u promet ne prihvaća naknadne zahtjeve za odobrenje za stavljanje u promet koji se oslanjaju na rezultate pretkliničkih ili kliničkih ispitivanja dostavljenih u zahtjevu za prvo odobrenje za stavljanje u promet, bez izričite suglasnosti nositelja prvog odobrenja za stavljanje u promet, osim ako je međunarodnim sporazumima koje priznaju obje stranke propisano drukčije.

Članak 18.44.

Zaštita podataka dostavljenih radi dobivanja odobrenja za stavljanje u promet poljoprivrednih kemijskih proizvoda (94)

1.   Svaka stranka priznaje privremeno pravo vlasnika izvješća o ispitivanju ili studiji koje je prvi put dostavljeno radi dobivanja odobrenja za stavljanje u promet poljoprivrednog kemijskog proizvoda. Za razdoblja valjanosti privremenog prava izvješće o ispitivanju ili studiji ne upotrebljava se u korist bilo koje druge osobe koja želi pribaviti odobrenje za stavljanje u promet poljoprivrednog kemijskog proizvoda, osim ako se dokaže izričita suglasnost prvog vlasnika. Za potrebe ovog članka pojam „privremeno pravo” znači „zaštita podataka”.

2.   Izvješće o ispitivanju ili studiji iz stavka 1. trebala bi ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)

mora biti neophodno za odobrenje ili izmjenu odobrenja kako bi se dopustile dodatne upotrebe; i

(b)

mora biti potvrđeno da je usklađeno s načelima dobre laboratorijske prakse ili dobre pokusne prakse, u skladu s pravom svake stranke.

3.   Razdoblje zaštite podataka traje najmanje 10 godina otkad relevantno tijelo na području stranke izda prvo odobrenje.

4.   Svaka stranka može utvrditi pravila za izbjegavanje udvostručavanja pokusa na kralježnjacima.

Pododjeljak 6.

Biljne sorte

Članak 18.45.

Zaštita oplemenjivačkih prava na biljnu sortu (95)

Svaka stranka ima uspostavljen sustav (96) za zaštitu oplemenjivačkih prava na biljne sorte radi provedbe Međunarodne konvencije za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) kako je revidirana u Ženevi 19. ožujka 1991.

Odjeljak C

Provedba prava intelektualnog vlasništva

Pododjeljak 1.

Provedba u građanskim i upravnim stvarima

Članak 18.46.

Opće obveze

1.   Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze prema Sporazumu o TRIPS-u, a posebno njegovu dijelu III., i predviđaju sljedeće dopunske mjere, postupke i pravne lijekove potrebne za provedbu prava intelektualnog vlasništva (97).

2.   Te mjere, postupci i pravni lijekovi:

(a)

moraju biti pošteni i pravični;

(b)

ne smiju biti nepotrebno složeni ili skupi te ne smiju uključivati nerazumne rokove ili neopravdana kašnjenja;

(c)

moraju biti učinkoviti, proporcionalni i odvraćajući; i

(d)

moraju se primjenjivati na način kojim se izbjegava stvaranje prepreka zakonitoj trgovini i osiguravaju zaštitne mjere protiv njihove zloupotrebe.

Članak 18.47.

Osobe koje imaju pravo zatražiti primjenu mjera, postupaka i pravnih lijekova

Svaka stranka prepoznaje da sljedeće osobe imaju pravo zatražiti primjenu mjera, postupaka i pravnih lijekova iz ovog odjeljka:

(a)

nositelji prava intelektualnog vlasništva u skladu s pravom stranke;

(b)

sve ostale osobe koje su ovlaštene koristiti ta prava, a posebno stjecatelji licencije, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s pravom stranke;

(c)

tijela za kolektivno ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva kojima se redovito priznaje pravo zastupanja nositelja prava intelektualnog vlasništva, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s pravom stranke; i

(d)

strukovna tijela za obranu prava kojima se redovito priznaje pravo zastupanja nositelja prava intelektualnog vlasništva, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s pravom stranke.

Članak 18.48.

Mjere za očuvanje dokaza

1.   Svaka stranka osigurava da, čak i prije početka postupka za donošenje odluke o meritumu, nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev stranke koja je predočila razumno dostupne dokaze dostatne za potporu svojim tvrdnjama da je njezino pravo intelektualnog vlasništva povrijeđeno ili da će biti povrijeđeno, naložiti hitne i djelotvorne privremene mjere radi očuvanja relevantnih dokaza u vezi s navodnom povredom, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama i zaštiti povjerljivih informacija.

2.   Privremene mjere iz stavka 1. mogu uključivati detaljan opis, s uzimanjem uzoraka ili bez njega, ili fizičku zapljenu robe kojom se navodno čini povreda te, u odgovarajućim slučajevima, materijala i sredstava koji se primjenjuju u proizvodnji ili distribuciji takve robe, kao i dokumenata koji se na njih odnose.

Članak 18.49.

Dokazi

1.   Svaka stranka poduzima potrebne mjere kako bi njezina nadležna pravosudna tijela mogla, na zahtjev stranke koja je predočila razumno dostupne dokaze dostatne za potporu svojim tvrdnjama i koja je, kako bi potkrijepila te tvrdnje, navela dokaze koji su pod kontrolom protivne stranke, naložiti protivnoj stranci da predoči te dokaze, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

2.   Svaka stranka također poduzima mjere potrebne kako bi njezina nadležna pravosudna tijela, ako je to primjereno, mogla u slučajevima povrede prava intelektualnog vlasništva počinjene na komercijalnoj osnovi, pod istim uvjetima kao u stavku 1., naložiti dostavu bankovnih, financijskih ili poslovnih dokumenata koji su pod kontrolom protivne stranke, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

Članak 18.50.

Pravo na informacije

1.   Svaka stranka osigurava da, u građanskom postupku koji se odnosi na povredu prava intelektualnog vlasništva te kao odgovor na opravdani i proporcionalni zahtjev tužitelja, njezina nadležna pravosudna tijela mogu počinitelju povrede ili navodnom počinitelju povrede ili bilo kojoj drugoj osobi naložiti da dostavi relevantne informacije koje su pod kontrolom ili u posjedu te osobe o podrijetlu i distribucijskim mrežama robe ili usluga kojima se čini povreda prava intelektualnoga vlasništva.

2.   Za potrebe ovog članka, pojam „bilo koja druga osoba” znači osoba za koju je utvrđeno barem sljedeće:

(a)

u komercijalno relevantnom opsegu posjeduje robu kojom se čini povreda;

(b)

u komercijalno relevantnom opsegu koristi se uslugama kojima se čini povreda;

(c)

u komercijalno relevantnom opsegu pruža usluge koje se koriste u djelatnostima kojima se čini povreda; ili

(d)

prema navodima osobe iz točke (a), (b) ili (c) sudjelovala je u proizvodnji ili distribuciji robe ili pružanju usluga.

3.   Informacije iz stavka 1., ovisno o slučaju, sadržavaju:

(a)

imena ili nazive te adrese proizvođača, izrađivača, distributera, dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe ili usluga, kao i trgovaca na veliko i malo kojima su bile namijenjene; i

(b)

informacije o proizvedenim, izrađenim, dostavljenim, primljenim ili naručenim količinama, kao i o cijeni koja je postignuta za predmetnu robu ili usluge.

4.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje druge propise stranke kojima se:

(a)

nositelju prava intelektualnog vlasništva dodjeljuju prava na detaljnije informacije;

(b)

uređuje korištenje u građanskom postupku informacija dostavljenih na temelju ovog članka;

(c)

uređuje odgovornost za zloupotrebu prava na informacije;

(d)

daje mogućnost odbijanja pružanja informacija koje bi bilo koju drugu osobu iz stavka 1. prisilile da prizna svoje sudjelovanje ili sudjelovanje svojih bliskih srodnika u povredi prava intelektualnoga vlasništva; ili

(e)

uređuje zaštita povjerljivosti izvorâ informacija ili obrade osobnih podataka.

Članak 18.51.

Privremene mjere i mjere opreza

1.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja, protiv navodnog počinitelja povrede izdati privremeni sudski nalog kako bi se spriječila predstojeća povreda prava intelektualnog vlasništva ili kako bi se, privremeno i, ako je to primjereno, uz plaćanje novčane kazne ako je to predviđeno pravom te stranke, zabranio nastavak navodne povrede tog prava, ili kako bi se taj nastavak uvjetovao pružanjem jamstava namijenjenih osiguranju naknade štete nositelju prava. Privremeni sudski nalog može se pod istim uvjetima izdati i protiv posrednika čije usluge koristi treća osoba radi povrede prava intelektualnog vlasništva.

2.   Privremeni sudski nalog može se izdati i radi sprečavanja ulaska u trgovinske kanale ili kretanja njima robe za koju postoji sumnja da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva.

3.   U slučaju navodne povrede koja je počinjena u komercijalno relevantnom opsegu svaka stranka osigurava da, ako podnositelj zahtjeva dokaže postojanje okolnosti kojima bi se mogla ugroziti naknada štete, njezina pravosudna tijela mogu naložiti preventivnu obustavu prijenosa pokretne i nepokretne imovine navodnog počinitelja povrede ili trgovanja njome i, ako je to predviđeno pravom stranke, zapljenu te imovine, uključujući blokadu njegovih bankovnih računa i druge imovine. Nadležna tijela mogu u tu svrhu naložiti dostavu relevantnih bankovnih, financijskih ili poslovnih informacija ili odgovarajući pristup relevantnim informacijama.

4.   Svaka stranka osigurava da su njezina pravosudna tijela, u pogledu mjera utvrđenih u stavcima od 1. do 3., ovlaštena od podnositelja zahtjeva zahtijevati predočenje razumno dostupnih dokaza kako bi se s dostatnom sigurnošću mogla uvjeriti da je podnositelj zahtjeva nositelj prava i da je pravo podnositelja zahtjeva povrijeđeno ili da takva povreda predstoji.

Članak 18.52.

Korektivne mjere

1.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela mogu naložiti, na zahtjev podnositelja i ne dovodeći u pitanje bilo kakvu naknadu štete nositelju prava zbog povrede te bez bilo kakve naknade, uništenje ili barem trajno uklanjanje iz trgovinskih kanala robe za koju utvrde da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva. Ako je to primjereno, pravosudna tijela mogu pod istim uvjetima naložiti i uništenje materijala i sredstava koji se uglavnom upotrebljavaju pri izradi ili proizvodnji takve robe.

2.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela imaju ovlasti naložiti provedbu mjera utvrđenih u stavku 1. o trošku počinitelja povrede, osim ako postoje posebni razlozi da to ne učine.

Članak 18.53.

Nalozi

Svaka stranka osigurava da, u slučaju donošenja sudske odluke u kojoj je utvrđena povreda prava intelektualnog vlasništva, njezina pravosudna tijela mogu protiv počinitelja povrede izdati nalog kojim se zabranjuje nastavak povrede. Svaka stranka također osigurava da njezina pravosudna tijela mogu izdati nalog protiv posrednika čije usluge koristi treća strana za povredu prava intelektualnog vlasništva.

Članak 18.54.

Alternativne mjere

Svaka stranka može propisati da, u odgovarajućim slučajevima i na zahtjev osobe protiv koje se mogu odrediti mjere utvrđene u članku 18.52. (Korektivne mjere) ili članku 18.53. (Nalozi), njezina pravosudna tijela mogu umjesto primjene mjera utvrđenih u članku 18.52. (Korektivne mjere) ili članku 18.53. (Nalozi) naložiti plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci, ako predmetna osoba nije postupala s namjerom ili nehajem, ako bi izvršenje predmetnih mjera toj osobi prouzročilo nerazmjernu štetu i ako se novčana naknada oštećenoj stranci čini, prema razumnoj procjeni, zadovoljavajućom.

Članak 18.55.

Naknada štete

1.   Svaka stranka osigurava da njezina pravosudna tijela, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je imao opravdanih razloga znati da sudjeluje u počinjenju povrede nalože da nositelju prava isplati naknadu koja odgovara šteti koju je nositelj prava pretrpio kao posljedicu povrede.

2.   Svaka stranka osigurava da pri određivanju naknade štete iz stavka 1. njezina pravosudna tijela:

(a)

uzimaju u obzir sve primjerene aspekte, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izgubljenu dobit, koje je pretrpjela oštećena stranka, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je moralna šteta koju je povreda nanijela nositelju prava; ili alternativno

(b)

mogu, u odgovarajućim slučajevima, odrediti naknadu štete kao paušalni iznos na temelju elemenata kao što je barem iznos tantijema ili naknada koje bi počinitelj povrede morao platiti da je zatražio odobrenje za korištenje tog prava intelektualnog vlasništva.

3.   Ako počinitelj povrede nije znao ili nije imao opravdanih razloga znati da je sudjelovao u počinjenju povrede, svaka stranka može predvidjeti da njezina pravosudna tijela mogu u korist oštećene stranke naložiti povrat dobiti ili plaćanje naknade štete čija se visina može unaprijed utvrditi.

Članak 18.56.

Sudski troškovi

Svaka stranka osigurava da opravdane i proporcionalne sudske troškove i druge izdatke stranke koja je uspjela u sporu, u pravilu, snosi stranka koja je izgubila spor, osim ako bi to bilo protivno načelu pravičnosti.

Članak 18.57.

Objava sudskih odluka

Svaka stranka osigurava da u postupcima koji su pokrenuti zbog povrede prava intelektualnog vlasništva njezina pravosudna tijela mogu naložiti, na zahtjev podnositelja i o trošku počinitelja povrede, primjerene mjere za širenje informacija o odluci, uključujući izlaganje odluke i njezinu objavu u cijelosti ili djelomično.

Članak 18.58.

Presumpcija autorstva ili vlasništva

Za potrebu primjene mjera, postupaka i pravnih lijekova iz odjeljka C (Provedba prava intelektualnog vlasništva) stranke priznaju sljedeće:

(a)

kako bi se autor književnog ili umjetničkog djela, u nedostatku suprotnih dokaza, takvim smatrao i kako bi, slijedom toga, bio ovlašten pokrenuti postupak zbog povrede, dostatno je da je njegovo ime navedeno na djelu na uobičajeni način; i

(b)

točka (a) primjenjuje se mutatis mutandis na nositelje prava srodnih autorskom pravu u odnosu na njihov zaštićeni sadržaj.

Članak 18.59.

Upravni postupci

U mjeri u kojoj je moguće naložiti građanskopravni lijek o meritumu predmeta kao rezultat upravnih postupaka, upravni postupci moraju biti u skladu s načelima koja su materijalno istovrijedna načelima iz ovog pododjeljka.

Pododjeljak 2.

Provedba na granicama

Članak 18.60.

Mjere na granicama

1.   U odnosu na robu pod carinskim nadzorom svaka stranka donosi ili zadržava postupke u skladu s kojima nositelj prava može podnijeti zahtjeve kojima traži da njezina carinska tijela suspendiraju puštanje u promet ili zadrže robu za koju se sumnja da se njome čini povreda barem žiga, autorskog prava i srodnih prava, oznaka zemljopisnog podrijetla i industrijskih dizajna (dalje u tekstu „sumnjiva roba”).

2.   Svaka stranka ima uspostavljene elektroničke sustave s pomoću kojih njezina carinska tijela mogu upravljati zahtjevima iz stavka 1.

3.   Svaka stranka osigurava da, ako to zatraže njezina carinska tijela, nositelj odobrenog ili evidentiranog zahtjeva bude obvezan nadoknaditi troškove carinskih tijela ili drugih stranaka koje djeluju u ime carinskih tijela od trenutka zadržavanja ili suspenzije puštanja sumnjive robe, uključujući skladištenje, rukovanje i sve troškove povezane s uništenjem ili zbrinjavanjem sumnjive robe.

4.   Svaka stranka osigurava da njezina carinska tijela u razumnom roku donose odluke o odobravanju ili evidentiranju zahtjeva iz stavka 1.

5.   Svaka stranka omogućuje da se odobreni ili evidentirani zahtjev ili evidencija primjenjuju na višestruke pošiljke.

6.   U odnosu na robu pod carinskim nadzorom svaka stranka osigurava da njezina carinska tijela mogu na vlastitu inicijativu suspendirati puštanje sumnjive robe ili je zadržati.

7.   Svaka stranka osigurava da njezina carinska tijela upotrebljavaju analizu rizika za utvrđivanje sumnjive robe.

8.   Svaka stranka ima uspostavljene postupke koji omogućuju uništenje sumnjive robe bez potrebe za prethodnim upravnim ili sudskim postupkom za formalno utvrđivanje povrede, ako se dotične osobe slažu s uništenjem ili mu se ne protive. Ako se takva roba ne uništi, svaka stranka osigurava da se, osim u iznimnim okolnostima, ta roba zbrine izvan trgovinskih kanala na način kojim se izbjegava nanošenje štete nositelju prava.

9.   Stranka ima uspostavljene postupke koji omogućuju brzo uništenje krivotvorenih žigova i piratske robe poslane u poštanskim ili brzim kurirskim pošiljkama.

10.   Stranka može odlučiti da neće primjenjivati ovaj članak na uvoz robe koju je na tržište u drugoj zemlji stavio nositelj prava ili koja je na to tržište stavljena uz njegovu suglasnost. Stranka također može iz primjene ovog članka isključiti nekomercijalnu robu koja se nalazi u osobnoj prtljazi putnika.

11.   Svaka stranka svojim carinskim tijelima omogućuje održavanje redovitog dijaloga i promicanje suradnje s relevantnim dionicima i prema potrebi drugim tijelima (98) uključenima u provedbu prava intelektualnog vlasništva.

12.   Stranke surađuju u području međunarodne trgovine robom za koju se sumnja da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva. Prije svega, stranke u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno razmjenjuju informacije o trgovini robom za koju se sumnja da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva koja utječe na stranku.

13.   Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje, uzajamna administrativna pomoć predviđena u CCMAA-u primjenjuje se u pogledu povreda zakonodavstva o pravima intelektualnog vlasništva za čiju su provedbu carinska tijela stranke nadležna u skladu s ovim člankom.

Članak 18.61.

Usklađenost s GATT-om iz 1994. i Sporazumom o TRIPS-u

Svaka stranka pri provedbi mjera na granici kojima njezina carinska tijela provode prava intelektualnog vlasništva, neovisno o tome jesu li obuhvaćena ovim pododjeljkom, osigurava usklađenost sa svojim obvezama u okviru GATT-a iz 1994. i Sporazuma o TRIPS-u, a posebno s člankom V. GATT-a iz 1994. te člankom 41. i odjeljkom 4. dijela III. Sporazuma o TRIPS-u.

Odjeljak D

Završne odredbe

Članak 18.62.

Načini suradnje

1.   Stranke surađuju radi pružanja potpore provedbi obveza preuzetih na temelju ovog poglavlja.

2.   Suradnja stranaka na pitanjima zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva može, prema potrebi i ovisno o slučaju, uključivati sljedeće aktivnosti:

(a)

razmjenu informacija o pravnom okviru u vezi s pravima intelektualnoga vlasništva i odgovarajućim pravilima o zaštiti i provedbi;

(b)

razmjenu iskustava u vezi s napretkom zakonodavstva;

(c)

razmjenu iskustava o provedbi prava intelektualnog vlasništva;

(d)

razmjenu iskustava o provedbi koju obavljaju carinska, policijska, upravna i pravosudna tijela na središnjoj i lokalnoj razini;

(e)

koordinaciju radi sprečavanja izvoza krivotvorenih proizvoda, uključujući koordinaciju s trećim zemljama;

(f)

tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta, razmjenu i osposobljavanje osoblja;

(g)

zaštitu i obranu prava intelektualnog vlasništva i širenje informacija o tome, među ostalim, u poslovnim krugovima i civilnom društvu;

(h)

jačanje javne svijesti potrošača i nositelja prava;

(i)

jačanje institucionalne suradnje, posebno između ureda stranaka za intelektualno vlasništvo;

(j)

informiranje i edukaciju šire javnosti o politikama koje se odnose na zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva;

(k)

promicanje zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva javno-privatnom suradnjom koja uključuje MSP-ove;

(l)

formuliranje djelotvornih strategija za utvrđivanje ključnih ciljnih skupina i osmišljavanje komunikacijskih programa za jačanje svijesti potrošača i medija o učincima povreda prava intelektualnog vlasništva, uključujući zdravstvene i sigurnosne rizike te vezu s organiziranim kriminalom; i

(m)

razmjenu informacija i iskustava o aspektima genetskih resursa, tradicionalnog znanja i tradicionalnih kulturnih izričaja koji se odnose na intelektualno vlasništvo.

3.   Svaka stranka može objaviti specifikacije proizvoda ili njihov sažetak i relevantne kontaktne točke za kontrolu oznaka zemljopisnog podrijetla ili upravljanje oznakama zemljopisnog podrijetla druge stranke koje su zaštićene u skladu s pododjeljkom 4. (Oznake zemljopisnog podrijetla).

4.   Stranke izravno ili preko Odbora za ulaganja, usluge, digitalnu trgovinu, javnu nabavu i intelektualno vlasništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla održavaju kontakt o svim pitanjima povezanima s provedbom i funkcioniranjem ovog poglavlja.

Članak 18.63.

Dobrovoljne inicijative dionika

Svaka stranka nastoji olakšati provedbu dobrovoljnih inicijativa dionika za smanjenje povreda prava intelektualnog vlasništva, među ostalim na internetu i na drugim tržištima, koje su usmjerene na konkretne probleme i pronalaženje praktičnih rješenja koja su realistična, uravnotežena, proporcionalna i pravična za sve zainteresirane strane, među ostalim na sljedeće načine:

(a)

svaka stranka nastoji sporazumno okupiti dionike na svojem području radi lakše provedbe dobrovoljnih inicijativa za pronalaženje rješenja i pomirenje razlika u pogledu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva i smanjenja povreda;

(b)

stranke nastoje razmjenjivati informacije o mjerama za olakšavanje dobrovoljnih inicijativa dionika na svojim područjima; i

(c)

stranke nastoje promicati otvoreni dijalog i suradnju među dionicima stranaka te poticati dionike stranaka da zajednički pronađu rješenja i pomire razlike u pogledu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva i smanjenja povreda.

Članak 18.64.

Odbor za ulaganja, usluge, digitalnu trgovinu, javnu nabavu i intelektualno vlasništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla

1.   Ovim se člankom dopunjuje i dodatno razrađuje članak 24.4. (Posebni odbori).

2.   Odbor za ulaganja, usluge, digitalnu trgovinu, javnu nabavu i intelektualno vlasništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla u odnosu na ovo poglavlje ima sljedeće funkcije:

(a)

razmjenjuje informacije i iskustva o pitanjima koja se odnose na intelektualno vlasništvo, među ostalim u području oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući razvoj zakonodavstva i politika, i svim drugim pitanjima od zajedničkog interesa koja se odnose na provedbu i funkcioniranje ovog poglavlja;

(b)

odgovoran je za razmjenu informacija o oznakama zemljopisnog podrijetla u svrhu razmatranja njihove zaštite u skladu s člankom 18.34. (Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla); i

(c)

u skladu s člankom 18.39. (Opća pravila) stavkom 2., bavi se svim pitanjima koja proizlaze iz specifikacija proizvoda zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla druge stranke navedenih u Prilogu 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla).

POGLAVLJE 19.

Trgovina i održivi razvoj

Članak 19.1.

Kontekst i ciljevi

1.   Stranke podsjećaju na Agendu 21 i Deklaraciju iz Rija o okolišu i razvoju, donesenu u Rio de Janeiru 14. lipnja 1992., Plan provedbe sa Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju iz 2002., Deklaraciju Međunarodne organizacije rada (ILO) o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju, donesenu u Ženevi 10. lipnja 2008. na 97. sjednici Međunarodne konferencije rada (dalje u tekstu „Deklaracija ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju”), završni dokument Konferencije UN-a o održivom razvoju naslovljen „Budućnost kakvu želimo”, koji je podržan Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda A/RES/66/288 donesenom 27. srpnja 2012., te na Program Ujedinjenih naroda „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, donesen Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda A/RES/70/1 25. rujna 2015. (dalje u tekstu „Program za održivi razvoj do 2030.”), i njegove ciljeve održivog razvoja.

2.   Stranke prepoznaju da održivi razvoj obuhvaća gospodarski razvoj, društveni razvoj i zaštitu okoliša te da su sva ta tri aspekta međusobno ovisna i uzajamno se osnažuju.

3.   Stranke potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine i ulaganja na način kojim se pridonosi cilju održivog razvoja.

4.   Stranke prepoznaju da je hitno potrebno riješiti problem klimatskih promjena, kako je navedeno u Posebnom izvješću o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C Međuvladina panela o klimatskim promjenama, kako bi se pridonijelo gospodarskim, društvenim i okolišnim ciljevima održivog razvoja.

5.   Cilj je ovog poglavlja poboljšati integraciju održivog razvoja, osobito njegovih okolišnih i socijalnih dimenzija (a posebno radnih aspekata), u trgovinski i ulagački odnos stranaka, među ostalim jačanjem dijaloga i suradnje.

Članak 19.2.

Pravo na regulaciju i razine zaštite

1.   Stranke priznaju da svaka stranka ima pravo:

(a)

utvrditi svoje politike i prioritete u pogledu održivog razvoja;

(b)

utvrditi razine domaće zaštite okoliša i rada, uključujući socijalnu zaštitu, koje smatra primjerenima; i

(c)

donijeti ili izmijeniti svoje relevantno pravo i politike.

Te razine, pravo i politike moraju biti u skladu s obvezama svake stranke na temelju sporazuma i međunarodno priznatih standarda iz ovog poglavlja.

3.   Svaka stranka nastoji da se njezinim relevantnim pravom i politikama osiguravaju i potiču visoke razine zaštite okoliša i rada te nastoji poboljšati te razine, pravo i politike.

4.   Stranka ne oslabljuje niti smanjuje razine zaštite koje pruža njezino pravo o zaštiti okoliša ili radno pravo radi poticanja trgovine ili ulaganja.

5.   Stranka se ne odriče svojeg prava o zaštiti okoliša ili radnog prava niti na drugi način odstupa od njega niti nudi takvo odricanje ili odstupanje radi poticanja trgovine ili ulaganja.

6.   Stranke ne propuštaju djelotvorno provoditi svoje pravo o zaštiti okoliša i radno pravo kontinuiranim ili ponavljajućim djelovanjem ili nedjelovanjem na način kojim se utječe na trgovinu ili ulaganja.

7.   Stranka ne uspostavlja niti primjenjuje svoje pravo o zaštiti okoliša ili radno pravo ili druge mjere u području okoliša ili rada na način koji bi predstavljao prikriveno ograničenje trgovine ili ulaganja.

Članak 19.3.

Multilateralni radni standardi i sporazumi

1.   Stranke potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine na način kojim se potiče dostojanstven rad za sve, kako je navedeno u Deklaraciji ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju.

2.   Podsjećajući na Deklaraciju ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju, stranke napominju da nije moguće pozivati se na povredu temeljnih načela i prava pri radu ili je na drugi način upotrebljavati kao legitimnu konkurentnu prednost te da se radni standardi ne bi trebali upotrebljavati u svrhu zaštite trgovinskih interesa.

3.   U skladu sa Statutom ILO-a i Deklaracijom ILO-a o temeljnim načelima i pravima pri radu donesenom u Ženevi 18. lipnja 1998. na 86. sjednici Međunarodne konferencije rada i njezinom dopunom, svaka stranka poštuje, promiče i provodi sljedeća načela u pogledu temeljnih prava pri radu, koja su predmet temeljnih konvencija ILO-a, odnosno:

(a)

slobodu udruživanja i učinkovito priznanje prava na kolektivno pregovaranje;

(b)

ukidanje svih oblika prisilnog ili obveznog rada (99);

(c)

stvarno ukidanje rada djece; i

(d)

ukidanje diskriminacije u vezi sa zapošljavanjem i obavljanjem zanimanja.

4.   Stranke pozdravljaju odluku 110. Međunarodne konferencije rada kojom su sigurno i zdravo radno okruženje dodani u temeljna načela i prava pri radu. Odbor za trgovinu najkasnije na prvom sastanku može donijeti odluku o izmjeni stavka 3. u skladu s tim dodatkom.

5.   Stranke trajno i kontinuirano rade na ratifikaciji temeljnih konvencija ILO-a ako ih još nisu ratificirale (100).

6.   Stranke redovito na odgovarajući način razmjenjuju informacije o svojem napretku u pogledu ratifikacije konvencija ili protokola ILO-a.

7.   Svaka stranka djelotvorno provodi konvencije ILO-a koje su Novi Zeland i države članice ratificirali i koje su stupile na snagu.

8.   Svaka stranka svojim zakonima i praksom, uz poštovanje nacionalnih uvjeta i okolnosti, promiče strateške ciljeve ILO-a na kojima se temelji Program za dostojanstven rad, uspostavljen Deklaracijom ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju, posebno u pogledu:

(a)

dostojanstvenih radnih uvjeta za sve s obzirom na, među ostalim, plaću i zaradu, radno vrijeme, druge uvjete rada i socijalnu zaštitu; i

(b)

socijalnog dijaloga o pitanjima rada između socijalnih partnera i relevantnih javnih tijela.

9.   Svaka stranka:

(a)

donosi i provodi mjere i politike u području zdravlja i sigurnosti na radu, uključujući naknadu u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti; i

(b)

održava učinkovit sustav inspekcije rada.

10.   Svaka stranka podsjeća na svoje obveze na temelju stavka 7. ako je ratificirala relevantne konvencije ILO-a koje se odnose na stavak 9. točke (a) ili (b).

11.   Stranke zajednički jačaju suradnju na trgovinskim aspektima mjera i politika u području rada, i to, ovisno o slučaju, bilateralno, regionalno i u okviru međunarodnih foruma, među ostalim i u okviru ILO-a. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

provedbu temeljnih, prioritetnih i drugih ažuriranih konvencija ILO-a;

(b)

dostojanstven rad, uključujući međusobne veze između trgovine i pune i produktivne zaposlenosti, prilagodbu tržišta rada, temeljne radne standarde, dostojanstven rad u globalnim opskrbnim lancima, socijalnu zaštitu i socijalnu uključenost te socijalni dijalog i rodnu ravnopravnost;

(c)

jačanje zaštite radnih prava ranjivih skupina svake stranke; i

(d)

učinak radnog prava i standarda na trgovinu i ulaganja ili učinak propisa o trgovini i ulaganjima na rad.

Članak 19.4.

Trgovina i rodna ravnopravnost

1.   Stranke prepoznaju potrebu za jačanjem rodne ravnopravnosti i ekonomskog osnaživanja žena i za promicanjem rodne perspektive u trgovinskim i ulagačkim odnosima stranaka. Nadalje, stranke priznaju važan sadašnji i budući doprinos žena gospodarskom rastu njihovim sudjelovanjem u gospodarskim aktivnostima, uključujući međunarodnu trgovinu. U skladu s tim stranke naglašavaju svoju namjeru da provedu ovaj Sporazum na način kojim se promiče i jača rodna ravnopravnost.

2.   Stranke prepoznaju da uključive trgovinske politike mogu pridonijeti jačanju ekonomskog osnaživanja žena i rodne ravnopravnosti, u skladu s 5. ciljem održivog razvoja Ujedinjenih naroda i ciljevima Zajedničke izjave o trgovini i ekonomskom osnaživanju žena donesene 12. prosinca 2017. u Buenos Airesu na ministarskoj konferenciji WTO-a.

3.   Stranke naglašavaju važnost uključivanja rodne perspektive u promicanje uključivog gospodarskog rasta i ključnu ulogu koju rodno osjetljive politike i rodno osviještena politika mogu imati u tom pogledu. Rodno osjetljive politike i rodno osviještena politika uključuju omogućivanje većeg sudjelovanja žena u gospodarstvu i međunarodnoj trgovini, među ostalim osiguravanjem jednakih prava i pristupa mogućnostima za sudjelovanje žena na tržištu rada.

4.   Svaka stranka promiče javnu svijest o svojim zakonima, drugim propisima i politikama o rodnoj ravnopravnosti te njihovu transparentnost, uključujući njihov utjecaj i važnost za uključiv gospodarski rast i trgovinsku politiku.

5.   Stranke ponovno ističu svoje obveze na temelju članka 19.2. (Pravo na regulaciju i razine zaštite) u odnosu na svoje zakone usmjerene na osiguravanje rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

6.   Svaka stranka djelotvorno provodi svoje obveze na temelju konvencija Ujedinjenih naroda kojih je stranka, a koje se odnose na rodnu ravnopravnost ili prava žena, uključujući Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena donesenu 18. prosinca 1979. na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, uz poseban naglasak na njezine odredbe koje se odnose na uklanjanje diskriminacije žena u gospodarskom životu i u području zapošljavanja. U tom smislu stranke ponovno ističu svoje obveze na temelju članka 19.3. (Multilateralni radni standardi i sporazumi), uključujući one koje se odnose na djelotvornu provedbu konvencija ILO-a koje se odnose na rodnu ravnopravnost i uklanjanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja i zanimanja.

7.   Stranke surađuju u trgovinskim aspektima politika i mjera u području rodne ravnopravnosti, uključujući aktivnosti koje ženama, uključujući radnice, poslovne žene i poduzetnice, omogućuju pristup mogućnostima stvorenima ovim Sporazumom i njihovo iskorištavanje. U tu svrhu stranke olakšavaju suradnju između relevantnih dionika, uključujući wāhine Māori (101) u slučaju Novog Zelanda.

8.   Suradnja iz stavka 7. obuhvaća pitanja od zajedničkog interesa, među ostalim:

(a)

razmjenu informacija i najbolje prakse u vezi s prikupljanjem podataka razvrstanih po spolu i rodnom analizom trgovinskih politika;

(b)

razmjenu iskustava i najbolje prakse u vezi s oblikovanjem, provedbom, praćenjem, evaluacijom i jačanjem politika i programa usmjerenih na povećanje sudjelovanja žena u gospodarskim aktivnostima, uključujući međunarodnu trgovinu;

(c)

promicanje sudjelovanja, vodstva i obrazovanja žena, posebno u područjima u kojima su žene tradicionalno nedovoljno zastupljene, kao što su znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika (STEM) te inovacije, e-trgovina i sva druga područja povezana s trgovinom;

(d)

promicanje financijske uključenosti, financijske pismenosti i pristupa financiranju i obrazovanju u području trgovine; i

(e)

razmjenu informacija i iskustava u vezi s mjerama koje se odnose na zahtjeve i postupke za izdavanje licencija, zahtjeve i postupke u pogledu kvalifikacija ili tehničke standarde koji se odnose na davanje odobrenja za pružanje usluga koje nije diskriminirajuće na temelju roda.

9.   Potvrđujući važnost razmatranja trgovinskih i rodnih pitanja na multilateralnoj razini, stranke surađuju u međunarodnim i multilateralnim forumima, uključujući WTO i OECD, kako bi unaprijedile trgovinska i rodna pitanja i razumijevanje, među ostalim, prema potrebi, dobrovoljnim izvješćivanjem u okviru svojih nacionalnih izvješća prilikom kontrole trgovinskih politika članica WTO-a.

Članak 19.5.

Multilateralni sporazumi u području okoliša i međunarodno upravljanje okolišem

1.   Stranke prepoznaju važnost međunarodnog upravljanja okolišem, posebno ulogu Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (dalje u tekstu „UNEP”) i njegova najvišeg upravljačkog tijela, Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš (dalje u tekstu „UNEA”), te multilateralnih sporazuma u području okoliša kao odgovora međunarodne zajednice na globalne ili regionalne okolišne izazove i naglašavaju potrebu za jačanjem uzajamne potpore između trgovinske i okolišne politike.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka djelotvorno provodi multilateralne sporazume u području okoliša, njihove protokole i izmjene koje je ratificirala i koji su stupili na snagu.

3.   Stranke redovito i na odgovarajući način razmjenjuju informacije o svojoj situaciji u pogledu pristupanja multilateralnim sporazumima u području okoliša, njihovim protokolima i izmjenama.

4.   Stranke potvrđuju pravo svake stranke da donese ili zadrži mjere za promicanje ciljeva multilateralnih sporazuma u području okoliša kojih je stranka. Stranke podsjećaju da mjere koje su donesene ili se izvršavaju radi provedbe takvih multilateralnih sporazuma u području okoliša mogu biti opravdane na temelju članka 25.1. (Opće iznimke).

5.   Stranke zajednički jačaju suradnju na trgovinskim aspektima politika i mjera u području okoliša, i to, ovisno o slučaju, bilateralno, regionalno i u okviru međunarodnih foruma, među ostalim u okviru Političkog foruma UN-a na visokoj razini o održivom razvoju, UNEP-a, UNEA-e, multilateralnih sporazuma u području okoliša, OECD-a, Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu „FAO”) i WTO-a. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

politike i mjere kojima se promiče uzajamna potpora između trgovinske i okolišne politike, uključujući:

i.

razmjenu informacija o politikama i praksama za poticanje prelaska na kružno gospodarstvo; i

ii.

promicanje, među ostalim uklanjanjem prepreka trgovini i ulaganjima, inicijativa kojima se pridonosi kružnom gospodarstvu;

(b)

inicijative o održivoj proizvodnji i potrošnji, uključujući inicijative usmjerene na promicanje zelenog rasta i smanjenje onečišćenja;

(c)

inicijative za promicanje trgovine i ulaganja u području robe i usluga povezanih s okolišem, među ostalim uklanjanjem s time povezanih carinskih i necarinskih prepreka;

(d)

učinak prava i standarda u području okoliša na trgovinu i ulaganja ili učinak prava o trgovini i ulaganjima na okoliš; i

(e)

druge trgovinske aspekte multilateralnih sporazuma u području okoliša, uključujući provedbu.

Članak 19.6.

Trgovina i klimatske promjene

1.   Stranke prepoznaju važnost poduzimanja hitnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica te ulogu trgovine u postizanju tog cilja, u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime sastavljenom u New Yorku 9. svibnja 1992. (dalje u tekstu „UNFCCC”), svrhom i ciljevima Pariškog sporazuma te drugim multilateralnim sporazumima u području okoliša i multilateralnim instrumentima u području klimatskih promjena.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka djelotvorno provodi UNFCCC i Pariški sporazum, uključujući obveze u pogledu nacionalno utvrđenih doprinosa.

3.   Obveza stranke da djelotvorno provodi Pariški sporazum na temelju stavka 2. uključuje obvezu suzdržavanja od bilo kakvog djelovanja ili propusta koji bitno povređuju cilj i svrhu Pariškog sporazuma.

4.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka:

(a)

promiče uzajamno dopunjavanje politika i mjera u području trgovine i okoliša te tako pridonosi prelasku na kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija stakleničkih plinova i učinkovitim iskorištavanjem resursa te na razvoj otporan na klimatske promjene;

(b)

olakšava uklanjanje prepreka trgovini robom i uslugama od posebne važnosti za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama te ulaganjima u takvu robu i usluge, kao što su energija iz obnovljivih izvora i energetski učinkoviti proizvodi i usluge, primjerice uklanjanjem carinskih i necarinskih prepreka ili donošenjem okvira politike kojima se potiče uvođenje najboljih dostupnih tehnologija; i

(c)

promiče trgovanje emisijama kao djelotvoran alat politike za učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova te promiče okolišni integritet u razvoju međunarodnih tržišta ugljika.

5.   Stranke zajednički jačaju suradnju na trgovinskim aspektima politika i mjera u području klimatskih promjena, i to, ovisno o slučaju, bilateralno i regionalno, među ostalim s trećim zemljama i u okviru međunarodnih foruma, uključujući UNFCCC, Pariški sporazum, WTO, Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, sastavljen u Montrealu 16. rujna 1987. (dalje u tekstu „Montrealski protokol”), Međunarodnu organizaciju civilnog zrakoplovstva (ICAO) i Međunarodnu pomorsku organizaciju (dalje u tekstu „IMO”). Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

politički dijalog i suradnju na provedbi Pariškog sporazuma, među ostalim u pogledu načina promicanja otpornosti na klimatske promjene, energije iz obnovljivih izvora, niskougljičnih tehnologija, energetske učinkovitosti, održivog prijevoza, održivog razvoja infrastrukture otpornog na klimatske promjene, praćenja emisija i mjera u vezi s emisijama u odnosu na treće zemlje, prema potrebi;

(b)

razmjenu politika i tehničkih informacija u vezi s razvojem i provedbom domaćeg i međunarodnog određivanja cijena ugljika, uključujući trgovanje emisijama i promicanje djelotvornih standarda okolišnog integriteta u njihovoj provedbi;

(c)

potporu IMO-u u razvoju i donošenju ambicioznih i djelotvornih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova koje trebaju provoditi brodovi koji sudjeluju u međunarodnoj trgovini i koje su usmjerene na takve brodove; i

(d)

potporu ambicioznom postupnom prestanku korištenja tvari koje oštećuju ozonski sloj i postupnom smanjivanju korištenja fluorougljikovodika, na temelju Montrealskog protokola, primjenom mjera za kontrolu njihove proizvodnje, potrošnje i trgovine, uvođenje alternativa koje su ekološki prihvatljivije od tih tvari, ažuriranje sigurnosnih i drugih relevantnih standarda te suzbijanje nezakonite trgovine tvarima koje se reguliraju Montrealskim protokolom.

Članak 19.7.

Trgovina i reforma subvencija za fosilna goriva

1.   Stranke podsjećaju na cilj 12.C održivog razvoja Ujedinjenih naroda koji se odnosi na racionalizaciju neučinkovitih subvencija za fosilna goriva kojima se potiče rasipna potrošnja, uključujući postupno ukidanje štetnih subvencija za fosilna goriva, klimatski pakt iz Glasgowa, donesen u Glasgowu 13. studenoga 2021., i ministarsku izjavu WTO-a o subvencijama za fosilna goriva, donesenu u Ženevi 14. prosinca 2021., kojom se potiče poduzimanje mjera za postizanje tog cilja.

2.   Stranke prepoznaju da subvencije za fosilna goriva mogu narušiti tržišta, dovesti do davanja prednosti fosilnim gorivima u odnosu na energiju iz obnovljivih izvora i čistu energiju te biti u suprotnosti s ciljevima Pariškog sporazuma.

3.   S obzirom na stavke 1. i 2. stranke imaju zajednički cilj reformirati i postupno smanjiti subvencije za fosilna goriva te ponovno potvrđuju svoju predanost radu na ispunjavanju tog cilja u skladu s nacionalnim okolnostima, u potpunosti uzimajući u obzir specifične potrebe zahvaćenog stanovništva.

4.   Stranke bilateralno i u okviru međunarodnih foruma jačaju suradnju na trgovinskim aspektima politika i mjera u pogledu subvencija za fosilna goriva. Prepoznajući da WTO može imati središnju ulogu u programu reforme u području fosilnih goriva, stranke surađuju, pritom potičući angažman i drugih članica WTO-a, na unapređivanju reforme i primjeni novih pravila o subvencijama za fosilna goriva u okviru WTO-a, među ostalim većom transparentnošću i poboljšanim izvješćivanjem, čime će se omogućiti evaluacija trgovinskih, gospodarskih i okolišnih učinaka programa subvencija za fosilna goriva.

Članak 19.8.

Trgovina i bioraznolikost

1.   Stranke prepoznaju važnost očuvanja i održive upotrebe bioraznolikosti te ulogu trgovine u ostvarivanju tih ciljeva, u skladu s relevantnim multilateralnim sporazumima u području okoliša kojih su stranka, uključujući Konvenciju o biološkoj raznolikosti, sastavljenu u Rio de Janeiru 5. lipnja 1992. (dalje u tekstu „Konvencija o biološkoj raznolikosti”), i njezine protokole, Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, sastavljenu u Washingtonu 3. ožujka 1973. (dalje u tekstu „CITES”), i odluke donesene na temelju njih.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka:

(a)

provodi mjere protiv nezakonite trgovine divljom faunom i florom, među ostalim, ovisno o slučaju, u odnosu na treće zemlje;

(b)

promiče dugoročno očuvanje i održivu upotrebu vrsta navedenih u CITES-u i uvrštavanje životinjskih i biljnih vrsta u dodatke CITES-u ako ispunjavaju kriterije za uvrštavanje na popis te provodi redovita preispitivanja, na temelju kojih se može izdati preporuka o izmjeni dodataka CITES-u kako bi se osiguralo da na odgovarajući način odražavaju potrebe za očuvanjem vrsta kojima se trguje na međunarodnoj razini;

(c)

promiče trgovinu proizvodima koji su dobiveni održivim iskorištavanjem bioloških resursa kako bi pridonijela očuvanju bioraznolikosti; i

(d)

poduzima odgovarajuće mjere za očuvanje bioraznolikosti ako je bioraznolikost izložena pritiscima povezanima s trgovinom i ulaganjima, posebno mjere protiv širenja invazivnih stranih vrsta.

3.   Stranke prepoznaju važnost poštovanja, zaštite, očuvanja i održavanja znanja, inovacija i praksi autohtonih naroda i lokalnih zajednica koji njeguju tradicionalne načine života koji pridonose očuvanju i održivoj upotrebi bioraznolikosti te ulogu međunarodne trgovine u podupiranju navedenoga.

4.   Stranke zajednički jačaju suradnju na trgovinskim aspektima mjera i politika u području bioraznolikosti i to, ovisno o slučaju, bilateralno, regionalno i u okviru međunarodnih foruma, među ostalim i u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti i CITES-a. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

inicijative i dobru praksu u području trgovine proizvodima i uslugama koji proizlaze iz održivog iskorištavanja bioloških resursa radi doprinosa očuvanju bioraznolikosti;

(b)

trgovinu te očuvanje i održivu upotrebu bioraznolikosti, uključujući razvoj i primjenu metoda izračuna prirodnog kapitala i ekosustava, vrednovanje ekosustava i njihovih usluga te povezane ekonomske instrumente;

(c)

borbu protiv nezakonite trgovine divljom faunom i florom, među ostalim u okviru inicijativa za smanjenje potražnje za nezakonitim proizvodima od divlje faune i flore i inicijativa za poboljšanje razmjene informacija i suradnje;

(d)

pristup genetskim resursima i poštenu i pravičnu podjelu dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u skladu s ciljevima Konvencije o biološkoj raznolikosti; i

(e)

razmjenu informacija i iskustava u upravljanju u pogledu kretanja, sprečavanja, otkrivanja, kontrole i iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta kako bi se unaprijedio rad na procjenjivanju i otklanjanju rizika od invazivnih stranih vrsta i njihovih štetnih učinaka.

Članak 19.9.

Trgovina i šume

1.   Stranke prepoznaju važnost očuvanja šuma i održivog upravljanja šumama za osiguravanje okolišnih funkcija te gospodarskih i društvenih prilika za sadašnje i buduće generacije te ulogu trgovine u ostvarivanju tog cilja.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka:

(a)

provodi zakonodavne ili druge mjere protiv nezakonite sječe i s njom povezanog trgovanja, među ostalim u odnosu na treće zemlje;

(b)

promiče očuvanje šuma i održivo upravljanje šumama te trgovinu proizvodima od drva posječenima u skladu s pravom zemlje sječe i iz šuma kojima se upravlja na održiv način; i

(c)

razmjenjuje informacije s drugom strankom o inicijativama povezanima s trgovinom koje su usmjerene na održivo upravljanje šumama, očuvanje šuma, gospodarenje šumama, inicijativama osmišljenima za borbu protiv nezakonite sječe i drugim relevantnim politikama od zajedničkog interesa.

3.   Prepoznajući da je deforestacija glavni uzročnik globalnog zagrijavanja i gubitka bioraznolikosti, stranke razmjenjuju znanja i iskustva o načinima poticanja potrošnje proizvoda i trgovanja proizvodima iz opskrbnih lanaca koji ne uključuju deforestaciju kako bi se smanjio rizik od stavljanja na tržište robe povezane s deforestacijom ili degradacijom šuma.

4.   Stranke zajednički jačaju suradnju na trgovinskim aspektima održivog upravljanja šumama, smanjenja deforestacije i degradacije šuma, očuvanja šuma i nezakonite sječe te na ulozi šuma i proizvoda na osnovi drva u ublažavanju klimatskih promjena i u kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu, i to, ovisno slučaju, bilateralno, regionalno i u okviru međunarodnih foruma.

Članak 19.10.

Trgovina i održivo upravljanje ribarstvom i akvakulturom

1.   Stranke prepoznaju važnost očuvanja morskih bioloških resursa i ekosustava te održivog upravljanja njima, promicanja odgovorne i održive akvakulture te ulogu trgovine u ostvarivanju tih ciljeva.

2.   Stranke potvrđuju da neodgovarajuće upravljanje ribarstvom, oblici subvencija za ribarstvo koji pridonose prekomjernom kapacitetu i prelovu te ribolov NNN ugrožavaju riblje stokove, egzistenciju onih koji se bave odgovornim ribolovom i održivost trgovine ribljim proizvodima te potvrđuju da je potrebno djelovati kako bi se takve prakse prestale provoditi.

3.   S obzirom na stavke 1. i 2. svaka stranka:

(a)

provodi dugoročne mjere očuvanja i upravljanja radi osiguravanja održivog korištenja živih morskih resursa na temelju najboljih dostupnih znanstvenih dokaza te primjene predostrožnog pristupa i međunarodno priznate najbolje prakse u skladu s relevantnim sporazumima Ujedinjenih naroda i FAO-a (102), a kako bi se:

i.

spriječili prelov i prekomjerni kapacitet;

ii.

smanjio usputni ulov neciljanih vrsta i juvenilne ribe; i

iii.

promicao oporavak prekomjerno izlovljenih stokova;

(b)

konstruktivno sudjeluje u radu regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (dalje u tekstu „RFMO-i”) kojih je član, promatrač ili neugovorna stranka koja surađuje radi postizanja dobrog upravljanja ribarstvom i održivog ribarstva, primjerice promicanjem znanstvenog istraživanja i donošenjem mjera očuvanja utemeljenih na najboljim dostupnim znanstvenim podacima, jačanjem mehanizama za postizanje usklađenosti, provedbom redovitih pregleda uspješnosti i donošenjem djelotvornih mjera kontrole, praćenja i provedbe upravljanja RFMO-ima; i

(c)

provodi pristup upravljanju ribarstvom koji se temelji na ekosustavu kako bi osigurala da su štetni učinci ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav svedeni na najmanju mjeru i promicala dugoročno očuvanje morskih kornjača, morskih ptica, morskih sisavaca i drugih vrsta koje su u relevantnim međunarodnim sporazumima kojih je stranka priznate kao ugrožene vrste.

4.   Stranke potvrđuju da ribolov NNN ugrožava riblje stokove i egzistenciju odgovornih ribara i prepoznaju važnost usklađenog djelovanja na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini radi suzbijanja ribolova NNN u skladu s regionalnim i međunarodnim instrumentima (103) i primjenom relevantnih bilateralnih i međunarodnih okvira.

5.   Radi potpore nastojanjima da se suzbije ribolov NNN i potpore sprečavanju, suzbijanju i zaustavljanju trgovine proizvodima od vrsta ulovljenih ribolovom NNN, svaka stranka podupire sustave praćenja, kontrole, nadzora, usklađenosti i provedbe, među ostalim donošenjem, preispitivanjem ili revizijom, prema potrebi, učinkovitih mjera za:

(a)

odvraćanje plovila koja plove pod njezinom zastavom i svojih državljana od podupiranja ili bavljenja ribolovom NNN i pružanje odgovora na ribolov NNN kad se provodi ili podupire; i

(b)

poticanje sljedivosti, olakšavanje elektroničke sljedivosti i certificiranja kako bi se proizvode iz ribolova NNN isključilo iz trgovinskih tokova te poticanje suradnje i razmjene informacija.

6.   Stranke promiču razvoj održive i odgovorne akvakulture, uzimajući u obzir njezine gospodarske, društvene, kulturne i okolišne aspekte, među ostalim i s obzirom na provedbu ciljeva i načela iz Kodeksa odgovornog ribarstva FAO-a.

7.   Stranke zajednički jačaju suradnju na trgovinskim aspektima politika i mjera u području ribarstva i akvakulture, i to, ovisno o slučaju, bilateralno, regionalno i u okviru međunarodnih foruma, među ostalim u okviru WTO-a, FAO-a, OECD-a, Opće skupštine Ujedinjenih naroda, RFMO-ova i drugih multilateralnih instrumenata u tom području, radi promicanja održivih ribolovnih praksi i trgovine ribljim proizvodima iz ribolovnih aktivnosti kojima se upravlja na održiv način.

Članak 19.11.

Trgovina i ulaganja kojima se podupire održivi razvoj

1.   Stranke prepoznaju da sljedeće može znatno pridonijeti održivom razvoju:

(a)

trgovina robom i uslugama koji su povezani sa zaštitom okoliša ili pridonose poboljšanju socijalnih uvjeta i ulaganja u takvu robu i usluge; i

(b)

upotreba transparentnih i neobmanjujućih programa održivosti ili drugih dobrovoljnih inicijativa koji se temelje na činjenicama.

2.   U tu svrhu stranke podsjećaju na svoju obvezu ukidanja carine na robu povezanu s okolišem koja je podrijetlom iz druge stranke na temelju članka 2.5. (Ukidanje carina). Takva roba povezana s okolišem pridonosi postizanju okolišnih i klimatskih ciljeva sprečavanjem, ograničavanjem, smanjivanjem ili saniranjem štete u okolišu nanesene vodi, zraku i tlu te doprinosom širenju tehnologija koje služe za ublažavanje klimatskih promjena. Ogledni popis takve robe povezane s okolišem (104) naveden je u Popisu A. Priloga 19. (Roba i usluge povezane s okolišem).

3.   Nadalje, stranke podsjećaju na svoje obveze u vezi s uslugama i proizvodnim aktivnostima u području okoliša na temelju poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja), uključujući priloge tom poglavlju. Takve usluge povezane s okolišem i proizvodne aktivnosti pridonose postizanju okolišnih i klimatskih ciljeva sprečavanjem, ograničavanjem, smanjivanjem ili saniranjem štete u okolišu nanesene vodi, zraku i tlu te olakšavanjem prelaska na kružno gospodarstvo. Ogledni popis takvih usluga i proizvodnih aktivnosti (105) u području okoliša naveden je u Popisu B. Priloga 19. (Roba i usluge povezane s okolišem).

4.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka promiče i olakšava trgovinu sljedećom robom i uslugama te ulaganja u njih:

(a)

roba i usluge povezane s okolišem;

(b)

roba koja pridonosi boljim socijalnim uvjetima; i

(c)

roba koja podliježe transparentnim i neobmanjujućim programima osiguravanja održivosti koji se temelje na činjenicama kao što su pravedni i etički trgovinski programi i ekološke oznake;

5.   Aktivnosti promicanja i olakšavanja trgovine i ulaganja iz stavka 4. mogu uključivati:

(a)

mjere za podizanje razine osviještenosti te kampanje za informiranje i educiranje javnosti;

(b)

donošenje okvira politika kojima se potiče uvođenje najboljih dostupnih tehnologija;

(c)

poticanje uvođenja transparentnih i neobmanjujućih programa održivosti koji se temelje na činjenicama, posebno za MSP-ove;

(d)

otklanjanje povezanih necarinskih prepreka; i

(e)

upućivanje na relevantne međunarodne norme, kao što su konvencije i smjernice ILO-a ili multilateralni sporazumi u području okoliša.

6.   Stranke zajednički jačaju suradnju na trgovinskim aspektima pitanja obuhvaćenih ovim člankom i to, ovisno o slučaju, bilateralno, regionalno i u okviru međunarodnih i multilateralnih foruma, među ostalim razmjenom informacija, najbolje prakse i informativnih inicijativa.

Članak 19.12.

Trgovina i odgovorno poslovno ponašanje i upravljanje opskrbnim lancem

1.   Stranke prepoznaju važnost odgovornog poslovnog ponašanja i praksi društveno odgovornog poslovanja, uključujući odgovorno upravljanje opskrbnim lancem, te ulogu trgovine u ostvarivanju tog cilja.

2.   S obzirom na stavak 1. svaka stranka:

(a)

promiče relevantne međunarodne instrumente kao što su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Tripartitna deklaracija ILO-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, Globalni sporazum Ujedinjenih naroda i Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima: provedba okvira Ujedinjenih naroda „Zaštita, poštovanje i pomoć”, koje je odobrilo Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava u svojoj Rezoluciji A/HRC/RES/17/4 od 16. lipnja 2011. (dalje u tekstu „Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima”) među ostalim podupiranjem njihova širenja i upotrebe; i

(b)

promiče društveno odgovorno poslovanje i odgovorno poslovno ponašanje, uključujući odgovorno upravljanje opskrbnim lancem, izradom okvira politike kojima se potiče poduzeća da primjenjuju relevantne prakse.

3.   Stranke prepoznaju korisnost međunarodnih sektorskih smjernica u područjima društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja te promiču zajednički rad u tom pogledu. Stranke provode mjere za promicanje primjene tih smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja i njihovih dopuna. Kao članice Odbora FAO-a za svjetsku sigurnost opskrbe hranom stranke promiču i informiranost o „Načelima za odgovorno ulaganje u poljoprivredne i prehrambene sustave” i „Dobrovoljnim smjernicama o odgovornom upravljanju posjedom zemljišta, ribolovnih područja i šuma u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom”.

4.   Stranke zajednički jačaju suradnju na trgovinskim aspektima pitanja obuhvaćenih ovim člankom i to, ovisno slučaju, bilateralno, regionalno i u okviru međunarodnih foruma, među ostalim razmjenom informacija, najbolje prakse i informativnih inicijativa.

Članak 19.13.

Znanstvene i tehničke informacije

1.   Pri utvrđivanju ili provedbi mjera zaštite okoliša ili uvjeta rada koje mogu utjecati na trgovinu ili ulaganja stranke uzimaju u obzir dostupne znanstvene i tehničke informacije, relevantne međunarodne norme, smjernice i preporuke.

2.   U skladu s predostrožnim pristupom (106), ako postoje rizici od ozbiljne ili nepopravljive štete za okoliš ili sigurnost i zdravlje na radu, nedostatak potpune znanstvene sigurnosti ne upotrebljava se kao razlog za sprečavanje stranke da donese odgovarajuće mjere za sprečavanje takve štete.

3.   Mjere iz stavka 2. ne primjenjuju se na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije ili prikriveno ograničavanje međunarodne trgovine.

Članak 19.14.

Transparentnost

Radi pružanja informacija o razvoju i provedbi takvih mjera, svaka stranka, u mjeri u kojoj je to moguće i primjereno, zainteresiranim osobama i dionicima daje razumnu mogućnost da iznesu primjedbe o:

(a)

mjerama zaštite okoliša ili uvjeta rada koje mogu utjecati na trgovinu ili ulaganja; i

(b)

trgovinskim ili ulagačkim mjerama koje mogu utjecati na zaštitu okoliša ili uvjeta rada.

Članak 19.15.

Odbor za trgovinu i održivi razvoj

1.   Ovim se člankom dopunjuje i dodatno razrađuje članak 24.4. (Posebni odbori).

2.   Odbor za trgovinu i održivi razvoj u vezi s ovim poglavljem ima sljedeće funkcije:

(a)

obavlja zadaće iz članka 26.13. (Mjere za postizanje usklađenosti) stavka 3. točke (b);

(b)

pridonosi radu Odbora za trgovinu na pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem, među ostalim u vezi s temama za raspravu s domaćim savjetodavnim skupinama iz članka 24.6. (Domaće savjetodavne skupine); i

(c)

razmatra sva druga pitanja povezana s ovim poglavljem kako su stranke dogovorile.

3.   Odbor za trgovinu i održivi razvoj nakon svakog svojeg sastanka objavljuje izvješće.

4.   Svaka stranka dužna je uzeti u obzir priopćenja i mišljenja javnosti o pitanjima koja se odnose na ovo poglavlje. Stranka može prema potrebi o takvim priopćenjima i mišljenjima obavijestiti domaće savjetodavne skupine uspostavljene na temelju članka 24.6. (Domaće savjetodavne skupine) te kontaktnu točku druge stranke određenu u skladu s člankom 19.16. (Kontaktne točke).

Članak 19.16.

Kontaktne točke

Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka određuje kontaktnu točku kako bi se olakšale komunikacija i koordinacija između stranaka o pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem i obavješćuje drugu stranku o njezinim podacima za kontakt. Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku ako se ti podaci za kontakt promijene.

POGLAVLJE 20.

Trgovinska i gospodarska suradnja s maorima

Članak 20.1.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Aotearoa Novi Zeland” znači Novi Zeland, stranka ovog Sporazuma. „Aotearoa” maorski je naziv za Novi Zeland;

(b)

„te ao Māori” znači svjetonazor Maora, koji se temelji na holističkom pristupu životu;

(c)

„mātauranga Māori” znači tradicionalno znanje Maora koje se odnosi na te ao Māori;

(d)

„tikanga Māori” znači maorski protokoli, običaji i uobičajena praksa;

(e)

„kaupapa Māori” znači pristup ukorijenjen u te ao Māori;

(f)

„maorski pristupi odnosima” odnosi se na princip whakapapa, odnosno obiteljske veze, i izgradnju snažnih odnosa, što su temeljne i neizostavne vrijednosti načela te ao Māori i vodeća načela načina na koji Maori uspostavljaju odnose;

(g)

„dobrobit” iz perspektive svjetonazora te ao Māori znači postizanje ravnoteže i međupovezanost brojnih čimbenika potrebnih kako bi pojedinci i skupine bili uistinu dobro i kako bi napredovali, a uključuje taha tinana (tijelo), taha hinengaro (um), taha wairua (duh), whenua (zemlju), whakapapa (rodoslovlje) i kaitiakitanga (skrbništvo); pojam „dobrobit” može uključivati i okolišne, gospodarske i kulturne aspekte;

(h)

„taonga” znači vrlo vrijedan ili cijenjen predmet, element, prirodni resurs ili posjed, koji može biti materijalan ili nematerijalan;

(i)

„mānuka” je maorska riječ koja se upotrebljava isključivo za stablo Leptospermum scoparium (manuka) koje se uzgaja u Aotearoi Novom Zelandu i proizvode, uključujući med i ulje, koji se dobivaju od tog stabla. Mānuka (ortografske inačice uključuju inačice „manuka” i „maanuka”) kulturološki je važna za Maore kao taonga i tradicionalni lijek; i

(j)

„wāhine Māori” znači autohtono žensko stanovništvo Aotearoe Novog Zelanda.

Članak 20.2.

Kontekst i svrha

1.   Stranke potvrđuju da je te Tiriti o Waitangi/Ugovor iz Waitangija temeljni dokument od ustavne važnosti za Aotearou Novi Zeland.

2.   Stranke prepoznaju važnost međunarodne trgovine za omogućivanje i unapređenje dobrobiti Maora te izazove na koje Maori mogu nailaziti pri iskorištavanju mogućnosti za trgovinu i ulaganja koje proizlaze iz međunarodne trgovine.

3.   Ovim se poglavljem nastoji uspostaviti suradnja kako bi se pridonijelo nastojanjima Aotearoe Novog Zelanda da omogući i unaprijedi gospodarske težnje i dobrobit Maora.

4.   Stranke prepoznaju da je važno da se suradnja na temelju ovog poglavlja provodi, kad je riječ o Aotearoi Novom Zelandu, na način koji je u skladu s te Tiriti o Waitangi/Ugovorom iz Waitangija i prema potrebi u skladu s načelima te ao Māori, mātauranga Māori, tikanga Māori i kaupapa Māori.

5.   Stranke prepoznaju da maorski pristupi, u skladu s načelima te ao Māori, mātauranga Māori, tikanga Māori i kaupapa Māori, mogu pridonijeti oblikovanju i provedbi politika i programa u Aotearoi Novom Zelandu kojima se štite i promiču trgovinske i gospodarske težnje Maora.

6.   Stranke prepoznaju vrijednost povećanog sudjelovanja Maora u međunarodnoj trgovini i ulaganjima, uključujući digitalnu trgovinu. Kad je riječ o Aotearoi Novom Zelandu, to uključuje promicanje maorskih pristupa odnosima, u skladu s načelima te ao Māori, mātauranga Māori, tikanga Māori i kaupapa Māori.

7.   Stranke prepoznaju vrijednost potencijalnog poboljšanja međuljudskih veza na temelju mogućnosti koje ovo poglavlje pruža za obje stranke.

Članak 20.3.

Međunarodni instrumenti

1.   Stranke primaju na znanje:

(a)

Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda, donesenu u New Yorku 13. rujna 2007., i stajališta svake stranke o toj deklaraciji;

(b)

Konvenciju Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, donesenu u Parizu 20. listopada 2005.;

(c)

Program održivog razvoja do 2030.

(d)

svoja prava i odgovornosti na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti; i

(e)

Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima Ujedinjenih naroda.

Članak 20.4.

Odredbe ovog Sporazuma koje pogoduju Maorima

Uz ovo poglavlje postoje posebne odredbe i u drugim poglavljima ovog Sporazuma kojima se nastoji povećati sudjelovanje Maora u mogućnostima za trgovinu i ulaganja koje proizlaze iz ovog Sporazuma, a koje, kad je riječ o Aotearoi Novom Zelandu, dodatno pridonose mogućnostima Maora da ostvare svoja prava i interese na temelju te Tiriti o Waitangi/Ugovora iz Waitangija. Takve odredbe uključuju:

(a)

poglavlje 2. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu), uključujući manuku, med od manuke, ulje od manuke i drugu robu od interesa za Maore;

(b)

poglavlje 7. (Održivi prehrambeni sustavi), uključujući suradnju u pogledu znanja, sudjelovanja i vodstva autohtonih naroda u prehrambenim sustavima, u skladu s nacionalnim okolnostima na temelju članka 7.4. (Suradnja radi poboljšanja održivosti prehrambenih sustava);

(c)

poglavlje 10. (Trgovina uslugama i ulaganja);

(d)

poglavlje 12. (Digitalna trgovina);

(e)

poglavlje 14. (Javna nabava);

(f)

poglavlje 18. (Intelektualno vlasništvo);

(g)

poglavlje 19. (Trgovina i održivi razvoj), uključujući wāhine Māori na temelju članka 19.4. (Trgovina i rodna ravnopravnost);

(h)

poglavlje 21. (Mala i srednja poduzeća);

(i)

poglavlje 24. (Institucionalne odredbe), uključujući, kad je riječ o Aotearoi Novom Zelandu, zastupljenost Maora u domaćim savjetodavnim skupinama iz članka 24.6. (Domaće savjetodavne skupine) i Forumu civilnog društva na temelju članka 24.7. (Forum civilnog društva); i

(j)

poglavlje 25. (Iznimke i opće odredbe), među ostalim o te Tiriti o Waitangi/Ugovoru iz Waitangija na temelju članka 25.6. (Tiriti o Waitangi/Ugovor iz Waitangija).

Članak 20.5.

Aktivnosti suradnje

1.   Stranke potvrđuju da se suradnja u okviru ovog poglavlja provodi unutar postojećeg okvira utvrđenog Sporazumom o partnerstvu i ovisno o resursima dostupnima svakoj stranci (107).

2.   Kako bi postigle ciljeve utvrđene u ovom poglavlju, stranke aktivnosti suradnje mogu koordinirati s Maorima kad je riječ o Aotearoi Novom Zelandu, a prema potrebi i s drugim relevantnim dionicima. Te aktivnosti suradnje mogu uključivati:

(a)

suradnju radi poboljšanja mogućnosti poduzeća u vlasništvu Maora da pristupe prilikama za trgovinu i ulaganja stvorenima ovim Sporazumom i iskoriste ih;

(b)

suradnju na razvoju veza između poduzeća iz Unije i poduzeća u vlasništvu Maora, s posebnim naglaskom na MSP-ove, kako bi se olakšao pristup novim i postojećim opskrbnim lancima, omogućile i ojačale prilike za digitalnu trgovinu i olakšala suradnja poduzeća na trgovini maorskim proizvodima;

(c)

potporu znanstvenim i istraživačkim vezama i vezama u području inovacija, prema potrebi, između Unije i maorskih zajednica, u skladu sa Sporazumom o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Vlade Novog Zelanda (108); i

(d)

suradnju i razmjenu informacija i iskustava o oznakama zemljopisnog podrijetla.

3.   Pri provedbi aktivnosti suradnje iz stavka 2. svaka stranka može pozvati relevantne dionike i, kad je riječ o Aotearoi Novom Zelandu, Maore, u skladu s te Tiriti o Waitangi/Ugovorom iz Waitangija, da iznesu svoje mišljenje i sudjeluju u tim aktivnostima.

4.   Sva suradnja odvija se na zahtjev stranke, prema međusobno dogovorenim uvjetima u pogledu svake aktivnosti suradnje.

Članak 20.6.

Institucionalni mehanizam

1.   U skladu s člankom 24.2.(Funkcije Odbora za trgovinu) stavkom 1. točkom (b) Odbor za trgovinu nadzire i olakšava provedbu i primjenu, među ostalim, ovog poglavlja.

2.   U skladu s člankom 24.6. (Domaće savjetodavne skupine) domaća savjetodavna skupina svake stranke (109) savjetuje tu stranku o pitanjima obuhvaćenima ovim Sporazumom, uključujući ona pitanja koja su obuhvaćena ovim poglavljem, te može dati preporuke o provedbi ovog poglavlja.

3.   U skladu s člankom 24.7. (Forum civilnog društva) Forum civilnog društva (110), koji okuplja neovisne organizacije civilnog društva osnovane na području stranaka, uključujući članove domaćih savjetodavnih skupina, provodi dijalog o provedbi ovog Sporazuma, među ostalim o provedbi ovog poglavlja.

4.   Zajednički odbor osnovan na temelju članka 53. stavka 1. Sporazuma o partnerstvu prati razvoj općeg odnosa između stranaka te razmjenjuje mišljenja i daje prijedloge o svim pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući pitanja koja nisu obuhvaćena ovim Sporazumom.

Članak 20.7.

Neprimjena rješavanja sporova

Poglavlje 26. (Rješavanje sporova) ne primjenjuje se na ovo poglavlje.

POGLAVLJE 21.

Mala i srednja poduzeća

Članak 21.1.

Ciljevi

Stranke prepoznaju važnost MSP-ova u bilateralnim trgovinskim i ulagačkim odnosima stranaka i potvrđuju svoju predanost nastojanjima da MSP-ovima omoguće da iskoriste prednosti ovog Sporazuma.

Članak 21.2.

Razmjena informacija

1.   Svaka stranka uspostavlja ili održava digitalni medij, kao što je posebna internetska stranica za MSP-ove, koja javnosti u Uniji i Novom Zelandu omogućuje jednostavan pristup informacijama u vezi s ovim Sporazumom, uključujući:

(a)

sažetak ovog Sporazuma; i

(b)

informacije za MSP-ove koje uključuju:

i.

opis odredaba ovog Sporazuma za koje svaka stranka smatra da su važne za MSP-ove iz obiju stranaka; i

ii.

sve dodatne informacije za koje stranka smatra da bi mogle biti korisne MSP-ovima koji žele iskoristiti mogućnosti predviđene ovim Sporazumom.

2.   Svaka stranka putem digitalnog medija iz stavka 1. omogućuje pristup:

(a)

tekstu ovog Sporazuma, uključujući njegove priloge i dodatke, a posebno tarifne rasporede i pravila o podrijetlu za određene proizvode;

(b)

istovrijednom digitalnom mediju druge stranke; i

(c)

informacijama svojih javnih tijela i drugih odgovarajućih subjekata za koje stranka smatra da bi bile korisne osobama koje su zainteresirane za trgovanje, ulaganje ili poslovanje u toj stranci.

3.   Informacije iz stavka 2. točke (c) prema potrebi uključuju sljedeće:

(a)

carinske propise i postupke uvoza, izvoza i provoza te relevantne obrasce, dokumente i druge povezane informacije;

(b)

sanitarne i fitosanitarne mjere kako se zahtijeva poglavljem 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere);

(c)

tehničke propise i druga pitanja kako se zahtijeva poglavljem 9. (Tehničke prepreke trgovini);

(d)

pravila o javnoj nabavi, bazu podataka s obavijestima o javnoj nabavi i drugim relevantnim informacijama u skladu s poglavljem 14. (Javna nabava);

(e)

propise i postupke koji se odnose na prava intelektualnog vlasništva kako se zahtijeva u poglavlju 18. (Intelektualno vlasništvo);

(f)

postupke registracije poduzeća; i

(g)

druge informacije za koje stranka smatra da mogu pomoći MSP-ovima.

4.   Svaka stranka putem digitalnog medija iz stavka 1., primjerice putem internetske poveznice na internetskoj stranici na bazu podataka koja se može pretraživati ili na sličan način, pruža pristup sljedećim informacijama o određenom proizvodu i općim informacijama o proizvodu u odnosu na svoje tržište:

(a)

carinskim stopama i kvotama, uključujući najpovlašteniju naciju, stope za zemlje koje nisu najpovlaštenija nacija te povlaštene stope i carinske kvote;

(b)

trošarinama;

(c)

porezima (porez na dodanu vrijednost ili porez na promet);

(d)

carinskim ili drugim naknadama, uključujući druge naknade specifične za proizvode;

(e)

pravilima o podrijetlu kako je utvrđeno u poglavlju 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom);

(f)

povratu, odgodi plaćanja ili drugim oblicima olakšica kojima se smanjuju ili vraćaju carine ili izuzima od plaćanja carina;

(g)

kriterijima na temelju kojih se određuje carinska vrijednost robe;

(h)

drugim carinskim mjerama;

(i)

informacijama potrebnima za postupke uvoza; i

(j)

informacijama o necarinskim mjerama ili propisima.

5.   Svaka stranka redovito ili na zahtjev druge stranke ažurira informacije stavljene na raspolaganje na temelju ovog članka kako bi osigurala da su ažurirane i točne.

6.   Svaka stranka osigurava da su informacije iz ovog članka predočene na način koji MSP-ovi mogu jednostavno upotrijebiti. Svaka stranka nastoji objaviti takve informacije na engleskom jeziku.

7.   Stranka ne naplaćuje naknadu za pristup informacijama iz ovog članka osobi iz bilo koje stranke.

Članak 21.3.

Kontaktne točke za MSP-ove

1.   Svaka stranka određuje kontaktnu točku za MSP-ove odgovornu za obavljanje funkcija navedenih u ovom članku i obavješćuje drugu stranku o podacima za kontakt kontaktne točke za MSP-ove. Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku o svim izmjenama tih podataka za kontakt.

2.   Kontaktne točke za MSP-ove:

(a)

osiguravaju da se u provedbi ovog Sporazuma u obzir uzimaju potrebe MSP-ova kako bi MSP-ovi iz obiju stranaka mogli iskoristiti ovaj Sporazum;

(b)

osiguravaju da informacije iz članka 21.2. (Razmjena informacija) budu ažurirane i relevantne za MSP-ove. Stranka može preko kontaktne točke za MSP-ove predložiti da se dodatne informacije koje druga stranka može uključiti u informacije pružaju u skladu s člankom 21.2. (Razmjena informacija);

(c)

ispituju sva pitanja relevantna za MSP-ove u vezi s provedbom ovog Sporazuma, uključujući:

i.

razmjenu informacija i suradnju, prema potrebi, kako bi se Odboru za trgovinu olakšalo obavljanje njegove zadaće praćenja i provedbe aspekata ovog Sporazuma koji se odnose na MSP-ove; i

ii.

pružanje pomoći odborima, kontaktnim točkama i radnim skupinama koji se osnivaju ovim Sporazumom pri razmatranju pitanja važnih za MSP-ove;

(d)

Odboru za trgovinu zajednički ili samostalno podnose periodična izvješća o svojim aktivnostima; i

(e)

razmatraju druge teme o kojima se stranke dogovore, a koje proizlaze iz ovog Sporazuma i odnose se na MSP-ove.

3.   Kontaktne točke za MSP-ove sastaju se prema potrebi i obavljaju svoj posao osobno ili na drugi odgovarajući način, što može uključivati elektroničku poštu, videokonferenciju ili druga sredstva.

4.   Kontaktne točke za MSP-ove mogu u obavljanju svojih aktivnosti nastojati surađivati sa stručnjacima i vanjskim organizacijama, prema potrebi.

Članak 21.4.

Neprimjena rješavanja sporova

Poglavlje 26. (Rješavanje sporova) ne primjenjuje se na ovo poglavlje.

POGLAVLJE 22.

Dobra regulatorna praksa i regulatorna suradnja

Članak 22.1.

Opća načela

1.   Svaka stranka slobodna je odrediti svoj pristup dobroj regulatornoj praksi i regulatornoj suradnji na temelju ovog Sporazuma na način koji je u skladu s njezinim pravnim okvirom, praksom i temeljnim načelima (111) na kojima se temelji njezin regulatorni sustav upravljanja.

2.   Ništa u ovom poglavlju ne tumači se kao da se od stranke zahtijeva da:

(a)

odstupi od domaćih postupaka za pripremu i donošenje regulatornih mjera;

(b)

poduzme radnje koje bi ugrozile ili narušile postizanje cilja javne politike u okviru određene regulatorne mjere;

(c)

poduzme radnje koje bi ugrozile ili ometale pravodobno donošenje regulatornih mjera za ostvarenje njezinih ciljeva javne politike; ili

(d)

ostvari bilo koji konkretan regulatorni ishod.

3.   Svaka stranka slobodna je utvrditi svoje regulatorne prioritete te izraditi i donijeti regulatorne mjere za rješavanje tih regulatornih prioriteta uz osiguravanje razina zaštite koje smatra primjerenima.

Članak 22.2.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„regulatorno tijelo” znači:

i.

za Uniju, Europska komisija; i

ii.

za Novi Zeland, izvršna Vlada Novog Zelanda;

(b)

„regulatorne mjere” znači, osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno:

i.

za Uniju:

(A)

uredbe i direktive, kako je utvrđeno u članku 288. UFEU-a; i

(B)

delegirani i provedbeni akti, kako je utvrđeno u članku 290. odnosno članku 291. UFEU-a;

ii.

za Novi Zeland:

(A)

vladini prijedlozi zakona koji mogu postati javni akti Parlamenta Novog Zelanda, osim u svrhe članka 22.9. (Periodično preispitivanje regulatornih mjera na snazi) i članka 22.10. (Pristup regulatornim mjerama) u kojima to znači javni akti Parlamenta Novog Zelanda; i

(B)

propisi doneseni uredbom vlade (Order in Council).

Članak 22.3.

Područje primjene

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na regulatorne mjere koje je regulatorno tijelo stranke donijelo ili pokrenulo u pogledu bilo kojeg pitanja obuhvaćenog ovim Sporazumom.

2.   Podrazumijeva se da se ovo poglavlje ne primjenjuje na regulatorna tijela i regulatorne mjere, prakse ili pristupe država članica.

Članak 22.4.

Transparentnost postupaka i mehanizama

1.   Regulatorno tijelo svake stranke javno i besplatno objavljuje opise općih postupaka i mehanizama koje njezino regulatorno tijelo primjenjuje u pripremi, razvoju, evaluaciji i preispitivanju svojih regulatornih mjera. To čini putem digitalnog medija.

2.   Opisi općih postupaka i mehanizama iz stavka 1. odnose se na sve relevantne smjernice, pravila ili postupke, uključujući one koji se odnose na omogućivanje javnosti da dostavi primjedbe.

Članak 22.5.

Interna koordinacija promjena regulatornog okvira (112)

U skladu s člankom 22.4. (Transparentnost postupaka i mehanizama), regulatorno tijelo svake stranke održava interne postupke ili mehanizme za internu koordinaciju, savjetovanje i preispitivanje radi pripreme ili razvoja regulatornih mjera. Takvim se postupcima ili mehanizmima, među ostalim, nastoji:

(a)

poticati dobru regulatornu praksu, uključujući praksu iz ovog poglavlja;

(b)

otkrivati i izbjegavati nepotrebno udvostručavanje i nedosljedne zahtjeve u regulatornim mjerama stranke;

(c)

osigurati usklađenost s međunarodnim obvezama u području trgovine i ulaganja; i

(d)

promicati razmatranje učinaka regulatornih mjera koje se pripremaju ili razvijaju, što može uključivati učinke na MSP-ove.

Članak 22.6.

Rano informiranje o planiranim regulatornim mjerama (113)

1.   Svaka stranka najmanje jedanput godišnje sastavlja popis planiranih važnih regulatornih mjera (114) za koje opravdano očekuje da će se donijeti u roku od godinu dana te taj popis ili popise javno objavljuje.

2.   Regulatorno tijelo svake stranke trebalo bi za svaku važnu regulatornu mjeru iz stavka 1. što prije javno objaviti:

(a)

kratak opis njezina područja primjene i ciljeva; i

(b)

procijenjeni vremenski okvir za njezino donošenje, uključujući prilike za javno savjetovanje.

Članak 22.7.

Javno savjetovanje

1.   Pri pripremi ili izradi važnih regulatornih mjera regulatorno tijelo svake stranke u mjeri u kojoj je to moguće i primjereno:

(a)

stavlja na raspolaganje javnosti, primjerice objavljivanjem nacrta regulatornih mjera ili savjetodavnih dokumenata, dovoljno pojedinosti o tim regulatornim mjerama kako bi svaka osoba mogla ocijeniti hoće li i na koji način te mjere znatno utjecati na njezine interese;

(b)

svakoj osobi na nediskriminirajućoj osnovi pruža razumne prilike da dostavi primjedbe; i

(c)

uzima u obzir dostavljene primjedbe.

2.   Regulatorno tijelo svake stranke osigurava javnu dostupnost informacija putem digitalnih sredstava, poželjno putem posebnog elektroničkog portala, radi pružanja informacija i primanja primjedaba povezanih s javnim savjetovanjem.

3.   Regulatorno tijelo svake stranke nastoji osigurati javnu dostupnost sažetka rezultata savjetovanja i primljenih primjedaba, osim u mjeri u kojoj je to nužno za zaštitu povjerljivih informacija ili prikrivanje osobnih podataka ili neprimjerenog sadržaja.

Članak 22.8.

Procjena učinka

1.   Regulatorno tijelo svake stranke potvrđuje svoju namjeru da, u skladu sa svojim odgovarajućim pravilima i postupcima, provede procjenu učinka važnih regulatornih mjera koje priprema.

2.   Za provedbu procjene učinka regulatorno tijelo svake stranke promiče utvrđivanje i razmatranje:

(a)

potrebe za regulatornom mjerom, uključujući prirodu i važnost pitanja koje se nastoji urediti regulatornom mjerom;

(b)

svih izvedivih i prikladnih regulatornih ili neregulatornih opcija kojima bi se postigli ciljevi javne politike stranke, uključujući opciju nereguliranja;

(c)

u mjeri u kojoj je to moguće i relevantno, moguće društvene i gospodarske učinke te učinke na okoliš tih mogućnosti, kao što su učinci na međunarodnu trgovinu i ulaganja ili učinci na MSP-ove; i

(d)

načina na koji se mogućnosti koje se razmatraju odnose na relevantne međunarodne norme, uključujući razlog za bilo kakva odstupanja, ako je primjereno.

3.   Regulatorno tijelo stranke za svaku procjenu učinka koju je provelo za regulatornu mjeru izvješćuje o čimbenicima koje je uzelo u obzir u svojoj procjeni i sastavlja sažetak relevantnih nalaza. Te se informacije javno objavljuju najkasnije kad regulatorna mjera na koju se odnose postane javno dostupna.

Članak 22.9.

Periodično preispitivanje regulatornih mjera na snazi

1.   U skladu s člankom 22.4. (Transparentnost postupaka i mehanizama) regulatorno tijelo svake stranke održava postupke ili mehanizme za promicanje periodičnog preispitivanja regulatornih mjera na snazi.

2.   Regulatorno tijelo svake stranke nastoji osigurati da se u okviru periodičnih preispitivanja, prema potrebi, razmotri sljedeće:

(a)

postoje li mogućnosti za djelotvornije i učinkovitije postizanje ciljeva javne politike stranke (115); i

(b)

je li vjerojatno da će regulatorne mjere koje se preispituju i dalje biti prikladne.

3.   Regulatorno tijelo svake stranke, u mjeri u kojoj je to moguće i primjereno, javno objavljuje sve planove za takvo periodično preispitivanje, kao i rezultate preispitivanja regulatornih mjera na snazi.

Članak 22.10.

Pristup regulatornim mjerama

Svaka stranka osigurava da se regulatorne mjere koje su na snazi objavljuju u namjenskom registru ili putem jedinstvenog digitalnog medija koji je javno dostupan, pretraživ i besplatan i koji se redovito ažurira.

Članak 22.11.

Regulatorna suradnja

1.   Stranke prepoznaju vrijednost stvaranja jednostavnog mehanizma za utvrđivanje potencijalnih mogućnosti za uspostavu međusobne regulatorne suradnje.

2.   Stranka može drugoj stranci predložiti aktivnost regulatorne suradnje. Svoj prijedlog prosljeđuje kontaktnoj točki druge stranke određenoj u skladu s člankom 22.12. (Kontaktne točke za regulatornu suradnju).

3.   Prijedlozi mogu uključivati:

(a)

bilateralne razmjene informacija o pristupima regulatornoj suradnji; ili

(b)

neformalnu suradnju nadležnih tijela.

4.   Druga stranka odgovara na prijedlog u razumnom roku.

5.   Aktivnosti regulatorne suradnje mogu provoditi, prema potrebi i ako se regulatorna tijela s tim slože, relevantni odjeli, ministarstva ili agencije u svakoj stranci.

Članak 22.12.

Kontaktne točke za regulatornu suradnju

Odmah nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka određuje kontaktnu točku nadležnu za koordiniranje aktivnosti regulatorne suradnje na temelju članka 22.11. (Regulatorna suradnja) i obavješćuje drugu stranku o njezinim podacima za kontakt. Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku ako se ti podaci za kontakt promijene.

Članak 22.13.

Neprimjena rješavanja sporova

Poglavlje 26. (Rješavanje sporova) ne primjenjuje se na ovo poglavlje.

POGLAVLJE 23.

Transparentnost

Članak 23.1.

Ciljevi

1.   Prepoznajući mogući utjecaj svojega regulatornog okruženja na međusobnu trgovinu i ulaganja, stranke gospodarskim subjektima, posebno MSP-ovima, nastoje osigurati predvidljivo regulatorno okruženje i učinkovite postupke.

2.   Stranke potvrđuju svoje obveze u pogledu transparentnosti na temelju Sporazuma o WTO-u te odredbe utvrđene u ovom poglavlju proizlaze iz tih obveza.

Članak 23.2.

Definicija

Za potrebe ovog poglavlja „upravna odluka” znači odluka ili mjera s pravnim učinkom koja se u pojedinačnom slučaju primjenjuje na određenu osobu, robu ili uslugu, a obuhvaća nedonošenje upravne odluke ako se tako zahtijeva pravom stranke.

Članak 23.3.

Objava

1.   Svaka stranka osigurava da se njezini zakoni, drugi propisi, postupci i upravne odluke opće primjene u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim ovim Sporazumom odmah objavljuju putem službeno određenog medija i, ako je izvedivo, u elektroničkom obliku, ili da se drukčije stavljaju na raspolaganje tako da se o njima svatko može informirati.

2.   Svaka stranka u mjeri u kojoj je to moguće i primjereno obrazlaže cilj i temelj zakona, drugih propisa, postupaka i upravnih odluka opće primjene iz stavka 1.

3.   Svaka stranka u mjeri u kojoj je to moguće i primjereno predviđa razumno razdoblje između objave i stupanja na snagu svojih zakona i drugih propisa u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim ovim Sporazumom.

Članak 23.4.

Upiti

1.   Svaka stranka održava odgovarajuće mehanizme za odgovaranje na upite bilo koje osobe u pogledu bilo kojih zakona ili drugih propisa u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim ovim Sporazumom.

2.   Na zahtjev stranke druga stranka odmah dostavlja informacije i odgovara na pitanja o bilo kojem zakonu ili drugom propisu, bilo da je na snazi ili u planu, u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim ovim Sporazumom, osim ako je na temelju nekog drugog poglavlja ovog Sporazuma uspostavljen poseban mehanizam.

Članak 23.5.

Upravni postupci

1.   Svaka stranka sve zakone, druge propise, postupke i upravne odluke opće primjene u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim ovim Sporazumom primjenjuje na objektivan, nepristran i razuman način.

2.   Kad se zbog primjene zakona, drugih propisa, postupaka i upravnih odluka opće primjene kako su navedeni u stavku 1. pokrene upravni postupak koji se odnosi na određene osobe, robu ili usluge druge stranke, svaka stranka:

(a)

nastoji osobama na koje se upravni postupak izravno odnosi o tome dostaviti primjerenu obavijest, u skladu sa svojim pravom, uključujući opis naravi postupka, izjavu pravnog tijela pred kojim je postupak pokrenut i opći opis svih spornih pitanja; i

(b)

takvim osobama pruža razumnu mogućnost za iznošenje činjenica i argumenata koji podupiru njihova stajališta prije bilo kakve konačne upravne odluke, u mjeri u kojoj to dopuštaju vrijeme, narav postupka i javni interes.

Članak 23.6.

Žalba i preispitivanje

1.   Svaka stranka uspostavlja ili zadržava redovne, arbitražne ili upravne sudove ili postupke za potrebe brzog preispitivanja i, ako je opravdano, ispravka upravnih odluka koje se odnose na pitanja obuhvaćena ovim Sporazumom. Svaka stranka osigurava da njezini redovni, arbitražni ili upravni sudovi žalbene postupke ili postupke preispitivanja provode nepristrano i na nediskriminirajući način. Ti sudovi moraju biti nepristrani i neovisni o tijelu kojem su povjerene ovlasti za upravno izvršenje.

2.   Kad je riječ o sudovima ili postupcima kako su navedeni u stavku 1., svaka stranka osigurava da stranke pred takvim sudovima ili one koje sudjeluju u takvim postupcima imaju pravo na:

(a)

razumnu priliku da potkrijepe ili brane svoja stajališta; i

(b)

odluku koja se temelji na dokazima i podnesenoj evidenciji ili, ako je tako propisano njezinim pravom, na evidenciji upravnog tijela.

3.   Svaka stranka osigurava da odluku iz stavka 2. točke (b), podložno žalbi ili daljnjem preispitivanju kako je predviđeno u njezinu pravu, provodi tijelo kojem su povjerene ovlasti za upravno izvršenje.

Članak 23.7.

Odnos prema drugim poglavljima

Odredbe utvrđene u ovom poglavlju dopunjuju posebna pravila utvrđena u drugim poglavljima ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 24.

Institucionalne odredbe

Članak 24.1.

Odbor za trgovinu

1.   Stranke osnivaju Odbor za trgovinu koji čine predstavnici obiju stranaka i koji nadzire postizanje ciljeva ovog Sporazuma. Svaka stranka može Odboru za trgovinu uputiti bilo koje pitanje koje se odnosi na provedbu, primjenu i tumačenje ovog Sporazuma.

2.   Odbor za trgovinu sastaje se najkasnije šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Osim ako se predstavnici stranaka dogovore drukčije, Odbor za trgovinu nakon toga sastaje se jedanput godišnje ili bez nepotrebne odgode na zahtjev bilo koje stranke.

3.   Sastanci Odbora za trgovinu održavaju se naizmjence u Bruxellesu i Wellingtonu, osim ako se predstavnici stranaka dogovore drukčije. Sastanak Odbora za trgovinu održava se osobno ili drugim odgovarajućim sredstvima komunikacija o kojima se dogovore predstavnici stranaka.

4.   Odborom za trgovinu supredsjedaju novozelandski ministar nadležan za trgovinu i član Europske komisije nadležan za trgovinu ili osobe koje oni odrede.

Članak 24.2.

Funkcije Odbora za trgovinu

1.   Odbor za trgovinu:

(a)

razmatra načine daljnjeg jačanja trgovine i ulaganja između stranaka;

(b)

nadzire i olakšava provedbu i primjenu ovog Sporazuma;

(c)

nadzire, usmjerava i koordinira rad posebnih odbora i drugih tijela osnovanih u okviru ovog Sporazuma te takvim posebnim odborima i drugim tijelima daje preporuke o radnjama koje trebaju poduzeti;

(d)

razmatra sve prijedloge o izmjeni ovog Sporazuma;

(e)

ne dovodeći u pitanje poglavlje 26. (Rješavanje sporova), nastoji pronaći načine i metode za sprečavanje ili rješavanje problema koji bi mogli nastati u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom ili za rješavanje sporova koji bi mogli nastati u vezi s tumačenjem i primjenom ovog Sporazuma;

(f)

u slučaju pristupanja treće zemlje Uniji ispituje sve učinke tog pristupanja na ovaj Sporazum i dovoljno rano prije datuma pristupanja razmatra sve potrebne prilagodbe ili prijelazne mjere; i

(g)

razmatra sva pitanja od interesa koja se odnose na područje obuhvaćeno ovim Sporazumom, osim onih utvrđenih u točkama od (a) do (f), i raspravlja o njima;

2.   Odbor za trgovinu može:

(a)

odlučiti osnovati posebne odbore ili druga tijela, uz ona osnovana u skladu s člankom 24.4. (Posebni odbori), raspustiti sve takve posebne odbore ili druga tijela i odrediti ili promijeniti njihov sastav, funkciju i zadaće;

(b)

dodijeliti odgovornosti posebnim odborima ili drugim tijelima osnovanima na temelju ovog Sporazuma;

(c)

delegirati neke od svojih ovlasti ili odgovornosti posebnom odboru, osim ovlasti i odgovornosti iz točke (a) ili (d) ovog stavka;

(d)

preporučiti strankama izmjene ovog Sporazuma;

(e)

donijeti odluke o tumačenju odredaba ovog Sporazuma;

(f)

osim u vezi s ovim poglavljem, do kraja četvrte godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, donositi odluke o izmjeni ovog Sporazuma, pod uvjetom da su takve izmjene potrebne za ispravljanje pogrešaka ili za otklanjanje propusta ili drugih nedostataka;

(g)

donositi odluke kako je predviđeno ovim Sporazumom ili davati preporuke u skladu s člankom 24.5. (Odluke i preporuke);

(h)

komunicirati o pitanjima koja se odnose na ovaj Sporazum sa svim zainteresiranim stranama, uključujući privatni sektor, socijalne partnere i organizacije civilnog društva;

(i)

donositi odluke o izmjeni ovog Sporazuma u skladu s člankom 27.1. (Izmjene) stavkom 3. u slučajevima navedenima u članku 24.3. (Izmjena ovog Sporazuma koje donosi Odbor za trgovinu); i

(j)

u izvršavanju svojih funkcija poduzimati druge radnje o kojima se stranke usuglase.

3.   Odbor za trgovinu redovito obavješćuje Zajednički odbor osnovan na temelju članka 53. stavka 1. Sporazuma o partnerstvu o svojim aktivnostima i aktivnostima svojih posebnih odbora ili drugih tijela, ovisno o slučaju, na redovitim sastancima Zajedničkog odbora.

Članak 24.3.

Izmjena ovog Sporazuma koju donosi Odbor za trgovinu

Odbor za trgovinu može donijeti odluke o izmjeni sljedećih dijelova ovog Sporazuma u skladu s, kad je to primjenjivo, relevantnim odredbama uključenima u poglavlja, priloge ili dodatke navedene u nastavku te u skladu s člankom 27.1. (Izmjene) stavkom 3. (116):

(a)

Prilog 2.-A (Rasporedi ukidanja carina);

(b)

poglavlje 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom) i Prilog 3.-A (Uvodne napomene uz pravila o podrijetlu za određene proizvode), Prilog 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), uključujući njegov Dodatak 3.-B-1. (Kvote za proizvode s podrijetlom i alternativna posebna pravila o podrijetlu za određene proizvode iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode)), Prilog 3.-C (Tekst tvrdnje o podrijetlu) i Prilog 3.-D (Izjava dobavljača iz članka 3.3. stavka 4. (Kumulacija podrijetla));

(c)

Prilog 6.-B (Regionalni uvjeti za bilje i biljne proizvode), Prilog 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera), Prilog 6.-D (Smjernice i postupci za reviziju ili provjeru), Prilog 6.-E (Certifikacija) i Prilog 6.-F (Uvozne provjere i naknade);

(d)

Prilog 9.-A (Prihvaćanje ocjenjivanja sukladnosti (dokumenti)), Prilog 9.-B (Motorna vozila i oprema ili njihovi dijelovi), Prilog 9.-C (Aranžman iz članka 9.10. stavka 5. točke (b) za sustavnu razmjenu informacija u vezi sa sigurnošću neprehrambenih proizvoda i povezanim preventivnim, restriktivnim i korektivnim mjerama), Prilog 9.-D (Aranžman iz članka 9.10. stavka 6. za redovitu razmjenu informacija o mjerama poduzetima u vezi s nesukladnim neprehrambenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni člankom 9.10. stavkom 5. točkom (b)) i Prilog 9.-E (Vina i jaka alkoholna pića);

(e)

instrument za uzajamno priznavanje iz članka 10.39. (Uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija) stavka 5. poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja) (117);

(f)

članak 10.9. (Zahtjevi u pogledu rezultata) stavak 1. te Prilog 10.-A (Postojeće mjere) i Prilog 10.-B (Buduće mjere), kako bi se integrirala pravila o zahtjevima u pogledu rezultata u odnosu na osnivanje poslovne jedinice ili poslovanje pružatelja financijskih usluga dogovorena u skladu s člankom 10.9. (Zahtjevi u pogledu rezultata) stavkom 11. poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja);

(g)

Prilog 13. (Popisi energenata, ugljikovodika i sirovina);

(h)

Prilog 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave);

(i)

Prilog 18.-A (Razredi proizvoda) i Prilog 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla);

(j)

članak 19.3. (Multilateralni radni standardi i sporazumi) stavci 3. i 4. poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj);

(k)

Prilog 24. (Poslovnik Odbora za trgovinu);

(l)

Prilog 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova) i Prilog 26.-B (Kodeks ponašanja za članove povjerenstva i posrednike); i

(m)

sve druge odredbe, prilozi ili dodaci za koje je mogućnost takve odluke izričito predviđena u ovom Sporazumu.

Članak 24.4.

Posebni odbori

1.   Osnivaju se sljedeći posebni odbori:

(a)

Odbor za trgovinu robom, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima poglavljem 2. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu), poglavljem 5. (Mjere za zaštitu trgovine) i poglavljem 9. (Tehničke prepreke trgovini);

(b)

Odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima poglavljem 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere) i poglavljem 8. (Dobrobit životinja);

(c)

Odbor za održive prehrambene sustave, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima poglavljem 7. (Održivi prehrambeni sustavi);

(d)

Odbor za vina i jaka alkoholna pića, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima Prilogom 9.-E (Vina i jaka alkoholna pića);

(e)

Odbor za trgovinu i održivi razvoj, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima poglavljem 19. (Trgovina i održivi razvoj); i

(f)

Odbor za ulaganja, usluge, digitalnu trgovinu, javnu nabavu i intelektualno vlasništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, koji se bavi pitanjima obuhvaćenima poglavljem 10. (Trgovina uslugama i ulaganja), poglavljem 11. (Kretanje kapitala, plaćanja i prijenosi), poglavljem 12. (Digitalna trgovina), poglavljem 14. (Javna nabava) i poglavljem 18. (Intelektualno vlasništvo).

2.   Zajednički odbor za carinsku suradnju djeluje pod okriljem Odbora za trgovinu kao poseban odbor, a bavi se pitanjima obuhvaćenima poglavljem 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom), poglavljem 4. (Carina i olakšavanje trgovine) i odredbama o provedbi na granicama i carinskoj suradnji u poglavlju 18. (Intelektualno vlasništvo) te svim drugim odredbama ovog Sporazuma koje se odnose na carinu.

3.   Osim ako je drukčije navedeno u ovom Sporazumu ili ako su predstavnici stranaka dogovorili drukčije, posebni odbori sastaju se jedanput godišnje ili bez nepotrebne odgode na zahtjev bilo koje stranke ili Odbora za trgovinu. Sastanci se održavaju naizmjence u Uniji i Novom Zelandu ili putem bilo kojeg drugog odgovarajućeg sredstva komunikacije prema dogovoru predstavnika stranaka. Posebni odbori dogovaraju se oko rasporeda sastanka i utvrđuju svoj dnevni red.

4.   Posebne odbore čine predstavnici svake stranke te njima supredsjedaju, na odgovarajućoj razini, predstavnici svake stranke.

5.   Svaki posebni odbor može odlučiti o svojem poslovniku, a u nedostatku takvog poslovnika primjenjuje se mutatis mutandis poslovnik Odbora za trgovinu.

6.   S obzirom na pitanja u njihovoj nadležnosti kako su navedena u stavku 1. posebni odbori ovlašteni su:

(a)

pratiti i preispitivati provedbu i funkcioniranje ovog Sporazuma;

(b)

razmatrati tehnička pitanja koja proizlaze iz provedbe ovog Sporazuma, ne dovodeći u pitanje poglavlje 26. (Rješavanje sporova), i raspravljati o njima;

(c)

donositi odluke, ako su predviđene ovim Sporazumom, ili davati preporuke;

(d)

provoditi pripremne radnje koje su potrebne za potporu funkcijama Odbora za trgovinu, među ostalim kad Odbor za trgovinu mora donositi odluke ili preporuke; i

(e)

strankama pružiti forum za razmjenu informacija, raspravu o najboljoj praksi i razmjenu iskustava o provedbi.

7.   S obzirom na pitanja u njihovoj nadležnosti, kako su navedena u stavku 1., posebni odbori:

(a)

dovoljno unaprijed obavješćuju Odbor za trgovinu o rasporedu i dnevnom redu svojih sastanaka;

(b)

izvješćuju Odbor za trgovinu o rezultatima i zaključcima svakog svojeg sastanka; i

(c)

obavljaju sve zadaće koje im je dodijelio i sve odgovornosti koje im je delegirao Odbor za trgovinu.

8.   Osnivanje ili postojanje posebnog odbora ne znači da stranka ne može uputiti pitanje izravno Odboru za trgovinu.

9.   Svaka stranka osigurava da na sastancima posebnog odbora budu zastupljena sva tijela nadležna za pojedinu točku dnevnog reda, na način koji stranka smatra primjerenim, te da se o svakom pitanju može raspravljati na odgovarajućoj razini stručnosti.

Članak 24.5.

Odluke i preporuke

1.   Odluke koje donese Odbor za trgovinu ili, ovisno o slučaju, poseban odbor, obvezujuće su za stranke i sva tijela osnovana na temelju ovog Sporazuma, uključujući povjerenstva iz poglavlja 26. (Rješavanje sporova). Stranke poduzimaju mjere potrebne za provedbu odluka koje je donio Odbor za trgovinu. Preporuke nisu obvezujuće.

2.   Odbor za trgovinu ili, ovisno o slučaju, poseban odbor, donosi odluke i daje preporuke konsenzusom.

Članak 24.6.

Domaće savjetodavne skupine

1.   Svaka stranka u roku od godinu dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma određuje domaću savjetodavnu skupinu. Domaća savjetodavna skupina savjetuje dotičnu stranku o pitanjima obuhvaćenima ovim Sporazumom. Predstavnici domaće savjetodavne skupine biraju se prema načelu uravnotežene zastupljenosti te uključuju neovisne organizacije civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, poslovne organizacije i organizacije poslodavaca te sindikate, koje djeluju u područjima gospodarstva, održivog razvoja, socijalnih pitanja, ljudskih prava i okoliša te drugim područjima. Kad je riječ o Novom Zelandu, domaća savjetodavna skupina uključuje predstavnike Maora. Domaća savjetodavna skupina može se sazvati u različitim sastavima radi rasprave o provedbi različitih odredaba ovog Sporazuma.

2.   Svaka se stranka sastaje sa svojom domaćom savjetodavnom skupinom barem jedanput godišnje. Svaka stranka razmatra stajališta ili preporuke svoje domaće savjetodavne skupine o provedbi ovog Sporazuma.

3.   Radi promicanja informiranosti javnosti o domaćim savjetodavnim skupinama svaka stranka može objaviti popis organizacija koje sudjeluju u njezinoj domaćoj savjetodavnoj skupini, kao i kontaktne točke za domaću savjetodavnu skupinu.

4.   Stranke promiču interakciju između svojih domaćih savjetodavnih skupina.

Članak 24.7.

Forum civilnog društva

1.   Stranke olakšavaju organizaciju Foruma civilnog društva radi održavanja dijaloga o provedbi ovog Sporazuma te na prvom sastanku Odbora za trgovinu dogovaraju operativne smjernice za vođenje Foruma civilnog društva.

2.   Forum civilnog društva nastoji se sastajati u vrijeme održavanja sastanaka Odbora za trgovinu. Stranke mogu olakšati sudjelovanje u Forumu civilnog društva i virtualnim sredstvima.

3.   Forum civilnog društva otvoren je za sudjelovanje neovisnih organizacija civilnog društva osnovanih na područjima stranaka, uključujući članove domaćih savjetodavnih skupina iz članka 24.6. (Domaće savjetodavne skupine). Svaka stranka nastoji promicati uravnoteženu zastupljenost, uključujući nevladine organizacije, poslovne organizacije, organizacije poslodavaca i sindikate koji djeluju u područjima gospodarstva, održivog razvoja, socijalnih pitanja, ljudskih prava, okoliša i drugim područjima. Kad je riječ o Novom Zelandu, Forum civilnog društva uključuje predstavnike Maora.

4.   Predstavnici stranaka koji sudjeluju u Odboru za trgovinu prema potrebi sudjeluju na sjednici Foruma civilnog društva kako bi predstavili informacije o provedbi ovog Sporazuma i uključili se u dijalog s Forumom civilnog društva. Takvom sjednicom supredsjedaju supredsjedatelji Odbora za trgovinu ili osobe koje oni odrede, prema potrebi. Stranke, zajedno ili pojedinačno, objavljuju sve službene izjave dane na Forumu civilnog društva.

POGLAVLJE 25.

Iznimke i opće odredbe

Članak 25.1.

Opće iznimke

1.   Za potrebe poglavlja 2. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu), poglavlja 4. (Carine i olakšavanje trgovine), odjeljka B (Liberalizacija ulaganja) poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja), poglavlja 12. (Digitalna trgovina), poglavlja 13. (Energenti i sirovine) i poglavlja 17. (Poduzeća u državnom vlasništvu) članak XX. GATT-a iz 1994., te njegove napomene za tumačenje i dopunske odredbe, ugrađuju se mutatis mutandis u ovaj Sporazum i postaje njegov dio.

2.   Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi bio sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije između zemalja u kojima prevladavaju slični uvjeti ili prikriveno ograničavanje ulaganja ili trgovine uslugama, ništa u poglavlju 10. (Trgovina uslugama i ulaganja), poglavlju 11. (Kretanje kapitala, plaćanja i prijenosi), poglavlju 12. (Digitalna trgovina), poglavlju 13. (Energenti i sirovine) i poglavlju 17. (Poduzeća u državnom vlasništvu) ne tumači se kao da bilo koju stranku sprečava da donese ili izvršava mjere:

(a)

potrebne radi zaštite javne sigurnosti ili javnog morala ili održavanja javnog reda (118);

(b)

potrebne radi zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka;

(c)

potrebne radi osiguravanja usklađenosti sa zakonima ili drugim propisima koji nisu neusklađeni s odredbama ovog Sporazuma, uključujući one koje se odnose na:

i.

sprečavanje obmanjujućih i prijevarnih radnji ili rješavanje posljedica neispunjavanja ugovornih obveza;

ii.

zaštitu privatnosti osoba u vezi s obradom i širenjem osobnih podataka i zaštitu povjerljivosti osobnih evidencija i računa;

iii.

sigurnost.

3.   U mjeri u kojoj su takve mjere inače neusklađene s poglavljem ili odjeljkom iz stavaka 1. i 2. ovog članka podrazumijeva se da su stranke suglasne u pogledu sljedećeg:

(a)

mjere iz članka XX. točke (b) GATT-a iz 1994. i stavka 2. točke (b) ovog članka uključuju mjere u području okoliša, koje su potrebne za zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka;

(b)

članak XX. točka (g) GATT-a iz 1994. primjenjuje se na mjere koje se odnose na očuvanje živih i neživih neobnovljivih prirodnih resursa; i

(c)

mjere koje se poduzimaju radi provedbe multilateralnih sporazuma u području okoliša mogu biti obuhvaćene člankom XX. točkama (b) ili (g) GATT-a iz 1994. ili stavkom 2. točkom (b) ovog članka.

4.   Prije nego što poduzme mjere predviđene u članku XX. točkama (i) i (j) GATT-a iz 1994., stranka dostavlja drugoj stranci sve relevantne informacije radi pokušaja pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke. Ako se dogovor ne postigne u roku od 30 dana od dostave informacija, stranka može primijeniti relevantne mjere. Ako zbog iznimnih i kritičnih okolnosti koje zahtijevaju hitno djelovanje nije moguće prethodno obavješćivanje ili ispitivanje, stranka koja namjerava poduzeti mjere može odmah primijeniti mjere opreza potrebne za rješavanje situacije. Ta stranka o tome odmah obavješćuje drugu stranku.

Članak 25.2.

Iznimke u vezi sa sigurnošću

Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se tako da se:

(a)

od stranke zahtijeva da dostavi ili dopusti pristup informacijama čije objavljivanje smatra suprotnim svojim bitnim sigurnosnim interesima; ili

(b)

stranku sprečava da poduzme radnje koje smatra potrebnima za zaštitu svojih bitnih sigurnosnih interesa:

i.

povezanih s proizvodnjom ili trgovinom oružjem, streljivom i vojnom opremom te u vezi s trgovinom i prometom drugom robom i materijalima, uslugama i tehnologijom te gospodarskim djelatnostima koji se obavljaju izravno ili neizravno u svrhe opskrbe vojnih snaga;

ii.

u vezi s fisijskim i fuzijskim materijalima ili materijalima iz kojih se takvi materijali dobivaju; ili

iii.

poduzetih u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja u međunarodnim odnosima; ili

(c)

stranku sprečava da poduzme bilo kakve mjere za ispunjenje svojih obveza na temelju Povelje Ujedinjenih naroda u svrhu očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.

Članak 25.3.

Oporezivanje

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„izravni porezi” znači svi porezi na prihod ili kapital, uključujući poreze na dobit od otuđivanja imovine, poreze na nekretnine, nasljedstva i darove, poreze na nadnice ili plaće koje su isplatila poduzeća te poreze na povećanje kapitala;

(b)

„rezidentnost” znači rezidentnost u porezne svrhe; i

(c)

„porezna konvencija” znači konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugi međunarodni sporazum ili aranžman koji se u potpunosti ili uglavnom odnosi na oporezivanje, a čije su stranke bilo koja država članica, Unija ili Novi Zeland.

2.   Ništa u ovom poglavlju ne utječe na prava i obveze Unije ili država članica ili Novog Zelanda na temelju bilo koje porezne konvencije. U slučaju bilo kakve nedosljednosti između ovog Sporazuma i bilo koje porezne konvencije prednost ima porezna konvencija u mjeri u kojoj postoji takva nedosljednost. Kad je riječ o poreznoj konvenciji između Unije ili država članica i Novog Zelanda, relevantna nadležna tijela prema ovom Sporazumu i poreznoj konvenciji zajednički utvrđuju postoji li nedosljednost između ovog Sporazuma i porezne konvencije (119).

3.   Članak 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije) i članak 10.17. (Tretman najpovlaštenije nacije) ne primjenjuju se na pogodnost koju je stranka odobrila u skladu s poreznom konvencijom.

4.   Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi kod postojanja sličnih uvjeta predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije među državama ili koji bi predstavljao prikriveno ograničavanje trgovine i ulaganja, ništa u ovom Sporazumu ne tumači se u smislu da sprečava stranku u donošenju, zadržavanju ili provedbi mjera:

(a)

kojima se nastoji osigurati pravično ili djelotvorno (120) određivanje ili naplata izravnih poreza; ili

(b)

kojima se utvrđuje razlika između poreznih obveznika koji nisu u istoj situaciji, posebno u pogledu njihove rezidentnosti ili mjesta ulaganja njihova kapitala.

Članak 25.4.

Ograničenja u slučaju teškoća s platnom bilancom i vanjskim financijskim položajem

1.   Ako ima ozbiljnih teškoća s platnom bilancom ili vanjskim financijskim položajem ili postoji prijetnja od takvih teškoća, stranka može donijeti ili zadržati privremene zaštitne mjere u pogledu kretanja kapitala, plaćanja ili prijenosa (121).

2.   Svaka privremena zaštitna mjera donesena ili zadržana na temelju stavka 1.:

(a)

mora biti u skladu sa Statutom Međunarodnog monetarnog fonda;

(b)

ne smije premašivati mjere potrebne za svladavanje okolnosti opisanih u stavku 1.;

(c)

privremena je i postupno se ukida kad se okolnosti opisane u stavku 1. poboljšaju;

(d)

takva je da se njome izbjegava nanošenje nepotrebne štete komercijalnim, gospodarskim i financijskim interesima druge stranke; i

(e)

nediskriminirajuća je tako da postupanje prema drugoj stranci nije manje povoljno od postupanja u sličnim situacijama prema bilo kojem drugom subjektu koji nije stranka.

3.   U slučaju trgovine robom stranka može donijeti privremene zaštitne mjere radi zaštite svojeg vanjskog financijskog položaja ili platne bilance. Sve privremene zaštitne mjere donesene ili zadržane na temelju ovog stavka moraju biti u skladu s GATT-om iz 1994. i njegovim Dogovorom o odredbama o platnoj bilanci.

4.   U slučaju trgovine uslugama stranka može donijeti privremene zaštitne mjere radi zaštite svojeg vanjskog financijskog položaja ili platne bilance. Svaka privremena zaštitna mjera donesena ili zadržana na temelju ovog stavka mora biti u skladu s člankom XII. GATS-a.

Članak 25.5.

Privremene zaštitne mjere

1.   U iznimnim okolnostima ozbiljnih teškoća u funkcioniranju Unijine gospodarske i monetarne unije ili prijetnje od takvih teškoća Unija može donijeti ili zadržati, u trajanju od najdulje šest mjeseci, privremene zaštitne mjere u pogledu kretanja kapitala, plaćanja ili prijenosa.

2.   Sve privremene zaštitne mjere donesene ili zadržane na temelju stavka 1. ograničene su u opsegu koji je nužno potreban i nisu sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije između Novog Zelanda i treće zemlje u sličnim situacijama.

Članak 25.6.

Tiriti o Waitangi/Ugovor iz Waitangija

1.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava Novi Zeland da donosi mjere koje smatra potrebnima kako bi se Maorima dodijelio povoljniji tretman u pogledu pitanja obuhvaćenih ovim Sporazumom, uključujući ispunjavanje njegovih obveza na temelju te Tiriti o Waitangi/Ugovora iz Waitangija, pod uvjetom da se takve mjere ne upotrebljavaju kao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije osoba druge stranke ili prikrivenog ograničenja trgovine robom, trgovine uslugama i ulaganja.

2.   Stranke su suglasne da tumačenje te Tiriti o Waitangi/Ugovora iz Waitangija, uključujući prirodu prava i obveza koje iz njega proizlaze, ne podliježe odredbama o rješavanju sporova iz ovog Sporazuma. Poglavlje 26. (Rješavanje sporova) u svim se drugim slučajevima primjenjuje na ovaj članak. Unija može od povjerenstva osnovanog na temelju članka 26.5. (Osnivanje povjerenstva) zatražiti samo da utvrdi je li bilo koja mjera iz stavka 1. u suprotnosti s njezinim pravima na temelju ovog Sporazuma.

Članak 25.7.

Otkrivanje informacija

1.   Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači tako da se od stranke zahtijeva da na raspolaganje stavi povjerljive informacija čijim bi se otkrivanjem onemogućila provedba zakonodavstva ili koje bi na neki drugi način bilo protivno javnom interesu ili bi dovelo u pitanje legitimne poslovne interese određenih javnih ili privatnih poduzeća, osim ako su povjerljive informacije potrebne povjerenstvu u postupku rješavanja sporova u skladu s poglavljem 26. (Rješavanje sporova). U takvim slučajevima povjerenstvo osigurava potpunu zaštitu povjerljivosti.

2.   Svaka stranka smatra povjerljivima sve informacije koje je druga stranka dostavila Odboru za trgovinu ili posebnim odborima, a koje je druga stranka označila kao povjerljive.

Članak 25.8.

Izuzeća od obveza WTO-a

Ako se prava ili obveze iz ovog Sporazuma preklapaju s pravima ili obvezama iz Sporazuma o WTO-u, smatra se da je svaka mjera poduzeta u skladu s odlukom o odobravanju izuzeća donesenom u skladu s člankom IX. Sporazuma o WTO-u u skladu s preklapajućom odredbom iz ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 26.

Rješavanje sporova

Odjeljak A

Cilj i područje primjene

Članak 26.1.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja utvrditi djelotvoran i učinkovit mehanizam za izbjegavanje i rješavanje svih sporova između stranaka o tumačenju i primjeni ovog Sporazuma i Sanitarnog sporazuma kako bi se pronašlo sporazumno rješenje kad god je to moguće.

Članak 26.2.

Područje primjene

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje, u skladu sa stavkom 2., na bilo koji spor između stranaka u vezi s tumačenjem i primjenom ovog Sporazuma i Sanitarnog sporazuma (dalje u tekstu „obuhvaćene odredbe”).

2.   Obuhvaćene odredbe uključuju sve odredbe ovog Sporazuma i Sanitarnog sporazuma, uz iznimku:

(a)

odjeljaka B (Antidampinške i kompenzacijske pristojbe) i C (Globalne zaštitne mjere) poglavlja 5. (Mjere za zaštitu trgovine);

(b)

poglavlja 15. (Politika tržišnog natjecanja);

(c)

članka 16.6. (Savjetovanje);

(d)

poglavlja 20. (Trgovinska i gospodarska suradnja s Maorima);

(e)

poglavlja 21. (Mala i srednja poduzeća);

(f)

poglavlja 22. (Dobra regulatorna praksa i regulatorna suradnja); i

(g)

odredaba te Tiriti o Waitangi/Ugovora iz Waitangija u pogledu njegova tumačenja, uključujući prirodu prava i obveza koje iz njega proizlaze.

Odjeljak B

Savjetovanje

Članak 26.3.

Savjetovanje

1.   Stranke nastoje svaki spor iz članka 26.2. (Područje primjene) riješiti tako da započnu savjetovanje u dobroj vjeri radi postizanja sporazumnog rješenja.

2.   Stranka traži savjetovanje slanjem pisanog zahtjeva drugoj stranci u kojem navodi spornu mjeru i obuhvaćene odredbe koje smatra primjenjivima.

3.   Stranka kojoj je upućen zahtjev za savjetovanje (dalje u tekstu „stranka protiv koje je podnesena pritužba”) mora na taj zahtjev za savjetovanje odgovoriti odmah, a najkasnije 10 dana od datuma dostave zahtjeva. Ako se stranke ne dogovore drukčije, savjetovanje se održava u roku od 30 dana od datuma dostave zahtjeva za savjetovanje, i to na području stranke protiv koje je podnesena pritužba. Ako se stranke ne dogovore da će nastaviti savjetovanje, savjetovanje se smatra zaključenim u roku od 30 dana od datuma dostave zahtjeva za savjetovanje ili u roku od 90 dana od tog datuma za sporove na temelju poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj).

4.   Savjetovanje o hitnim pitanjima, uključujući ona koja se odnose na kvarljivu robu ili sezonsku robu ili usluge koji brzo i u kratkom roku gube kvalitetu, održava se u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za savjetovanje. Savjetovanje se smatra zaključenim u roku od 15 dana, osim ako se stranke dogovore da će ga nastaviti.

5.   Za vrijeme savjetovanja svaka stranka pruža dostatne činjenične informacije kako bi se omogućilo cjelovito ispitivanje načina na koji je predmetna mjera mogla utjecati na primjenu ovog Sporazuma ili Sanitarnog sporazuma. Svaka stranka nastoji osigurati sudjelovanje svojih nadležnih državnih tijela koja su stručna za predmet savjetovanja.

6.   U sporovima u vezi s odredbama iz poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj) koje se odnose na multilateralne sporazume ili instrumente iz poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj) stranke uzimaju u obzir informacije ILO-a ili relevantnih organizacija ili tijela osnovanih na temelju multilateralnih sporazuma u području okoliša kako bi se promicala usklađenost između rada stranaka i tih relevantnih organizacija ili tijela. Stranke se prema potrebi savjetuju s relevantnim organizacijama ili tijelima ili drugim stručnjacima ili tijelima koje smatraju prikladnima. Svaka stranka može prema potrebi zatražiti stajališta domaćih savjetodavnih skupina iz članka 24.6. (Domaće savjetodavne skupine) ili druge stručne savjete.

7.   Savjetovanje, a posebno sve informacije koje se smatraju povjerljivima i stajališta koja su stranke zauzele za vrijeme savjetovanja povjerljive su prirode i njima se ne dovode u pitanje prava bilo koje stranke u bilo kojem daljnjem postupku.

8.   Mjera koju je stranka predložila, ali koja još nije provedena, može biti predmet savjetovanja na temelju ovog članka, ali ne može biti predmet postupaka povjerenstva na temelju odjeljka C (Postupci povjerenstva) ili posredovanja na temelju odjeljka D (Posredovanje).

Odjeljak C

Postupci povjerenstva

Članak 26.4.

Pokretanje postupaka povjerenstva

1.   Stranka koja je zatražila savjetovanje može zatražiti osnivanje povjerenstva u sljedećim slučajevima:

(a)

ako stranka protiv koje je podnesena pritužba ne odgovori na zahtjev za savjetovanje u roku od deset dana od datuma njegova dostavljanja;

(b)

ako se savjetovanje ne održi u rokovima utvrđenima u članku 26.3. (Savjetovanje) stavcima 3. i 4.;

(c)

ako se stranke slože da neće održati savjetovanje; ili

(d)

ako je savjetovanje zaključeno bez postizanja sporazumnog rješenja.

2.   Zahtjev kojim se traži osnivanje povjerenstva (dalje u tekstu „zahtjev za osnivanje povjerenstva”) podnosi se pisanim zahtjevom koji se dostavlja drugoj stranci i bilo kojem vanjskom tijelu kojem je povjerena zadaća u skladu sa stavkom 4., ako je primjenjivo. Stranka koja je podnijela pritužbu u svojem zahtjevu za osnivanje povjerenstva navodi spornu mjeru i objašnjava na koji način ta mjera čini povredu obuhvaćenih odredaba, i to na način koji je dostatan za jasno iznošenje pravne osnove za pritužbu.

3.   Svaka stranka osigurava pravodobno javno objavljivanje zahtjeva za osnivanje povjerenstva.

4.   Odbor za trgovinu može odlučiti vanjskom tijelu povjeriti zadaću pružanja potpore povjerenstvima u okviru ovog poglavlja, uključujući pružanje administrativne i pravne potpore. Odlukom Odbora za trgovinu obuhvaćeni su i troškovi koji proizlaze iz povjeravanja takve zadaće.

Članak 26.5.

Osnivanje povjerenstva

1.   Povjerenstvo se sastoji od tri člana.

2.   Stranke se u roku od 15 dana od datuma dostave zahtjeva za osnivanje povjerenstva savjetuju u dobroj vjeri kako bi se dogovorile o sastavu povjerenstva.

3.   Ako stranke ne postignu dogovor o sastavu povjerenstva u roku predviđenom u stavku 2., svaka stranka u roku od 10 dana nakon isteka roka predviđenog u stavku 2. imenuje člana povjerenstva:

(a)

s potpopisa te stranke utvrđenog na temelju članka 26.6. (Popisi članova povjerenstva); ili

(b)

za sporove na temelju poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj), s potpopisa te stranke na popisu za sporove na temelju poglavlja o trgovini i održivom razvoju utvrđenom u skladu s člankom 26.6. (Popisi članova povjerenstva) stavkom 1. točkom (b).

Ako stranka u roku predviđenom u stavku 3. ne imenuje člana povjerenstva sa svojeg potpopisa, supredsjednik Odbora za trgovinu iz stranke koja je podnijela pritužbu u roku od 10 dana od isteka roka predviđenog u stavku 3. ždrijebom odabire člana povjerenstva s potpopisa stranke koja nije imenovala člana povjerenstva. Supredsjednik Odbora za trgovinu iz stranke koja je podnijela pritužbu može delegirati takav odabir ždrijebom.

4.   Ako stranke u roku utvrđenom u stavku 2. ne postignu dogovor o predsjedniku povjerenstva, supredsjednik Odbora za trgovinu iz stranke koja je podnijela pritužbu u roku od 10 dana od isteka tog roka ždrijebom odabire predsjednika povjerenstva:

(a)

s potpopisa predsjednika utvrđenog na temelju članka 26.6. (Popisi članova povjerenstva) stavka 2.; ili

(b)

za sporove na temelju poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj), s potpopisa predsjednika na popisu za sporove na temelju poglavlja o trgovini i održivom razvoju utvrđenom u skladu s člankom 26.6. (Popisi članova povjerenstva) stavkom 1. točkom (b).

Supredsjednik Odbora za trgovinu iz stranke koja je podnijela pritužbu može delegirati takav odabir ždrijebom.

5.   Ako se stranke ne dogovore drukčije, smatra se da je povjerenstvo osnovano 15 dana nakon što su tri odabrana člana povjerenstva prihvatila svoje imenovanje u skladu s pravilom 10. iz Priloga 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova). Svaka stranka odmah javno objavljuje datum osnivanja povjerenstva.

6.   Ako bilo koji od popisa predviđenih člankom 26.6. (Popisi članova povjerenstva) nije utvrđen ili ne sadržava dostatan broj imena ili sadržava samo imena osoba koje nisu dostupne u trenutku odabira člana povjerenstva u skladu sa stavcima 3. ili 4., članovi povjerenstva odabiru se ždrijebom među osobama koje je službeno predložila jedna stranka ili koje su službeno predložile obje stranke u skladu s Prilogom 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova).

Članak 26.6.

Popisi članova povjerenstva

1.   Odbor za trgovinu na prvom sastanku nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma utvrđuje:

(a)

popis osoba koje žele i mogu obavljati dužnost člana povjerenstva; i

(b)

zaseban popis osoba koje žele i mogu obavljati dužnost člana povjerenstva u sporovima na temelju poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj) (dalje u tekstu „popis za sporove na temelju poglavlja o trgovini i održivom razvoju”).

2.   Svaki popis iz stavka 1. točaka (a) i (b) sastoji se od sljedećih potpopisa:

(a)

jednog potpopisa osoba utvrđenog na temelju prijedloga Unije;

(b)

jednog potpopisa osoba utvrđenog na temelju prijedloga Novog Zelanda; i

(c)

jednog potpopisa osoba koje nisu državljani nijedne stranke, a koje će obavljati dužnost predsjednika povjerenstva.

3.   Na potpopisima iz stavka 2. točaka (a), (b) i (c) nalaze se najmanje tri osobe. Na potpopisu iz stavka 2. točke (c) nalazi se najviše šest osoba. Odbor za trgovinu osigurava da ti potpopisi uvijek sadržavaju toliko osoba.

4.   Odbor za trgovinu može utvrditi dodatne popise osoba sa stručnim znanjem u određenim sektorima obuhvaćenima ovim Sporazumom. Podložno suglasnosti stranaka takvi se dodatni popisi upotrebljavaju za sastavljanje povjerenstva u skladu s postupkom utvrđenim u članku 26.5. (Osnivanje povjerenstva).

Članak 26.7.

Zahtjevi za članove povjerenstva

1.   Svaki član povjerenstva:

(a)

mora dokazati da ima stručno znanje u području prava, međunarodne trgovine i drugih pitanja obuhvaćenih ovim Sporazumom;

(b)

mora biti neovisan i ne smije biti povezan ni s jednom strankom te ne smije primati naputke ni od jedne stranke;

(c)

mora nastupati u vlastito ime i ne smije primati naputke ni od jedne organizacije ili vlade u pogledu pitanja povezanih sa sporom; i

(d)

poštuje Prilog 26.-B (Kodeks ponašanja za članove povjerenstva i posrednike).

2.   Predsjednik ujedno ima iskustvo u postupcima rješavanja sporova.

3.   Neovisno o stavku 1. točki (a) i stavku 2. svaki član povjerenstva na popisu za sporove na temelju poglavlja o trgovini i održivom razvoju mora imati specijalizirano ili stručno znanje u području:

(a)

radnog prava ili prava o okolišu;

(b)

pitanja obuhvaćenih poglavljem 19. (Trgovina i održivi razvoj); ili

(c)

rješavanja sporova proizašlih iz međunarodnih sporazuma.

4.   S obzirom na predmet određenog spora stranke se mogu dogovoriti o odstupanju od zahtjeva navedenog u stavku 1. točki (a).

Članak 26.8.

Funkcije povjerenstva

Povjerenstvo:

(a)

objektivno ocjenjuje pitanje koje rješava, uključujući objektivno ocjenjivanje činjenica predmeta te primjenjivosti obuhvaćenih odredbi i usklađenosti s njima;

(b)

utvrđuje, u svojim odlukama i izvješćima, činjenično stanje i primjenjivost obuhvaćenih odredaba te daje obrazloženje svih nalaza i preporuka koje donese; i

(c)

redovito se savjetuje sa strankama i pruža odgovarajuće prilike za postizanje sporazumnog rješenja.

Članak 26.9.

Opis poslova povjerenstva

1.   Osim ako se stranke dogovore drukčije u roku od pet dana od datuma osnivanja povjerenstva, mandat povjerenstva jest sljedeći:

„ispitati, u kontekstu relevantnih obuhvaćenih odredaba koje su navele stranke, pitanje iz zahtjeva za osnivanje povjerenstva, donijeti zaključke o primjenjivosti obuhvaćenih odredaba i usklađenosti predmetne mjere s tim odredbama i izdati izvješće u skladu s člankom 26.11. (Privremeno izvješće) i člankom 26.12. (Završno izvješće)”.

2.   Ako se stranke dogovore o drugom opisu poslova povjerenstva osim onom utvrđenom u stavku 1., o dogovorenom opisu poslova povjerenstva obavješćuju povjerenstvo u roku utvrđenom u stavku 1.

Članak 26.10.

Odluka o hitnosti

1.   Ako stranka to zatraži, povjerenstvo u roku od 10 dana od svojeg osnivanja odlučuje odnosi li se predmet na hitnu situaciju.

2.   Ako povjerenstvo odluči da se spor odnosi na hitnu situaciju, primjenjivi rokovi utvrđeni u odjeljku C (Postupci povjerenstva) ovog poglavlja upola su kraći od navedenih, osim kad je riječ o rokovima iz članka 26.5. (Osnivanje povjerenstva) i članka 26.9. (Opis poslova povjerenstva).

Članak 26.11.

Privremeno izvješće

1.   Povjerenstvo strankama dostavlja privremeno izvješće u roku od 90 dana od datuma svojeg osnivanja. Ako povjerenstvo smatra da takve rokove nije moguće ispuniti, predsjednik povjerenstva o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke te navodi razloge za odgodu i datum kad povjerenstvo namjerava podnijeti svoje privremeno izvješće. Povjerenstvo ni u kojem slučaju ne smije podnijeti privremeno izvješće više od 120 dana od datuma svojeg osnivanja.

2.   Svaka stranka u roku od 10 dana od dostave privremenog izvješća povjerenstvu može dostaviti pisani zahtjev za preispitivanje konkretnih aspekata tog izvješća. Stranka može dati primjedbe na pisani zahtjev druge stranke u roku od šest dana od dostave takvog zahtjeva.

Članak 26.12.

Završno izvješće

1.   Povjerenstvo strankama podnosi završno izvješće u roku od 120 dana od datuma svojeg osnivanja. Ako povjerenstvo smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik povjerenstva o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke navodeći razloge za odgodu i datum na koji povjerenstvo namjerava podnijeti svoje završno izvješće. Povjerenstvo ni u kojem slučaju ne smije podnijeti završno izvješće više od 150 dana od datuma svojeg osnivanja.

2.   Završno izvješće uključuje raspravu o svim pisanim zahtjevima stranaka u vezi s privremenim izvješćem iz članka 26.11. (Privremeno izvješće) stavka 2. i jasno odgovara na primjedbe stranaka.

Članak 26.13.

Mjere za postizanje usklađenosti

1.   Stranka protiv koje je podnesena pritužba poduzima sve potrebne mjere da bez odgode postupi u skladu s nalazima i preporukama iz završnog izvješća kako bi se uskladila s obuhvaćenim odredbama.

2.   Stranka protiv koje je podnesena pritužba najkasnije 30 dana od dostave završnog izvješća dostavlja obavijest stranci koja je podnijela pritužbu o mjerama koje je poduzela ili koje namjerava poduzeti kako bi postigla usklađenost.

3.   Osim toga, kad je riječ o sporovima na temelju poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj):

(a)

stranka protiv koje je podnesena pritužba dužna je najkasnije 30 dana od dostave završnog izvješća obavijestiti svoju domaću savjetodavnu skupinu iz članka 24.6. (Domaće savjetodavne skupine) i kontaktnu točku druge stranke uspostavljenu u skladu s člankom 19.16. (Kontaktne točke) o mjerama koje je poduzela ili koje namjerava poduzeti kako bi postigla usklađenost; i

(b)

Odbor za trgovinu i održivi razvoj prati provedbu mjera za postizanje usklađenosti. Domaće savjetodavne skupine iz članka 24.6. (Domaće savjetodavne skupine) mogu u tom pogledu podnijeti primjedbe Odboru za trgovinu i održivi razvoj.

Članak 26.14.

Razuman rok

1.   Ako nije moguće odmah postići usklađenost, stranka protiv koje je podnesena pritužba najkasnije 30 dana od donošenja završnog izvješća dostavlja obavijest stranci koja je podnijela pritužbu o razumnom roku koji će joj biti potreban za postizanje usklađenosti. Stranke se nastoje dogovoriti o trajanju razumnog roka za usklađivanje.

2.   Ako se stranke ne dogovore o razumnom roku, stranka koja je podnijela pritužbu može najranije 20 dana od datuma dostave obavijesti iz stavka 1. uputiti pisani zahtjev izvornom povjerenstvu da odredi razumni rok. Povjerenstvo strankama dostavlja odluku u roku od 20 dana od datuma dostave tog zahtjeva.

3.   Stranka protiv koje je podnesena pritužba najkasnije 30 dana prije isteka razumnog roka pisanim putem obavješćuje stranku koja je podnijela pritužbu o svojem napretku u postizanju usklađenosti.

4.   Stranke mogu dogovoriti produljenje razumnog roka.

Članak 26.15.

Preispitivanje usklađenosti

1.   Stranka protiv koje je podnesena pritužba najkasnije na datum isteka razumnog roka obavješćuje stranku koja je podnijela pritužbu o svim mjerama koje je poduzela kako bi postupila u skladu sa završnim izvješćem.

2.   Ako se stranke ne slažu oko postojanja ili usklađenosti s obuhvaćenim odredbama bilo koje mjere poduzete radi postizanja usklađenosti, stranka koja je podnijela pritužbu može u pisanom obliku uputiti zahtjev izvornom povjerenstvu radi odlučivanja o tom pitanju. U tom se zahtjevu navodi svaka sporna mjera i objašnjava kako ta mjera predstavlja povredu obuhvaćenih odredaba na način koji je dostatan za jasno iznošenje pravne osnove za pritužbu. Povjerenstvo strankama dostavlja odluku u roku od 54 dana od datuma dostave tog zahtjeva.

Članak 26.16.

Privremeni pravni lijekovi

1.   Stranka protiv koje je podnesena pritužba, ako to zatraži stranka koja je podnijela pritužbu, započinje savjetovanje sa strankom koja je podnijela pritužbu radi postizanja dogovora o obostrano prihvatljivoj kompenzaciji ako:

(a)

stranka protiv koje je podnesena pritužba obavijesti stranku koja je podnijela pritužbu da nije moguće postupiti u skladu sa završnim izvješćem;

(b)

ako stranka protiv koje je podnesena pritužba ne dostavi obavijest o mjerama poduzetima radi postizanja usklađenosti u roku kako je navedeno u članku 26.13. (Mjere za postizanje usklađenosti) ili prije isteka razumnog roka;

(c)

povjerenstvo utvrdi da nije poduzeta nijedna mjera za postizanje usklađenosti; ili

(d)

povjerenstvo utvrdi da mjera poduzeta za postizanje usklađenosti nije u skladu s obuhvaćenim odredbama.

2.   Za sporove na temelju poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj) ovaj se članak primjenjuje u slučaju:

(a)

situacije navedene u stavku 1. točkama (a), (b) ili (c) ovog članka i ako se u završnom izvješću povjerenstva u skladu s člankom 26.12. (Završno izvješće) utvrdi povreda:

i.

članka 19.3. (Multilateralni radni standardi i sporazumi) stavka 3.; ili

ii.

članka 19.6. (Trgovina i klimatske promjene) stavka 3., ako povjerenstvo u svojem završnom izvješću utvrdi da se stranka protiv koje je podnesena pritužba nije suzdržala od djelovanja ili propusta koji bitno povređuju cilj i svrhu Pariškog sporazuma; ili

(b)

situacije navedene u stavku 1. točki (d) ovog članka i ako se odlukom povjerenstva na temelju članka 26.15. (Preispitivanje usklađenosti) utvrdi povreda:

i.

članka 19.3. (Multilateralni radni standardi i sporazumi) stavka 3.; ili

ii.

članka 19.6. (Trgovina i klimatske promjene) stavka 3., ako povjerenstvo u svojoj odluci utvrdi da se stranka protiv koje je podnesena pritužba nije suzdržala od djelovanja ili propusta koji bitno povređuju cilj i svrhu Pariškog sporazuma.

3.   Ako u okolnostima navedenima u stavcima 1. i 2. stranka koja je podnijela pritužbu odluči ne zatražiti savjetovanje u vezi s kompenzacijom ili stranke ne postignu dogovor o kompenzaciji u roku od 20 dana od započinjanja savjetovanja o kompenzaciji, stranka koja je podnijela pritužbu može stranci protiv koje je podnesena pritužba dostaviti pisanu obavijest o tome da namjerava suspendirati primjenu obveza na temelju obuhvaćenih odredaba. U toj se obavijesti navodi razina planirane suspenzije obveza.

4.   Stranka koja je podnijela pritužbu može suspendirati obveze 10 dana nakon datuma dostave obavijesti iz stavka 3., osim ako je stranka protiv koje je podnesena pritužba podnijela pisani zahtjev na temelju stavka 6.

5.   Razina suspenzije obveza ne prelazi razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju uzrokovanom povredom.

6.   Ako stranka protiv koje je podnesena pritužba smatra da razina suspenzije obveza o kojoj je poslana obavijest prelazi razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju uzrokovanom povredom ili da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2., može dostaviti pisani zahtjev izvornom povjerenstvu prije isteka roka od 10 dana predviđenog u stavku 4. radi odlučivanja o tom pitanju. Povjerenstvo svoju odluku o razini suspenzije obveza ili o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. dostavlja strankama u roku od 30 dana od datuma tog zahtjeva. Obveze se ne suspendiraju dok povjerenstvo ne donese odluku. Suspenzija obveza mora biti u skladu s tom odlukom.

7.   Suspenzija obveza i kompenzacija iz ovog članka privremene su i ne primjenjuju se:

(a)

nakon što stranke postignu sporazumno rješenje u skladu s člankom 26.26. (Sporazumno rješenje);

(b)

nakon što se stranke slože da je nakon poduzimanja mjera radi postizanja usklađenosti stranka koja je podnijela pritužbu usklađena s obuhvaćenim odredbama; ili

(c)

nakon što su sve mjere poduzete radi postizanja usklađenosti za koje je povjerenstvo utvrdilo da nisu u skladu s obuhvaćenim odredbama povučene ili izmijenjene kako bi se stranka protiv koje je podnesena pritužba uskladila s obuhvaćenim odredbama.

Članak 26.17.

Preispitivanje mjera poduzetih radi postizanja usklađenosti nakon donošenja privremenih pravnih lijekova

1.   Stranka protiv koje je podnesena pritužba dostavlja stranci koja je podnijela pritužbu obavijest o svakoj mjeri koju je poduzela radi postizanja usklađenosti nakon suspenzije obveza ili nakon primjene privremene kompenzacije, ovisno o slučaju. Uz iznimku slučajeva iz stavka 2., stranka koja je podnijela pritužbu ukida suspenziju obveza u roku od 30 dana od datuma dostave obavijesti. Ako je primijenjena kompenzacija, osim u slučajevima iz stavka 2., stranka protiv koje je podnesena pritužba može prekinuti primjenu takve kompenzacije u roku od 30 dana od dostave obavijesti da je postigla usklađenost.

2.   Ako stranke u roku od 30 dana od datuma dostave obavijesti ne postignu dogovor o tome postiže li se mjerom u vezi s kojom je poslana ta obavijest usklađenost stranke protiv koje je podnesena pritužba s obuhvaćenim odredbama, svaka stranka može dostaviti pisani zahtjev izvornom povjerenstvu da odluči o tom pitanju, a ako to ne učini suspenzija obveza ili kompenzacija, ovisno o slučaju, se ukida. Povjerenstvo strankama dostavlja odluku u roku od 46 dana od datuma dostave zahtjeva. Ako povjerenstvo utvrdi da je mjera poduzeta radi postizanja usklađenosti u skladu s obuhvaćenim odredbama, ukida se suspenzija obveza ili kompenzacija, ovisno o slučaju. Prema potrebi, stranka koja je podnijela pritužbu prilagođava razinu suspenzije obveza ili kompenzacije u skladu s odlukom povjerenstva.

3.   Ako stranka protiv koje je podnesena pritužba smatra da razina suspenzije obveza koju je primijenila stranka koja je podnijela pritužbu prelazi razinu istovjetnu poništenju ili narušavanju zbog povrede, može dostaviti pisani zahtjev izvornom povjerenstvu da odluči o tom pitanju.

Članak 26.18.

Zamjena članova povjerenstva

Ako za vrijeme postupka rješavanja sporova na temelju ovog odjeljka član povjerenstvo nije u mogućnosti sudjelovati, povuče se ili ga je potrebno zamijeniti jer se ne pridržava Priloga 26.-B (Kodeks ponašanja za članove povjerenstva i posrednike), primjenjuje se postupak predviđen u članku 26.5. (Osnivanje povjerenstva) i svaki zamjenski član povjerenstva ima sve ovlasti i dužnosti prvobitnih članova povjerenstva. Rok za donošenje izvješća ili odluke povjerenstva produljuje se za vrijeme potrebno za imenovanje novog člana povjerenstva.

Članak 26.19.

Poslovnik za rješavanje sporova

1.   Postupci povjerenstva uređeni su ovim odjeljkom i Prilogom 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova).

2.   Svako saslušanje povjerenstva otvoreno je za javnost, osim ako je u Prilogu 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova) predviđeno drukčije.

Članak 26.20.

Suspenzija i prestanak

1.   Na zajednički zahtjev stranaka povjerenstvo u bilo kojem trenutku suspendira svoj rad na razdoblje koje dogovore stranke, a koje nije dulje od 12 uzastopnih mjeseci.

2.   Povjerenstvo nastavlja rad prije isteka razdoblja suspenzije na pisani zahtjev obiju stranaka ili po isteku razdoblja suspenzije na pisani zahtjev bilo koje stranke. Stranka koja podnosi zahtjev dostavlja obavijest drugoj stranci u skladu s tim. Ako povjerenstvo ne nastavi s radom po isteku razdoblja suspenzije u skladu s ovim stavkom, ovlast povjerenstva prestaje, a postupak rješavanja spora završava se.

3.   Ako je rad povjerenstva suspendiran, relevantni rokovi utvrđeni u ovom odjeljku produljuju se za isto razdoblje.

Članak 26.21.

Pravo na traženje i primanje informacija

1.   Povjerenstvo na zahtjev stranke ili na vlastitu inicijativu može od stranaka zatražiti relevantne informacije koje smatra nužnima i prikladnima. Stranke na svaki zahtjev povjerenstva za informacije odgovaraju odmah i u cijelosti.

2.   Povjerenstvo na zahtjev stranke ili na vlastitu inicijativu može od bilo kojeg izvora zatražiti svaku informaciju koju smatra primjerenom. Povjerenstvo također ima pravo zatražiti mišljenje stručnjaka ako to smatra potrebnim i u skladu sa svim uvjetima koje su dogovorile stranke, ako je primjenjivo.

3.   Kad je riječ o pitanjima koja se odnose na usklađenost s multilateralnim sporazumima i instrumentima iz poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj), mišljenja vanjskih stručnjaka ili informacije koje je zatražilo povjerenstvo moraju uključivati informacije i savjete ILO-a ili relevantnih organizacija ili tijela osnovanih na temelju multilateralnih sporazuma u području okoliša.

4.   Povjerenstvo razmatra podneske amicus curiae fizičkih osoba stranke ili pravnih osoba s poslovnim nastavnom u stranci u skladu s Prilogom 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova).

5.   Sve informacije ili mišljenja koje povjerenstvo dobije u skladu s ovim člankom otkrivaju se strankama, a one povjerenstvu mogu dostaviti primjedbe na njih.

Članak 26.22.

Pravila tumačenja

1.   Povjerenstvo tumači obuhvaćene odredbe u skladu s uobičajenim pravilima tumačenja međunarodnog javnog prava, uključujući pravila utvrđena u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora sastavljenoj 23. svibnja 1969. u Beču.

2.   Povjerenstvo uzima u obzir i relevantna tumačenja iz izvješćâ povjerenstava WTO-a i žalbenog tijela WTO-a koje donese Tijelo WTO-a za rješavanje sporova, kao i arbitražne pravorijeke na temelju DSU-a.

3.   Izvješćima i odlukama povjerenstva ne povećavaju se ni ne umanjuju prava i obveze stranaka na temelju ovog Sporazuma.

Članak 26.23.

Izvješća i odluke povjerenstva

1.   Vijećanja povjerenstva su povjerljiva. Povjerenstvo nastoji postići konsenzus pri donošenju izvješća i odluka. Ako to nije moguće, povjerenstvo odlučuje većinom glasova. Izdvojena mišljenja članova povjerenstva ni u kojem se slučaju ne objavljuju.

2.   Stranke bezuvjetno prihvaćaju odluke i izvješća povjerenstva. Njima se ne stvaraju ni prava ni obveze za fizičke ili pravne osobe.

3.   Svaka stranka javno objavljuje izvješća i odluke povjerenstva i njegove podneske u skladu s pravilima o zaštiti povjerljivih informacija.

4.   Povjerenstvo i stranke smatraju povjerljivima sve informacije koje je stranka dostavila povjerenstvu u skladu s pravilima od 34. do 36. Priloga 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova).

Članak 26.24.

Odabir suda

1.   U slučaju spora u vezi s određenom mjerom kojom se navodno krše obuhvaćene odredbe i bitno istovjetna obveza na temelju drugog međunarodnog trgovinskog sporazuma čije su potpisnice obje stranke, uključujući Sporazum o WTO-u, stranka koja traži ispravljanje povrede odabire sud pred kojim će se spor rješavati.

2.   Nakon što odabere sud i pokrene postupak rješavanja spora na temelju ovog odjeljka ili na temelju nekog drugog međunarodnog trgovinskog sporazuma, ta stranka u pogledu konkretne mjere iz stavka 1. ovog članka ne pokreće postupke rješavanja spora na temelju drugog sporazuma, osim ako sud kojem se najprije obratila zbog postupovnih razloga ili razloga povezanih s nadležnošću ne uspije donijeti odluku.

3.   Za potrebe ovog članka:

(a)

smatra se da je postupak rješavanja spora na temelju ovog odjeljka pokrenut zahtjevom povjerenstva stranke u skladu s člankom 26.4. (Pokretanje postupaka povjerenstva);

(b)

smatra se da je postupak rješavanja spora u skladu sa Sporazumom o WTO-u pokrenut zahtjevom povjerenstva stranke u skladu s člankom 6. DSU-a; i

(c)

smatra se da su postupci rješavanja sporova na temelju bilo kojeg drugog međunarodnog trgovinskog sporazuma pokrenuti u skladu s relevantnim odredbama tog sporazuma.

4.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da suspendira obveze koje je odobrilo Tijelo WTO-a za rješavanje sporova ili koje su odobrene u okviru postupaka rješavanja sporova iz bilo kojeg drugog međunarodnog trgovinskog sporazuma čije su stranke u sporu potpisnice. Stranka se ne poziva na Sporazum o WTO-u ni bilo koji drugi međunarodni trgovinski sporazum između stranaka kako bi spriječila drugu stranku da suspendira obveze u skladu s ovim poglavljem.

Odjeljak D

Posredovanje

Članak 26.25.

Posredovanje

Stranke mogu pokrenuti postupak posredovanja u vezi s bilo kojom mjerom za koju stranka smatra da negativno utječe na trgovinu i ulaganja između stranaka. Postupak posredovanja utvrđen je u Prilogu 26.-C (Poslovnik za posredovanje).

Odjeljak E

Zajedničke odredbe

Članak 26.26.

Sporazumno rješenje

1.   Stranke mogu u bilo kojem trenutku postići sporazumno rješenje bilo kojeg spora iz članka 26.2. (Područje primjene).

2.   Ako se sporazumno rješenje postigne dok se vode postupci povjerenstva ili postupak posredovanja, stranke predsjedniku povjerenstva ili posredniku zajednički dostavljaju obavijest o tom sporazumnom rješenju, kako je primjenjivo. Nakon te obavijesti prestaju postupci povjerenstva ili postupak posredovanja.

3.   Svako sporazumno rješenje koje stranke postignu javno se objavljuje.

4.   Svaka stranka u dogovorenom roku poduzima sve mjere potrebne za provedbu sporazumnog rješenja.

5.   Najkasnije prije isteka dogovorenog roka stranka koja provodi mjeru u pisanom obliku izvješćuje drugu stranku o svim mjerama koje je poduzela za provedbu sporazumnog rješenja.

Članak 26.27.

Rokovi

1.   Ako nije navedeno drukčije, svi rokovi utvrđeni u ovom poglavlju računaju se u kalendarskim danima od dana koji slijedi nakon radnje na koju se odnose.

2.   Stranke mogu sporazumno izmijeniti sve rokove utvrđene u ovom poglavlju.

3.   Kad je riječ o odjeljku C (Postupci povjerenstva), povjerenstvo može u bilo kojem trenutku predložiti strankama da izmijene bilo koji rok iz ovog poglavlja, navodeći razloge za taj prijedlog.

Članak 26.28.

Troškovi

1.   Svaka stranka snosi vlastite troškove sudjelovanja u postupcima povjerenstva ili postupku posredovanja.

2.   Osim ako je u Prilogu 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova) predviđeno drukčije, stranke zajednički i ravnopravno dijele organizacijske troškove, uključujući naknadu i troškove za članove povjerenstva i posrednike. Naknada za članove povjerenstva i posrednike u skladu je sa standardima WTO-a.

3.   Odbor za trgovinu može donijeti odluku kojom se utvrđuju parametri ili druge pojedinosti o naknadi i povratu troškova za članove povjerenstva i posrednike, uključujući sve povezane troškove koji mogu nastati u postupku. Dok se ne donese takva odluka, naknada i povrat troškova za članove povjerenstva i posrednike te svih povezanih troškova utvrđuju se u skladu s pravilom 10. iz Priloga 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova).

Članak 26.29.

Izmjena prilogâ

Odbor za trgovinu može izmijeniti Prilog 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova) i Prilog 26.-B (Kodeks ponašanja za članove povjerenstva i posrednike).

POGLAVLJE 27.

Završne odredbe

Članak 27.1.

Izmjene

1.   Stranke se u pisanom obliku mogu dogovoriti o izmjenama ovog Sporazuma.

2.   Izmjene ovog Sporazuma stupaju na snagu prvog dana drugog mjeseca, ili na kasniji datum o kojem se stranke dogovore, nakon datuma na koji su stranke jedna drugoj pisanim putem dostavile obavijest u kojoj potvrđuju da su ispunile svoje primjenjive pravne zahtjeve i postupke za stupanje na snagu takvih izmjena.

3.   Odbor za trgovinu može odlukom izmijeniti ovaj Sporazum, ako je to predviđeno člankom 24.3. (Izmjena ovog Sporazuma koju donosi Odbor za trgovinu). U odluci Odbora za trgovinu navodi se datum stupanja na snagu izmjena ovog Sporazuma ili se, ako se to zahtijeva u skladu s domaćim sustavom stranke, utvrđuje da te izmjene stupaju na snagu nakon pisane obavijesti o ispunjenu svih preostalih pravnih zahtjeva i postupaka stranaka.

Članak 27.2.

Stupanje na snagu

1.   Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca nakon datuma na koji su stranke razmijenile pisane obavijesti kojima se potvrđuje ispunjenje njihovih odgovarajućih pravnih zahtjeva i dovršetak postupaka potrebnih za stupanje ovog Sporazuma na snagu. Stranke mogu dogovoriti drugi datum stupanja na snagu ovog Sporazuma.

2.   Pisane obavijesti iz stavka 1. šalju se glavnom tajniku Vijeća Europske unije i Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Novog Zelanda.

Članak 27.3.

Otkazivanje

1.   Ovaj Sporazum ostaje na snazi osim ako se otkaže u skladu sa stavkom 2.

2.   Stranka može obavijestiti drugu stranku o svojoj namjeri da otkaže ovaj Sporazum. Obavijest Uniji šalje se glavnom tajniku Vijeća Europske unije, a obavijest Novom Zelandu šalje se Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Novog Zelanda. Otkaz počinje proizvoditi učinke šest mjeseci od datuma na koji druga stranka primi obavijest, osim ako se stranke dogovore drukčije.

Članak 27.4.

Ispunjenje obveza

1.   Svaka je stranka u potpunosti odgovorna za poštovanje svih odredaba ovog Sporazuma.

2.   Svaka stranka poduzima sve potrebne mjere za provedbu odredaba ovog Sporazuma, uključujući njihovo poštovanje na svim razinama vlasti, kao i od strane osoba kojima je povjereno izvršavanje javnih ovlasti. Svaka stranka obveze utvrđene u ovom Sporazumu izvršava u dobroj vjeri.

3.   Ovaj je Sporazum dio zajedničkog institucionalnog okvira iz članka 52. stavka 1. Sporazuma o partnerstvu. Stranka može poduzeti odgovarajuće mjere u vezi s ovim Sporazumom u slučaju posebno teškog i znatnog kršenja obveza iz članka 2. stavka 1. ili članka 8. stavka 1. Sporazuma o partnerstvu kao ključnih elemenata, čime se ugrožava međunarodni mir i sigurnost te je potrebna trenutna reakcija. Stranka može poduzeti odgovarajuće mjere u vezi s ovim Sporazumom i u slučaju djelovanja ili propusta koji bitno povređuju cilj i svrhu Pariškog sporazuma. Te odgovarajuće mjere poduzimaju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 54. Sporazuma o partnerstvu.

Članak 27.5.

Povjerene ovlasti

Ako u ovom Sporazumu nije predviđeno drukčije, svaka stranka osigurava da pravna osoba, uključujući poduzeće u državnom vlasništvu, poduzeće kojem su odobrena posebna prava ili povlastice ili određeni monopol, pri izvršavanju svih regulatornih, upravnih ili drugih javnih ovlasti koje joj je stranka povjerila postupa u skladu s obvezama te stranke na temelju ovog Sporazuma.

Članak 27.6.

Nepostojanje izravnog učinka

1.   Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači kao da se osobama dodjeljuju prava ili nameću obveze, osim prava ili obveza nastalih između stranaka na temelju međunarodnog javnog prava.

2.   Stranka u svojem domaćem pravu ne predviđa pravo na poduzimanje mjera protiv druge stranke na temelju toga što je mjera druge stranke nesukladna s ovim Sporazumom.

Članak 27.7.

Zakoni i drugi propisi te njihove izmjene

Osim ako je drukčije navedeno, podrazumijeva se da upućivanja u ovom Sporazumu na zakone i druge propise stranke uključuju i izmjene tih zakona i drugih propisa.

Članak 27.8.

Sastavni dijelovi ovog Sporazuma

1.   Prilozi, dodaci, izjave, zajedničke izjave i bilješke uz ovaj Sporazum njegov su sastavni dio.

2.   Svaki prilog ovom Sporazumu, uključujući njegove dodatke, sastavni je dio poglavlja koje upućuje na taj prilog ili na koji se upućuje u tom prilogu. Podrazumijeva se sljedeće:

(a)

Prilog 2.-A (Rasporedi ukidanja carina) i njegovi dodaci sastavni su dio poglavlja 2. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu);

(b)

Prilog 3.-A (Uvodne napomene uz pravila o podrijetlu za određene proizvode), Prilog 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) i njegovi dodaci te prilozi 3.-C (Tekst izjave o podrijetlu), 3.-D (Izjava dobavljača iz članka 3.3. stavka 4. (Kumulacija podrijetla)), 3.-E (Zajednička izjava o Kneževini Andori) i 3.-F (Zajednička izjava o Republici San Marinu) sastavni su dio poglavlja 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom);

(c)

prilozi 6.-A (Nadležna tijela), 6.-B (Regionalni uvjeti za bilje i biljne proizvode), 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera), 6.-D (Smjernice i postupci za reviziju ili provjeru), 6.-E (Certifikacija) i 6.-F (Uvozne provjere i naknade) sastavni su dio poglavlja 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere);

(d)

prilozi 9.-A (Prihvaćanje ocjenjivanja sukladnosti (dokumenti)), 9.-B (Motorna vozila i oprema ili njihovi dijelovi) i njegov Dodatak, 9.-C (Aranžman iz članka 9.10. stavka 5. točke (b) za sustavnu razmjenu informacija u vezi sa sigurnošću neprehrambenih proizvoda i povezanim preventivnim, restriktivnim i korektivnim mjerama), 9.-D (Aranžman iz članka 9.10. stavka 6. za redovitu razmjenu informacija o mjerama poduzetima u vezi s nesukladnim neprehrambenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni člankom 9.10. stavkom 5. točkom (b)) i 9.-E (Vina i jaka alkoholna pića) i njegovi dodaci sastavni su dio poglavlja 9. (Tehničke prepreke trgovini);

(e)

Prilog 10.-A (Postojeće mjere), Prilog 10.-B (Buduće mjere), Prilog 10.-C (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osobe premještene unutar društva i poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu), Prilog 10.-D (Popis aktivnosti poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu), Prilog 10.-E (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci) i Prilog 10.-F (Kretanje fizičkih osoba u poslovne svrhe) sastavni su dio poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja);

(f)

Prilog 13. (Popisi energenata, ugljikovodika i sirovina) sastavni je dio poglavlja 13. (Energetika i sirovine);

(g)

Prilog 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave) sastavni je dio poglavlja 14. (Javna nabava);

(h)

prilozi 18.-A (Razredi proizvoda) i 18.-B (Popisi oznaka zemljopisnog podrijetla) sastavni su dio poglavlja 18. (Intelektualno vlasništvo);

(i)

Prilog 19. (Roba i usluge povezane s okolišem) sastavni je dio poglavlja 19. (Trgovina i održivi razvoj);

(j)

Prilog 24. (Poslovnik Odbora za trgovinu) sastavni je dio poglavlja 24. (Institucionalne odredbe);

(k)

prilozi 26.-A (Poslovnik za rješavanje sporova), 26.-B (Kodeks ponašanja za članove povjerenstva i posrednike) i 26.-C (Poslovnik za posredovanje) sastavni su dio poglavlja 26. (Rješavanje sporova); i

(l)

Prilog 27. (Zajednička izjava o carinskim unijama) sastavni je dio poglavlja 27. (Završne odredbe).

Članak 27.9.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj Sporazum sastavljen je u dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

U POTVRDU TOGA, opunomoćenici potpisani u nastavku, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Sporazum.

Image 1

Image 2

 


(1)   SL EU L 101, 20.4.2018., str. 6.

(2)  Podrazumijeva se da pojam „mjera” uključuje pojam „propust”.

(3)  Podrazumijeva se da „mjere stranke” uključuju mjere koje se donose ili provode davanjem uputa, usmjeravanjem ili kontroliranjem ponašanja drugih subjekata.

(4)  Pojmom „fizička osoba stranke” obuhvaćene su i osobe sa stalnim boravištem u Republici Latviji koje nisu državljani Republike Latvije ili neke druge države, ali koje u skladu s pravom Republike Latvije imaju pravo na putovnicu za nedržavljane.

(5)  Unija ponovno potvrđuje svoje obveze u okviru GATS-a koje se odnose na osobe sa stalnim boravištem u Novom Zelandu u skladu s GATS-om. U tu svrhu pojam „fizička osoba stranke” uključuje i osobe koje imaju pravo na stalni boravak u Novom Zelandu, a nisu državljani Novog Zelanda, u mjeri u kojoj su te fizičke osobe obuhvaćene obvezama Unije u okviru GATS-a.

(6)   SL EU L 57, 26.2.1997., str. 5.

(7)   SL EU L 282, 19.10.2016., str. 4.

(8)   SL EU L 321, 29.11.2016., str. 3.

(9)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(10)  Podrazumijeva se da svrha ove točke nije spriječiti stranku da se oslanja na cijenu uvoza kako bi utvrdila primjenjivu stopu carine u skladu s ovim Sporazumom.

(11)  U kontekstu točke (a) postupci konzerviranja kao što su rashlađivanje, zamrzavanje ili prozračivanje smatraju se nedostatnima, dok se postupci kao što su kiseljenje, sušenje ili dimljenje, čiji je cilj davanje posebnih ili različitih svojstava proizvodu, ne smatraju nedostatnima.

(12)  Podrazumijeva se da, iako tvrdnju o podrijetlu mora sastaviti izvoznik te je on odgovoran za davanje dovoljno detaljnih podataka za identifikaciju proizvoda s podrijetlom, ne postoji zahtjev u pogledu identiteta ili mjesta sjedišta poslovne jedinice osobe koja izdaje račun ili drugu ispravu ako ta isprava omogućuje jasnu identifikaciju izvoznika.

(13)   SL EU L 302, 15.11.1985., str. 9.

(14)  Na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma najudaljenije regije Unije su Guadeloupe, Francuska Gijana, Martinique, Réunion, Mayotte, Saint-Martin, Azori, Madeira i Kanarski otoci. Ovaj se članak primjenjuje i na zemlju ili prekomorsko područje koje svoj status promijeni u najudaljeniju regiju na temelju odluke Europskog vijeća u skladu s postupkom utvrđenim u članku 355. stavku 6. UFEU-a od datuma donošenja te odluke. Ako najudaljenija regija Unije promijeni svoj status u skladu s istim postupkom, članak 5.11 (Najudaljenije regije) prestaje se primjenjivati od datuma stupanja na snagu relevantne odluke Europskog vijeća. Unija obavješćuje Novi Zeland o svakoj promjeni statusa područja koja se smatraju najudaljenijim regijama Unije.

(15)  Podrazumijeva se da tehnička savjetovanja na temelju ovog članka ne zamjenjuju savjetovanja na temelju članka 26.3. (Savjetovanje), osim ako se stranke dogovore drukčije.

(16)  Za potrebe ovog članka pojam „postupci izdavanja odobrenja” znači sva odobrenja prije stavljanja na tržište u području prehrambenog lanca, npr. uzgoj i proizvodnju genetski modificiranih organizama ili genetski modificirane hrane i hrane za životinje, dodataka hrani za životinje, prehrambenih aditiva, enzima, arome, aroma dima, sredstava za zaštitu bilja, nove hrane, materijala koji dolaze u dodir s hranom, izradu zdravstvenih tvrdnji i dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani.

(17)  Za potrebe ovog članka pojam „znanstvena ustanova” uključuje ustanove koje uz naknadu provode znanstvene studije, na primjer sveučilišta, laboratorije i objekte za ispitivanje ili istraživanje.

(18)  Kako je definirano u zakonima i drugim propisima svake stranke o dobrobiti životinja.

(19)  U skladu s tehničkim propisima svake stranke.

(20)   SL EU L 229, 17.8.1998., str. 62.

(21)  Podrazumijeva se da se ova točka odnosi na stranku uvoznicu.

(22)  Svaka stranka uspostavlja zaštitne mjere kako bi se zajamčili nepristranost i nepostojanje sukoba interesa ako su jednom subjektu povjerene i funkcija nadzora tržišta i zadaća ocjenjivanja sukladnosti.

(23)  Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL EU L 11, 15.1.2002., str. 4.).

(24)  Podrazumijeva se da o osnivanju radnih skupina može odlučiti samo Odbor za trgovinu u skladu s člankom 24.2. (Funkcije Odbora za trgovinu) stavkom 2. točkom (a).

(25)  Sama činjenica da se za fizičke osobe određenih zemalja zahtijeva viza, a za one drugih zemalja ne, ne smatra se poništavanjem ili umanjivanjem pogodnosti iz ovog poglavlja.

(26)  Podrazumijeva se da pojam „usluge zračnog prijevoza ili povezane usluge kojima se podupiru usluge zračnog prijevoza” uključuje sljedeće usluge: zračni prijevoz; usluge koje se pružaju upotrebom zrakoplova čija primarna svrha nije prijevoz robe ili putnika, kao što su usluge gašenja požara iz zraka, letačko osposobljavanje, razgledavanje, zaprašivanje, izmjera, kartiranje, fotografiranje, skokovi padobranom, vuča jedrilice, prijevoz trupaca i građevinskog materijala helikopterom te ostale poljoprivredne, industrijske i inspekcijske usluge iz zraka; najam zrakoplova s posadom; te usluge upravljanja zračnom lukom.

(27)  Podrazumijeva se da pojam „zrakoplovne avanturističke usluge” znači usluge koje se pružaju zrakoplovom s posadom pri čemu se korisnici bave zračnim aktivnostima u sportske ili rekreacijske svrhe, kao što su vožnja bivšim vojnim zrakoplovima, replikom zrakoplova ili povijesnim zrakoplovom, vožnja balonom na vrući zrak ili akrobatske vožnje.

(28)  Ne dovodeći u pitanje opseg djelatnosti koje se u skladu s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom mogu smatrati kabotažom, pojam „nacionalna pomorska kabotaža” za potrebe ovog poglavlja obuhvaća:

i.

za Uniju, prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u državu članici i druge luke ili mjesta u istoj državi članici, uključujući njezin epikontinentalni pojas, kako je predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, sastavljenu u Montego Bayu 10. prosinca 1982. (dalje u tekstu „UNCLOS”), te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u državi članici;

ii.

za Novi Zeland, prijevoz putnika ili robe morem između luke ili mjesta u Novom Zelandu i druge luke ili mjesta u Novom Zelandu te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u Novom Zelandu. Podrazumijeva se da se usluge razvoza, kako su definirane u članku 10.70. (Područje primjene i definicije) stavku 2. točki (d), i premještanje praznih kontejnera koji se ne prevoze kao teret uz plaćanje ne smatraju nacionalnom pomorskom kabotažom za potrebe ovog poglavlja.

(29)  Podrazumijeva se da se brodarska društva iz ove točke smatraju pravnim osobama stranke samo u vezi sa svojim djelatnostima koje se odnose na pružanje usluga pomorskog prijevoza.

(30)  U skladu sa svojom obavijesti o Ugovoru o osnivanju Europske zajednice Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) (WT/REG39/1) Unija smatra da pojam „učinkovita i trajna veza” s gospodarstvom države članice Europske unije iz članka 54. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odgovara pojmu „znatne poslovne djelatnosti”.

(31)  Točkom (a) podtočkama i., ii. i iii. nisu obuhvaćene mjere poduzete u svrhu ograničenja proizvodnje određenog poljoprivrednog proizvoda ili proizvoda ribarstva.

(32)  Pojam „ugovor o licenciji” znači sve ugovore koji se odnose na licenciranje tehnologije, proizvodnog postupka ili drugog zaštićenog znanja.

(33)  Podrazumijeva se da se točka (l) ne primjenjuje na ugovore o licenciji sklopljene između poduzeća i stranke.

(34)  Podrazumijeva se da primjena prednosti ili nastavak primjene prednosti ne čini zahtjev, obvezu ni preuzetu odgovornost za potrebe stavka 1.

(35)  Podrazumijeva se da se ovaj članak ne tumači kao da se od stranke zahtijeva da dopusti pružanje određene usluge na prekograničnoj osnovi ako ta stranka donese ili zadrži ograničenja ili zabrane pružanja te usluge koji su u skladu s rezervama iz Priloga 10.-A (Postojeće mjere) ili Priloga 10.-B (Buduće mjere).

(36)  Ništa u ovom članku ne tumači se kao da bilo koju stranku obvezuje na naknadu za bilo koji konkurentski nepovoljan položaj koji je posljedica stranog podrijetla relevantnih usluga ili pružatelja usluga.

(37)  Ugovor o uslugama iz točke (b) mora biti u skladu s propisima stranke u kojoj se ugovor o uslugama izvršava.

(38)  Radno iskustvo koje zahtijeva svaka stranka utvrđeno je u Prilogu 10.-E (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci).

(39)  Stupanj stručne spreme ili dokaz o kvalifikaciji koji zahtijeva svaka stranka utvrđen je u Prilogu 10.-E (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni stručnjaci). Ako stručna sprema ili kvalifikacija nisu stečene u stranci u kojoj se pruža usluga, ta stranka može ocijeniti jesu li takva stručna sprema ili kvalifikacija istovrijedne sveučilišnoj diplomi ili dokazu o kvalifikaciji koji je propisan na njezinu području.

(40)  Ugovor o uslugama iz točke (c) podtočke ii. mora biti u skladu s propisima stranke u kojoj se ugovor izvršava.

(41)  Ako stručna sprema ili kvalifikacija nisu stečene u stranci u kojoj se pruža usluga, ta stranka može ocijeniti jesu li ta stručna sprema ili kvalifikacija istovrijedne sveučilišnoj diplomi ili dokazu o kvalifikaciji koji je propisan na njezinu području.

(42)  Podrazumijeva se da se od rukovoditelja ili stručnjaka može zahtijevati da dokažu da imaju stručne kvalifikacije i iskustvo potrebne u pravnoj osobi u koju su premješteni.

(43)  Kad je riječ o mjerama koje se odnose na tehničke standarde, ovaj se odjeljak primjenjuje samo na mjere koje utječu na prekograničnu trgovinu uslugama. Pojam „tehnički standardi” ne uključuju regulatorne tehničke standarde ili provedbene tehničke standarde za financijske usluge.

(44)  Kako bi se zahtjev smatrao potpunim za potrebe obrade, nadležna tijela mogu zahtijevati da se sve informacije dostave u određenom obliku.

(45)  Nadležna tijela mogu ispuniti taj zahtjev tako da podnositelja zahtjeva unaprijed obavijeste pisanim putem, među ostalim objavom mjere, o tome da izostanak odgovora nakon isteka određenog razdoblja od dana podnošenja zahtjeva znači prihvaćanje zahtjeva.

(46)  Podrazumijeva se da bi „pisanim putem” trebalo tumačiti tako da uključuje elektronički oblik.

(47)  Takva mogućnost ne zahtijeva da nadležno tijelo produlji rokove.

(48)  Pristojbe za odobrenje ne uključuju pristojbe za iskorištavanje prirodnih resursa, plaćanja za dražbe, natječaje ili druga nediskriminirajuća sredstva za dodjelu koncesija ni obvezne doprinose za pružanje univerzalne usluge.

(49)  Za potrebe ovog pododjeljka „objaviti” znači uvrstiti u službenu publikaciju, kao što je službeni list, ili na službene internetske stranice. Stranke se potiču da elektroničke publikacije objedine na jednom portalu.

(50)  Takvi kriteriji mogu uključivati nadležnost i sposobnost pružanja usluge ili obavljanja druge gospodarske djelatnosti, među ostalim i na način koji je u skladu s regulatornim zahtjevima stranke, kao što su zdravstveni i okolišni zahtjevi. Nadležna tijela mogu ocijeniti važnost koju treba pridati svakom kriteriju.

(51)  Podrazumijeva se da takvi instrumenti za uzajamno priznavanje ne dovode do automatskog priznavanja kvalifikacija, već se njima utvrđuju, u obostranom interesu stranaka, uvjeti pod kojima nadležna tijela odobravaju priznavanje.

(52)  Ovaj se članak ne primjenjuje na opće primjenjive porezne mjere ili administrativne naknade.

(53)  Svaka stranka osigurava da njezino telekomunikacijsko regulatorno tijelo pri obradi traženih informacija postupa u skladu sa zahtjevima povjerljivosti.

(54)  Administrativne naknade ne uključuju plaćanja za prava upotrebe ograničenih resursa i obvezne doprinose za pružanje univerzalne usluge.

(55)  Za potrebe ovog članka pojam „nediskriminirajući” znači nacionalni tretman i tretman najpovlaštenije nacije, kako su navedeni u člancima 10.6. (Nacionalni tretman), 10.7.(Tretman najpovlaštenije nacije), 10.16. (Nacionalni tretman) i 10.17. (Tretman najpovlaštenije nacije), kao i pod uvjetima koji nisu manje povoljni od onih koji se dodjeljuju bilo kojem drugom korisniku sličnih javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga u sličnim situacijama.

(56)  Podrazumijeva se da stranka može ispuniti tu obvezu tako da omogući provedbu ugovora o povjerljivosti podataka između dobavljača.

(57)  Podrazumijeva se da prava, interesi, dužnosti i odgovornosti Maora uključuju prava, interese, dužnosti i odgovornosti koje se odnose na mātauranga Māori.

(58)  Podrazumijeva se da ništa u ovoj definiciji ne sprečava stranku da dodijeli veći pravni učinak elektroničkom potpisu koji ispunjava određene zahtjeve, npr. pokazuje da podaci nisu mijenjani ili uključuje provjeru identiteta potpisnika.

(59)  Ovim se člankom ne sprečava stranku da zahtijeva da se omogući pristup softveru koji se upotrebljava za ključnu infrastrukturu, u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje ključne infrastrukture, pri čemu se primjenjuju zaštitne mjere protiv neovlaštenog otkrivanja.

(60)  Podrazumijeva se da pojam „energenti” ne uključuje poljoprivrednu, šumarsku ili ribarsku robu osim bioplina ili biogoriva.

(61)  Podrazumijeva se da pojam „sirovine” ne uključuje poljoprivrednu, šumarsku ili ribarsku robu.

(62)  Podrazumijeva se da se ovim člankom ne dovodi u pitanje poglavlje 10. (Trgovina uslugama i ulaganja) i da on ne uključuje pravo koje proizlazi iz dodjele prava intelektualnog vlasništva.

(63)  Podrazumijeva se da pojmovi „financijski doprinos” i „doprinos u naravi” u ovom stavku ne uključuje osiguranje ili plaćanje potrebno subjektu da ispuni obvezu financiranja i provedbe stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona ni osiguranje ili plaćanje potrebno za aktivnosti nakon stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.

(64)  Pravila o javnoj nabavi Novog Zelanda glavni su instrument Novog Zelanda za reguliranje javne nabave. Prema Uputi za sve razine vlasti od 22. travnja 2014. na temelju odjeljka 107. Zakona o državnim subjektima iz 2004. određene kategorije subjekata morale su poštovati Pravila o javnoj nabavi.

(65)  Podrazumijeva se da se ova točka ne primjenjuje ako su jedan ili više dotičnih subjekata morali primjenjivati Pravila o javnoj nabavi Novog Zelanda na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma.

(66)  Podrazumijeva se, u skladu s člankom 42. UFEU-a, da se pravila tržišnog natjecanja Unije primjenjuju na poljoprivredni sektor u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL EU L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(67)  Ovaj članak ne dovodi u pitanje ishod budućih rasprava u WTO-u o definiciji subvencija za usluge. Ovisno o daljnjem napretku tih budućih rasprava u WTO-u stranke u tom smislu mogu izmijeniti ovaj Sporazum.

(68)  Subjekti osnovani ili regulirani na temelju novozelandskih propisa o izvozu kivija iz 1999. ili novozelandskog Zakona o restrukturiranju industrije kivija iz 1999. izuzeti su iz primjene ovog poglavlja, s iznimkom članka 17.3. (Odnos prema Sporazumu o WTO-u) i članka 17.7. (Razmjena informacija). U članku 17.7. (Razmjena informacija) utvrđuje se primjena članka 17.3. (Odnos prema Sporazumu o WTO-u) za potrebe ovog poglavlja.

(69)  Smatra se da sljedeće nije obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja:

(a)

lokalna vijeća i subjekti obuhvaćeni poglavljem 14. (Javna nabava) i Prilogom 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave); i

(b)

poduzeća kojima su dodijeljena posebna prava i povlastice i određeni monopoli koje su odredila lokalna vijeća iz točke (a).

(70)  Time se ne dovode u pitanje obveze koje su stranke preuzele na temelju poglavlja 14. (Javna nabava), uključujući osobito Prilog 14. (Obveze u pogledu pristupa tržištu javne nabave).

(71)  Podrazumijeva se da djelatnost koju obavlja poduzeće koje posluje na neprofitnoj osnovi ili na osnovi povrata troškova nije komercijalna djelatnost.

(72)  Podrazumijeva se da dodjela kvote, licencije ili dozvole u vezi s ograničenim resursom ili distribucijom izvoznih proizvoda na tržišta na kojima su na snazi carinske kvote, povlastice za određenu zemlju ili druge mjere sama po sebi ne čini posebno pravo ili povlasticu.

(73)  U članku 17.7. (Razmjena informacija) određeno je, između stranaka i isključivo za potrebe ovog Sporazuma, kako će stranke ispuniti obveze na temelju članka XVII.:4 GATT-a iz 1994. za potrebe ovog stavka.

(74)  Podrazumijeva se da se razina nepristranosti regulatornog tijela ili bilo kojeg drugog tijela koje obavlja regulatornu funkciju koje ta stranka osnuje ili zadrži u obavljanju njegovih regulatornih funkcija ocjenjuje usporedbom s općenitim obrascem ili praksom takvog regulatornog tijela.

(75)  Podrazumijeva se da za sektore u kojima su stranke u drugim poglavljima dogovorile posebne obveze povezane s regulatornim tijelom ili bilo kojim drugim tijelom koje obavlja regulatornu funkciju koje ta stranka osnuje ili zadrži prednost imaju relevantne odredbe tih poglavlja.

(76)  Za potrebe ovog stavka, pojam „zaštita” uključuje pitanja koja utječu na raspoloživost, stjecanje, područje primjene, održavanje i izvršavanje prava intelektualnog vlasništva te pitanja koja utječu na korištenje prava intelektualnog vlasništva posebno navedena u ovom poglavlju, uključujući odgovarajuću pravnu zaštitu od izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera iz članka 18.17. (Zaštita tehnoloških mjera) i mjere koje se odnose na informacije o upravljanju pravima iz članka 18.18. (Obveze povezane s informacijama o upravljanju pravima).

(77)  Stranka može izuzeti računalne programe ako sam računalni program nije osnovni predmet iznajmljivanja.

(78)  Pojam „fiksiranje” znači ugrađivanje zvukova ili njihova predstavljanja na podlogu s koje se mogu slušati, umnožavati ili priopćavati putem nekog uređaja.

(79)  Stranka može ispuniti obveze iz ovog članka dodjeljivanjem isključivih prava umjetnicima izvođačima i proizvođačima fonograma za radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti.

(80)  Svaka stranka umjetnicima izvođačima i proizvođačima fonograma može dodijeliti opsežnija prava, kao što su isključiva prava, u pogledu radiodifuzijskog emitiranja i priopćavanja javnosti fonograma objavljenih u komercijalne svrhe.

(81)  Svaka stranka može odlučiti da pojam „priopćavanje javnosti” ne uključuje stavljanje na raspolaganje javnosti fonograma, žično ili bežično, tako da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere.

(82)  Ako na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma zakonima i drugim propisima stranke nisu predviđeni rokovi trajanja zaštite utvrđeni u ovom članku, ovaj se članak primjenjuje samo od datuma na koji takvi zakoni i drugi propisi stupe na snagu u toj stranci, i u svakom slučaju najkasnije četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Ta stranka obavješćuje drugu stranku o datumu na koji su ti zakoni i drugi propisi stupili na snagu ako je taj datum raniji od datuma na koji istječe razdoblje od četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Ugovora.

(83)  Ako na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma zakonima i drugim propisima stranke nije predviđena zaštita utvrđena u ovom članku, ovaj se članak primjenjuje samo od datuma na koji takvi zakoni i drugi propisi stupe na snagu u toj stranci, ali u svakom slučaju najkasnije dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Ta stranka obavješćuje drugu stranku o datumu na koji su ti zakoni i drugi propisi stupili na snagu ako je taj datum raniji od datuma na koji istječe razdoblje od dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

(84)  Ako na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma zakonima i drugim propisima stranke nije predviđena zaštita utvrđena u ovom članku, ovaj se članak primjenjuje samo od datuma na koji takvi zakoni i drugi propisi stupe na snagu u toj stranci, ali u svakom slučaju najkasnije četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Ta stranka obavješćuje drugu stranku o datumu na koji su ti zakoni i drugi propisi stupili na snagu ako je taj datum raniji od datuma na koji istječe razdoblje od četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

(85)  Stranka može poduzeti dodatne odgovarajuće mjere kako bi osigurala neometan provoz generičkih lijekova.

(86)  Za potrebe ove rečenice razdoblje utvrđeno pravom svake stranke nije kraće od tri godine.

(87)  Za potrebe ove rečenice razdoblje utvrđeno pravom svake stranke nije kraće od mjesec dana.

(88)  Stranka može ispuniti zahtjeve iz članka 18.27. (Zaštita registriranih dizajna) u pogledu izvoza i skladištenja tako da nositelju registriranog dizajna da pravo da spriječi treće strane da ponude na prodaju ili u najam ili da prodaju ili unajmljuju bilo koji proizvod koji sadržava i na koji je primijenjen taj registrirani dizajn na način koji bi doveo do izvoza ili skladištenja tog proizvoda.

(89)  Stranka može ispuniti zahtjeve iz članka 18.29. (Zaštita dodijeljena neregistriranim dizajnima) u pogledu izvoza tako da nositelju neregistriranog dizajna da pravo da spriječi treće strane da prodaju, stavljaju na tržište ili uvoze proizvod koji sadržava i na koji je primijenjen neregistrirani dizajn na način koji rezultira izvozom takvog proizvoda.

(90)  Za potrebe ovog pododjeljka pojam „slična roba” znači roba obuhvaćena istim razredom proizvoda kako je navedeno u Prilogu 18.-A (Razredi proizvoda).

(91)  Podrazumijeva se da se to ocjenjuje na osnovi pojedinačnih slučajeva. Ova se odredba ne primjenjuje ako postoje dokazi da nema poveznice između oznake zemljopisnog podrijetla i prevedenog pojma.

(92)  Za potrebe ovog pododjeljka pojam „transliteracija” znači pretvorba znakova iz fonetskog sustava izvornog jezika ili jezikâ relevantne oznake zemljopisnog podrijetla.

(93)  Za potrebe ovog članka pojam „farmaceutski proizvod” definiran je pravom svake stranke. U Uniji se pojam „farmaceutski proizvod” odnosi na „lijek”.

(94)  Za potrebe ovog članka pojam „poljoprivredni kemijski proizvod” definiran je pravom svake stranke. U Uniji se pojam „poljoprivredni kemijski proizvod” odnosi na „sredstvo za zaštitu bilja”.

(95)  Podrazumijeva se da stranke razumiju da mjere iz članka 25.6. (Tiriti o Waitangi/Ugovor iz Waitangija) stavka 1. mogu uključivati mjere u vezi s pitanjima obuhvaćenim ovim pododjeljkom koje Novi Zeland smatra potrebnima za zaštitu prava, interesa, dužnosti i odgovornosti Maora u ispunjavanju njegovih obveza na temelju te Tiriti o Waitangi/Ugovora iz Waitangija, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članka 25.6. (Tiriti o Waitangi/Ugovor iz Waitangija).

(96)  Za potrebe ovog pododjeljka podrazumijeva se da sustav može biti sustav sui generis.

(97)  Za potrebe ovog odjeljka pojam „prava intelektualnog vlasništva” ne uključuje prava obuhvaćena pododjeljkom 5. (Zaštita neobjavljenih informacija) odjeljka B (Standardi u području prava intelektualnog vlasništva).

(98)  Podrazumijeva se da pojam „druga tijela” ne uključuje pravosudna tijela.

(99)  Stranke potvrđuju važnost ratifikacije Protokola iz 2014. uz Konvenciju o prisilnom radu iz 1930., donesenog u Ženevi 11. lipnja 2014. na 103. sjednici Međunarodne konferencije rada.

(100)  Stranke primaju na znanje da su sve države članice ratificirale temeljne konvencije ILO-a.

(101)  Pojam „wāhine Māori” odnosi se na autohtono žensko stanovništvo Novog Zelanda.

(102)  Među relevantnim sporazumima Ujedinjenih naroda i FAO-a su UNCLOS, Sporazum FAO-a o promicanju usklađivanja ribarskih plovila na otvorenom moru s međunarodnim mjerama za očuvanje i gospodarenje, sastavljen u Rimu 24. studenoga 1993., Sporazum Ujedinjenih naroda o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta, donesen 4. kolovoza 1995., Sporazum o mjerama države luke za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, sastavljen u Rimu 22. studenoga 2009. i Kodeks odgovornog ribarstva FAO-a, donesen Rezolucijom 4/95 Konferencije FAO-a 31. listopada 1995. (dalje u tekstu „Kodeks odgovornog ribarstva FAO-a”).

(103)  Među regionalnim i međunarodnim instrumentima su, ovisno o tome u kojem su slučaju primjenjivi, Međunarodni akcijski plan za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje iz 2001., Rimska deklaracija o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu iz 2005., donesena u Rimu 12. ožujka 2005., Sporazum o mjerama države luke za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, sastavljen u Rimu 22. studenoga 2009., Globalni registar ribarskih plovila, prijevoznih plovila hladnjača i opskrbnih plovila FAO-a te instrumenti kojima su uspostavljeni i koje su donijeli RFMO-i, koji se definiraju kao međuvladine ribarske organizacije ili mehanizmi, ovisno o slučaju, koji imaju nadležnost za utvrđivanje mjera očuvanja i upravljanja.

(104)  Popis robe povezane s okolišem u Prilogu 19. (Roba i usluge povezane s okolišem) nije potpun i ne dovodi u pitanje pristup navođenju robe povezane s okolišem koji Novi Zeland ili Unija mogu primijeniti u drugim pregovorima.

(105)  Popis usluga i proizvodnih aktivnosti u području okoliša nije potpun i ne dovodi u pitanje pristup navođenju usluga i proizvodnih aktivnosti u području okoliša koji Novi Zeland ili Unija mogu primijeniti u drugim pregovorima.

(106)  Podrazumijeva se, u vezi s provedbom ovog Sporazuma na području Unije, da se pojam „predostrožni pristup” znači načelo predostrožnosti.

(107)  Podrazumijeva se da se ovim poglavljem ne nameću pravne ni financijske obveze koje od stranaka zahtijevaju da ispitaju, započnu ili zaključe pojedinačne aktivnosti suradnje.

(108)   SL EU L 171, 1.7.2009., str. 28.

(109)  Kad je riječ o Aotearoi Novom Zelandu, domaća savjetodavna skupina uključuje predstavnike Maora.

(110)  Kad je riječ o Aotearoi Novom Zelandu, Forum civilnog društva uključuje predstavnike Maora.

(111)  Za Uniju takva načela su načela koja su uključena u UFEU i koja proizlaze iz njega.

(112)  Podrazumijeva se da stranka može ispuniti obveze iz članka 22.5. (Interna koordinacija promjena regulatornog okvira) i članka 22.9. (Periodično preispitivanje regulatornih mjera na snazi) stavak 1. bilo kojom kombinacijom zasebnih ili kombiniranih postupaka ili mehanizama.

(113)  Kad je riječ o Novom Zelandu, za potrebe ovog članka „regulatornim mjerama” smatraju se propisi doneseni uredbom vlade, kako je navedeno u članku 22.2. (Definicije) točki (b) podtočki ii. podpodtočki (B).

(114)  Regulatorno tijelo svake stranke može odrediti što je važna regulatorna mjera za potrebe ovog poglavlja.

(115)  Podrazumijeva se da to može uključivati razmatranja o tome mogu li se smanjiti nepotrebna regulatorna opterećenja, među ostalim za MSP-ove.

(116)  Podrazumijeva se, kad se u ovom članku upućuje na priloge, da je Odbor za trgovinu ovlašten mijenjati i dodatke tim prilozima, čak i ako ti dodaci nisu izričito navedeni u ovom članku.

(117)  Podrazumijeva se da je Odbor za trgovinu ovlašten odlukom donijeti takav instrument kao prilog ovom Sporazumu te ga izmijeniti ili opozvati nakon donošenja.

(118)  Na iznimke povezane s javnom sigurnošću i javnim redom može se pozvati samo ako postoji stvarna i dovoljno ozbiljna prijetnja nekom od temeljnih interesa društva.

(119)  Podrazumijeva se da se time ne dovodi u pitanje članak 26. (Rješavanje sporova).

(120)  Mjere kojima se nastoji osigurati pravično ili djelotvorno određivanje ili naplata izravnih poreza uključuju mjere koje stranka poduzima u okviru svojeg poreznog sustava:

i.

koje se primjenjuju na nerezidentne pružatelje usluga na temelju priznavanja činjenice da se porezna obveza nerezidenata određuje s obzirom na oporezive stavke koje imaju izvor ili se nalaze na području stranke; ili

ii.

koje se primjenjuju na nerezidente radi osiguravanja određivanja ili naplate poreza na području stranke; ili

iii.

koje se primjenjuju na nerezidente ili rezidente radi sprečavanja izbjegavanja ili utaje poreza, uključujući mjere za postizanje usklađenosti; ili

iv.

koje se primjenjuju na korisnike usluga koje se pružaju na području ili s područja druge stranke kako bi se za takve korisnike usluga osiguralo određivanje ili naplata poreza koji potječu iz izvora na području stranke; ili

v.

u okviru kojih se pružatelji usluga koji podliježu porezu na stavke oporezive u cijelom svijetu razlikuju od drugih pružatelja usluga na temelju priznavanja razlike u prirodi porezne osnovice među njima; ili

vi.

koje služe određivanju, dodjeli ili raspodjeli prihoda, dobiti, zarade, gubitka, odbitka ili knjiženja koji se odnose na rezidentne osobe ili podružnice ili između povezanih osoba ili podružnica iste osobe, kako bi se održala porezna osnovica stranke.

(121)  Podrazumijeva se da ozbiljne teškoće s platnom bilancom i vanjskim financijskim položajem ili prijetnja od takvih teškoća, mogu, među ostalim čimbenicima, biti prouzročene ozbiljnim teškoćama povezanima s monetarnom ili tečajnom politikom ili prijetnjom od takvih teškoća.


PRILOG 2.-A

RASPOREDI UKIDANJA CARINA

Odjeljak A

Opće odredbe

1.

Za potrebe ovog Priloga „nulta godina” znači razdoblje koje počinje na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma i završava 31. prosinca iste kalendarske godine u kojoj ovaj Sporazum stupa na snagu. „Prva godina” počinje 1. siječnja nakon dana stupanja na snagu ovog Sporazuma i završava 31. prosinca iste kalendarske godine. Svako sljedeće smanjenje carine stupa na snagu 1. siječnja svake sljedeće godine.

2.

Ako ovim Prilogom nije predviđeno drukčije, svaka stranka smanjuje ili ukida sve carine na robu s podrijetlom iz druge stranke na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

3.

Za robu s podrijetlom iz jedne stranke utvrđenu u tarifnim rasporedima svake stranke uključenima u dodatke 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i 2.-A-2. (Tarifni raspored Novog Zelanda) ovom Prilogu sljedeće kategorije postupnog snižavanja primjenjuju se na ukidanje carina za svaku stranku u skladu s člankom 2.5. (Ukidanje carina):

(a)

carine na robu s podrijetlom koja se u tarifnom rasporedu stranke navodi u stavkama kategorije postupnog snižavanja „A” ukida se na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma;

(b)

carine na robu s podrijetlom koja se navodi u stavkama kategorije postupnog snižavanja „B3” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ukidaju se u četiri jednake godišnje faze počevši od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, a takva je roba oslobođena carine od 1. siječnja treće godine;

(c)

carine na robu s podrijetlom koja se navodi u stavkama kategorije postupnog snižavanja „B5” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ukidaju se u šest jednakih godišnjih faza počevši od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, a takva je roba oslobođena carine od 1. siječnja pete godine;

(d)

carine na robu s podrijetlom koja se navodi u stavkama kategorije postupnog snižavanja „B7” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ukidaju se u osam jednakih godišnjih faza počevši od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, a takva je roba oslobođena carine od 1. siječnja sedme godine;

(e)

ad valorem komponenta carina na robu s podrijetlom koja se u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) navodi u stavkama kategorije postupnog snižavanja „A (EP)” ukida se na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma. Podrazumijeva se da se zadržava posebna carina na robu s podrijetlom koja se aktivira ako uvozna cijena padne ispod ulazne cijene (1); i

(f)

ad valorem komponenta carine na robu s podrijetlom koja se navodi u stavkama kategorije postupnog snižavanja „B3 (EP)” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ukida se u četiri jednake godišnje faze počevši od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, a potpuno se ukida 1. siječnja treće godine; Podrazumijeva se da se zadržava posebna carina na robu s podrijetlom koja se aktivira ako uvozna cijena padne ispod ulazne cijene.

4.

Osnovna stopa za utvrđivanje privremene carinske stope po fazama za određenu stavku jest carinska stopa prema načelu najpovlaštenije nacije koju je svaka stranka primjenjivala 1. srpnja 2018.

5.

Za potrebe ukidanja carina u skladu s člankom 2.5. (Ukidanje carina), privremene carinske stope po fazama zaokružuju se naniže barem na prvu decimalu postotnog boda ili, ako je carinska stopa izražena u novčanim jedinicama, barem na drugu decimalu službene novčane jedinice stranke.

6.

Ovaj se Prilog temelji na Harmoniziranom sustavu kako je izmijenjen 1. siječnja 2017.

Odjeljak B

Upravljanje carinskim kvotama

7.

U ovom se odjeljku utvrđuju carinske kvote („TRQ”) utvrđene na temelju ovog Sporazuma koje stranka uvoznica primjenjuje od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma na određenu robu s podrijetlom iz stranke izvoznice.

8.

Svaka stranka carinskim kvotama utvrđenima u okviru ovog Sporazuma upravlja na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način.

9.

Roba obuhvaćena carinskim kvotama općenito je navedena u naslovu točke u kojoj se utvrđuje carinska kvota u odjeljku C (Carinske kvote Europske unije). Ti su naslovi navedeni isključivo radi lakšeg razumijevanja ovog Priloga te se njima ne mijenja niti se zamjenjuje opseg određen utvrđivanjem tarifnih stavki navedenih za svaku carinsku kvotu u odjeljku C (Carinske kvote Europske unije).

10.

Ako je datum stupanja na snagu ovog Sporazuma datum koji nije 1. siječnja, količina carinske kvote za tu godinu izračunava se kao udio godišnje količine carinske kvote jednak broju dana preostalih u toj godini podijeljen s brojem dana u toj godini. U svim sljedećim godinama nakon toga, dok se primjenjuje carinska kvota, ukupne godišnje količine carinskih kvota dostupne su od 1. siječnja.

11.

Količina robe s podrijetlom uvezena u okviru carinske kvote utvrđene u okviru ovog Sporazuma ne uračunava se u količinu unutar kvote bilo koje carinske kvote predviđene za tu robu u okviru tarifnog rasporeda WTO-a stranke uvoznice ili drugog trgovinskog sporazuma.

12.

Stranka ne primjenjuje niti zadržava bilateralnu zaštitnu mjeru na bilo koju robu uvezenu u okviru carinske kvote utvrđene ovim Sporazumom.

13.

Za pristup carinskoj kvoti utvrđenoj u okviru ovog Sporazuma, osim carinskih kvota navedenih u točki 14. podtočki (b), uvoznik mora predočiti valjanu potvrdu o prihvatljivosti koju je izdala stranka izvoznica ili delegirano tijelo te stranke koja je na snazi za robu. Stranka izvoznica osigurava da se potvrde o prihvatljivosti izdaju samo do odgovarajuće količine za svaku carinsku kvotu.

14.

Primjenjuju se sljedeći zahtjevi za uvoz:

(a)

uvoz u okviru carinske kvote TRQ-2 Svježe/rashlađeno ovčje i kozje meso, TRQ-3 Smrznuto ovčje i kozje meso te TRQ-7 Prerađeni poljoprivredni proizvodi od mlijeka i sirutka s visokim udjelom bjelančevina provodi se prema pravilu prvenstva nakon što uvoznik predoči valjanu potvrdu o prihvatljivosti kako je utvrđeno u točki 19. Uvozne dozvole nisu potrebne;

(b)

uvozom u okviru carinske kvote TRQ-8 Kukuruz šećerac i TRQ-9 Etanol upravlja stranka uvoznica, koja pravodobno i kontinuirano objavljuje sve relevantne informacije o upravljanju kvotama, uključujući raspoloživu količinu; i

(c)

uvoz na temelju svih ostalih carinskih kvota utvrđenih u okviru ovog Sporazuma temelji se na uvoznoj dozvoli, izdanoj na zahtjev, a jedini je uvjet da uvoznik predoči valjanu potvrdu o prihvatljivosti kako je utvrđeno u točki 19. Uvozne dozvole izdaju se bez odgode i što prije nakon predočenja potvrde o prihvatljivosti, a vrijede do kraja kvotne godine.

15.

Uvoz u okviru carinskih kvota uspostavljen na temelju ovog Sporazuma ne podliježe dodatnim zahtjevima, uvjetima ili ograničenjima osim onih utvrđenih u točki 14., osim ako se stranke ne dogovore drukčije.

16.

Uz iznimku carinskih kvota navedenih u točki 14. podtočki (a), stranka uvoznica osigurava mehanizam za pravodobno i transparentno vraćanje i ponovno izdavanje neiskorištenih uvoznih dozvola do kraja kvotne godine.

17.

Stranka izvoznica odmah obavješćuje stranku uvoznicu o identitetu delegiranog tijela koje je ovlašteno za izdavanje potvrda o prihvatljivosti i formatu potvrde koji se koristi.

18.

Tijela koja izdaju potvrdu stranke izvoznice bez odgode stranci uvoznici šalju presliku svake ovjerene potvrde o prihvatljivosti, uključujući opis robe, ukupnu količinu obuhvaćene robe i razdoblje valjanosti (do kraja primjenjive kvotne godine). Prema potrebi, tijela koja izdaju potvrdu stranke izvoznice obavješćuju stranku uvoznicu o svakom poništenju potvrde o prihvatljivosti ili o svim ispravcima ili izmjenama te potvrde.

19.

Potvrda o prihvatljivosti:

(a)

sadržava pojedinačni serijski broj koji je dodijelilo tijelo koje izdaje potvrde;

(b)

vrijedi samo ako ju je tijelo koje izdaje potvrde propisno ispunilo i potvrdilo navodeći redni broj ili redne brojeve predmetne carinske kvote ili carinskih kvota; i

(c)

smatra se pravilno potvrđenom ako su na njoj navedeni datum i mjesto izdavanja te ako ima otisnut žig ili pečat tijela koje ju je izdalo te potpis osobe ili osoba ovlaštenih da je potpišu.

Svi dodatni zahtjevi za potvrdu o prihvatljivosti podliježu uzajamnom dogovoru.

20.

Ako se pojavi pitanje koje se odnosi na carinske kvote ili bilo koje povezano pitanje, stranka može drugoj stranci podnijeti pisani zahtjev u kojem od nje traži da:

(a)

održi sastanak Odbora za trgovinu robom;

(b)

brzo odgovori na određena pitanja; i

(c)

odmah dostavi informacije o predmetnoj carinskoj kvoti ili carinskim kvotama.

Odjeljak C

Carinske kvote europske unije

21.

Carinska kvota TRQ-1 Govedina

(a)

Na robu s podrijetlom obuhvaćenu stavkama s oznakom „TRQ-1 Govedina” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedenu u podtočki (b) primjenjuje se sljedeća kvota od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma:

Godina

Ukupna količina (metričke tone („MT”) – ekvivalent mase trupa)

Carina u okviru kvote

Nulta godina (Stupanje na snagu)

3 333  MT

7,5  %

1. godina

4 286  MT

7,5  %

2. godina

5 238  MT

7,5  %

3. godina

6 190  MT

7,5  %

4. godina

7 143  MT

7,5  %

5. godina

8 095  MT

7,5  %

6. godina

9 048  MT

7,5  %

7. godina i sljedeće godine

10 000  MT

7,5  %

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u sljedeće tarifne stavke: 0201, 0202, 0206.10.95, 0206.29.91, 0210.20.10, 0210.20.90, 0210.99.51, 0210.99.59, ex 1502.10.90 (samo govedina), ex 1502.90.90 (samo govedina) i 1602.50 (2) na proizvode od životinja koje su uzgojene u uvjetima uzgoja na pašnjacima u Novom Zelandu. Podrazumijeva se da to ne uključuje komercijalna tovilišta.

(c)

Na robu iz Novog Zelanda koja se uvozi u Uniju u okviru Unijine postojeće kvote WTO-a za Novi Zeland za govedinu, kako je utvrđena u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/761 (3) s rednim brojem kvote 09.4454, primjenjuje se carina od 7,5 % od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

(d)

Na robu s podrijetlom uvezenu na temelju ovog Sporazuma koja premašuje ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža.

(e)

Pri izračunu količina uvezenih u okviru carinske kvote TRQ-1 Govedina pretvaranje mase proizvoda u ekvivalent mase trupa upotrebljavaju se faktori konverzije utvrđeni u odjeljku D (Faktori konverzije).

22.

Carinska kvota TRQ-2 Svježe/rashlađeno ovčje i kozje meso

(a)

Na robu s podrijetlom obuhvaćenu stavkama s oznakom „TRQ-2 Svježe/rashlađeno ovčje i kozje meso” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedenu u podtočki (b) primjenjuje se sljedeća kvota od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma:

Godina

Ukupna količina (metričke tone („MT”) – ekvivalent mase trupa)

Carina u okviru kvote

Nulta godina (Stupanje na snagu)

4 433  MT

0  %

1. godina

5 911  MT

0  %

2. godina

7 389  MT

0  %

3. godina

8 867  MT

0  %

4. godina

10 344  MT

0  %

5. godina

11 822  MT

0  %

6. godina i sljedeće godine

13 300  MT

0  %

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u sljedeće tarifne stavke: 0204.10.00, 0204.21.00, 0204.22.10, 0204.22.30, 0204.22.50, 0204.22.90, 0204.23.00, 0204.50.11, 0204.50.13, 0204.50.15, 0204.50.19, 0204.50.31, 0204.50.39, ex 0210.99.21 (samo svježe/rashlađeno) i ex 0210.99.29 (samo svježe/rashlađeno).

(c)

Na robu s podrijetlom uvezenu na temelju ovog Sporazuma koja premašuje ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža.

(d)

Pri izračunu količina uvezenih u okviru carinske kvote TRQ-2 Svježe/rashlađeno ovčje i kozje meso za pretvaranje mase proizvoda u ekvivalent mase trupa upotrebljavaju se faktori konverzije utvrđeni u odjeljku D (Faktori konverzije).

23.

Carinska kvota TRQ-3 Smrznuto ovčje i kozje meso

(a)

Na robu s podrijetlom obuhvaćenu stavkama s oznakom „TRQ-3 Smrznuto ovčje i kozje meso” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedenu u podtočki (b) primjenjuje se sljedeća kvota od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma:

Godina

Ukupna količina (metričke tone („MT”) – ekvivalent mase trupa)

Carina u okviru kvote

Nulta godina (Stupanje na snagu)

8 233  MT

0  %

1. godina

10 978  MT

0  %

2. godina

13 722  MT

0  %

3. godina

16 467  MT

0  %

4. godina

19 211  MT

0  %

5. godina

21 956  MT

0  %

6. godina i sljedeće godine

24 700  MT

0  %

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u sljedeće tarifne stavke: 0204.30.00, 0204.41.00, 0204.42.10, 0204.42.30, 0204.42.50, 0204.42.90, 0204.43.10, 0204.43.90, 0204.50.51, 0204.50.53, 0204.50.55, 0204.50.59, 0204.50.71, 0204.50.79, ex 0210.99.21 (samo smrznuto) i ex 0210.99.29 (samo smrznuto).

(c)

Na robu s podrijetlom uvezenu na temelju ovog Sporazuma koja premašuje ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža.

(d)

Pri izračunu količina uvezenih u okviru carinske kvote TRQ-3 Smrznuto ovčje i kozje meso za pretvaranje mase proizvoda u ekvivalent mase trupa upotrebljavaju se faktori konverzije utvrđeni u odjeljku D (Faktori konverzije).

24.

Carinska kvota TRQ-4 Mlijeko u prahu

(a)

Na robu s podrijetlom obuhvaćenu stavkama s oznakom „TRQ-4 Mlijeko u prahu” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedenu u podtočki (b) primjenjuje se sljedeća kvota od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma:

Godina

Ukupna količina (metričke tone (MT))

Carina u okviru kvote

Nulta godina (Stupanje na snagu)

5 000  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

1. godina

6 428  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

2. godina

7 857  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

3. godina

9 286  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

4. godina

10 714  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

5. godina

12 143  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

6. godina

13 571  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

7. godina i sljedeće godine

15 000  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u tarifne stavke sljedećih podbrojeva: 0402.10, 0402.21 i 0402.29.

(c)

Na robu s podrijetlom uvezenu na temelju ovog Sporazuma koja premašuje ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža.

25.

Carinska kvota TRQ-5 Maslac

(a)

Na robu s podrijetlom obuhvaćenu stavkama s oznakom „TRQ-5 Maslac” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedenu u podtočki (b) primjenjuje se sljedeća kvota od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma:

Godina

Ukupna količina (metričke tone (MT))

Carina u okviru kvote (postotak carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije)

Nulta godina (Stupanje na snagu)

5 000  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

1. godina

6 428  MT

15 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

2. godina

7 857  MT

13,33 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

3. godina

9 286  MT

11,64 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

4. godina

10 714  MT

9,98 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

5. godina

12 143  MT

8,32 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

6. godina

13 571  MT

6,66 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

7. godina i sljedeće godine

15 000  MT

5 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u tarifne stavke sljedećih podbrojeva: 0405.10, 0405.20 i 0405.90.

(c)

Na robu s podrijetlom uvezenu na temelju ovog Sporazuma koja premašuje ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža.

(d)

Na robu iz Novog Zelanda koja se uvozi u Uniju u okviru postojećih kvota WTO-a za Novi Zeland za maslac, kako je utvrđena u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/761 s rednim brojevima kvote 09.4182 i 09.4195, primjenjuju se tretman utvrđen u sljedećim tablicama od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma i dodatne odredbe o upravljanju carinskim kvotama utvrđenima u podtočki (f):

Godina

Ukupna količina (metričke tone (MT))

Carina u okviru kvote (postotak carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije)

Nulta godina (Stupanje na snagu)

21 000  MT

20 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

1. godina

21 000  MT

15 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

2. godina

21 000  MT

13,33 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

3. godina

21 000  MT

11,64 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

4. godina

21 000  MT

9,98 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

5. godina

21 000  MT

8,32 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

6. godina

21 000  MT

6,66 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

7. godina i sljedeće godine

21 000  MT

5 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

i:

Godina

Ukupna količina (metričke tone (MT))

Carina u okviru kvote (postotak carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije)

Nulta godina (Stupanje na snagu)

14 000  MT

30 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

1. godina

14 000  MT

30 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

2. godina

14 000  MT

30 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

3. godina

14 000  MT

30 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

4. godina

14 000  MT

30 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

5. godina

14 000  MT

30 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

6. godina

14 000  MT

30 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

7. godina i sljedeće godine

14 000  MT

30 % carinske stope prema načelu najpovlaštenije nacije

(e)

Kvota WTO-a navedena u podtočki (d) primjenjuje se na robu razvrstanu u tarifne stavke podbroja 0405.10.

(f)

Redni brojevi za kvotu WTO-a iz točke (d) spajaju se te se više ne razlikuju tradicionalni i novi uvoznici. Podrazdoblja kvota također se prestaju primjenjivati.

26.

Carinska kvota TRQ-6 Sir

(a)

Na robu s podrijetlom obuhvaćenu stavkama s oznakom „TRQ-6 Sir” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedenu u podtočki (b) primjenjuje se sljedeća kvota od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma:

Godina

Ukupna količina (metričke tone (MT))

Carina u okviru kvote

Nulta godina (Stupanje na snagu)

8 333  MT

0  %

1. godina

10 714  MT

0  %

2. godina

13 095  MT

0  %

3. godina

15 467  MT

0  %

4. godina

17 857  MT

0  %

5. godina

20 238  MT

0  %

6. godina

22 619  MT

0  %

7. godina i sljedeće godine

25 000  MT

0  %

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u tarifne stavke sljedećih podbrojeva: 0406.10, 0406.20, 0406.30, 0406.40, i 0406.90. Počevši od 1. siječnja sedme godine roba s podrijetlom iz Novog Zelanda za tarifne stavke iz podbrojeva 0406.30 i 0406.40 ne ubraja se u količine navedene u točki (a).

(c)

Na robu s podrijetlom uvezenu na temelju ovog Sporazuma koja premašuje ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine utvrđena prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža, osim za tarifne stavke iz podbrojeva 0406.30 i 0406.40, za koje se ukidaju carine u skladu s odredbama kategorije postupnog snižavanja „B7”.

(d)

Roba iz Novog Zelanda koja se uvozi u Uniju u okviru postojećih kvota WTO-a za pojedine zemlje za Novi Zeland za sir, kako je utvrđena u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/761 s rednim brojevima kvote 09.4514 i 09.4515 (4), oslobađa se od carine u ukupnoj godišnjoj količini od 6 031 MT od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

27.

Carinska kvota TRQ-7 Prerađeni poljoprivredni proizvodi od mlijeka i sirutka s visokim udjelom bjelančevina

(a)

Na robu s podrijetlom obuhvaćenu stavkama s oznakom „TRQ-7 Prerađeni poljoprivredni proizvodi od mlijeka i sirutka s visokim udjelom bjelančevina” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedenu u točki (b) primjenjuje se sljedeća kvota od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma:

Godina

Ukupna količina (metričke tone (MT))

Carina u okviru kvote

Nulta godina (Stupanje na snagu)

1 167  MT

0  %

1. godina

1 556  MT

0  %

2. godina

1 945  MT

0  %

3. godina

2 334  MT

0  %

4. godina

2 722  MT

0  %

5. godina

3 111  MT

0  %

6. godina i sljedeće godine

3 500  MT

0  %

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u sljedeće tarifne stavke: 0404.10.12, 0404.10.14, 0404.10.16, 0404.90.21, 0404.90.23, 0404.90.29, 0404.90.81, 0404.90.83, 0404.90.89, 1806.20.70, 1901.90.99, 2106.90.92, 2106.90.98, 3502.20.91 i 3502.20.99.

(c)

Na robu s podrijetlom uvezenu na temelju ovog Sporazuma koja premašuje ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža.

28.

Carinska kvota TRQ-8 Kukuruz šećerac

(a)

Roba s podrijetlom obuhvaćena stavkama s oznakom „TRQ-8 Kukuruz šećerac” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedena u podtočki (b) u ukupnoj godišnjoj količini od 800 MT oslobađa se carina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u sljedeće tarifne stavke: 0710.40.00 i 2005.80.

(c)

Na uvezene količine robe s podrijetlom koje premašuju ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža.

29.

Carinska kvota TRQ-9 Etanol

(a)

Roba s podrijetlom obuhvaćena stavkama s oznakom „TRQ-9 Etanol” u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) i navedena u podtočki (b) u ukupnoj godišnjoj količini od 4 000 MT oslobađa se carina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

(b)

Podtočka (a) primjenjuje se na robu s podrijetlom razvrstanu u sljedeće tarifne stavke: 2207.10.00, 2207.20.00 i 2208.90.99.

(c)

Na robu s podrijetlom uvezenu na temelju ovog Sporazuma koja premašuje ukupne količine utvrđene u podtočki (a) primjenjuje se osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije) ili primjenjiva stopa carine prema načelu najpovlaštenije nacije, ovisno o tome koja je niža.

Odjeljak D

Faktori konverzije

30.

Kad je riječ o carinskim kvotama TRQ-1 Govedina, TRQ-2 Svježe ovčje i kozje meso te TRQ-3 Smrznuto ovčje i kozje meso, upotrebljavaju se sljedeći faktori konverzije za pretvaranje mase proizvoda u ekvivalent mase trupa:

(a)

TRQ-1 Govedina utvrđena u točki 21.:

Tarifna stavka (Oznaka KN 2018)

Opis tarifne stavke (samo u ogledne svrhe)

Faktor konverzije

0201.10.00

Trupovi ili polovice goveda; svježi ili rashlađeni

100  %

0201.20.20

„Kompenzirane” četvrtine goveda, s kostima; svježe ili rashlađene

100  %

0201.20.30

Neraskomadane ili raskomadane prednje četvrtine goveda, s kostima; svježe ili rashlađene

100  %

0201.20.50

Neraskomadane ili raskomadane stražnje četvrtine goveda, s kostima; svježe ili rashlađene

100  %

0201.20.90

Komadi goveđeg mesa, s kostima (osim trupova i polovica, „kompenziranih” četvrtina, prednjih i stražnjih četvrtina); svježi ili rashlađeni

100  %

0201.30.00

Goveđe meso, bez kostiju: svježe ili rashlađeno

130  %

0202.10.00

Trupovi ili polovice goveda; smrznuti

100  %

0202.20.10

„Kompenzirane” četvrtine goveda, s kostima; smrznute

100  %

0202.20.30

Neraskomadane ili raskomadane prednje četvrtine goveda, s kostima; smrznute

100  %

0202.20.50

Neraskomadane ili raskomadane stražnje četvrtine goveda, s kostima; smrznute

100  %

0202.20.90

Komadi goveđeg mesa, s kostima (osim trupova i polovica, „kompenziranih” četvrtina, prednjih i stražnjih četvrtina); smrznuti

100  %

0202.30.10

Goveđe prednje četvrtine, cijele ili raskomadane u najviše pet komada, svaka u jednom bloku; „kompenzirane” četvrtine u dva bloka, od kojih jedan sadrži prednju četvrtinu, cijelu ili raskomadanu u najviše pet komada, a drugi dio cijelu zadnju četvrtinu, isključujući file, u jednom komadu; smrznuti

130  %

0202.30.50

Goveđi „crop”, vrat s potplećkom („chuck and blade”) i prsa s donjim dijelom plećke, bez kostiju; smrznuti

130  %

0202.30.90

Goveđe meso bez kostiju (osim prednjih četvrtina, cijelih ili raskomadanih u najviše pet komada, svake u jednom bloku; „kompenziranih” četvrtina u dva bloka, od kojih jedan sadrži prednju četvrtinu, cijelu ili raskomadanu u najviše pet komada, a drugi dio cijelu zadnju četvrtinu, isključujući file, u jednom komadu); smrznuti

130  %

0206.10.95

Jestivi goveđi klaonički proizvodi, unutarnja prepona, mišićna i tetivna (osim za proizvodnju farmaceutskih proizvoda); svježi ili rashlađeni

100  %

0206.29.91

Jestivi goveđi klaonički proizvodi, unutarnja prepona, mišićna i tetivna (osim za proizvodnju farmaceutskih proizvoda); smrznuti

100  %

0210.20.10

Goveđe meso, soljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno; s kostima

100  %

0210.20.90

Goveđe meso, soljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno; bez kostiju

135  %

0210.99.51

Jestivi klaonički proizvodi od životinja vrsta goveda, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni; mišićna i tetivna prepona

100  %

0210.99.59

Jestivi klaonički proizvodi od životinja vrsta goveda, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni; osim unutarnje prepone, mišićne i tetivne

100  %

ex 1502.10.90 (samo govedina)

Masti od goveda, osim onih iz tarifnog broja 1503 i loja; nije za industrijsku uporabu (osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za prehranu ljudi)

100  %

ex 1502.90.90 (samo govedina)

Masti od goveda, osim onih iz tarifnog broja 1503 i loja; nije za industrijsku uporabu (osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za prehranu ljudi)

100  %

1602.50.10

Mesni pripravci od goveđeg mesa ili goveđih klaoničkih proizvoda; pripremljeni ili konzervirani (osim jetre i homogeniziranih proizvoda); toplinski neobrađeni; mješavine toplinski obrađenog mesa ili klaoničkih proizvoda i toplinski neobrađenog mesa ili klaoničkih proizvoda

100  %

1602.50.31

Mesni pripravci od goveđeg mesa ili goveđih klaoničkih proizvoda; pripremljeni ili konzervirani (osim jetre i homogeniziranih proizvoda); konzervirana govedina, u hermetički zatvorenim spremnicima

100  %

1602.50.95

Mesni pripravci od goveđeg mesa ili goveđih klaoničkih proizvoda; pripremljeni ili konzervirani (osim jetre i homogeniziranih proizvoda); ostalo

100  %

(b)

TRQ-2 Svježe/rashlađeno ovčje i kozje meso utvrđeno u točki 22.:

Tarifna stavka (Oznaka KN 2018)

Opis tarifne stavke (samo u ogledne svrhe)

Faktor konverzije

0204.10.00

Janjeće meso; trupovi i polovice; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.21.00

Ovčje meso; trupovi i polovice; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.22.10

Ovčje ili janjeće meso; komadi s kostima (osim trupova i polovica); skraćene prednje četvrtine; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.22.30

Ovčje ili janjeće meso; komadi s kostima (osim trupova i polovica); slabine i/ili podslabine; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.22.50

Ovčje ili janjeće meso; komadi s kostima (osim trupova i polovica); noge; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.22.90

Ovčje ili janjeće meso; komadi s kostima (osim trupova i polovica); ostalo; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.23.00.11

Domaće janjeće meso; bez kostiju; svježe ili rashlađeno

167  %

0204.23.00.19

Domaće ovčje meso; bez kostiju; svježe ili rashlađeno

181  %

0204.23.00.91

Janjeće meso, ostalo; bez kostiju; svježe ili rashlađeno

167  %

0204.23.00.99

Ovčje meso, ostalo; bez kostiju; svježe ili rashlađeno

181  %

0204.50.11

Kozje meso; trupovi i polovice; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.50.13

Kozje meso; skraćene prednje četvrtine; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.50.15

Kozje meso; slabine i/ili podslabine; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.50.19

Kozje meso; noge; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.50.31

Kozje meso; ostalo, komadi s kostima; svježi ili rashlađeni

100  %

0204.50.39

Kozje meso; ostalo, komadi bez kostiju; svježi ili rashlađeni

167  % (jaretina)

181  % (ostalo)

ex 0210.99.21 (svježe/rashlađeno)

Konzervirano ovčje meso i jestivi mesni klaonički proizvodi od ovaca; soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni te jestivo brašno i krupica od ovčjeg mesa ili od klaoničkih proizvoda od ovaca; s kostima; svježi ili rashlađeni

100  %

ex 0210.99.29 (svježe/rashlađeno)

Konzervirano ovčje meso i jestivi mesni klaonički proizvodi od ovaca; soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni te jestivo brašno i krupica od ovčjeg mesa ili od klaoničkih proizvoda od ovaca; bez kostiju; svježi ili rashlađeni

167  %

(c)

TRQ-3 Smrznuto ovčje i kozje meso utvrđeno u točki 23.:

Tarifna stavka (Oznaka KN 2018)

Opis tarifne stavke (samo u ogledne svrhe)

Faktor konverzije

0204.30.00

Janjeće meso; trupovi i polovice; smrznuti

100 %

0204.41.00

Ovčje meso; trupovi i polovice; smrznuti

100 %

0204.42.10

Ovčje ili janjeće meso; komadi s kostima (osim trupova i polovica); skraćene prednje četvrtine; smrznuti

100 %

0204.42.30

Ovčje ili janjeće meso; komadi s kostima (osim trupova i polovica); slabine i/ili podslabine; smrznuti

100 %

0204.42.50

Ovčje ili janjeće meso; komadi s kostima (osim trupova i polovica); noge; smrznuti

100 %

0204.42.90

Ovčje ili janjeće meso; komadi s kostima (osim trupova i polovica); ostalo; smrznuti

100 %

0204.43.10

Janjeće meso; bez kostiju; smrznuti

167 %

0204.43.90

Ovčje meso; bez kostiju; smrznuti

181 %

0204.50.51

Kozje meso; trupovi i polovice; smrznuti

100 %

0204.50.53

Kozje meso; skraćene prednje četvrtine; smrznuti

100 %

0204.50.55

Kozje meso; slabine i/ili podslabine; smrznuti

100 %

0204.50.59

Kozje meso; noge; smrznuti

100 %

0204.50.71

Kozje meso; ostalo, komadi s kostima; smrznuti

100 %

0204.50.79

Kozje meso; ostalo, komadi bez kostiju; smrznuti

167 % (jaretina)

181 % (ostalo)

ex 0210.99.21 (smrznuto)

Konzervirano ovčje meso i jestivi mesni klaonički proizvodi od ovaca; soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni te jestivo brašno i krupica od ovčjeg mesa ili od klaoničkih proizvoda od ovaca; s kostima; smrznuti

100 %

ex 0210.99.29 (smrznuto)

Konzervirano ovčje meso i jestivi mesni klaonički proizvodi od ovaca; soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni te jestivo brašno i krupica od ovčjeg mesa ili od klaoničkih proizvoda od ovaca; bez kostiju; smrznuti

167 %


(1)  Prilog 2. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/1925 оd 12. listopada 2017. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL EU L 282, 31.10.2017., str. 1.).

(2)  Za tarifne stavke ex 1502.10.90 i ex 1502.90.90 primjenjiva carinska stopa unutar kvote iznosi 3,2 %, što je osnovna carinska stopa utvrđena u Dodatku 2.-A-1. (Tarifni raspored Europske unije).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/761 оd 17. prosinca 2019. o utvrđivanju pravila za primjenu uredbi (EU) br. 1306/2013, (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 510/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sustava upravljanja carinskim kvotama na temelju dozvola (SL EU L 185, 12.6.2020., str. 24.).

(4)  Te se dvije kvote spajaju na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma, a raspon proizvoda proširuje se na sve tarifne stavke 0406.


PRILOG 3.-A

UVODNE NAPOMENE UZ PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE

NAPOMENA 1.

Opća načela

1.

U ovom Prilogu utvrđuju se opća pravila za primjenjive zahtjeve iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) kako je predviđeno u članku 3.2. (Opći zahtjevi za proizvode s podrijetlom) stavku 1. točki (c).

2.

Za potrebe ovog Priloga i Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), zahtjevi da bi proizvod imao status proizvoda s podrijetlom u skladu s člankom 3.2. (Opći zahtjevi za proizvode s podrijetlom) stavkom 1. točkom (c) jesu promjena u razvrstavanju u carinsku tarifu, proizvodni postupak, maksimalna vrijednost ili masa materijala bez podrijetla ili bilo koji drugi zahtjev naveden u ovom Prilogu i Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode).

3.

Upućivanje na masu u pravilu o podrijetlu za određeni proizvod znači neto masu odnosno masu materijala ili proizvoda ne uključujući masu eventualnog pakiranja.

4.

Ovaj Prilog i Prilog 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) temelje se na Harmoniziranom sustavu (HS), kako je izmijenjen 1. siječnja 2022.

NAPOMENA 2.

Struktura popisa pravila o podrijetlu za određene proizvode

1.

Napomene uz odsjeke ili poglavlja, ako je primjenjivo, tumače se u vezi s pravilima o podrijetlu za određene proizvode za relevantni odsjek, poglavlje, tarifni broj ili tarifni podbroj.

2.

Svako pravilo o podrijetlu za određeni proizvod utvrđeno u stupcu 2. Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) primjenjuje se na odgovarajući proizvod naveden u stupcu 1. Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode).

3.

Ako proizvod podliježe alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode, taj se proizvod smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke ako zadovoljava jedno od tih alternativnih pravila. U takvim su slučajevima alternativna pravila o podrijetlu za određene proizvode odvojena točkom sa zarezom („;”), a nakon posljednje točke sa zarezom slijedi „ili”.

4.

Ako proizvod podliježe pravilu o podrijetlu za određeni proizvod koje obuhvaća više zahtjeva, taj se proizvod smatra proizvodom s podrijetlom iz stranke samo ako zadovoljava sve zahtjeve. U takvim su slučajevima kumulativna pravila o podrijetlu za određene proizvode s višestrukim zahtjevima odvojena točkom sa zarezom („;”), a nakon posljednje točke sa zarezom slijedi „i”.

5.

Za potrebe ovog Priloga i Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„odsjek” znači odsjek Harmoniziranog sustava;

(b)

„poglavlje” znači prve dvije znamenke tarifnog broja Harmoniziranog sustava;

(c)

„tarifni broj” znači prve četiri znamenke tarifnog broja Harmoniziranog sustava; i

(d)

„tarifni podbroj” znači prvih šest znamenki tarifnog broja Harmoniziranog sustava.

6.

Za potrebe pravila o podrijetlu za određene proizvode koja se temelje na promjeni razvrstavanja u carinsku tarifu (1) primjenjuju se sljedeće pokrate:

(a)

„CC” znači proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg poglavlja, osim iz poglavlja proizvoda; to znači da za sve materijale bez podrijetla upotrijebljene u proizvodnji proizvoda mora biti provedena promjena u razvrstavanju u carinsku tarifu na razini dvije znamenke (tj. promjena u poglavlju) Harmoniziranog sustava;

(b)

„CTH” znači proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda; to znači da za sve materijale bez podrijetla upotrijebljene u proizvodnji proizvoda mora biti provedena promjena u razvrstavanju u carinsku tarifu na razini četiri znamenke (tj. promjena u tarifnom broju) Harmoniziranog sustava; i

(c)

„CTSH” znači proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog podbroja, osim iz tarifnog podbroja proizvoda; to znači da za sve materijale bez podrijetla upotrijebljene u proizvodnji proizvoda mora biti provedena promjena u razvrstavanju u carinsku tarifu na razini šest znamenki (tj. promjena u tarifnom podbroju) Harmoniziranog sustava.

NAPOMENA 3.

Primjena pravila o podrijetlu za određene proizvode

1.

Članak 3.2. stavak 2. (Opći zahtjevi za proizvode s podrijetlom) o proizvodu koji je stekao status proizvoda s podrijetlom i koji se upotrebljava u proizvodnji drugog proizvoda primjenjuje se bez obzira na to je li proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom u istoj tvornici u stranci u kojoj se taj proizvod upotrebljava.

2.

Ako su pravilom o podrijetlu za određeni proizvod izričito isključeni određeni materijali bez podrijetla ili propisano da vrijednost ili masa utvrđenog materijala bez podrijetla ne smije prijeći određeni prag, ti se uvjeti ne primjenjuju na materijale bez podrijetla koji su razvrstani drugdje u Harmoniziranom sustavu.

Primjer 1: ako pravilo za buldožere (tarifni podbroj 8429.11) zahtijeva: „CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.31”, upotreba materijala bez podrijetla razvrstanih izvan tarifnih brojeva 84.29 i 84.31, kao što su vijci (tarifni broj HS-a 73.18), izolirane žice i električni vodiči (tarifni broj 85.44) i razna elektronika (poglavlje 85), nije ograničena.

Primjer 2: Ako pravilo za poglavlje 19. zahtijeva da „ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 10.06, 11.01 do 11.08 ne prelazi 20 % mase proizvoda”, uporaba žitarica bez podrijetla iz poglavlja 10., osim riže iz tarifnog broja 10.06, nije ograničena.

3.

Ako se u pravilu o podrijetlu za određeni proizvod upotrebljava izraz „proizvodnja od materijala (bez podrijetla)” (npr. pravilo za tarifni broj 71.06 „proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina bez podrijetla”), dopuštena je upotreba tih materijala bez podrijetla. Dopuštena je upotreba takvih materijala bez podrijetla u ranijoj fazi prerade (npr. ruda), ali ne i kad su ti materijali dodatno prerađeni (npr. polugotove ploče). Međutim, to ne sprečava upotrebu drugih materijala koji zbog svojih karakteristika ne mogu zadovoljiti to pravilo.

4.

Ako se u pravilu o podrijetlu za određeni proizvod upotrebljava izraz „proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja”, dopuštena je upotreba materijala bez podrijetla koji su također razvrstani u isti tarifni broj, pod uvjetom da proizvodnja nadilazi nedostatnu proizvodnju iz članka 3.6. (Nedostatna obrada ili prerada).

Primjer: Pravilo za tarifni broj 09.01 (kava) je „proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja”, što znači da će postupci kao što je dekofeinacija ili prženje, provedeni samostalno ili u kombinaciji na zrnima kave bez podrijetla, omogućiti stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom. Međutim, postupak kao što je jednostavno miješanje ne bi bio dovoljan za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom jer se u članku 3.6. (Nedostatna obrada ili prerada) smatra nedostatnom proizvodnjom.

5.

Za potrebe pravila za pojedine proizvode za proizvod iz poglavlja od 1 do 24 i u skladu s člankom 3.3. (Kumulacija podrijetla) materijali dobiveni u cijelosti iz jedne ili obiju stranaka mogu se kombinirati kako bi se zadovoljilo pravilo koje se temelji na zahtjevu da su takvi materijali „dobiveni u cijelosti”.

Primjer: jedno pakiranje suhog voća i orašastih plodova razvrstanih u tarifni broj 08.13 sastoji se od kombinacije voća i orašastih plodova uzgojenih u Uniji i Novom Zelandu, stoga ispunjava pravilo za određeni proizvod „proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 8. dobiveni u cijelosti”.

6.

Za potrebe pravila za određene proizvode za proizvod iz poglavlja od 1 do 24 proizvod koji ispunjava pravilo „proizvodnja u kojoj su svi materijali iz poglavlja [X] dobiveni u cijelosti” smatra se u cijelosti dobivenim ako se koristi kao materijal u daljnjoj proizvodnji.

Primjer: mlijeko u prahu proizvodi se s 9 % mliječnog permeata bez podrijetla (0404.90) u smislu vrijednosti i stoga ispunjava pravilo za određeni proizvod „proizvodnja od materijala iz poglavlja 4 dobivenih u cijelosti” primjenom pravila o dopuštenom odstupanju iz članka 3.5. (Dopuštena odstupanja). Kad se to mlijeko u prahu koristi kao materijal u proizvodnji prehrambenog praha iz podbroja 1901.10, smatra se u cijelosti dobivenim za potrebe pravila za određene proizvode iz tarifnog broja 19.01.

NAPOMENA 4.

Primjena pravila koja se temelje na maksimalnim vrijednostima materijala bez podrijetla

1.

Za potrebe pravila o podrijetlu za određene proizvode, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„carinska vrijednost” znači vrijednost utvrđena u skladu sa Sporazumom o određivanju carinske vrijednosti;

(b)

„EXW” ili „cijena franko tvornica” znači:

i.

cijena proizvoda koja je plaćena ili se plaća proizvođaču u čijem je poduzeću obavljena zadnja obrada ili prerada, uz uvjet da ta cijena uključuje vrijednost svih upotrijebljenih materijala i sve ostale troškove nastale u proizvodnji proizvoda umanjenu za sve unutarnje poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu po izvozu dobivenog proizvoda; ili

ii.

ako nema plaćene cijene ili cijene koja se plaća ili ako stvarno plaćena cijena ne odražava sve troškove povezane s proizvodnjom proizvoda koji su stvarno nastali u proizvodnji proizvoda, vrijednost svih upotrijebljenih materijala i svi drugi troškovi nastali u proizvodnji proizvoda u stranci izvoznici koji:

(A)

uključuju troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, koji se razumno mogu pripisati proizvodu; i

(B)

ne uključuju troškove vozarine i osiguranja i druge troškove nastale pri prijevozu proizvoda te unutarnje poreze stranke izvoznice koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu pri izvozu dobivenog proizvoda;

iii.

za potrebe točke i., ako je zadnja proizvodnja povjerena proizvođaču, pojam „proizvođač” iz točke i. znači osoba koja je zaposlila podugovaratelja;

(c)

„VNM” znači vrijednost materijala bez podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda, što je njihova carinska vrijednost u trenutku uvoza uključujući vozarinu, osiguranje ako je to primjereno, pakiranje i sve druge troškove nastale pri prijevozu materijala do luke uvoza u stranci u kojoj proizvođač proizvoda ima sjedište. Ako vrijednost materijala bez podrijetla nije poznata i ne može se utvrditi, upotrebljava se prva utvrdiva cijena plaćena za materijale bez podrijetla u Uniji ili Novom Zelandu. Vrijednost materijala bez podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda može se izračunati prema formuli za ponderirani prosječni trošak ili drugom načinu vrednovanja inventara prema općeprihvaćenim računovodstvenim načelima u stranci; i

(d)

„MaxNOM” znači najveća vrijednost materijala bez podrijetla koji se mogu upotrijebiti u proizvodnji proizvoda, izražena kao postotak cijene franko tvornica konačnog proizvoda.

2.

Proizvod je u skladu s pravilom koje se temelji na maksimalnoj vrijednosti MaxNOM ako je VNM izražen kao postotak cijene franko tvornica (EXW) proizvoda manji od ili jednak vrijednosti MaxNOM (%) navedenoj za taj proizvod u Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

NAPOMENA 5.

Definicije postupaka iz odjeljaka od V. do VII u Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode)

Za potrebe pravila o podrijetlu za određene proizvode, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„biotehnološka obrada” znači:

i.

biološki ili biotehnološki uzgoj kulture (uključujući kulturu stanica), hibridizacija ili genetska modifikacija mikroorganizama (bakterija, virusa (uključujući bakteriofage) itd.) ili ljudskih, životinjskih ili biljnih stanica; i

ii.

proizvodnja, izolacija ili pročišćavanje staničnih ili međustaničnih struktura (kao što su izolirani geni, fragmenti gena i plazmidi), ili fermentacija;

(b)

„promjena veličine čestica” znači namjerna i kontrolirana modifikacija veličine čestica proizvoda, osim običnim drobljenjem ili prešanjem, kojom se dobiva proizvod definirane veličine čestica, definirane raspodjele čestica po veličini ili definirane površine, što je relevantno za svrhu u koju se dobiveni proizvod upotrebljava, s fizičkim ili kemijskim svojstvima drukčijim od onih ulaznih materijala;

(c)

„kemijska reakcija” znači proces (uključujući biokemijski proces) pri kojem nastaje molekula s novom strukturom prekidanjem međumolekularnih veza i stvaranjem novih međumolekularnih veza ili promjenom prostornog rasporeda atoma u molekuli, uz iznimku sljedećih postupaka koji se za potrebe ove definicije ne smatraju kemijskim reakcijama:

i.

otapanje u vodi ili drugim otapalima;

ii.

uklanjanje otapala, uključujući vodu kao otapalo; ili

iii.

dodavanje ili uklanjanje kristalizacijske vode;

(d)

„destilacija” znači:

i.

atmosferska destilacija: proces razdvajanja u kojem se naftna ulja pretvaraju u frakcije u destilacijskoj koloni na osnovi vrelišta, nakon čega se para kondenzira u različite tekuće frakcije; proizvodi destilacije nafte mogu uključivati ukapljeni naftni plin, zemno ulje, benzin, kerozin, dizel ili loživo ulje, laka plinska ulja i mazivo ulje; i

ii.

vakuumska destilacija: destilacija na tlaku ispod atmosferskog, ali ne toliko niskom da bi bila klasificirana kao molekularna destilacija; vakuumska destilacija upotrebljava se za destilaciju visokovrijućih i toplinski osjetljivih materijala kao što su teški destilati u naftnim uljima kako bi se proizvela laka do teška vakuumska plinska ulja i ostatak;

(e)

„odvajanje izomera” znači izolacija ili odvajanje izomera iz smjese izomera;

(f)

„miješanje i stapanje” znači namjerno i razmjerno kontrolirano miješanje ili stapanje (uključujući disperziju) materijala, osim dodavanjem sredstava za razrjeđivanje, isključivo prema unaprijed utvrđenoj specifikaciji kojom se dobiva proizvod s fizičkim ili kemijskim svojstvima koja su relevantna za svrhu ili namjenu proizvoda i razlikuju se od svojstava ulaznih materijala;

(g)

„proizvodnja standardnih materijala” (uključujući standardne otopine) znači proizvodnja pripravka prikladnog za upotrebu u svrhe analize, kalibriranja ili referentne svrhe s preciznim stupnjevima čistoće ili omjerima potvrđenima certifikatom proizvođača; i

(h)

„pročišćavanje” znači proces kojim se uklanja najmanje 80 % sadržaja postojećih nečistoća ili smanjenje ili uklanjanje nečistoća kojim se dobiva proizvod prikladan za jednu od sljedećih primjena, ili više njih:

i.

farmaceutski, medicinski, kozmetički, veterinarski ili prehrambeni proizvodi;

ii.

kemijski proizvodi i reagensi za analitičke, dijagnostičke ili laboratorijske svrhe;

iii.

elementi i komponente za upotrebu u mikroelektrotehnici;

iv.

specijalizirane optičke upotrebe;

v.

biotehnička upotreba, npr. u staničnim uzgojima, u genetičkoj tehnologiji ili kao katalizator;

vi.

nosači koji se upotrebljavaju u postupku odvajanja; ili

vii.

nuklearne svrhe.

NAPOMENA 6.

Definicije pojmova koji se upotrebljavaju u odjeljku XI. Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode)

Za potrebe pravila o podrijetlu za određene proizvode, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„umjetna ili sintetička rezana vlakna” znači kabeli od umjetnih ili sintetičkih filamenata, sintetička ili umjetna rezana vlakna ili otpad iz tarifnih brojeva od 55.01 do 55.07;

(b)

„prirodna vlakna” znači vlakna koja nisu sintetička ili umjetna, čija je upotreba ograničena na faze prije predenja, uključujući otpad, te, ako nije drukčije utvrđeno, uključuje vlakna koja su grebena, češljana ili drukčije pripremljena, ali nepredena; „prirodna vlakna” uključuje konjsku dlaku iz tarifnog broja 05.11, svilu iz tarifnih brojeva 50.02 i 50.03, vunena-vlakna i finu ili grubu životinjsku dlaku iz tarifnih brojeva od 51.01 do 51.05, pamučna vlakna iz tarifnih brojeva od 52.01 do 52.03 i druga biljna vlakna iz tarifnih brojeva od 53.01 do 53.05;

(c)

„tisak” znači tehnika kojom se tekstilnom supstratu trajno daje objektivno ocijenjena funkcija, kao što je boja, dezen ili tehničko svojstvo, upotrebom sita, valjka, digitalne tehnike ili tehnike preslikavanja; i

(d)

„tisak (kao samostalni postupak)” znači tehnika kojom se tekstilnom supstratu trajno daje objektivno ocijenjena funkcija, kao što je boja, dezen ili tehničko svojstvo, upotrebom sita, valjka, digitalne tehnike ili tehnike preslikavanja u kombinaciji s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (kao što je ribanje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregniranje, krpanje i odstranjivanje čvorova, šišanje, smuđenje, fiksiranje u zračnom bubnju, obrada na rasteznom sušioniku, valjkanje, parenje i skupljanje i vlažno dekatiranje), uz uvjet da vrijednost svih upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda.

NAPOMENA 7.

Dopuštena odstupanja koja se primjenjuju na proizvode koji sadržavaju dva ili više osnovnih tekstilnih materijala

1.

Za potrebe ove napomene osnovni tekstilni materijali su sljedeći:

(a)

svila;

(b)

vuna;

(c)

gruba životinjska dlaka;

(d)

fina životinjska dlaka,

(e)

konjska dlaka;

(f)

pamuk;

(g)

materijali za izradu papira i papir;

(h)

lan;

(i)

prava konoplja;

(j)

juta i ostala tekstilna vlakna od drvenog lika;

(k)

sisal i ostala tekstilna vlakna iz roda Agave;

(l)

kokosovo vlakno, abaka, ramija i ostala biljna tekstilna vlakna;

(m)

sintetički filamenti;

(n)

umjetni filamenti;

(o)

vodljivi filamenti;

(p)

sintetička rezana vlakna od polipropilena;

(q)

sintetička rezana vlakna od poliestera;

(r)

sintetička rezana vlakna od poliamida;

(s)

sintetička rezana vlakna od poliakrilonitrila;

(t)

sintetička rezana vlakna od poliimida;

(u)

sintetička rezana vlakna od politetrafluoretilena;

(v)

sintetička rezana vlakna od poli (fenilen sulfida);

(w)

sintetička rezana vlakna od poli (vinil klorida);

(x)

ostala sintetička rezana vlakna;

(y)

umjetna rezana vlakna od viskoze;

(z)

ostala umjetna rezana vlakna;

(aa)

pređa od poliuretana s fleksibilnim polieterskim segmentima, neovisno o tome je li upletena ili ne;

(bb)

pređa od poliuretana s fleksibilnim poliesterskim segmentima, neovisno o tome je li upletena ili ne;

(cc)

proizvodi iz tarifnog broja 56.05 (metalizirana pređa) koji sadržavaju traku koja se sastoji od jezgre od aluminijske folije ili od jezgre od plastične folije sa slojem aluminijskog praha ili bez njega, širine do 5 mm, spojene u sendvič s pomoću prozirnog ili obojenog ljepila između dva sloja plastične folije;

(dd)

ostali proizvodi iz tarifnog broja 56.05;

(ee)

staklena vlakna; i

(ff)

kovana vlakna.

2.

Ako se u Prilogu 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) upućuje na ovu napomenu, zahtjevi iz stupca 2. Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) ne primjenjuju se kao dopušteno odstupanje na osnovne tekstilne materijale bez podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda, uz uvjet da:

(a)

proizvod sadržava dva ili više osnovnih tekstilnih materijala; i

(b)

masa osnovnih tekstilnih materijala bez podrijetla zajedno ne prelazi 10 % ukupne mase svih upotrijebljenih osnovnih tekstilnih materijala.

Primjer: za vunenu tkaninu iz tarifnog broja 51.12 koja sadržava vunenu pređu iz tarifnog broja 51.07 i pamučnu pređu iz tarifnog broja 52.05 može se upotrebljavati vunena pređa bez podrijetla koja ne ispunjava zahtjev iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) ili pamučna pređa bez podrijetla koja ne ispunjava zahtjev iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) ili kombinacija obiju pređa, uz uvjet da njihova ukupna masa ne prelazi 10 % mase svih osnovnih tekstilnih materijala.

Napomena: da bi to pravilo o dopuštenom odstupanju bilo primjenjivo, tkanina mora sadržavati dva ili više osnovnih tekstilnih materijala.

3.

Neovisno o točki 2. podtočki (b), za proizvode koji sadržavaju „pređu od poliuretana s fleksibilnim polieterskim segmentima, neovisno o tome je li upletena ili ne” maksimalno dopušteno odstupanje iznosi 20 %. Međutim, postotak drugih osnovnih tekstilnih materijala bez podrijetla ne smije prelaziti 10 %.

4.

Neovisno o točki 2. podtočki (b), za proizvode koji sadržavaju „traku koja se sastoji od jezgre od aluminijske folije ili od jezgre od plastične folije sa slojem aluminijskog praha ili bez njega, širine do 5 mm, spojene u sendvič s pomoću prozirnog ili obojenog ljepila između dva sloja plastične folije” maksimalno dopušteno odstupanje iznosi 30 %. Međutim, postotak drugih osnovnih tekstilnih materijala bez podrijetla ne smije prelaziti 10 %.

NAPOMENA 8.

Ostala dopuštena odstupanja koja se primjenjuju na određene tekstilne proizvode

1.

Kad se u Prilogu 3-B. (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) upućuje na ovu napomenu, mogu se upotrebljavati tekstilni materijali bez podrijetla (osim podstava i međupodstava) koji ne udovoljavaju zahtjevima iz stupca 2. Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) za izrađeni tekstilni proizvod, uz uvjet da su razvrstani u tarifni broj koji je različit od tarifnog broja proizvoda te da njihova vrijednost ne prelazi 8 % cijene proizvoda franko tvornica.

2.

Ako se u zahtjevu iz stupca 2. Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) zahtijeva određeni postupak, materijali bez podrijetla koji nisu razvrstani u poglavlja od 50 do 63 mogu se upotrebljavati bez ograničenja u proizvodnji tekstilnih proizvoda razvrstanih u poglavlja od 50 do 63, bez obzira na to sadržavaju li tekstilni materijal.

Primjer: Ako je zahtjevom iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) utvrđeno da se za određeni tekstilni artikl, primjerice hlače, mora upotrijebiti pređa, to ne priječi upotrebu metalnih artikala bez podrijetla kao što je dugmad, jer metalni artikli nisu razvrstani u poglavlja od 50 do 63. Iz istih se razloga ne sprečava ni upotreba patentnih zatvarača bez podrijetla iako patentni zatvarači obično sadržavaju tekstil.

3.

Ako se zahtjev iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode) sastoji od MaxNOM-a, pri izračunu VNM-a u obzir se uzima VNM koji nisu razvrstani u poglavlja od 50 do 63.

NAPOMENA 9.

Poljoprivredni proizvodi

Smatra se da su poljoprivredni proizvodi iz poglavlja 6, 7, 8, 9, 10 i 12 i tarifnog broja 24.01 koji su uzgojeni ili požnjeveni na području stranke podrijetlom iz te stranke, čak i ako se uzgajaju iz sjemena, lukovica, podanaka, podloga, reznica, cijepova, kalema, mladica, pupoljaka ili drugih živih dijelova biljaka uvezenih iz treće zemlje.


(1)  Podrazumijeva se da, ako se jedno pravilo o podrijetlu za određeni proizvod primjenjuje na skupinu tarifnih brojeva ili podbrojeva, a to pravilo o podrijetlu određuje promjenu tarifnog broja ili podbroja, do promjene u tarifnom broju ili podbroju može doći zbog promjene u nekom drugom tarifnom broju ili podbroju, ovisno o slučaju, uključujući bilo koji drugi tarifni broj ili podbroj unutar skupine.


PRILOG 3.-B

PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE

Stupac 1

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (HS 2022.) uključujući naziv

Stupac 2

Pravila o podrijetlu za određene proizvode

ODSJEK I.

ŽIVE ŽIVOTINJE; PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Poglavlje 1.

Žive životinje

01.01-01.06

Sve životinje iz poglavlja 1 dobivene su u cijelosti.

Poglavlje 2.

Meso i jestivi klaonički proizvodi

02.01-02.10

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 1 i 2 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 3.

Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci

03.01-03.09

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 3 dobiveni u cijelosti (1)

Poglavlje 4.

Mliječni proizvodi; ptičja jaja; prirodni med; jestivi proizvodi životinjskog podrijetla, nenavedeni niti uključeni na drugom mjestu

04.01-04.10

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 5.

Proizvodi životinjskog podrijetla, nenavedeni niti uključeni na drugom mjestu

05.01-05.11

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

ODSJEK II.

BILJNI PROIZVODI

Poglavlje 6.

Živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično; rezano cvijeće i ukrasno lišće

06.01-06.04

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 6 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 7.

Jestivo povrće, pojedini korijeni i gomolji

0701.10-0712.39

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 7 dobiveni u cijelosti.

0712.90

CTSH, uz uvjet da povrće bez podrijetla iz poglavlja 7 ne premašuje 30 % mase proizvoda

07.13-07.14

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 7 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 8.

Jestivo voće i orašasti plodovi; kora agruma ili dinja

08.01-08.14

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 8 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 9.

Kava, čaj, mate-čaj i začini

09.01-09.10

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

Poglavlje 10.

Žitarice

10.01-10.08

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 10 dobiveni u cijelosti.

Poglavlje 11.

Proizvodi mlinske industrije; slad; škrob; inulin; pšenični gluten

11.01-11.09

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali bez podrijetla iz poglavlja 10 i 11, tarifnih brojeva 07.01, 07.14, od 23.02 do 23.03 ili tarifnog podbroja 0710.10 dobiveni u cijelosti

Poglavlje 12.

Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko ili ljekovito bilje; slama i stočna hrana

12.01-12.14

CTH

Poglavlje 13.

Šelak; gume, smole i ostali biljni sokovi i ekstrakti

1301.20-1302.39

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

Poglavlje 14.

Biljni materijali za pletarstvo; biljni proizvodi, nenavedeni niti uključeni na drugom mjestu

14.01-14.04

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

ODSJEK III.

MASTI I ULJA ŽIVOTINJSKOG, BILJNOG ILI MIKROBNOG PODRIJETLA TE PROIZVODI NJIHOVE RAZGRADNJE; PRERAĐENE JESTIVE MASTI; ŽIVOTINJSKI ILI BILJNI VOSKOVI

Poglavlje 15.

Masti i ulja životinjskog, biljnog ili mikrobnog podrijetla te proizvodi njihove razgradnje; prerađene jestive masti; životinjski ili biljni voskovi

15.01-15.04

CTH

15.05-15.06

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

15.07-15.08

CTSH

15.09-15.10

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni biljni materijali dobiveni u cijelosti

1511.10-1515.11

CTSH

1515.19

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

1515.21-1515.50

CTSH

1515.60-1515.90

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

15.16-15.17

CTH

15.18-15.19

CTSH

15.20

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

15.21-15.22

CTSH

ODSJEK IV.

PRIPREMLJENI PREHRAMBENI PROIZVODI; PIĆA, ALKOHOLI I OCAT; DUHAN I PRERAĐENI NADOMJESCI DUHANA; PROIZVODI, NEOVISNO SADRŽE LI NIKOTIN ILI NE, NAMIJENJENI ZA UDISANJE BEZ IZGARANJA; OSTALI PROIZVODI KOJI SADRŽE NIKOTIN NAMIJENJENI ZA UNOS NIKOTINA U LJUDSKO TIJELO

Poglavlje 16.

Proizvodi od mesa, riba, rakova, mekušaca ili drugih vodenih beskralježnjaka, ili od kukaca

16.01-16.05

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 2, 3 i 16 dobiveni u cijelosti

Poglavlje 17.

Šećeri i šećerni proizvodi

17.01

CTH

17.02

CTH, uz uvjet da ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 11.01 do 11.08, 17.01 i 17.03 ne prelazi 20 % mase proizvoda

17.03

CTH

17.04

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda

Poglavlje 18.

Kakao i kakao proizvodi

18.01-18.05

CTH

18.06

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda

Poglavlje 19.

Proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka; slastičarski proizvodi

19.01

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti;

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 10.06 i od 11.01 do 11.08 ne prelazi 20 % mase proizvoda; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda

19.02-19.03

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti;

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz poglavlja 2, 3 i 16 ne prelazi 20 % mase proizvoda; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 10.06 i od 11.01 do 11.08 ne prelazi 20 % mase proizvoda

19.04-19.05

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti;

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 10.06 i od 11.01 do 11.08 ne prelazi 30 % mase proizvoda; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda

Poglavlje 20.

Proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ili drugih dijelova biljaka

20.01

CTH

20.02-20.03

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 7 dobiveni u cijelosti.

20.04-20.05

CTH

20.06-20.09

CTH, uz uvjet da ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 40 % mase proizvoda

Poglavlje 21.

Razni prehrambeni proizvodi

21.01

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti;

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda

2102.10-2103.20

CTH

2103.30

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

2103.90

CTSH

21.04

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 30 % mase proizvoda

2105.00-2106.10

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda

2106.90

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 30 % mase proizvoda

Poglavlje 22.

Pića, alkoholi i ocat

22.01

CTH

22.02

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4 dobiveni su u cijelosti; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 20 % mase proizvoda

22.03

CTH

22.04-22.06

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 22.07 i 22.08, uz uvjet da su svi upotrijebljeni materijali iz tarifnih podbrojeva 0806.10, 2009.61 i 2009.69 dobiveni u cijelosti

22.07

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 22.08, uz uvjet da su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 10, tarifnih podbrojeva 0806.10, 2009.61 i 2009.69 dobiveni u cijelosti

22.08-22.09

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 22.07 i 22.08, uz uvjet da su svi upotrijebljeni materijali iz tarifnih podbrojeva 0806.10, 2009.61 i 2009.69 dobiveni u cijelosti

Poglavlje 23.

Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana

23.01

CTH

23.02.10-2303.10

CTH, uz uvjet da masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz poglavlja 10 ne prelazi 20 % mase proizvoda

2303.20-23.08

CTH

23.09

CTH, uz uvjet da:

svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 2, 3 i 4 dobiveni su u cijelosti;

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz poglavlja 10 i 11 i tarifnih brojeva 23.02 i 23.03 ne prelazi 20 % mase proizvoda; i

ukupna masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 17.01 i 17.02 ne prelazi 30 % mase proizvoda

Poglavlje 24.

Duhan i prerađeni nadomjesci duhana; proizvodi, neovisno sadrže li nikotin ili ne, namijenjeni za udisanje bez izgaranja; ostali proizvodi koji sadrže nikotin namijenjeni za unos nikotina u ljudsko tijelo

24.01

Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz tarifnog broja 24.01 dobiveni u cijelosti

2402.10-2402.20

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, osim tarifnog broja proizvoda i duhana za pušenje iz tarifnog podbroja 2403.19, u kojoj je najmanje 10 % masenog udjela svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 24.01 dobiveno u cijelosti

2402.90

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, uz uvjet da masa upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 24.01 ne prelazi 30 % mase upotrijebljenih materijala iz poglavlja 24

2403.11-2404.19

CTH, u kojoj je najmanje 10 % mase svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 24.01 dobiveno u cijelosti

2404.91-2404.99

CTH

ODSJEK V.

MINERALNE TVARI

Poglavlje 25.

Sol; sumpor; zemlja i kamen; sadra, vapno i cement

25.01-25.30

CTH; ili

MaxNOM 70 % (EXW)

Poglavlje 26.

Rudače, troske i pepeli

26.01-26.21

CTH

Poglavlje 27.

Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi

Napomena uz poglavlje: za definicije horizontalnih pravila za preradu iz poglavlja 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom) vidjeti napomenu 5. Priloga 3.-A (Uvodne napomene uz pravila o podrijetlu za određene proizvode)

27.01-27.09

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

27.10

CTH osim biodizela bez podrijetla iz tarifnog podbroja 3824.99 ili 3826.00; ili

Provedena je destilacija ili kemijska reakcija, uz uvjet da je upotrijebljeni biodizel (uključujući biljno ulje obrađeno vodikom) iz tarifnog broja 27.10 i tarifnih podbrojeva 3824.99 i 3826.00 dobiven esterifikacijom, transesterifikacijom ili hidroobradom

27.11-27.16

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

ODSJEK VI.

PROIZVODI KEMIJSKE INDUSTRIJE ILI SLIČNIH INDUSTRIJA

Napomena uz odsjek: za definicije horizontalnih pravila za preradu iz ovog odjeljka vidjeti napomenu 5. Priloga 3.-A (Uvodne napomene uz pravila o podrijetlu za određene proizvode)

Poglavlje 28.

Anorganski kemijski spojevi; organski ili anorganski spojevi plemenitih kovina, kovina rijetkih zemalja, radioaktivnih elemenata ili izotopa

28.01-28.53

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 29.

Organski kemijski proizvodi

2901.10-2905.42

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

2905.43-2905.44

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog podbroja 3824.60; ili

MaxNOM 40 % (EXW)

2905.45

CTSH; međutim, materijali bez podrijetla razvrstani unutar istog tarifnog podbroja kao i proizvod mogu se upotrebljavati, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene franko tvornica proizvoda; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

2905.49-2942.00

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 30.

Farmaceutski proizvodi

30.01-30.06

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 31.

Gnojiva

31.01-31.04

CTH; međutim, materijali bez podrijetla razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu se upotrebljavati, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene franko tvornica proizvoda; ili

MaxNOM 40 % (EXW)

31.05

 

natrijev nitrat

kalcijev cijanamid

kalijev sulfat

magnezijev kalij sulfat

CTH; međutim, materijali bez podrijetla razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu se upotrebljavati, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene franko tvornica proizvoda; ili

MaxNOM 40 % (EXW)

ostalo

CTH; međutim, materijali bez podrijetla iz istog tarifnog broja kao i proizvod mogu se upotrebljavati, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda franko tvornica, unutar koje vrijednost svih upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda; ili

MaxNOM 40 % (EXW)

Poglavlje 32.

Ekstrakti za štavljenje ili bojenje; tanini i njihovi derivati; bojila, pigmenti i druge tvari za bojenje; boje i lakovi; kitovi i druge mase za brtvljenje; tiskarske boje i tinte

32.01-32.15

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 33.

Eterična ulja i rezinoidi; parfumerijski, kozmetički ili toaletni proizvodi

3301.12-3301.90

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

3302.10

CTH; međutim, materijali bez podrijetla iz tarifnog podbroja 3302.10 mogu se upotrebljavati uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene franko tvornica proizvoda; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

3302.90

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

3303

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

3304 -33.07

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 34.

Sapun, organska površinski aktivna sredstva, pripravci za pranje, pripravci za podmazivanje, umjetni voskovi, pripremljeni voskovi, pripravci za poliranje ili ribanje, svijeće i slični proizvodi, paste za modeliranje, „zubarski voskovi” te zubarski pripravci na osnovi sadre

34.01-34.07

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 35.

Bjelančevinaste tvari; modificirani škrobovi; ljepila; enzimi

35.01

CTH osim materijala bez podrijetla iz poglavlja 4.

3502.11-3502.19

CTH

3502.20

CTH osim materijala bez podrijetla iz poglavlja 4.

3502.90-3504.00

CTH

35.05

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 11.08.

35.06-35.07

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 36.

Eksplozivi; pirotehnički proizvodi; šibice; piroforne slitine; pojedini zapaljivi pripravci

36.01-36.06

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 37.

Fotografski ili kinematografski proizvodi

37.01-37.07

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 38.

Razni kemijski proizvodi

38.01-38.08

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

3809.10

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 11.08 i 35.05;

3809.91-3822.00

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

38.23

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

3824.10-3824.50

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

3824.60

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih podbrojeva 2905.43 i 2905.44;

3824.81-3825.90

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

38.26

Proizvodnja u kojoj je biodizel dobiven transesterifikacijom, esterifikacijom ili hidroobradom

38.27

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK VII.

PLASTIČNE MASE I PROIZVODI OD PLASTIČNIH MASA; KAUČUK I PROIZVODI OD KAUČUKA

Napomena uz odsjek: za definicije horizontalnih pravila za preradu iz ovog odjeljka vidjeti napomenu 5. Priloga 3.-A (Uvodne napomene uz pravila o podrijetlu za određene proizvode)

Poglavlje 39.

Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa

39.01-39.15

CTSH;

Provedena je kemijska reakcija, pročišćavanje, miješanje i stapanje, proizvodnja standardnih materijala, promjena veličine čestica, odvajanje izomera ili biotehnološka obrada; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

39.16-39.26

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 40.

Kaučuk i proizvodi od kaučuka

40.01 – 40.11

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

4012.11-4012.19

CTSH; ili

Protektiranje rabljenih guma

4012.20-4017.00

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK VIII.

SIROVA KOŽA, ŠTAVLJENA KOŽA, KRZNO I PROIZVODI OD NJIH; SEDLARSKI I REMENARSKI PROIZVODI; PREDMETI ZA PUTOVANJE, RUČNE TORBE I SLIČNI SPREMNICI; PREDMETI OD ŽIVOTINJSKIH CRIJEVA (OSIM OD DUDOVOG SVILCA)

Poglavlje 41.

Sirova koža (osim krzna) i štavljena koža

41.01-4104.19

CTH

4104.41-4104.49

CTSH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih podbrojeva od 4104.41 do 4104.49

4105.10

CTH

4105.30

CTSH

4106.21

CTH

4106.22

CTSH

4106.31

CTH

4106.32-4106.40

CTSH

4106.91

CTH

4106.92

CTSH

41.07-41.13

CTH uz uvjet da se upotrijebljeni materijali bez podrijetla iz podbrojeva 4104.41, 4104.49, 4105.30, 4106.22, 4106.32 i 4106.92 podvrgavaju postupku ponovnog štavljenja

4114.10

CTH

4114.20

CTH uz uvjet da se upotrijebljeni materijali bez podrijetla iz podbrojeva 4104.41, 4104.49, 4105.30, 4106.22, 4106.32, 4106.92 i 4107 podvrgavaju postupku ponovnog štavljenja

41.15

CTH

Poglavlje 42.

Proizvodi od kože; sedlarski i remenarski proizvodi; predmeti za putovanje, ručne torbe i slični spremnici; predmeti od životinjskih crijeva (osim od dudovog svilca)

42.01-42.06

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 43.

Prirodno i umjetno krzno; proizvodi od krzna

43.01-4302.20

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

4302,30

CTSH

43.03-43.04

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK IX.

DRVO I PROIZVODI OD DRVA; DRVENI UGLJEN; PLUTO I PROIZVODI OD PLUTA; PROIZVODI OD SLAME I ESPARTA ILI DRUGIH MATERIJALA ZA PLETARSTVO; KOŠARAČKI I PLETARSKI PROIZVODI

Poglavlje 44.

Drvo i proizvodi od drva; drveni ugljen

44.01-44.21

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 45.

Pluto i proizvodi od pluta

45.01-45.04

CTH

Poglavlje 46.

Proizvodi od slame, esparta ili od ostalih materijala za pletarstvo; košarački i pletarski proizvodi

46.01-46.02

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK X.

CELULOZA OD DRVA ILI DRUGIH VLAKNASTIH CELULOZNIH MATERIJALA; PAPIR ILI KARTON (OTPACI I OSTACI) NAMIJENJENI PONOVNOJ PRERADI; PAPIR I KARTON TE PROIZVODI OD PAPIRA I KARTONA

Poglavlje 47.

Celuloza od drva ili drugih vlaknastih celuloznih materijala; papir ili karton (otpaci i ostaci) namijenjeni ponovnoj preradi

47.01-47.07

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 48.

Papir i karton; proizvodi od papirne mase, papira ili kartona

48.01-48.23

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 49.

Tiskane knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke industrije; rukopisi, tipkani tekstovi i nacrti

49.01-49.11

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK XI.

TEKSTIL I TEKSTILNI PROIZVODI

Napomena uz odsjek: za definicije i pravila o dopuštenim odstupanjima koji su relevantni za ovaj odjeljak vidjeti napomene od 6. do 8. Priloga 3.-A (Uvodne napomene uz pravila o podrijetlu za određene proizvode)

Poglavlje 50.

Svila

50.01-50.02

CTH

50.03

 

grebenani ili češljani:

Grebenanje ili češljanje svilenih otpadaka.

Ostalo:

CTH

50.04-50.05

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih beskonačnih filamenata u kombinaciji s predenjem;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih beskonačnih filamenata u kombinaciji s uvijanjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

50.06

 

svilena pređa i pređa od svilenih otpadaka:

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih beskonačnih filamenata u kombinaciji s predenjem;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih beskonačnih filamenata u kombinaciji s uvijanjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

Svileni katgut:

CTH

50.07

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Končanje ili bilo koji mehanički postupak u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

Poglavlje 51.

Vuna, fina ili gruba životinjska dlaka; pređa i tkanine od konjske dlake

51.01-51.05

CTH

51.06-51.10

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

51.11-51.13

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

Poglavlje 52.

Pamuk

52.01-52.03

CTH

52.04-52.07

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

52.08-52.12

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Končanje ili bilo koji mehanički postupak u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili prevlačenjem ili laminiranjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

Poglavlje 53.

Ostala biljna tekstilna vlakna; papirna pređa i tkanine od papirne pređe

53.01-53.05

CTH

53.06-53.08

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

53.09-53.11

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili prevlačenjem ili laminiranjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

Poglavlje 54.

Umjetni ili sintetički filamenti; vrpce i slični oblici od umjetnih ili sintetičkih tekstilnih materijala

54.01-54.06

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

54.07-54.08

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili prevlačenjem ili laminiranjem;

Končanje ili bilo koji mehanički postupak u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

Poglavlje 55.

Umjetna ili sintetička rezana vlakna

55.01-55.07

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana

55.08-55.11

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

55.12-55.16

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Končanje ili bilo koji mehanički postupak u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili prevlačenjem ili laminiranjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

Poglavlje 56.

Vata, pust i netkani materijali; posebna pređa; konopi, uzice i užad te proizvodi od njih

56.01

Oblikovanje vate: ili

Bondiranje, premazivanje, flokiranje, laminiranje ili metaliziranje u kombinaciji s najmanje dvije druge glavne radnje obrade ili završne obrade (kao što je kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, termofiksacija, trajna dorada) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda

56.02

 

iglani pust:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s oblikovanjem tkanine; međutim:

polipropilenski filament bez podrijetla iz tarifnog broja 54.02;

polipropilenska vlakna bez podrijetla iz tarifnih brojeva 55.03 ili 55.06; ili

polipropilenski kabeli od filamenata bez podrijetla iz tarifnog broja 55.01;

pri čemu je u svim primjerima udio svakog monofilamenta ili vlakna manji od 9 deciteksa, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda; ili

Samo oblikovanje netkane tkanine u slučaju pusta napravljenog od prirodnih vlakana

Ostalo:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s oblikovanjem tkanine; ili

Samo oblikovanje netkane tkanine u slučaju ostalog pusta napravljenog od prirodnih vlakana

5603.11-5603.14

Proizvodnja od

usmjerenih ili nasumično raspoređenih filamenata; ili

tvari ili polimera prirodnog ili umjetnog ili sintetičkog podrijetla;

u oba slučaja s preradom u netkani materijal.

5603.91-5603.94

Proizvodnja od

usmjerenih ili nasumično raspoređenih rezanih vlakana; ili

rezane pređe, prirodnog ili umjetnog ili sintetičkog podrijetla;

u oba slučaja s preradom u netkani materijal.

5604.10

Proizvodnja od gumenih niti ili korda koje nisu prekrivene tekstilom

5604.90

Predenje prirodnih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

56.05

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem; ili

Končanje u kombinaciji s mehaničkim postupcima

56.06

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem;

Končanje u kombinaciji s obavijanjem;

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana; ili

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem

56.07-56.09

Predenje prirodnih vlakana; ili

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s predenjem

Poglavlje 57.

Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači

Napomena uz poglavlje: za proizvode iz ovog poglavlja kao podloga može se upotrebljavati tkanina od jute bez podrijetla.

57.01-57.05

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Proizvodnja od pređe od kokosovog vlakna ili sisala ili jute ili klasične predene viskozne prstenaste pređe;

Tkanje ili tafting pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s premazivanjem ili laminiranjem;

Tafting u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom; ili

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s tehnikama bez tkanja, uključujući iglanje

Poglavlje 58.

Posebne tkanine; tekstilni proizvodi dobiveni tafting postupkom; čipke; tapiserije; pozamanterija; vez

58.01-58.04

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili prevlačenjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

Tafting u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

58.05

CTH

58.06-58.09

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili prevlačenjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

Tafting u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

58.10

Vez u kojem vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, osim onog u koji je razvrstan proizvod, ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda

58.11

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem ili taftingom;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili prevlačenjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

Tafting u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

Poglavlje 59.

Impregnirani, premazani, prevučeni ili laminirani tekstilni materijali; tekstilni proizvodi prikladni za industrijsku uporabu

59.01

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili prevlačenjem ili laminiranjem ili metaliziranjem; ili

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom

59.02

 

sa sadržajem koji ne prelazi 90 % masenog udjela tekstilnih materijala:

Tkanje

Ostalo:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s tkanjem

59.03

Tkanje, pletenje ili kukičanje u kombinaciji s impregniranjem ili prevlačenjem ili prekrivanjem ili laminiranjem ili metaliziranjem;

Tkanje, pletenje ili kukičanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak) (2)

59.04

Kalandriranje u kombinaciji s bojenjem, premazivanjem, laminiranjem ili metaliziranjem. Tkanine od jute bez podrijetla smiju se upotrijebiti kao podloga; ili

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili laminiranjem ili metaliziranjem. Tkanine od jute bez podrijetla smiju se upotrijebiti kao podloga

59.05

 

impregnirani, premazani, prevučeni ili laminirani gumom, plastičnom masom ili drugim materijalima:

Tkanje, pletenje ili oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s impregniranjem ili premazivanjem ili prevlačenjem ili laminiranjem ili metaliziranjem

Ostalo:

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje, pletenje ili oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s bojenjem ili prevlačenjem ili laminiranjem;

Tkanje u kombinaciji s tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

59.06

 

pletene ili kukičane tkanine:

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Pletenje ili kukičanje u kombinaciji s gumiranjem; ili

Gumiranje u kombinaciji s barem još dvije glavne pripremne ili završne obrade (kao što je cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, termofiksacija, trajna dorada) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda

ostale tkanine od pređe od sintetičkih filamenata s više od 90 % masenog udjela tekstilnih materijala:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s tkanjem

Ostalo:

Tkanje, pletenje ili netkani postupak u kombinaciji s bojenjem ili premazivanjem ili gumiranjem;

Bojenje pređe u kombinaciji s tkanjem, pletenjem ili postupcima bez tkanja; ili

Gumiranje u kombinaciji s barem još dvije glavne pripremne ili završne obrade (kao što je cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, termofiksacija, trajna dorada) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda

59.07

Tkanje, pletenje ili oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s bojenjem ili tiskom ili premazivanjem ili impregniranjem ili prekrivanjem;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom; ili

Tisak (kao samostalni postupak)

59.08

 

čarapice za plinsku rasvjetu, impregnirane:

Proizvodnja od cjevastih pletenih ili kukičanih materijala za čarapice

Ostalo:

CTH

59.09-59.11

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana u kombinaciji s tkanjem;

Tkanje u kombinaciji s bojenjem ili prevlačenjem ili laminiranjem; ili

Premazivanje, flokiranje, laminiranje ili metaliziranje u kombinaciji s najmanje dvije druge glavne radnje obrade ili završne obrade (kao što je kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, termofiksacija, trajna dorada) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda

Poglavlje 60.

Pletene ili kukičane tkanine

60.01-60.06

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Pletenje ili kukičanje u kombinaciji s bojenjem ili flokiranjem ili premazivanjem ili laminiranjem ili tiskom;

Flokiranje u kombinaciji s bojenjem ili tiskom;

Bojenje pređe u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem; ili

Končanje ili teksturiranje u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem, uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nekončane ili neteksturirane pređe bez podrijetla ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda

Poglavlje 61.

Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani (3)

61.01-61.17

 

dobiveni šivanjem ili spajanjem na drugi način dvaju ili više dijelova pletenih ili kukičanih materijala, koji su bili razrezani u krojne oblike ili proizvedeni već oblikovani:

Pletenje ili kukičanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine

Ostalo:

Predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem;

Ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata u kombinaciji s pletenjem ili kukičanjem; ili

Pletenje i izrada u jednom postupku

Poglavlje 62.

Odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih ili kukičanih (4)

62.01

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.02

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.03

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.04

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.05

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.06

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.07-62.08

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.09

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.10

 

protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Premazivanje ili laminiranje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine, uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nepremazane ili nelaminirane tkanine bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.11

 

odjeća za žene ili djevojčice, vezena:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.12

 

pleteni ili kukičani, dobiveni šivanjem ili spajanjem na drukčiji način dvaju ili više dijelova pletenih ili kukičanih materijala, koji su bili razrezani u oblike ili proizvedeni već oblikovani:

Pletenje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.13-62.14

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.15

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.16

 

protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Premazivanje ili laminiranje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine, uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nepremazane ili nelaminirane tkanine bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

62.17

 

vezeni:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine;

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda; ili

Izrada uključujući krojenje tkanine prije tiska (kao samostalni postupak)

protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Premazivanje ili laminiranje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine, uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nepremazane ili nelaminirane tkanine bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

međupodstave za ovratnike i orukvice, razrezane:

CTH, uz uvjet da vrijednost svih upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine

Poglavlje 63.

Ostali gotovi tekstilni proizvodi; kompleti; rabljena odjeća i rabljeni tekstilni proizvodi; otpadne krpe

63.01-63.04

 

od pusta, od netkanog materijala:

Oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine

Ostalo:

vezeni:

Tkanje ili pletenje ili kukičanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine; ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina (osim pletenih ili kukičanih), uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih nevezenih tkanina bez podrijetla ne prelazi 40 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

Tkanje, pletenje ili kukičanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine

63.05

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana ili predenje prirodnih ili umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana, u kombinaciji s tkanjem ili pletenjem i izradom uključujući krojenje tkanine

63.06

 

od netkanog materijala:

Oblikovanje netkane tkanine u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine

Ostalo:

Tkanje u kombinaciji s izradom uključujući krojenje tkanine

63.07

MaxNOM 40 % (EXW)

63.08

Svaki proizvod u setu mora udovoljavati pravilu koje bi vrijedilo za taj proizvod pojedinačno; međutim, ne mogu se ugrađivati nikakvi predmeti s podrijetlom pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % cijene franko tvornica seta

63.09-63.10

CTH

ODSJEK XII.

OBUĆA, POKRIVALA ZA GLAVU, KIŠOBRANI, SUNCOBRANI, ŠTAPOVI ZA HODANJE I SJEDENJE, BIČEVI, KORBAČI I NJIHOVI DIJELOVI; PREPARIRANO PERJE I PROIZVODI OD PERJA; UMJETNO CVIJEĆE; PROIZVODI OD LJUDSKE KOSE

Poglavlje 64.

Obuća, nazuvci i slični proizvodi; dijelovi tih proizvoda

64.01-64.05

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja, osim od složenog gornjišta obuće bez podrijetla pričvršćenog na unutarnje potplate ili druge dijelove potplata iz tarifnog broja 6406

64.06

CTH

Poglavlje 65.

Pokrivala za glavu i njihovi dijelovi

65.01-65.07

CTH

Poglavlje 66.

Kišobrani, suncobrani, štapovi za hodanje i sjedenje, bičevi, korbači i njihovi dijelovi

66.01-66.03

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 67.

Preparirano perje i paperje te proizvodi izrađeni od perja ili paperja; umjetno cvijeće; proizvodi od ljudske kose

67.01-67.04

CTH

ODSJEK XIII.

PROIZVODI OD KAMENA, SADRE, CEMENTA, BETONA, AZBESTA, TINJCA ILI SLIČNIH MATERIJALA; KERAMIČKI PROIZVODI; STAKLO I STAKLENI PROIZVODI

Poglavlje 68.

Proizvodi od kamena, sadre, cementa, betona, azbesta, tinjca ili sličnih materijala

68.01-68.15

CTH; ili

MaxNOM 70 % (EXW)

Poglavlje 69.

Keramički proizvodi

69.01-69.14

CTH

Poglavlje 70.

Staklo i stakleni proizvodi

70.01-70.09

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

70.10

CTH

70.11

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

70.13

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 70.10.

70.14-70.20

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK XIV.

PRIRODNI ILI KULTIVIRANI BISERI, DRAGULJI ILI POLUDRAGULJI, PLEMENITE KOVINE, KOVINE PLATIRANE PLEMENITIM KOVINAMA I PROIZVODI OD NJIH; IMITACIJE DRAGULJARSKIH PROIZVODA; KOVANI NOVAC

Poglavlje 71.

Prirodni ili kultivirani biseri, dragulji ili poludragulji, plemenite kovine, kovine platirane plemenitim kovinama i proizvodi od njih; imitacije draguljarskih proizvoda; kovani novac

71.01-71.05

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

71.06

 

neobrađeno:

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

Elektrolitička, termička ili kemijska separacija plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10; ili

Fuzija ili legiranje plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10, međusobno ili s običnim kovinama ili pročišćavanje

u obliku poluproizvoda ili praha:

Proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina bez podrijetla

71.07

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

71.08

 

neobrađeno:

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

Elektrolitička, termička ili kemijska separacija plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10; ili

Fuzija ili legiranje plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10, međusobno ili s običnim kovinama ili pročišćavanje

u obliku poluproizvoda ili praha:

Proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina bez podrijetla

71.09

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

71.10

 

neobrađeno:

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10;

Elektrolitička, termička ili kemijska separacija plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10; ili

Fuzija ili legiranje plemenitih kovina bez podrijetla iz tarifnih brojeva 71.06, 71.08 i 71.10, međusobno ili s običnim kovinama ili pročišćavanje

u obliku poluproizvoda ili praha:

Proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina bez podrijetla

71.11

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

71.12-71.18

CTH

ODSJEK XV.

OBIČNE KOVINE I PROIZVODI OD OBIČNIH KOVINA

Poglavlje 72.

Željezo i čelik

72.01-72.06

CTH

72.07

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 72.06.

72.08-72.17

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.08 do 72.17

72.18

CTH

72.19-72.23

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja od 72.19 do 72.23;

72.24

CTH

72.25-72.29

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja od 72.25 do 72.29;

Poglavlje 73.

Proizvodi od željeza ili čelika

7301.10

CC, osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.08 do 72.17

7301.20

CTH

73.02

CC, osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.08 do 72.17

73.03

CTH

73.04-73.06

CTH, osim materijala bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 72.13 do 72.17, od 72.21 do 72.23 i od 72.25 do 72.29

73.07

 

pribor za cijevi od nehrđajućeg čelika:

CTH osim za kovane pripravke bez podrijetla; međutim kovani pripravci bez podrijetla mogu se upotrijebiti, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene franko tvornica proizvoda

Ostalo:

CTH

73.08

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog podbroja 7301.20

73.09-73.14

CTH

73.15-73.26

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 74.

Bakar i proizvodi od bakra

74.01-74.02

CTH

74.03

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

74.04-74.07

CTH

74.08

CTH i MaxNOM 50 % (EXW)

74.09-74.19

CTH

Poglavlje 75.

Nikal i proizvodi od nikla

75.01

CTH

75.02

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

75.03-75.08

CTH

Poglavlje 76.

Aluminij i proizvodi od aluminija

76.01

CTH i MaxNOM 50 % (EXW); ili

Proizvodnja termičkim ili elektrolitičkim postupkom od nelegiranog aluminija ili od otpadaka aluminija

76.02-76.03

CTH

76.04-76.16

CTH i MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 78.

Olovo i proizvodi od olova

7801.10

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

7801.91-7806.00

CTH

Poglavlje 79.

Cink i proizvodi od cinka

79.01-79.07

CTH

Poglavlje 80.

Kositar i proizvodi od kositra

80.01-80.07

CTH

Poglavlje 81.

Ostale obične kovine; kermeti; proizvodi od njih

81.01-81.13

Proizvodnja od materijala bez podrijetla iz bilo kojeg tarifnog broja.

Poglavlje 82.

Alati, nožarski proizvodi, žlice i vilice, od običnih kovina; dijelovi za njih od običnih kovina

8201.10-8205.70

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8205.90

CTH; međutim u set se mogu uključiti alati bez podrijetla iz tarifnog broja 82.05, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % cijene franko tvornica seta

82.06

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja od 82.02 do 82.05; međutim u set se mogu uključiti alati bez podrijetla iz tarifnih brojeva od 82.02 do 82.05, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % cijene franko tvornica seta

82.07-82.15

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 83.

Razni proizvodi od običnih kovina

83.01-83.11

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK XVI.

STROJEVI I MEHANIČKI UREĐAJI; ELEKTRIČNA OPREMA; NJIHOVI DIJELOVI; APARATI ZA SNIMANJE I REPRODUKCIJU ZVUKA, APARATI ZA SNIMANJE I REPRODUKCIJU TELEVIZIJSKE SLIKE I ZVUKA, NJIHOVI DIJELOVI I PRIBOR

Poglavlje 84.

Nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji; njihovi dijelovi

84.01-84.06

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

84.07-84.08

MaxNOM 50 % (EXW)

8409.10-8411.11

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8411.12

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8411.21-8412.21

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8412.29

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8412.31-8413.70

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8413.81

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8413.82-8422.20

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8422.30-8422.40

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8422.90-8423.81

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8423.82-8423.89

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8423.90-8424.82

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8424.89

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8424.90

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

84.25-84.30

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.31; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

84.31-84.43

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8444.00-8446.21

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.48; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8446.29

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8446.30-8447.90

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.48; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

84.48-84.55

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8456.11-8462.19

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84,66; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8462.22-8462.29

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8462.32-8462.39

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.66; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8462.42-8462.90

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

84.63-84.65

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.66; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

84.66-84.68

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

84.70-84.72

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 84.73; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8473.21-8481.40

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8481.80

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8481.90-8487.90

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 85.

Električni strojevi i oprema te njihovi dijelovi; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka; aparati za snimanje i reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor

85.01-85.02

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.03; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8503.00-8512.10

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8512.20

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8512.30-8518.90

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

85.19-85.21

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.22; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

85.22-85.24

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

85.25-85.28

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.29; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

85.29-85.34

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8535.10-8535.40

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.38; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8535.90

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8536.10-8536.20

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.38; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8536.30

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8536.41-8536.49

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.38; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8536.50

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8536.61-8536.70

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.38; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8536.90

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

85.37

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 85.38; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8538.10-8539.49

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8539.51

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

8539.52-85.43

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

85.44-85.48

MaxNOM 50 % (EXW)

85.49

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK XVII.

VOZILA, ZRAKOPLOVI, PLOVILA I PRIDRUŽENA PRIJEVOZNA OPREMA

Poglavlje 86.

Željezničke ili tramvajske lokomotive, vagoni i njihovi dijelovi; željeznički ili tramvajski kolosiječni sklopovi i pribor te njihovi dijelovi; mehanička (uključujući elektromehanička) prometna signalna oprema svih vrsta

86.01-86.09

CTH osim materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 86.07; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 87.

Vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovi dijelovi i pribor

87.01-87.07

MaxNOM 45 % (EXW)

87.08-87.11

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

87.12

MaxNOM 45 % (EXW)

87.13-87.16

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 88.

Letjelice, svemirske letjelice i njihovi dijelovi

88.01-88.07

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 89.

Brodovi, brodice i ploveće konstrukcije

89.01-89.08

CC; ili

MaxNOM 40 % (EXW)

ODSJEK XVIII.

OPTIČKI, FOTOGRAFSKI, KINEMATOGRAFSKI, MJERNI, KONTROLNI, ISPITNI, MEDICINSKI ILI KIRURŠKI INSTRUMENTI I APARATI; SATOVI; GLAZBALA; NJIHOVI DIJELOVI I PRIBOR

Poglavlje 90.

Optički, fotografski, kinematografski, mjerni, kontrolni, ispitni, medicinski ili kirurški instrumenti i aparati; njihovi dijelovi i pribor

9001.10-9001.40

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

9001.50

CTH;

Površinska obrada polugotovih leća u gotove oftalmološke leće s funkcijom optičke korekcije, za ugradnju u naočale;

Premazivanje leće odgovarajućim sredstvima radi poboljšana vida i zaštite korisnika; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

9001.90-9033.00

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 91.

Satovi i njihovi dijelovi

91.01-91.14

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 92.

Glazbala; njihovi dijelovi i pribor

92.01-92.09

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK XIX.

ORUŽJE I STRELJIVO; NJIHOVI DIJELOVI I PRIBOR

Poglavlje 93.

Oružje i streljivo; njihovi dijelovi i pribor

93.01-93.07

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK XX.

RAZNI GOTOVI PROIZVODI

Poglavlje 94.

Pokućstvo; oprema za krevete, madraci, nosači madraca, jastuci i slični punjeni proizvodi; svjetiljke i rasvjetna tijela, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu; osvijetljeni znakovi, osvijetljene natpisne pločice i slično; montažne zgrade

94.01-94.04

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

94.05

CTSH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

94.06

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 95.

Igračke, društvene igre i sportski rekviziti; njihovi dijelovi i pribor

95.03-95.08

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

Poglavlje 96.

Razni gotovi proizvodi

96.01-96.04

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

96.05

Svaki proizvod u setu mora udovoljavati pravilu koje bi vrijedilo za taj proizvod pojedinačno. Međutim, mogu se ugrađivati predmeti bez podrijetla pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % cijene franko tvornica seta

9606.10-9608.40

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

9608.50

Svaki proizvod u setu mora udovoljavati pravilu koje bi vrijedilo za taj proizvod pojedinačno. Međutim, mogu se ugrađivati predmeti bez podrijetla pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % cijene franko tvornica seta

9608.60-96.20

CTH; ili

MaxNOM 50 % (EXW)

ODSJEK XXI.

UMJETNIČKA DJELA, KOLEKCIONARSKI PREDMETI I ANTIKVITETI

Poglavlje 97.

Umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti

97.01-97.06

CTH

Dodatak 3.-B-1.

KVOTE ZA PROIZVODE S PODRIJETLOM I ALTERNATIVA PRAVILIMA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE IZ PRILOGA 3.-B (PRAVILA O PODRIJETLU ZA ODREĐENE PROIZVODE)

Zajedničke odredbe

1.

Za proizvode navedene u tablicama u nastavku odgovarajuća pravila o podrijetlu alternativna su pravila za ona iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), u granicama primjenjive godišnje kvote.

2.

Tvrdnja o podrijetlu sastavljena na temelju tablice 1 iz ovog Dodatka sadržava sljedeću izjavu: „Kvote za proizvode s podrijetlom – proizvod s podrijetlom u skladu s Dodatkom 3.-B-1.”.

3.

Tvrdnja o podrijetlu sastavljena na temelju tablice 2 iz ovog Dodatka sadržava sljedeću izjavu: „Kvote za proizvode s podrijetlom – proizvod s podrijetlom u skladu s Dodatkom 3.-B-1. koji je strano plovilo u zakupu [ime plovila] ulovilo u isključivom gospodarskom pojasu Novog Zelanda pod brojem dozvole za ribolov [broj dozvole]”.

4.

U Uniji, svim količinama iz ovog Dodatka upravlja Europska komisija, koja poduzima administrativne mjere koje smatra uputnima za učinkovito upravljanje tim mjerama u odnosu na primjenjivo pravo Unije.

5.

U Novom Zelandu svim količinama iz ovog Dodatka upravljaju nadležna tijela koja poduzimaju administrativne mjere koje smatraju uputnima za njihovo učinkovito upravljanje u odnosu na primjenjivo pravo Novog Zelanda.

6.

Stranka uvoznica upravlja kvotama za proizvode s podrijetlom prema pravilu prvenstva i na temelju uvoza te stranke izračunava vrijednost ili količinu proizvoda koji ulaze u okviru tih kvota za proizvode s podrijetlom.

Tablica 1

Godišnja kvota za određene tekstilne i odjevne proizvode izvezene iz Novog Zelanda u Uniju

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (HS 2022.)

Naziv proizvoda

Alternativno pravilo za određeni proizvod

Godišnja kvota (EUR)

5903

Tekstilni materijali impregnirani, premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani plastičnim masama, osim onih iz tarifnog broja 5902

CTH

562 000

Poglavlje 61.

Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani

CC

1 200 000

Poglavlje 62.

Odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih ili kukičanih

CC

1 000 000


Tablica 2

Godišnja kvota za ribu i morske prehrambene proizvode izvezene iz Novog Zelanda u Uniju koje su u isključivom gospodarskom pojasu Novog Zelanda ulovila strana plovila u zakupu registrirana u Novom Zelandu koja imaju pravo ploviti pod zastavom Novog Zelanda i plove pod tom zastavom, i koja djeluju na temelju novozelandske dozvole za ribolov

Razvrstavanje prema Harmoniziranom sustavu (HS 2022.)

Naziv proizvoda

Alternativno pravilo za određeni proizvod (5)

Godišnja kvota (u metričkim tonama, neto masa)

0303.54

0303.55

Skušovke (Scomber scombrus, Scomber australasicus, Scomber japonicus)

Šaruni (Trachurus spp.)

Ribolov i zamrzavanje

500

0303.66

0303.68

0303.69

0303.89

Smrznuti oslić

Smrznuta ugotica pučinka

Smrznuti bakalar i njegovi srodnici iz porodica Bregmacerotidae, Euclichthyidae, Gadidae, Macrouridae, Melanonidae, Merlucciidae, Moridae i Muraenolepididae (osim bakalara, bakalarke, crne kolje, oslića i tabinjki, aljaške kolje i ugotice pučinke)

Smrznuta riba, nespomenuta niti uključena na drugom mjestu

Ribolov i zamrzavanje

5 500

0307.43

Sipe i lignje, smrznute, s kosti ili bez nje

Ribolov i zamrzavanje

8 000

Odredba o rastu za tablicu 2

1.

Za svaki od proizvoda navedenih u tablici 2., ako je tijekom kalendarske godine iskorišteno više od 80 % kvote za proizvode s podrijetlom dodijeljene proizvodu, dodijeljena kvota za proizvode s podrijetlom za sljedeću godinu povećat će se.

2.

Povećanje će iznositi 10 % kvote za proizvode s podrijetlom dodijeljene proizvodu tijekom prethodne kalendarske godine.

3.

Odredba o rastu primjenjivat će se prvi put nakon isteka prve potpune kalendarske godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma i primjenjivat će se ukupno za bilo koje tri godine u prvih šest potpunih kalendarskih godina nakon dana stupanja na snagu ovog Sporazuma.

4.

Svako povećanje obujma kvote za proizvode s podrijetlom provodi se u prvom tromjesečju sljedeće kalendarske godine. Stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu pisanim putem o tome je li ispunjen uvjet iz točke 1. i, ako jest, o povećanju kvote za proizvode s podrijetlom i o datumu od kojeg se primjenjuje to povećanje. Stranke osiguravaju da se povećanje kvote za proizvode s podrijetlom i datum njegove primjene javno objavljuju.

Preispitivanje kvota za tekstilne i odjevne proizvode iz tablice 1 te ribe i plodova mora iz tablice 2

1.

Najranije tri godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma Odbor za trgovinu na zahtjev jedne od stranaka i uz pomoć Zajedničkog odbora za carinsku suradnju preispituje kvote za tekstil i odjeću iz tablice 1 te za ribu i plodove mora iz tablice 2. Takva se preispitivanja mogu provoditi neovisno jedno o drugom.

2.

Preispitivanja iz točke 1. provode se na temelju dostupnih informacija o tržišnim uvjetima u objema strankama i informacija o njihovu uvozu i izvozu relevantnih proizvoda.

3.

Na temelju rezultata preispitivanja provedenog u skladu sa točkom 1. Odbor za trgovinu može donijeti odluku o povećanju ili zadržavanju količine, o promjeni opsega kvota za tekstil i odjeću iz tablice 1 ili za ribu i plodove mora iz tablice 2, o njihovoj raspodjeli ili o promjeni njihove raspodjele među proizvodima.

(1)  Proizvodi razvrstani u podbrojeve 0303.54, 0303.55, 0303.66, 0303.68, 0303.69, 0303.89 i 0307.43 mogu steći status proizvoda s podrijetlom prema alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode u okviru godišnjih kvota kako je navedeno u Dodatku 3.-B-1. (Kvote za proizvode s podrijetlom i alternativa pravilima o podrijetlu za određene proizvode iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode)).

(2)  Proizvodi razvrstani u tarifni broj 59.03 mogu steći status proizvoda s podrijetlom prema alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode u okviru godišnjih kvota kako je navedeno u Dodatku 3.-B-1. (Kvote za proizvode s podrijetlom i alternativa pravilima o podrijetlu za određene proizvode iz Priloga 3.-B).

(3)  Proizvodi razvrstani u poglavlje 61 mogu steći status proizvoda s podrijetlom prema alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode u okviru godišnjih kvota kako je navedeno u Dodatku 3.-B-1.(Kvote za proizvode s podrijetlom i alternativa pravilima o podrijetlu za određene proizvode iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode)).

(4)  Proizvodi razvrstani u poglavlje 62 mogu steći status proizvoda s podrijetlom prema alternativnim pravilima o podrijetlu za određene proizvode u okviru godišnjih kvota kako je navedeno u Dodatku 3.-B-1. (Kvote za proizvode s podrijetlom i alternativa pravilima o podrijetlu za određene proizvode iz Priloga 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode)).

(5)  Podrazumijeva se, kad je riječ o pravilima o podrijetlu, da proizvodnja nadilazi nedostatnu proizvodnju predviđenu u članku 3.6. (Nedostatna obrada ili prerada).


PRILOG 3.-C

TEKST TVRDNJE O PODRIJETLU

Tvrdnja o podrijetlu, čiji je tekst naveden u nastavku, sastavlja se na jednoj od sljedećih jezičnih verzija i u skladu s pravom stranke izvoznice ili na bilo kojoj drugoj jezičnoj verziji o kojoj obavijesti Unija. Unija obavješćuje Novi Zeland o svakoj drugoj jezičnoj verziji tvrdnje o podrijetlu najkasnije pri pristupanju treće zemlje Uniji. Ako je tvrdnja o podrijetlu napisana rukom, treba je ispisati tintom i tiskanim slovima. Tvrdnja o podrijetlu mora se sastaviti u skladu s odgovarajućim bilješkama. Bilješke nije potrebno navesti.

Tekst tvrdnje o podrijetlu na bugarskom:

"[За няколко пратки]: Период от ___________ до __________ (1)

Износителят на продуктите, обхванати от настоящия документ (референтен номер на износителя … (2)), декларира, че, освен когато ясно е отбелязано друго, продуктите са с преференциален произход от … (3).

 (4)

(Място и дата)

(Наименование на износителя)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na hrvatskom:

"[Za višestruke pošiljke]: Razdoblje: od___________ do __________ (5)

Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (referentni broj izvoznika … (6)) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi … (7) preferencijalnog podrijetla.

 (8)

(Mjesto i datum)

(Ime izvoznika)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na češkom:

"[Pro více zásilek]: Období od ___________ do __________ (9)

Vývozce produktů, na které se vztahuje tento doklad (referenční č. vývozce … (10)) prohlašuje, že aniž je zřetelně uvedeno jinak, jsou tyto produkty preferenčního původu z/ze … (11).

 (12)

(Místo a datum)

(Jméno vývozce)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na danskom:

"[For flere forsendelser]: Perioden fra ___________ til ___________ (13)

Eksportøren af de produkter, der er omfattet af dette dokument (eksportørens referencenummer … (14)), erklærer, at disse produkter, medmindre andet klart er angivet, har præferenceoprindelse i … (15).

 (16)

(Sted og dato)

(Eksportørens navn)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na nizozemskom:

"[Voor meerdere zendingen]: Periode van ___________ tot __________ (17)

De exporteur van de producten waarop dit document van toepassing is (referentienr. exporteur … (18)), verklaart dat, tenzij indien uitdrukkelijk anders vermeld, de producten van preferentiële oorsprong uit … (19) zijn.

 (20)

(Plaats en datum)

(Naam van de exporteur)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na engleskom:

"[For multiple shipments]: Period from ___________ to __________ (21)

The exporter of the products covered by this document (Exporter Reference No … (22)) declares that, except where otherwise clearly indicated, the products are of … (23) preferential origin.

 (24)

(Place and date)

(Name of the exporter)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na estonskom:

"[Mitme kaubasaadetise puhul]: Ajavahemik ___ kuni ___ (25)

Käesoleva dokumendiga hõlmatud toodete eksportija (eksportija viitenumber … (26)) kinnitab, et välja arvatud selgelt osutatud juhtudel on need tooted … (27) sooduspäritoluga.

 (28)

(Koht ja kuupäev)

(Eksportija nimi)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na finskom:

"[Useiden lähetysten osalta]: ___________ ja __________ välinen aika (29)

Tässä asiakirjassa mainittujen tuotteiden viejä (viejän viitenumero … (30)) ilmoittaa, että tuotteet ovat, ellei toisin ole selvästi merkitty, etuuskohteluun oikeutettuja … (31) alkuperätuotteita.

 (32)

(Paikka ja päiväys)

(Viejän nimi)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na francuskom:

"[Pour les expéditions multiples]: Période: du___________ au __________ (33)

L'exportateur des produits couverts par le présent document (référence de l'exportateur n° … (34)) déclare que, sauf indication claire du contraire, les produits ont l'origine préférentielle … (35).

 (36)

(Lieu et date)

(Nom de l'exportateur)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na njemačkom:

"[Bei Mehrfachsendungen]: Zeitraum von ___________ bis __________ (37)

Der Ausführer (Referenznummer des Ausführers … (38) ) der Waren, auf die sich dieses Handelspapier bezieht, erklärt, dass die Waren, soweit nicht ausdrücklich anders angegeben, präferenzbegünstigte Ursprungswaren … (39) sind.

 (40)

(Ort und Datum)

(Name des Ausführers)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na grčkom:

"[Για πολλαπλές αποστολές]: Περίοδος: από___________ έως __________ (41)

Ο εξαγωγέας των προϊόντων που καλύπτεται από το παρόν έγγραφο (Αριθμός αναφοράς εξαγωγέα … (42)) δηλώνει ότι, εκτός αν άλλως υποδεικνύεται σαφώς, τα εν λόγω προϊόντα είναι … (43) προτιμησιακής καταγωγής.

 (44)

(Τόπος και ημερομηνία)

(Όνομα εξαγωγέα)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na mađarskom:

"[Több szállítmány esetén]: Időszak: ___________ -tól/től __________ -ig (45)

A jelen okmányban szereplő áruk exportőre (az exportőr hivatkozási száma: … (46)) kijelenti, hogy egyértelmű eltérő jelzés hiányában az áruk preferenciális … (47) származásúak.

 (48)

(Hely és dátum)

(Az exportőr neve)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na irskom:

"[I gcás il-lastais]: Tréimhse ó ___________ go __________ (49)

Onnmhaireoir na dtáirgí a chumhdaítear leis an doiciméad seo (Uimhir Thagartha an Onnmhaireora … (50)) dearbhaítear leis seo, mura sonraítear a mhalairt go soiléir, gur táirgí de thionscnamh … (51) tionscnamh fabhrach.

 (52)

(Áit agus dáta)

(Ainm an onnmhaireora)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na talijanskom:

"[Per spedizioni multiple]: Periodo dal ___________ al __________ (53)

L'esportatore dei prodotti contemplati nel presente documento (n. di riferimento dell'esportatore … (54)) dichiara che, eccetto nei casi chiaramente indicati, i prodotti sono di origine preferenziale della … (55).

 (56)

(Luogo e data)

(Nome dell'esportatore)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na latvijskom:

"[Vairākiem sūtījumiem]: Laikposms no ___________ līdz __________ (57)

To ražojumu eksportētājs, kuri ietverti šajā dokumentā (eksportētāja atsauce Nr. … (58)), deklarē, ka, izņemot tur, kur ir skaidri noteikts citādi, šiem ražojumiem ir … (59) preferenciāla izcelsme.

 (60)

(Vieta un datums)

(Eksportētāja vārds, uzvārds/nosaukums)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na litavskom:

"[Kelioms siuntoms]: Laikotarpis nuo ___________ iki __________ (61)

Produktų, kuriems taikomas šis dokumentas, eksportuotojas (eksportuotojo registracijos Nr. … (62)) pareiškia, kad produktai turi … (63) lengvatinės kilmės statusą, išskyrus atvejus, kai aiškiai nurodyta kitaip.

 (64)

(vieta ir data)

(eksportuotojo vardas ir pavardė (pavadinimas))

Tekst tvrdnje o podrijetlu na malteškom:

"[Għal vjeġġi multipli]: Perjodu minn ____________ sa __________ (65)

L-esportatur tal-prodotti koperti minn dan id-dokument (Nru ta’ Referenza tal-Esportatur … (66)) jiddikjara li, ħlief fejn indikat b’mod ċar mod ieħor, il-prodotti huma ta’ … (67) oriġini preferenzjali.

 (68)

(Post u data)

(Isem l-esportatur)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na poljskom:

"[W przypadku wielokrotnych wysyłek]: Okres od ___ do ___ (69)

Eksporter produktów objętych tym dokumentem (eksporter nr … (70)) oświadcza, że z wyjątkiem przypadków, w których jest to wyraźnie inaczej wskazane, produkty te mają … (71) preferencyjne pochodzenie.

 (72)

(Miejscowość i data)

(Nazwa eksportera)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na portugalskom:

"[Para remessas múltiplas]: Período de ___________ a __________ (73)

O exportador dos produtos que são objeto do presente documento (N.o de referência do exportador … (74)) declara que, salvo indicação clara em contrário, os produtos são de origem preferencial de … (75).

 (76)

(Local e data)

(Nome do exportador)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na rumunjskom:

"[Pentru transporturi multiple]: Perioada de la ___________ până la __________ (77)

Exportatorul produselor care fac obiectul prezentului document [numărul de referință al exportatorului … (78)] declară că, exceptând cazul în care se indică altfel în mod expres, produsele sunt de origine preferențială din … (79).

 (80)

(Locul și data)

(Denumirea exportatorului)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na slovačkom:

"[Pre viacnásobné zásielky]: Obdobie od ___________ do __________ (81)

Vývozca výrobkov, na ktoré sa vzťahuje tento doklad (referenčné číslo vývozcu … (82)), vyhlasuje, že pokiaľ nie je jasne uvedené inak, výrobky majú preferenčný pôvod v … (83).

 (84)

(Miesto a dátum)

(Názov vývozcu)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na slovenskom:

"[za več odprem]: Obdobje od ___________ do __________ (85)

Izvoznik blaga, zajetega s tem dokumentom (referenčna št. izvoznika … (86)), izjavlja, da, razen kadar ni drugače jasno navedeno, ima blago preferencialno … (87) poreklo.

 (88)

(Kraj in datum)

(Ime izvoznika)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na španjolskom:

"[Para varias expediciones]: Período de ___________ a __________ (89)

El exportador de los productos incluidos en el presente documento [número de referencia del exportador: … (90)] declara que, excepto donde se indique claramente lo contrario, los productos son de origen preferencial de … (91).

 (92)

(Lugar y fecha)

(Nombre del exportador)

Tekst tvrdnje o podrijetlu na švedskom:

"[För flera sändningar]: Period fr.o.m. ___________ t.o.m. __________ (93)

Exportören av de produkter som omfattas av detta dokument (Exportörens referensnummer … (94)) försäkrar att dessa produkter, om inte annat tydligt markerats, har förmånsberättigande ursprung i … (95).

 (96)

(Ort och datum)

(Exportörens namn)


(1)  Когато изявлението за произход се прави за няколко пратки с идентични продукти по смисъла на член 3.18, параграф 4, буква б) (Изявление за произход), се посочва срокът, за който изявлението за произход ще се прилага. Този срок не може да надхвърля 12 месеца. Всички операции по внос на продукта трябва да се извършат в рамките на посочения срок. Когато такъв срок не е приложим, полето може да се остави празно.

(2)  Посочва се номерът за идентифициране на износителя. За износителя от Съюза това е номерът, определен в съответствие с правото на Съюза. За новозеландския износител това е митническият код на клиента. Когато износителят няма такъв номер, полето може да се остави празно.

(3)  Посочва се произходът на продукта: „Нова Зеландия“ или „Европейския съюз“.

(4)  Мястото и датата могат да бъдат пропуснати, ако информацията се съдържа в документа, съдържащ текста на изявлението за произход.".

(5)  Ako se tvrdnja o podrijetlu ispunjava za više pošiljki istovjetnih proizvoda kako je navedeno u članku 3.18. stavku 4. točki (b) (Tvrdnja o podrijetlu), treba navesti razdoblje važenja tvrdnje o podrijetlu. To razdoblje ne smije biti dulje od 12 mjeseci. Svi proizvodi moraju biti uvezeni u navedenom razdoblju. Ako to razdoblje nije primjenjivo, polje se može ostaviti praznim.

(6)  Navesti referentni broj koji identificira izvoznika. Za izvoznika iz Unije to je broj dodijeljen u skladu s pravom Unije. Za izvoznika iz Novog Zelanda to će biti Customs Client Code (carinska šifra klijenta). Ako broj nije dodijeljen izvozniku, polje se može ostaviti praznim.

(7)  Navesti podrijetlo proizvoda: „Novi Zeland” ili „Europska unija”.

(8)  Mjesto i datum mogu se izostaviti ako su te informacije sadržane u samoj ispravi koja sadržava tekst tvrdnje o podrijetlu.".

(9)  Je-li deklarace o původu vyhotovena k více zásilkám totožných produktů podle čl. 3.18 odst. 4 písm. b) (Deklarace o původu), uveďte období, na něž se deklarace o původu vztahuje. Toto období nesmí přesahovat 12 měsíců. Veškerý dovoz dotčeného produktu se musí uskutečnit během uvedeného období. Pokud se v daném případě neuplatní žádné období, lze pole nechat nevyplněné.

(10)  Uveďte referenční číslo sloužící k identifikaci vývozce. U vývozců z Unie se jedná o číslo přiřazené v souladu s právem Unie. U vývozců z Nového Zélandu se jedná o celní kód klienta. Pokud vývozce nemá přiděleno žádné číslo, lze pole nechat nevyplněné.

(11)  Uveďte původ produktu: „Nový Zéland“ nebo „Evropská unie“.

(12)  Místo a datum se mohou vynechat, jsou-li tyto informace již uvedeny v dokladu obsahujícím znění deklarace o původu.".

(13)  Hvis oprindelseserklæringen udfærdiges for flere forsendelser af identiske produkter, jf. artikel 3.18, stk. 4, litra b) (Oprindelseserklæring), skal gyldighedsperioden for oprindelseserklæringen angives. Perioden må højst være på 12 måneder. Al import af produktet skal ske inden for den anførte periode. Hvis en sådan periode ikke er relevant, er det ikke nødvendigt at udfylde feltet.

(14)  Angiv referencenummeret til identifikation af eksportøren. For EU-eksportøren vil det være det nummer, der er tildelt i henhold til Unionens lovgivning. For den newzealandske eksportør vil dette være toldregistreringsnummeret ("Customs Client Code"). Hvis eksportøren ikke har fået tildelt et nummer, er det ikke nødvendigt at udfylde feltet.

(15)  Angiv produktets oprindelse: "New Zealand" eller "Den Europæiske Union".

(16)  Sted og dato kan udelades, hvis de pågældende oplysninger findes i det dokument, der indeholder oprindelseserklæringen.".

(17)  Indien het attest van oorsprong wordt opgesteld voor meerdere zendingen van dezelfde producten als bedoeld in artikel 3.18 (Attest van oorsprong), lid 4, punt b): de periode gedurende welke het attest van oorsprong van toepassing is. Die periode mag niet meer dan twaalf maanden bedragen. Alle producten moeten binnen de aangegeven periode worden ingevoerd. Dit veld mag leeg blijven indien een dergelijke periode niet van toepassing is.

(18)  Vermeld het referentienummer aan de hand waarvan de exporteur kan worden geïdentificeerd. Voor de exporteurs van de Unie is dit het overeenkomstig de wetgeving van de Unie toegewezen nummer. Voor de exporteur in Nieuw-Zeeland is dit de klantcode van de douane. Wanneer de exporteur geen nummer heeft, mag het veld leeg blijven.

(19)  Vermeld de oorsprong van het product: “Nieuw-Zeeland” of “de Europese Unie”.

(20)  Plaats en datum kunnen achterwege blijven indien de informatie op het document met het attest van oorsprong is aangegeven.".

(21)  When the statement on origin is completed for multiple shipments of identical products as referred to in point (b) of Article 3.18(4) (Statement on origin), indicate the period for which the statement on origin will apply. That period shall not exceed 12 months. All importations of the product must occur within the period indicated. Where such a period is not applicable, the field may be left blank.

(22)  Indicate the reference number through which the exporter is identified. For the Union exporter, this will be the number assigned in accordance with the law of the Union. For the New Zealand exporter, this will be the Customs Client Code. Where the exporter has not been assigned a number, the field may be left blank.

(23)  Indicate the origin of the product: "New Zealand" or "the European Union".

(24)  Place and date may be omitted if the information is contained on the document containing the text of the statement on origin.".

(25)  Kui päritolukinnitus täidetakse artikli 3.18 „Päritolukinnitus“ lõike 4 punktis b osutatud identsete toodete mitme saadetise kohta, tuleb märkida ajavahemik, mille kohta päritolukinnitus kehtib. See ajavahemik ei tohi olla pikem kui 12 kuud. Toote kogu import peab toimuma märgitud ajavahemiku jooksul. Kui selline ajavahemik ei ole kohaldatav, võib välja tühjaks jätta.

(26)  Märkida viitenumber, mille järgi eksportija tuvastatakse. Liidu eksportija puhul on selleks number, mis on määratud kooskõlas liidu õigusega. Uus-Meremaa eksportija puhul on selleks tolli kliendinumber. Kui eksportijale ei ole numbrit määratud, võib välja tühjaks jätta.

(27)  Märkida toote päritolu: „Uus-Meremaa“ või „Euroopa Liit“.

(28)  Koha ja kuupäeva võib märkimata jätta, kui see teave sisaldub dokumendis, mis sisaldab päritolukinnituse teksti.".

(29)  Jos alkuperävakuutus täytetään useille samanlaisten tuotteiden lähetyksille 3.18 artiklan (Alkuperävakuutus) 4 kohdan b alakohdan mukaisesti, on mainittava ajanjakso, jona alkuperävakuutusta sovelletaan. Ajanjakso ei saa olla pidempi kuin 12 kuukautta. Tuotteen kaiken tuonnin on tapahduttava mainitun ajanjakson puitteissa. Jos tällaista ajanjaksoa ei sovelleta, kohta voidaan jättää tyhjäksi.

(30)  Mainitaan se viitenumero, jolla viejä tunnistetaan. Unionin viejän osalta kyseessä on unionin lakien mukaisesti osoitettu tunnus. Uusiseelantilaisen viejän osalta kyseessä on tullin asiakastunnus. Jos viejälle ei ole osoitettu tunnusta, kohta voidaan jättää tyhjäksi.

(31)  Ilmoitetaan tuotteen alkuperä: ”Uusi-Seelanti” tai ”Euroopan unioni”.

(32)  Paikka ja päiväys voidaan jättää pois, jos tiedot sisältyvät asiakirjaan, joka sisältää alkuperävakuutuksen tekstin.".

(33)  En cas d'attestation d'origine remplie pour des expéditions multiples de produits identiques au sens de l'article 3.18 (Attestation d'origine), paragraphe 4, point b), indiquez la période visée par l'attestation d'origine. Cette période ne peut dépasser douze mois. Toutes les importations du produit doivent être effectuées au cours de la période indiquée. Si une telle période ne s'applique pas, le champ peut rester vierge.

(34)  Indiquez le numéro de référence permettant l'identification de l'exportateur. Pour un exportateur de l'Union, il s'agira du numéro attribué conformément au droit de l'Union. Pour un exportateur néo-zélandais, il s'agira du code client des douanes. Dans les cas où l'exportateur n'a pas de numéro de référence, le champ peut rester vierge.

(35)  Indiquez l'origine du produit: "Nouvelle-Zélande" ou "Union européenne".

(36)  Le lieu et la date sont facultatifs si ces renseignements figurent déjà dans le document contenant le texte de l'attestation d'origine.".

(37)  Wird die Erklärung zum Ursprung für Mehrfachsendungen identischer Erzeugnisse im Sinne des Artikels 3.18 (Erklärung zum Ursprung) Absatz 4 Buchstabe b ausgefüllt, ist die Geltungsdauer der Erklärung zum Ursprung anzugeben. Die Geltungsdauer darf 12 Monate nicht überschreiten. Alle Einfuhren des Erzeugnisses müssen innerhalb dieses Zeitraums erfolgen. Ist eine Angabe der Geltungsdauer nicht erforderlich, braucht dieses Feld nicht ausgefüllt werden.

(38)  Bitte geben Sie die Referenznummer zur Identifizierung des Ausführers an. Für Ausführer aus der Union handelt es sich dabei um die Nummer, die dem betreffenden Ausführer im Einklang mit den Rechtsvorschriften der Union zugeteilt wurde. Für Ausführer aus Neuseeland handelt es sich dabei um den von der neuseeländischen Zollverwaltung vergebenen „client code“. Wenn dem Ausführer keine Nummer zugeteilt wurde, kann das Feld frei gelassen werden.

(39)  Bitte geben Sie den Ursprung des Erzeugnisses (Neuseeland oder Europäische Union) an.

(40)  Die Angaben zu Ort und Datum dürfen entfallen, wenn sie in dem Papier mit dem Wortlaut der Erklärung zum Ursprung enthalten sind.".

(41)  Όταν η βεβαίωση καταγωγής συμπληρώνεται για πολλαπλές αποστολές πανομοιότυπων προϊόντων όπως προβλέπεται στο άρθρο 3.18 (Βεβαίωση καταγωγής) παράγραφος 4 στοιχείο β), να οριστεί η χρονική περίοδος για την οποία πρόκειται να εφαρμοστεί η βεβαίωση καταγωγής. Η χρονική αυτή περίοδος δεν πρέπει να υπερβαίνει τους 12 μήνες. Όλες οι εισαγωγές του προϊόντος πρέπει να πραγματοποιηθούν εντός της αναγραφόμενης περιόδου. Εάν δεν συντρέχει περίπτωση μιας τέτοιας χρονικής περιόδου, το πεδίο μπορεί να παραμείνει κενό.

(42)  Να αναγραφεί ο αριθμός αναφοράς με τον οποίο εξακριβώνεται η ταυτότητα του εξαγωγέα. Για τον εξαγωγέα της Ένωσης, αυτός θα είναι ο αριθμός που αποδίδεται σύμφωνα με το δίκαιο της Ένωσης. Για τον εξαγωγέα της Νέας Ζηλανδίας, αυτός θα είναι ο τελωνειακός κώδικας πελατών. Σε περίπτωση που ο εξαγωγέας δεν έχει λάβει αριθμό, το πεδίο μπορεί να παραμείνει κενό.

(43)  Να αναφερθεί η καταγωγή του προϊόντος: «Νέα Ζηλανδία» ή «Ευρωπαϊκή Ένωση».

(44)  Ο τόπος και η ημερομηνία μπορούν να παραλειφθούν, εάν η πληροφορία περιέχεται στο ίδιο το έγγραφο που περιέχει το κείμενο της βεβαίωσης καταγωγής.".

(45)  Amennyiben a származásmegjelölő nyilatkozatot a 3.18. cikk (Származásmegjelölő nyilatkozat) (4) bekezdésének b) pontjában foglaltaknak megfelelően azonos termékek több szállítmányára vonatkozóan töltik ki, tüntesse fel azt az időszakot, amelyre a származásmegjelölő nyilatkozat alkalmazandó. Ez az időszak nem lehet hosszabb 12 hónapnál. A termék valamennyi importjának a jelzett időszakon belül kell megtörténnie. Ha ilyen időszak nem alkalmazandó, a rovatot üresen kell hagyni.

(46)  Tüntesse fel az exportőr azonosító számát. Uniós exportőr esetében ez a szám az uniós joggal összhangban kiadott szám. Új-zélandi exportőr esetében ez a vámügyfél-kód. Ha az exportőr nem kapott ilyen számot, a rovat üresen hagyható.

(47)  Tüntesse fel a termék származását: „Új-Zéland” vagy „Európai Unió”.

(48)  A hely és időpont feltüntetése elmaradhat, ha az információ már szerepel a származásmegjelölő nyilatkozat szövegét tartalmazó okmányon.".

(49)  Nuair atá an ráiteas maidir le tionscnamh déanta le haghaidh il-lastais de tháirgí comhionanna dá dtagraítear i bpointe (b) d’Airteagal 3.18(4) (Ráiteas maidir le tionscnamh), sonraigh an tréimhse ama a mbeidh feidhm ag an ráiteas maidir le tionscnamh. Ní bheidh an tréimhse sin níos faide ná 12 mhí. Ní mór allmhairithe uile an táirge tarlú laistigh den tréimhse sonraithe. I gcás nach bhfuil tréimhse den sórt sin infheidhme, is féidir an réimse a fhágáil bán.

(50)  Léirigh an uimhir thagartha lena shainaithnítear an t-onnmhaireoir. I gcás onnmhaireora de chuid an Aontais, is é sin an uimhir a shannfar i gcomhréir le dlí an Aontais. I gcás onnmhaireora de chuid na Nua-Shéalainne, is é sin an Cód Cliant Custaim. I gcás nár sannadh uimhir don onnmhaireoir, is féidir an réimse a fhágáil bán.

(51)  Sonraigh tionscnamh an táirge: ‘an Nua-Shéalainn’ nó ‘an tAontas Eorpach’.

(52)  Féadfar áit agus dáta a fhágáil ar lár má tá an fhaisnéis sin sa doiciméad ina bhfuil téacs an ráitis maidir le tionscnamh.".

(53)  Se l'attestazione di origine è compilata per spedizioni multiple di prodotti identici di cui all'articolo 3.18 (Attestazione di origine), paragrafo 4, lettera b), indicare il periodo di applicazione di tale attestazione. Tale periodo non deve superare i 12 mesi. Tutte le importazioni del prodotto devono essere effettuate entro il periodo indicato. Qualora tale periodo non sia applicabile, il campo può essere lasciato in bianco.

(54)  Indicare il numero di riferimento che identifica l'esportatore. Per l'esportatore dell'Unione tale numero è attribuito conformemente al diritto dell'Unione. Per l'esportatore della Nuova Zelanda, corrisponde al Customs Client Code. Se all'esportatore non è stato assegnato un numero, il campo può essere lasciato in bianco.

(55)  Indicare l'origine del prodotto: "Nuova Zelanda" o "Unione europea".

(56)  Luogo e data possono essere omessi se già presenti nel documento contenente il testo dell'attestazione di origine.".

(57)  Ja paziņojums par izcelsmi tiek aizpildīts vairākiem sūtījumiem ar identiskiem noteiktas izcelsmes produktiem, kā minēts 3.18. panta (Paziņojums par izcelsmi) 4. punkta b) apakšpunktā, norāda laikposmu, uz kuru attiecas paziņojums par izcelsmi. Šis laikposms nepārsniedz 12 mēnešus. Visam ražojuma importam jānotiek norādītajā laikposmā. Ja šāds laikposms nav piemērojams, šo lauku var atstāt neaizpildītu.

(58)  Norāda atsauces numuru, kurš identificē eksportētāju. Savienības eksportētājam norāda numuru, kas tam ir piešķirts saskaņā ar Savienības tiesību aktiem. Jaunzēlandes eksportētājam norāda muitas pakalpojumu klienta kodu (Customs Client Code). Ja eksportētājam numurs nav piešķirts, šo lauku var atstāt neaizpildītu.

(59)  Norāda produkta izcelsmi – “Jaunzēlande” vai “Eiropas Savienība”.

(60)  Vietu un datumu var izlaist, ja šī informācija jau ir sniegta dokumentā, kas ietver paziņojumu par izcelsmi.".

(61)  Kai pareiškimas apie prekių kilmę surašomas 3.18 straipsnio (Pareiškimas apie prekių kilmę) 4 dalies b punkte nurodytoms kelioms vienodų produktų siuntoms, nurodomas laikotarpis, kuriuo pareiškimas apie prekių kilmę bus taikomas. Šis laikotarpis turi neviršyti 12 mėnesių. Visi produktai turi būti importuojami tik nurodytu laikotarpiu. Kai toks laikotarpis nenustatomas, šį laukelį galima palikti tuščią.

(62)  Nurodomas registracijos numeris, pagal kurį nustatoma eksportuotojo tapatybė. Sąjungos eksportuotojo atveju tai bus numeris, suteiktas pagal Sąjungos teisę. Naujosios Zelandijos eksportuotojo atveju tai bus muitinės kliento kodas. Jei eksportuotojui numeris nesuteiktas, laukelį galima palikti tuščią.

(63)  Nurodoma produkto kilmė – Naujoji Zelandija arba Europos Sąjunga.

(64)  Vietos ir datos galima nenurodyti, jei ši informacija pateikiama dokumente, kuriame surašytas pareiškimas apie prekių kilmę.".

(65)  Meta d-dikjarazzjoni dwar l-oriġini timtela għal vjeġġi multipli ta’ prodotti identiċi kif imsemmi fil-punt (b) tal-Artikolu 3.18(4) (Dikjarazzjoni dwar l-oriġini), indika l-perjodu li għalih se tapplika d-dikjarazzjoni dwar l-oriġini. Dak il-perjodu ma għandux jaqbeż it-12-il xahar. L-importazzjonijiet kollha tal-prodott iridu jseħħu fil-perjodu indikat. Fejn tali perjodu ma jkunx applikabbli, it-taqsima tista’ titħalla vojta.

(66)  Indika n-numru ta’ referenza li permezz tiegħu jiġi identifikat l-esportatur. Għall-esportatur tal-Unjoni, dan se jkun in-numru assenjat f’konformità mal-liġi tal-Unjoni. Għall-esportatur ta’ New Zealand, dan se jkun il-Kodiċi tal-Klijent Doganali. Fejn l-esportatur ma jkunx ġie assenjat numru, it-taqsima tista’ titħalla vojta.

(67)  Indika l-oriġini tal-prodott: “New Zealand” jew “l-Unjoni Ewropea”.

(68)  Il-post u d-data jistgħu jitħallew barra jekk l-informazzjoni tkun inkluża fid-dokument li jkun fih it-test tad-dikjarazzjoni dwar l-oriġini.".

(69)  Jeżeli oświadczenie o pochodzeniu wypełniono dla wielokrotnych wysyłek identycznych produktów, o czym mowa w art. 3.18 ust. 4 lit. b) (Oświadczenie o pochodzeniu), należy wskazać okres, dla którego oświadczenie o pochodzeniu będzie miało zastosowanie. Okres ten nie może przekraczać 12 miesięcy. Cały przywóz produktu musi odbywać się we wskazanym okresie. Jeżeli okres ten nie ma zastosowania, można zostawić puste miejsce.

(70)  Należy podać numer referencyjny, za pomocą którego eksporter jest zidentyfikowany. W przypadku eksportera z Unii będzie to numer nadany zgodnie z prawem Unii. W przypadku eksportera z Nowej Zelandii będzie to Customs Client Code (kodeks klientów celnych). Jeżeli eksporterowi nie nadano numeru, pole może pozostać puste.

(71)  Należy wskazać pochodzenie produktu: „Nowa Zelandia” lub „Unia Europejska”.

(72)  Miejsce i datę można pominąć, jeżeli odpowiednie informacje są uwzględnione w dokumencie zawierającym tekst oświadczenia o pochodzeniu.".

(73)  Se o atestado de origem for completado relativamente a remessas múltiplas de produtos idênticos conforme referido na alínea b) do artigo 3.18 (Atestado de origem), n.o 4, indicar o período durante o qual o atestado de origem é aplicável. Esse período não deve ser superior a 12 meses. Todas as importações do produto têm de ocorrer durante o período indicado. Quando tal período não é aplicável, o campo pode ser deixado em branco.

(74)  Indicar o número de referência pelo qual o exportador é identificado. No caso dos exportadores da União, trata-se do número atribuído em conformidade com o direito da União. No caso dos exportadores neozelandeses, trata-se do código aduaneiro do cliente. Se não tiver sido atribuído um número ao exportador, o campo pode ser deixado em branco.

(75)  Indicar a origem do produto: "Nova Zelândia" ou "União Europeia".

(76)  Caso essa informação esteja contida no documento do qual consta o texto do atestado de origem, o local e a data podem ser omitidos.".

(77)  Atunci când atestatul de origine este completat pentru mai multe transporturi de produse identice, astfel cum se menționează la articolul 3.18 (Atestatul de origine) alineatul (4) litera (b), a se indica perioada în care se va aplica atestatul de origine. Perioada respectivă nu trebuie să depășească 12 luni. Toate importurile produsului trebuie să aibă loc în perioada indicată. În cazul în care nu se aplică o astfel de perioadă, acest câmp poate rămâne necompletat.

(78)  A se indica numărul de referință prin care este identificat exportatorul. Pentru un exportator din Uniune, acesta va fi numărul atribuit în conformitate cu dreptul Uniunii. Pentru un exportator din Noua Zeelandă, acesta va fi codul vamal de client. În cazul în care exportatorului nu i-a fost atribuit un număr, acest câmp poate rămâne necompletat.

(79)  A se indica originea produsului: „Noua Zeelandă” sau „Uniunea Europeană”.

(80)  Locul și data pot fi omise dacă informațiile există deja în documentul care conține textul atestatului de origine.".

(81)  Ak je potvrdenie o pôvode vyplnené pre viacnásobné zásielky identických výrobkov, ako sa uvádza v článku 3.18 ods. 4 písm. b) (Potvrdenie o pôvode), uveďte obdobie, na ktoré sa potvrdenie o pôvode bude vzťahovať. Uvedené obdobie nesmie byť dlhšie ako 12 mesiacov. Každý dovoz výrobku sa musí uskutočniť v rámci uvedeného obdobia. Ak sa neuplatňuje žiadne takéto obdobie, políčko sa môže ponechať prázdne.

(82)  Uveďte referenčné číslo, prostredníctvom ktorého sa vývozca identifikuje. V prípade vývozcu Únie bude týmto číslom číslo pridelené v súlade s právom Únie. V prípade vývozcu Nového Zélandu bude týmto číslom kód colného klienta. Ak vývozcovi nebolo pridelené číslo, toto políčko sa môže ponechať prázdne.

(83)  Uveďte pôvod výrobku: „Nový Zéland“ alebo „Európska únia“.

(84)  Miesto a dátum možno vynechať, ak sú tieto informácie uvedené v doklade, ktorý obsahuje text potvrdenia o pôvode.".

(85)  Kadar se navedba o poreklu izpolni za več odprem, ki zajemajo enake izdelke, kot je navedeno v točki (b) člena 3.18(4) (Navedba o poreklu), je treba navesti obdobje, za katero se uporablja navedba o poreklu. To obdobje ne sme presegati 12 mesecev. Ves uvoz izdelka se mora izvesti v navedenem obdobju. Kadar se to obdobje ne uporablja, lahko polje ostane prazno.

(86)  Navedite referenčno številko, s katero je identificiran izvoznik. Za izvoznika iz Unije bo to številka, dodeljena v skladu s pravom Unije. Za izvoznika z Nove Zelandije bo to carinska oznaka stranke. Kadar izvozniku številka ni bila dodeljena, se polje pusti prazno.

(87)  Navedite poreklo izdelka: „Nova Zelandija“ ali „Evropska unija“.

(88)  Kraj in datum se lahko izpustita, če so informacije navedene v dokumentu z besedilom navedbe o poreklu.".

(89)  Cuando se cumplimente una comunicación sobre el origen para varias expediciones de productos idénticos a que se refiere el artículo 3.18 (Comunicación sobre el origen), apartado 4, letra b), se indicará el período de tiempo al que se aplica la comunicación sobre el origen. Dicho plazo no excederá de doce meses. Todas las importaciones del producto deben tener lugar en el período indicado. Cuando dicho período no sea aplicable, podrá dejarse el campo en blanco.

(90)  Indíquese el número de referencia a través del cual se identifica el exportador. Para el exportador de la Unión, este será el número asignado de conformidad con el Derecho de la Unión. Para el exportador neozelandés, este será el Código Aduanero del Cliente. Si no se ha asignado al exportador un número, se podrá dejar el campo en blanco.

(91)  Indíquese el origen del producto: «Nueva Zelanda» o «la Unión Europea».

(92)  El lugar y la fecha podrán omitirse si la información figura en el documento que contiene el texto de la comunicación sobre el origen.".

(93)  Om ursprungsförsäkran fylls i för flera sändningar av identiska produkter i den mening som avses i artikel 3.18.4 led b (Ursprungsförsäkran), ange den period under vilken ursprungsförsäkran ska gälla. Perioden får inte överstiga tolv månader. All import av produkten måste ske inom den angivna perioden. När en sådan period inte är tillämplig får fältet lämnas tomt.

(94)  Ange det referensnummer genom vilket exportören kan identifieras. För en exportör i unionen avses det nummer som tilldelats i enlighet med unionens lagstiftning. För en exportör i Nya Zeeland avses exportörens Customs Client Code. Om exportören inte har tilldelats något nummer kan fältet lämnas tomt.

(95)  Ange produktens ursprung: ”Nya Zeeland” eller ”Europeiska unionen”.

(96)  Ort och datum får utelämnas om informationen finns i dokumentet med texten till ursprungsförsäkran.".“


PRILOG 3.-D

IZJAVA DOBAVLJAČA IZ ČLANKA 3.3. STAVKA 4. (KUMULACIJA PODRIJETLA)

Izjava dobavljača iz članka 3.3. stavka 4. (Kumulacija podrijetla) sadržava samo sljedeće elemente:

(a)

naziv i tarifni broj HS-a isporučenog proizvoda te naziv i tarifni broj HS-a materijala bez podrijetla upotrijebljenih u proizvodnji tog proizvoda;

(b)

ako se primjenjuju metode vrijednosti u skladu s Prilogom 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), vrijednost po jedinici i ukupna vrijednost isporučenog proizvoda i vrijednost materijala bez podrijetla upotrijebljenih u njegovoj proizvodnji;

(c)

ako se zahtijevaju određeni proizvodni postupci u skladu s Prilogom 3.-B (Pravila o podrijetlu za određene proizvode), opis proizvodnog postupka kojem su podvrgnuti upotrijebljeni proizvodi bez podrijetla; i

(d)

izjava dobavljača da su informacije iz točaka od (a) do (c) točne i potpune, datum izdavanja izjave i naziv i adresa dobavljača tiskanim slovima.


PRILOG 3.-E

ZAJEDNIČKA IZJAVA O KNEŽEVINI ANDORI

1.   

Proizvode podrijetlom iz Kneževine Andore koji su obuhvaćeni poglavljima od 25. do 97. Harmoniziranog sustava Novi Zeland prihvaća kao da su podrijetlom iz Unije u smislu ovog Sporazuma ako je na snazi carinska unija uspostavljena Odlukom Vijeća 90/680/EEZ od 26. studenoga 1990. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice i Kneževine Andore (1).

2.   

Točka 1. primjenjuje se samo ako, na temelju carinske unije uspostavljene Odlukom Vijeća 90/680/EEZ, Kneževina Andora na proizvode podrijetlom iz Novog Zelanda primjenjuje isto povlašteno tarifno postupanje koje na te proizvode primjenjuje Unija.

3.   

Poglavlje 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom) primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe utvrđivanja statusa proizvoda s podrijetlom za proizvode navedene u točki 1. ove Zajedničke izjave.


(1)  Odluka Vijeća 90/680/EEZ od 26. studenoga 1990. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice i Kneževine Andore (SL EU L 374, 31.12.1990., str. 13.).


PRILOG 3.-F

ZAJEDNIČKA IZJAVA O REPUBLICI SAN MARINU

1.   

Proizvode podrijetlom iz Republike San Marina Novi Zeland prihvaća kao da su podrijetlom iz Unije u smislu ovog Sporazuma ako su ti proizvodi obuhvaćeni Sporazumom o suradnji i carinskoj uniji između Europske ekonomske zajednice i Republike San Marina (1) sklopljenim u Bruxellesu 16. prosinca 1991. i ako je taj sporazum na snazi.

2.   

Točka 1. primjenjuje se samo ako, na temelju Sporazuma o suradnji i carinskoj uniji između Europske ekonomske zajednice i Republike San Marina, Republika San Marino na proizvode podrijetlom iz Novog Zelanda primjenjuje isto povlašteno tarifno postupanje koje na te proizvode primjenjuje Unija.

3.   

Poglavlje 3. (Pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom) primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe utvrđivanja statusa proizvoda s podrijetlom za proizvode navedene u točki 1. ove Zajedničke izjave.


(1)   SL EU L 84, 28.3.2002., str. 43.


PRILOG 6.-A

NADLEŽNA TIJELA

A.   Nadležna tijela Unije

Nadzor se dijeli između nacionalnih tijela država članica i Europske komisije. U tom pogledu primjenjuje se sljedeće:

(a)

kad je riječ o izvozu u Novi Zeland, nacionalna tijela država članica odgovorna su za kontrolu proizvodnih okolnosti i zahtjeva, uključujući zakonom propisane inspekcije ili revizije i izdavanje zdravstvene potvrde u vezi s dogovorenim sanitarnim i fitosanitarnim mjerama i zahtjevima;

(b)

kad je riječ o uvozu iz Novog Zelanda, nacionalna tijela država članica odgovorna su za kontrolu usklađenosti uvoza s Unijinim uvjetima uvoza; i

(c)

Europska komisija odgovorna je za cjelokupnu koordinaciju, inspekciju ili reviziju nadzornih sustava i potrebne mjere, uključujući zakonodavne mjere za osiguravanje ujednačene primjene normi i zahtjeva iz poglavlja 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere).

B.   Nadležna tijela Novog Zelanda

Za potrebe poglavlja 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere) Ministarstvo primarnih industrija nadležno je tijelo koje ima odgovornost i tehničku stručnost za razvoj sanitarnih i fitosanitarnih mjera i nadzor njihove provedbe i primjene te za izdavanje službenih potvrda o izvozu.


PRILOG 6.-B

REGIONALNI UVJETI ZA BILJE I BILJNE PROIZVODE

 


PRILOG 6.-C

PRIZNAVANJE ISTOVRIJEDNOSTI SANITARNIH I FITOSANITARNIH MJERA

 

Izvoz Unije u Novi Zeland

Izvoz Novog Zelanda u Uniju

Roba

Norma EU-a

Posebni uvjeti

Istovrijednost

Norma NZ-a

Posebni uvjeti

Istovrijednost

 

 

 

 

 

 

 


PRILOG 6.-D

SMJERNICE I POSTUPCI ZA REVIZIJU ILI PROVJERU

 


PRILOG 6.-E

CERTIFIKACIJA

ODJELJAK 1.

PROIZVODI S DOGOVORENOM ISTOVRIJEDNOŠĆU IZ PRILOGA 6.-C (PRIZNAVANJE ISTOVRIJEDNOSTI SANITARNIH I FITOSANITARNIH MJERA) – IZJAVE

Za proizvode s dogovorenom istovrijednošću iz Priloga 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera) upotrebljavaju se sljedeće izjave:

(a)

sljedeći obrazac izjave (istovrijednost za zdravlje bilja):

„Ovdje opisani proizvodi u skladu su s relevantnim normama i zahtjevima (Europske unije/Novog Zelanda (*1)) koji su priznati kao istovrijedni normama i zahtjevima (Novog Zelanda/Europske unije (*1)) kako je propisano u poglavlju 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere) Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Novog Zelanda.”

(*1)  izbrisati nepotrebno."

(*1)  izbrisati nepotrebno."

i

(b)

dodatne izjave opisane u Prilogu 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera) kako su relevantne i navedene kao „posebni uvjeti” u Prilogu 6.-C (Priznavanje istovrijednosti sanitarnih i fitosanitarnih mjera).

ODJELJAK 2.

ELEKTRONIČKI PRIJENOS PODATAKA

1.

Razmjena izvornih sanitarnih certifikata, ili certifikata o fitosanitarnom zdravlju, ako je to potrebno i opravdano u skladu s člankom 6.8. stavkom 3. (Certifikacija), ili drugih izvornih dokumenata može se odvijati sigurnim metodama elektroničkog prijenosa podataka koje pružaju odgovarajuća sigurnosna jamstva.

2.

Elektronički informacijski sustavi za prijenos podataka čija se sigurnosna jamstva priznaju kao odgovarajuća:

(a)

Novi Zeland – e-cert i e-phyto; i

(b)

Unija – Elektronički sustav TRACES (Trade Control and Expert System).

3.

Stranka ne smije upotrebljavati isključivo elektroničko certificiranje, osim:

(a)

ako Odbor za trgovinu izmijeni ovaj Prilog kako bi registrirao prihvaćanje druge stranke u tu svrhu; ili

(b)

ako nadležno tijelo (1) druge stranke pisanim putem pristane na takvu upotrebu.

4.

Ako se koristi isključivo elektronički prijenos podataka, primjenjuje se sljedeći postupak za nepredviđene situacije:

(a)

ako dođe do prekida u razmjeni podataka između informacijskih sustava, stranka izvoznica graničnoj inspekcijskoj postaji stranke uvoznice mora poslati e-poruku sa skeniranom preslikom potpisanog certifikata (u papirnatom obliku) sve dok se razmjena podataka ponovno ne uspostavi;

(b)

ako dođe do sustavnog kvara informacijskog sustava koji onemogućuje izdavanje izvoznih zdravstvenih certifikata, stranka izvoznica e-poštom ili drugim sredstvima šalje graničnoj inspekcijskoj postaji relevantne podatke o pošiljkama i potvrde dok razmjena podataka ponovno ne bude moguća.

ODJELJAK 3.

ODGOVOR NA KRIZE

Nadležna tijela moraju dogovoriti odstupanja od odjeljka 2. u slučaju kriznih situacija.


(*1)  izbrisati nepotrebno.”


(1)  Kad je riječ o Uniji, pojam „nadležno tijelo” za potrebe ovog Priloga znači Europska komisija, kako je navedeno u točki (c) Priloga 6.-A (A) (Nadležna tijela).


PRILOG 6.-F

UVOZNE PROVJERE I NAKNADE

 


PRILOG 9.-A

PRIHVAĆANJE OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI (DOKUMENTI)

1.   

Dogovorena područja:

(a)

sigurnosni aspekti električne i elektroničke opreme kako je definirano u točki 2.;

(b)

sigurnosni aspekti strojeva kako su definirani u točki 3.;

(c)

elektromagnetska kompatibilnost opreme kako je definirana u točki 4.;

(d)

energetska učinkovitost, kako je definirana u točki 5., uključujući zahtjeve za ekološki dizajn,; i

(e)

ograničenje upotrebe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi.

2.   

Za potrebe ovog Priloga „sigurnosni aspekti električne i elektroničke opreme” znači sigurnosni aspekti opreme, osim strojeva čiji normalan rad ovisi o električnoj struji, i opreme za proizvodnju, prijenos i mjerenje takve struje koja je oblikovana za uporabu s nazivnim naponom od 50 do 1 000 V za izmjeničnu struju te od 75 do 1 500 V za istosmjernu struju, kao i opreme koja namjerno odašilje ili prima elektromagnetske valove na frekvencijama nižima od 3 000 GHz u svrhu radijske komunikacije ili radiodeterminacije, osim, među ostalim:

(a)

električne opreme za uporabu u eksplozivnoj atmosferi;

(b)

električne opreme za radiologiju i medicinske svrhe;

(c)

dijelova električne opreme za teretna i osobna dizala;

(d)

radijske opreme koju koriste radioamateri;

(e)

električnih brojila;

(f)

utikača i utičnica za kućnu uporabu;

(g)

upravljačkih uređaja za električne ograde;

(h)

igračaka;

(i)

pribora za ocjenjivanje izrađenog po narudžbi za stručnjake za uporabu isključivo u te svrhe u objektima za istraživanje i razvoj; i

(j)

građevnih materijala za trajnu ugradnju u građevine ili građevinske konstrukcije čija svojstva utječu na svojstva građevina ili građevinskih konstrukcija, kao što su kabeli, protupožarni alarmi ili električna vrata.

3.   

Za potrebe ovog Priloga „sigurnosni aspekti strojeva” znači sigurnosni aspekti sklopa, koji se sastoji od najmanje jednog pokretnog dijela pogonskog sustava koji koristi jedan ili više izvora energije kao što su toplinska, električna, pneumatska, hidraulička ili mehanička energija i koji je raspoređen i upravljan tako da djeluje kao jedinstvena cjelina, osim visokorizičnih strojeva, kako ih definira svaka stranka.

4.   

Za potrebe ovog Priloga „elektromagnetska kompatibilnost opreme” znači elektromagnetska kompatibilnost (smetnje i otpornost) opreme čiji normalan rad ovisi o električnoj struji ili elektromagnetskom polju i opreme za proizvodnju, prijenos i mjerenje takve struje, osim:

(a)

električne opreme za uporabu u eksplozivnoj atmosferi;

(b)

električne opreme za radiologiju i medicinske svrhe;

(c)

dijelova električne opreme za teretna i osobna dizala;

(d)

radijske opreme koju koriste radioamateri;

(e)

mjernih instrumenata,

(f)

neautomatskih vaga;

(g)

opreme koja sama po sebi nije opasna; i

(h)

pribora za ocjenjivanje izrađenog po narudžbi za stručnjake za uporabu isključivo u te svrhe u objektima za istraživanje i razvoj.

5.   

Za potrebe ovog Priloga „energetska učinkovitost” znači omjer ostvarenog učinka, usluge, robe ili energije i utroška energije proizvoda koji utječe na potrošnju energije tijekom uporabe i s obzirom na učinkovitu raspodjelu resursa.

6.   

Ovaj Prilog ne odnosi se na cijele zrakoplove, plovila, željeznice, vozila (uključujući motore s unutarnjim izgaranjem i električne motore), kao ni na specijaliziranu pomorsku, željezničku, zrakoplovnu opremu ni opremu za vozila (uključujući motore s unutarnjim izgaranjem i električne motore). Ovaj Prilog odnosi se na opremu za punjenje električnih vozila, osim punjača u vozilu.

7.   

Na zahtjev bilo koje stranke Odbor za trgovinu robom preispituje popis polja u ovom Prilogu. Za potrebe tog preispitivanja Odbor za trgovinu robom sastoji se od predstavnika svake stranke koji su stručnjaci za pitanja obuhvaćena ovim Prilogom. Odbor za trgovinu može donijeti odluku o izmjeni ovog Priloga.

8.   

U poljima navedenima u točki 1. ovog Priloga svaka stranka može uvesti zahtjeve za obvezno ispitivanje ili certificiranje vrsta proizvoda iz ovog Priloga koje provodi treća strana, pod uvjetom da su ti zahtjevi opravdani zbog legitimnih ciljeva i proporcionalni svrsi da se stranku uvoznicu dostatno uvjeri u sukladnost proizvoda s primjenjivim tehničkim pravilnicima ili normama, uzimajući u obzir rizike koje bi stvorila nesukladnost.

9.   

Stranka koja predlaže uvođenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti iz točke 8. o tome u ranoj fazi obavješćuje drugu stranku i uzima u obzir primjedbe druge stranke pri pripremi takvih postupaka ocjenjivanja sukladnosti.


PRILOG 9.-B

MOTORNA VOZILA I OPREMA ILI NJIHOVI DIJELOVI

Članak 1.

Definicije

1.   Za potrebe ovog Priloga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„WP.29” znači Svjetski forum za usklađivanje pravilnika o vozilima koji djeluje u okviru Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (dalje u tekstu „UNECE”);

(b)

„Sporazum iz 1958.” znači Sporazum o prihvaćanju usklađenih tehničkih pravilnika Ujedinjenih naroda za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni na vozilima na kotačima i uvjeta za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih pravilnika Ujedinjenih naroda; sklopljen u Ženevi 20. ožujka 1958., kojim upravlja WP.29;

(c)

„Sporazum iz 1998.” znači Sporazum o utvrđivanju globalnih tehničkih pravilnika za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima, sastavljen u Ženevi 25. lipnja 1998., kojim upravlja WP.29;

(d)

„pravilnici UN-a” znači pravilnici doneseni u skladu sa Sporazumom iz 1958.;

(e)

„GTP-i” znači globalni tehnički pravilnici utvrđeni i stavljeni u Globalni registar u skladu sa Sporazumom iz 1998.;

(f)

„HS 2017” znači izdanje iz 2017. nomenklature Harmoniziranog sustava koje je izdala Svjetska carinska organizacija; i

(g)

„obnovljena oprema ili dijelovi” znači oprema ili dijelovi:

i.

koji se u cijelosti ili djelomično sastoje od dijelova dobivenih iz opreme i dijelova koji su prethodno bili korišteni;

ii.

koji imaju sličan radni učinak i radne uvjete u usporedbi s istovjetnom novom opremom i dijelovima; i

iii.

koji imaju jednako jamstvo kao i istovjetna nova oprema i dijelovi.

2.   Pojmovi upotrijebljeni u ovom Prilogu imaju isto značenje koje je definirano u Sporazumu iz 1958. ili Prilogu 1. Sporazumu o TBT-u.

Članak 2.

Opseg proizvoda

Ovaj se Prilog primjenjuje na trgovinu među strankama svim kategorijama motornih vozila, opreme i njihovih dijelova, kako je definirano u stavku 1.1. Konsolidirane rezolucije UNECE-a o konstrukciji vozila (R.E.3) (1), koji su obuhvaćeni, među ostalim, poglavljima 40, 84, 85, 87 i 94 HS-a 2017. (dalje u tekstu: „obuhvaćeni proizvodi”), osim za kategorije vozila navedene u Dodatku 9.-B-1. (Isključene kategorije vozila).

Članak 3.

Ciljevi

U odnosu na obuhvaćene proizvode, ciljevi su ovog Priloga sljedeći:

(a)

ukidanje i sprečavanje svih nepotrebnih tehničkih prepreka bilateralnoj trgovini;

(b)

promicanje usklađenosti i približavanja propisa na osnovi međunarodnih normi;

(c)

promicanje priznavanja homologacija koje se temelje osobito na homologacijskim programima koji se primjenjuju na temelju sporazuma kojima upravlja WP.29 u okviru UNECE-a i onih koji se temelje na EU homologaciji;

(d)

jačanje konkurentnih tržišnih uvjeta utemeljenih na načelima otvorenosti, nediskriminacije i transparentnosti;

(e)

promicanje uzajamne predanosti stranaka osiguravanju najviših razina zaštite zdravlja ljudi, sigurnosti, okoliša i prometne infrastrukture; i

(f)

poboljšavanje suradnje kako bi se potaknuo daljnji uzajamno koristan napredak u području trgovine i regulatornog sustava kojim se uređuju motorna vozila.

Članak 4.

Relevantne međunarodne norme

Stranke priznaju da je WP.29 glavno relevantno međunarodno normizacijsko tijelo i da su pravilnici i globalni tehnički pravilnici UN-a na temelju Sporazuma iz 1958. i Sporazuma iz 1998. relevantne međunarodne norme za obuhvaćene proizvode.

Članak 5.

Približavanje propisa

1.

(a)

U područjima obuhvaćenima pravilnicima ili globalnim tehničkim pravilnicima UN-a ili onima u kojima će pravilnici ili globalni tehnički pravilnici UN-a uskoro biti doneseni svaka stranka te pravilnike koristi kao temelj za svoje nacionalne tehničke pravilnike, oznake ili postupke ocjenjivanja sukladnosti, osim ako bi određeni pravilnik ili globalni tehnički pravilnik UN-a bio neučinkovit ili neprimjeren za ispunjavanje legitimnih ciljeva iz članka 2.2. Sporazuma o TBT-u, Sporazuma iz 1958. ili Sporazuma iz 1998.

(b)

Stranka koja uvodi različite nacionalne tehničke propise, oznake ili postupak ocjenjivanja sukladnosti iz podtočke (a) ove točke na zahtjev druge stranke utvrđuje bilo koji dio svojeg domaćeg tehničkog propisa, oznaka ili postupka ocjenjivanja sukladnosti koji znatno odstupa od relevantnih pravilnika ili globalnih tehničkih pravilnika UN-a i obrazlaže razloge za takvo odstupanje.

2.   U mjeri u kojoj je stranka uvela ili zadržava tehničke pravilnike, oznake ili postupke ocjenjivanja sukladnosti koji se razlikuju od pravilnika ili globalnih tehničkih pravilnika UN-a kako je dopušteno točkom 1., ta stranka nastoji preispitati te tehničke pravilnike, oznake ili postupke ocjenjivanja sukladnosti kad god je to potrebno kako bi se povećala njihova konvergencija s relevantnim pravilnicima ili globalnim tehničkim pravilnicima UN-a. Pri preispitivanju svojih tehničkih pravilnika, oznaka ili postupaka ocjenjivanja sukladnosti svaka stranka uzima u obzir, među ostalim, sve nove izmjene pravilnika ili globalnih tehničkih pravilnika UN-a i sve promjene okolnosti koje su dovele do odstupanja od relevantnih pravilnika ili globalnih tehničkih pravilnika UN-a. Stranka koja provodi preispitivanje na zahtjev obavješćuje drugu stranku o ishodu tog preispitivanja, uključujući upotrijebljene znanstvene i tehničke informacije.

3.   Svaka se stranka suzdržava od uvođenja ili zadržavanja tehničkih pravilnika, oznaka ili postupaka ocjenjivanja sukladnosti čija je posljedica sprečavanje, ograničavanje ili otežavanje uvoza i stavljanja u upotrebu na svojim domaćim tržištima proizvoda homologiranih na temelju pravilnika UN-a za područja obuhvaćena tim pravilnicima UN-a, osim ako su takvi tehnički pravilnici, oznake ili postupci ocjenjivanja sukladnosti izričito predviđeni tim pravilnicima UN-a.

Članak 6.

Pristup tržištu

1.   Svaka stranka na svojem tržištu prihvaća proizvode koji su obuhvaćeni valjanim certifikatom o UN homologaciji koji izdaju Unija ili Novi Zeland, kao ugovorne stranke Sporazuma iz 1958., ili valjanim certifikatom o EU homologaciji (2), kao sukladnima sa svojim nacionalnim tehničkim pravilnicima, oznakama i postupcima ocjenjivanja sukladnosti bez potrebe za daljnjim ispitivanjem, dokumentacijom, certifikacijom ili označivanjem u vezi s takvim certifikatima o homologaciji. Za potrebe homologacije vozila EU homologacija vozila kao cjeline (EUWVTA) i UN-ova Univerzalna međunarodna homologacija vozila kao cjeline (dalje u tekstu: „U-IWVTA”) smatraju se valjanima. Valjanima se mogu smatrati samo oni certifikati o UN homologaciji koje je izdala stranka koja je pristupila odgovarajućim pravilnicima UN-a i koji su dodijeljeni u skladu sa Sporazumom iz 1958.

2.   Stranka je obvezna prihvatiti valjane certifikate o UN homologaciji izdane u skladu s najnovijom verzijom pravilnika UN-a samo ako primjenjuje te pravilnike UN-a. Stranka može razmotriti i prihvaćanje valjanih certifikata o UN homologaciji ako ne primjenjuje te pravilnike UN-a, pod uvjetom da homologirani proizvodi ispunjavaju sve njihove primjenjive nacionalne zahtjeve.

3.   Za potrebe stavka 1. sljedeće se smatra dostatnim dokazom postojanja valjane EU ili UN homologacije tipa:

(a)

za vozila kao cjelinu valjani EU certifikat o sukladnosti (3) ili UN izjava o sukladnosti (4) kojom se potvrđuje usklađenost s U-IWVTA-om;

(b)

za opremu i dijelove, valjana EU ili UN homologacijska oznaka pričvršćena na proizvod; i

(c)

za opremu i dijelove na koje se ne može postaviti oznaka homologacije tipa (5), valjan certifikat o EU ili UN homologaciji.

4.   Stranka može dopustiti svojim nadležnim tijelima da provjere jesu li obuhvaćeni proizvodi, prema potrebi, u skladu sa sljedećim:

(a)

svim nacionalnim tehničkim pravilnicima stranke; ili

(b)

tehničkim pravilnicima EU-a ili UN-a u odnosu na koje je usklađenost potvrđena, u skladu s ovim člankom, valjanim certifikatom EU-a o sukladnosti ili valjanom izjavom UN-a o sukladnosti kojom se potvrđuje usklađenost s U-IWVTA-om u slučaju vozila kao cjeline, ili valjanom oznakom EU ili UN homologacije pričvršćenom na proizvod ili valjanim certifikatom o EU ili UN homologaciji u slučaju opreme i dijelova.

Takva se provjera provodi nasumičnim uzorkovanjem na tržištu i u skladu s tehničkim pravilnicima iz točke (a) ili (b), ovisno o slučaju.

5.   Stranka može zahtijevati od dobavljača da s njezina tržišta povuče proizvod koji nije u skladu s tehničkim pravilnicima iz točke (a) i (b) stavka 4.

Članak 7.

Proizvodi s novim tehnologijama i novim svojstvima

1.   Nijedna stranka ne sprečava niti ograničava pristup svojem tržištu za proizvod obuhvaćen ovim Prilogom koji je odobrila stranka izvoznica na temelju toga što sadržava novu tehnologiju ili novu značajku koju stranka uvoznica još nije regulirala.

2.   Neovisno o stavku 1., stranka uvoznica može ograničiti pristup svojem tržištu ili zahtijevati povlačenje sa svojeg tržišta takvog nereguliranog proizvoda koji uključuje novu tehnologiju ili novu značajku ako bi ona:

(a)

predstavljala rizik za ljudsko zdravlje, sigurnost, okoliš ili prometnu infrastrukturu; ili

(b)

bila neusklađena s postojećim nacionalnim ekološkim standardima ili infrastrukturom.

3.   Stranka uvoznica koja ograničava pristup svojem tržištu ili zahtijeva povlačenje s njega na temelju stavka 2. o svojoj odluci odmah obavješćuje drugu stranku. Stranka u obavijest uključuje sve važne znanstvene ili tehničke informacije na kojima se temelji njezina odluka.

Članak 8.

Obnovljena oprema ili dijelovi

1.   Stranka za obnovljenu opremu ili dijelove druge stranke ne odobrava tretman koji je manje povoljan od tretmana koji odobrava za istovjetnu novu opremu ili dijelove.

2.   Podrazumijeva se da se članak 2.11. (Uvozna i izvozna ograničenja) primjenjuje na zabrane uvoza ili izvoza ili ograničenja uvoza ili izvoza obnovljene opreme ili dijelova. Ako stranka donese ili zadrži zabrane ili ograničenja uvoza ili izvoza rabljene opreme ili dijelova, te mjere ne primjenjuje na obnovljenu opremu ili dijelove.

3.   Stranka može zahtijevati da obnovljena oprema ili dijelovi budu označeni kao takvi za distribuciju ili prodaju na njezinu području te da zadovoljavaju slične izvedbene zahtjeve koji se primjenjuju na istovjetnu novu opremu ili dijelove.

Članak 9.

Ostale mjere koje ograničuju trgovinu

Stranke se suzdržavaju od donošenja regulatornih mjera specifičnih za obuhvaćene proizvode kojima se poništavaju ili smanjuju koristi omogućene drugoj stranci na temelju ovog Priloga. Time se ne dovodi u pitanje pravo donošenja mjera potrebnih za cestovnu sigurnost, zaštitu zdravlja, okoliša i prometne infrastrukture te sprečavanje zavaravajućih praksi.

Članak 10.

Suradnja

1.   Stranke surađuju i razmjenjuju informacije o svim pitanjima relevantnima za provedbu ovog Priloga u Odboru za trgovinu robom.

2.   Stranke prema potrebi surađuju kako bi postigle napredak u područjima od zajedničkog interesa u relevantnim međunarodnim normizacijskim tijelima.

Dodatak 9.-B-1.

ISKLJUČENE KATEGORIJE VOZILA (6)

Prilog 9.-B (Motorna vozila i oprema ili njihovi dijelovi) ne primjenjuje se na sljedeća vozila:

 

vozila kategorije L6 kako su definirana u točki 2.1.6. rezolucije R.E.3.

 

vozila kategorije L7 kako su definirana u točki 2.1.7. rezolucije R.E.3.

 

vozila kategorije M2 kako su definirana u točki 2.2.2. rezolucije R.E.3.

 

vozila kategorije M3 kako su definirana u točki 2.2.3. rezolucije R.E.3.

 

vozila kategorije N2 kako su definirana u točki 2.3.2. rezolucije R.E.3.

 

vozila kategorije N3 kako su definirana u točki 2.3.3. rezolucije R.E.3.

 

vozila kategorije O3 kako su definirana u točki 2.4.3. rezolucije R.E.3.

 

vozila kategorije O4 kako su definirana u točki 2.4.4. rezolucije R.E.3.

 

vozila proizvedena u malim količinama koja su pojedinačno homologirana

rabljena vozila kategorija L1, L2, L3, L4, L5, L6, L7, M1, N1, O1 i O2, uključujući vozila koja su korištena za demonstraciju u vezi s prodajom sličnih vozila, koja su u bilo kojem trenutku prije nego što su ponuđena ili izložena na prodaju, u skladu s pravilnikom Land Transport Rule: Vehicle Standards Compliance 2002. (7)


(1)  ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6 od 11. srpnja 2017.

(2)  Uključujući certifikate EEZ, EZ i EU homologacije tipa.

(3)  Uključujući EZ i EU certifikate o sukladnosti.

(4)  Kad je riječ o izjavi UN-a o sukladnosti, obveza iz ove odredbe stupit će na snagu kad Pravilnik UN-a br. 0 o međunarodnoj homologaciji tipa vozila kao cjeline stupi na snagu.

(5)  Uključujući oznake EEZ, EZ i EU homologacije tipa.

(6)  Iako ovaj popis isključenih vozila nije obuhvaćen Prilogom 9.-B (Motorna vozila i oprema ili njihovi dijelovi), to ne znači da se vozila ne mogu uvoziti ako ispunjavaju nacionalne zahtjeve.

(7)  Takva su vozila bila:

(a)

registrirana na temelju sljedećih propisa:

i.

Transport Act 1962 (Zakon o prometu iz 1962.);

ii.

Transport (Vehicle and Driver Registration and Licensing) Act 1986 (Zakon o prometu (o registraciji i izdavanju dozvola za vozila i vozače) iz 1986.) ili dijela 17. Land Transport Act 1998 (Zakon o kopnenom prijevozu iz 1998.); ili

iii.

drugog odgovarajućeg zakonodavnog akta u bilo kojoj drugoj zemlji; ili

(b)

korištena u svrhe koje nisu povezane s proizvodnjom ili prodajom.


PRILOG 9.-C

ARANŽMAN IZ ČLANKA 9.10. STAVKA 5. TOČKE (b) ZA SUSTAVNU RAZMJENU INFORMACIJA U VEZI SA SIGURNOŠĆU NEPREHRAMBENIH PROIZVODA I POVEZANIM PREVENTIVNIM, RESTRIKTIVNIM I KOREKTIVNIM MJERAMA

Ovim se Prilogom uspostavlja aranžman za sustavnu razmjenu informacija između Unije i Novog Zelanda o sigurnosti neprehrambenih proizvoda i povezanim preventivnim, restriktivnim i korektivnim mjerama.

U skladu s člankom 9.10. stavcima 9. i 10. (Suradnja u području nadzora tržišta te sigurnosti i usklađenosti neprehrambenih proizvoda) u okviru aranžmana iz prve točke ovog Priloga navodi se vrsta informacija koje se razmjenjuju, načini razmjene i primjene pravila o povjerljivosti i zaštiti osobnih podataka.


PRILOG 9.-D

ARANŽMAN IZ ČLANKA 9.10. STAVKA 6. ZA REDOVITU RAZMJENU INFORMACIJA O MJERAMA PODUZETIMA U VEZI S NEUSKLAĐENIM NEPREHRAMBENIM PROIZVODIMA KOJI NISU OBUHVAĆENI ČLANKOM 9.10. STAVKOM 5. TOČKOM (b)

Ovim se Prilogom uspostavlja aranžman za redovitu razmjenu informacija, uključujući razmjenu informacija između Unije i Novog Zelanda elektroničkim putem, o mjerama poduzetima u vezi s neusklađenim neprehrambenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni člankom 9.10. stavkom 5. točkom (b) (Suradnja u području nadzora tržišta te sigurnosti i usklađenosti neprehrambenih proizvoda).

U skladu s člankom 9.10. stavcima 9. i 10. (Suradnja u području nadzora tržišta te sigurnosti i usklađenosti neprehrambenih proizvoda) u okviru aranžmana iz prve točke ovog Priloga navodi se vrsta informacija koje se razmjenjuju, načini razmjene i primjene pravila o povjerljivosti i zaštiti osobnih podataka.


PRILOG 9.-E

VINA I JAKA ALKOHOLNA PIĆA

Članak 1.

Ciljevi

Cilj je ovog Priloga na temelju nediskriminacije i uzajamnosti olakšati trgovinu vinima i jakim alkoholnim pićima proizvedenima na području svake stranke.

Članak 2.

Područje primjene i opseg

Ovaj se Prilog primjenjuje na vina razvrstana pod tarifnim brojem HS 22.04 Harmoniziranog sustava i jaka alkoholna pića razvrstana pod tarifnim brojem HS 22.08 Harmoniziranog sustava.

Članak 3.

Opća iznimka

Ništa u ovom Prilogu ne tumači se tako da bilo koju stranku sprečava u donošenju ili provedbi mjera potrebnih za zaštitu života ili zdravlja ljudi ili bilja, pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi bio sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije među zemljama u kojima prevladavaju isti uvjeti ili prikriveno ograničavanje međunarodne trgovine.

Članak 4.

Definicije

Za potrebe ovog Priloga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„etiketa” je bilo koja oznaka, žig, slikovni ili drugi opisni prikaz koji je napisan, tiskan, otisnut, označen, reljefno nanesen ili utisnut na ili čvrsto pričvršćen za spremnik vina;

(b)

„enološki postupci” znači postupci proizvodnje vina, postupci obrade i tehnike kao što su aditivi za vina i pomoćne tvari u postupku proizvodnje, ali ne uključuju označivanje, punjenje u boce ili pakiranje za konačnu prodaju;

(c)

„vidno polje” znači svaki dio površine spremnika, osim njegova dna i čepa, koji se može vidjeti bez okretanja spremnika;

(d)

„sorta” znači sorta grožđa od kojeg se proizvodi vino, kako je izražena u općepoznatim i prihvaćenim pojmovima koji su dopušteni za uporabu u stranci izvoznici;

(e)

„berba” znači godina berbe grožđa korištenog za proizvodnju vina; i

(f)

„vino” znači proizvod dobiven isključivo potpunom ili djelomičnom alkoholnom fermentacijom izmuljanog ili cijelog svježega grožđa ili mošta (1).

Članak 5.

Opće pravilo

Osim ako je drukčije navedeno u ovom Prilogu, uvoz i stavljanje na tržište (2) vina i jakih alkoholnih pića obavlja se u skladu s pravom stranke uvoznice.

Članak 6.

Definicije proizvoda i enološki postupci

1.   Unija odobrava uvoz i stavljanje na tržište na svojem području za ljudsku potrošnju vina koja su proizvedena u Novom Zelandu u skladu s:

(a)

definicijama proizvoda odobrenima u Novom Zelandu na temelju njegova prava navedenog u Dodatku 9.-E-1. (Pravo Novog Zelanda iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 1. točke (a)) (3);

(b)

enološkim postupcima odobrenima u Novom Zelandu na temelju njegova prava navedenog u Dodatku 9.-E-2. (Pravo Novog Zelanda iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 1. točke (b)), u mjeri u kojoj takve enološke postupke preporučuje i objavljuje Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (dalje u tekstu: „OIV”); (4) i

(c)

enološkim postupcima i ograničenjima koje stranke inače zajednički prihvaćaju kako je predviđeno u Dodatku 9.-E-3. (Enološki postupci Novog Zelanda) (5).

2.   Novi Zeland odobrava uvoz i stavljanje na tržište na svojem državnom području za ljudsku potrošnju vina podrijetlom iz Unije koja su proizvedena u skladu s:

(a)

definicijama proizvoda odobrenima u Uniji na temelju njezina prava navedenog u Dodatku 9.-E-4. (Pravo Unije iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 2. točke (a));

(b)

enološkim postupcima i ograničenjima odobrenima u Uniji na temelju njezina prava navedenog u Dodatku 9.-E-5. (Pravo Unije iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 2. točke (b)), u mjeri u kojoj te enološke postupke preporučuje i objavljuje OIV; (6) (7) i

(c)

enološkim postupcima i ograničenjima koje stranke inače zajednički prihvaćaju kako je predviđeno u Dodatku 9.-E-6. (Enološki postupci Europske unije) (8).

3.   Stranka (dalje u tekstu „koja podnosi zahtjev”) može drugoj stranci (dalje u tekstu „kojoj je podnesen zahtjev”) predložiti izmjenu popisa enoloških postupaka stranke koja podnosi zahtjev iz Dodatka 9.-E-3. (Enološki postupci Novog Zelanda) ili Dodatka 9.-E-6. (Enološki postupci Europske unije) dostavljanjem pisanog zahtjeva, potkrijepljenog tehničkom dokumentacijom, stranci kojoj je podnesen zahtjev putem njezine kontaktne točke za ovaj Prilog.

4.   Stranke raspravljaju o predloženoj izmjeni iz stavka 3. ovog članka u okviru Odbora za vino i jaka alkoholna pića, a Odbor za trgovinu ovlašten je u skladu s time donijeti odluku o izmjeni Dodatka 9.-E-3. (Enološki postupci Novog Zelanda) ili Dodatka 9.-E-6. (Enološki postupci Europske unije).

5.   Ako se kao posljedica promjena u međunarodnoj organizaciji čiji su članovi države članice, Unija ili Novi Zeland pojavi bilo kakvo pitanje u vezi s provedbom ili primjenom članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci), stranke o njemu raspravljaju u Odboru za vino i jaka alkoholna pića kako bi pronašle sporazumno rješenje.

6.   Odbor za vina i jaka alkoholna pića provodi opću reviziju primjene članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) i odgovarajućih dodataka u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma i najmanje svakih pet godina nakon toga, osim ako se supredsjednici Odbora za vino i jaka alkoholna pića dogovore drukčije.

Članak 7.

Opći zahtjevi u pogledu označivanja

1.   Stranka uvoznica može zahtijevati da sve informacije na etiketi budu jasne, točne, istinite, da se mogu potkrijepiti i da ne dovode potrošača u zabludu.

2.   Stranka uvoznica može zahtijevati da informacije na etiketi budu na jeziku u službenoj uporabi na njezinu području kako je predviđeno njezinim pravom.

3.   Stranka uvoznica može zahtijevati da obvezne informacije budu predočene neizbrisivim slovima i napisane ili prikazane čitko i pregledno tako da se jasno razlikuju od pozadine i okolnog teksta ili slika.

4.   Stranka uvoznica dopušta da se informacije s etikete ponove na spremniku u istom ili izmijenjenom obliku.

5.   Stranka uvoznica može zabraniti uporabu određenih tvrdnji na etiketama ako takva zabrana služi legitimnom cilju zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi.

6.   Svaka stranka dopušta da se obvezne informacije istaknu na dopunskoj oznaci pričvršćenoj na spremnik. Dopunske oznake mogu se pričvrstiti na spremnik nakon uvoza, ali prije nego što se proizvod stavi na tržište na području stranke uvoznice, uz uvjet da su obvezne informacije koje zahtijeva stranka uvoznica u potpunosti i točno navedene.

Članak 8.

Mjesto obveznih informacija na etiketi

1.   Ništa u ovom Prilogu ne sprečava stranku uvoznicu da zahtijeva da obvezne informacije s etikete budu navedene na spremniku.

2.   Stranka uvoznica ne uvodi nove precizne zahtjeve o mjestu na kojem se moraju nalaziti obvezne informacije na etiketi o vinu proizvedenom u drugoj stranci.

3.   Neovisno o stavku 2.:

(a)

stranka uvoznica može zahtijevati da se jedna ili više stavki obveznih ili neobveznih informacija na etiketi, ili jednih i drugih informacija, nalaze u istom vidnom polju ili zajedno ili u određenoj blizini jednih pokraj drugih; i

(b)

stranka uvoznica može zahtijevati da se obvezne informacije na etiketi ne prikazuju na dnu ili čepu ili na drugom dijelu spremnika koji nije vidljiv potrošaču.

Članak 9.

Specifikacije za obvezne informacije na oznaci – naziv proizvoda, stvarna volumna alkoholna jakost, identifikacija serije

1.   Unija dopušta uporabu pojma „vino” kao naziva proizvoda za vino proizvedeno u Novom Zelandu koje se uvozi i stavlja na tržište u Uniji pod uvjetom da vino ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 7 % vol. i ukupnu alkoholnu jakost od najviše 20 % vol.

2.   Stranka uvoznica dopušta navođenje stvarnog volumnog sadržaja alkohola na etiketi u postocima do najviše jednog decimalnog mjesta (na primjer 12 %, 12,0 %, 12,1 %, 12,2 %).

3.   Stranka uvoznica dopušta da se stvarni volumni sadržaj alkohola izražava kao „alk./vol.” (na primjer 12 % alk./vol., alk. 12 % vol., 12 % vol.).

4.   Ne dovodeći u pitanje dopuštena odstupanja utvrđena za korištenu metodu referentne analize, stranka uvoznica dopušta da se stvarna volumna alkoholna jakost vina uvezenih iz stranke izvoznice navedena na etiketi razlikuje od one dobivene analizom za najviše 0,8 % vol. ili do 0,5 % vol. za pojačana vina.

5.   Stranka uvoznica može zahtijevati navođenje identifikacije serije na etiketama vina.

6.   Stranka uvoznica zabranjuje uklanjanje (9) informacija o identifikaciji serije, osim ako relevantno tijelo stranke uvoznice dopusti drukčije.

7.   Stranka ne dopušta stavljanje na tržište za prodaju na svojem području pakiranih proizvoda koji ne ispunjavaju zahtjev navedene u iz stavku 6.

Članak 10.

Neobvezne informacije na etiketi

1.   Podložno članku 7. (Opći zahtjevi u pogledu označivanja) stranka uvoznica dopušta da oznake sadržavaju informacije koje nisu obvezne u skladu s njezinim pravom.

2.   Neovisno o članku 8. stavku 3. točki (a) (Mjesto obveznih informacija na etiketi), stranka uvoznica ne ograničava stavljanje neobveznih informacija.

Članak 11.

Neobvezne informacije – berba i sorta

1.   Stranka uvoznica dopušta uvoz i prodaju vina na čijoj je etiketi navedena godina berbe:

(a)

ako je vino u skladu s pravom stranke izvoznice u pogledu berbe; i

(b)

ako najmanje 85 % vina potječe od grožđa iz te berbe.

2.   Za vina proizvedena u Uniji koja se tradicionalno dobivaju od grožđa ubranog u siječnju ili veljači kao godina berbe na etiketi vina može se navesti prethodna kalendarska godina.

3.   Stranka uvoznica dopušta uvoz i prodaju vina označenog kao vino od jedne sorte grožđa:

(a)

ako je vino u skladu s pravom stranke izvoznice u pogledu sastava sorti; i

(b)

ako je najmanje 85 % tako označenog vina dobiveno od grožđa te sorte.

4.   Stranka uvoznica dopušta uvoz i prodaju vina označenog kao vino od više sorti grožđa:

(a)

ako je vino u skladu s pravom stranke izvoznice u pogledu sastava sorti;

(b)

ako se najmanje 85 % tako označenog vina dobiva od grožđa tih sorti;

(c)

ako svaka navedena sorta u vinu ima veći udio od bilo koje sorte koja nije navedena na popisu; i

(d)

ako su sorte navedene silaznim redom prema udjelima u vinu i, ako to zahtijeva stranka uvoznica, slovima iste veličine.

Članak 12.

Certifikacija

1.   Osim ako je to potrebno radi zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, stranka ne podvrgava uvoz vina proizvedenog u drugoj stranci restriktivnijem sustavu certifikacije ili dalekosežnijim zahtjevima certifikacije od onih koji su predviđeni njezinim pravom koje je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

2.   Unija odobrava uvoz vina proizvedenog u Novom Zelandu u skladu s pojednostavnjenim dokumentom VI-1, čiji su format i traženi podaci navedeni u Dodatku 9.-E-7. (Pojednostavnjeni dokument VI-1) ili u skladu s pojednostavnjenim certifikatom navedenim u Dodatku 9.-E-8. (Pojednostavnjeni certifikat).

3.   Ako se pojave dvojbe u vezi s rezultatima ispitivanja, svaka stranka primjenjuje referentne metode analize koje preporučuje i objavljuje OIV ili, ako te metode ne postoje, metodu analize koja je u skladu s normama koje je preporučila Međunarodna organizacija za normizaciju, osim ako se relevantna nadležna tijela svake stranke dogovore drukčije.

Članak 13.

Informacije o hrani

1.   Stranka ne smije zahtijevati da se na spremniku, etiketi ili ambalaži vina navede bilo što od sljedećeg:

(a)

datum pakiranja;

(b)

datum punjenja u boce;

(c)

datum proizvodnje;

(d)

datum isteka valjanosti;

(e)

najkraći rok trajanja; ili

(f)

datum do kojeg je dopuštena prodaja.

2.   Odstupajući od točki (e) i (d), stranka može zahtijevati navođenje datuma isteka valjanosti ili minimalne trajnosti na proizvodima koji bi zbog pakiranja ili dodavanja pokvarljivih sastojaka mogli imati kraći rok trajanja ili minimalne trajnosti nego što bi potrošač uobičajeno mogao očekivati.

3.   Stranka može zahtijevati i da se na vinu koje je podvrgnuto postupku dealkoholizacije i čija je stvarna alkoholna jakost po volumenu manja od 10 % navede datum minimalne trajnosti.

Članak 14.

Prezentacija i opis jakih alkoholnih pića

Članak 7. (Opći zahtjevi u pogledu označivanja), članak 9. stavci 5., 6. i 7. (Specifikacije za obvezne informacije na oznaci – naziv proizvoda, stvarna volumna alkoholna jakost, identifikacija serije) i članak 13. stavci 1. i 2. (Informacije o hrani) ovog Priloga primjenjuju se mutatis mutandis na prezentiranje i opis jakih alkoholnih pića.

Članak 15.

Postojeće zalihe

Proizvodi koji su na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma proizvedeni ili označeni u skladu s pravom jedne stranke i obvezama koje stranke imaju jedna prema drugoj, ali na način koji nije u skladu s ovim Prilogom, mogu se stavljati na prodaju na tržište druge stranke do isteka zaliha.

Članak 16.

Odbor za vina i jaka alkoholna pića

1.   Ovim se člankom dopunjuje i dodatno utvrđuje članak 24. stavak 4. (Posebni odbori).

2.   Odbor za vino i jaka alkoholna pića sastaje se u roku od godinu dana od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga na zahtjev bilo koje stranke. Sastanci se održavaju na dan i u vrijeme o kojima se dogovore supredsjednici Odbora za vino i jaka alkoholna pića, a najkasnije 90 dana nakon podnošenja zahtjeva.

3.   Odbor za vino i jaka alkoholna pića u odnosu na ovaj Prilog, kad god je to potrebno, ima sljedeće funkcije:

(a)

služi kao platforma za razmjenu informacija između stranaka kako bi se optimiziralo funkcioniranje ovog Priloga;

(b)

služi kao forum u okviru kojeg stranke raspravljaju o pitanjima iz članka 6. stavaka 3. i 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci), kao i o svim pitanjima od zajedničkog interesa u sektoru vina i jakih alkoholnih pića; i

(c)

provodi opće preispitivanje primjene članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) i odgovarajućih dodataka u skladu s člankom 6. stavkom 7. (Definicije proizvoda i enološki postupci); i

4.   Odbor za vino i jaka alkoholna pića može odlučiti o posebnim modalitetima kao što su postupci i kriteriji za ocjenjivanje svih predloženih izmjena Dodatka 9.-E-3. (Enološki postupci Novog Zelanda) ili Dodatka 9.-E-6. (Enološki postupci Europske unije).

Članak 17.

Kontaktne točke

U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka određuje kontaktnu točku za olakšavanje komunikacije između stranaka o pitanjima obuhvaćenima ovim Prilogom i obavješćuje drugu stranku o podacima za kontakt te kontaktne točke. Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku ako se promijene ti podaci za kontakt.

Dodatak 9.-E-1.

PRAVO NOVOG ZELANDA IZ ČLANKA 6. (DEFINICIJE PROIZVODA I ENOLOŠKI POSTUPCI) STAVKA 1. TOČKE (a)

Pravo Novog Zelanda iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 1. točke (a):

i.

Wine Act 2003 (Zakon o vinu iz 2003.) i povezano sekundarno zakonodavstvo; i

ii.

Australia New Zealand Food Standards Code (Kodeks prehrambenih standarda Australije i Novog Zelanda) kako je donesen na temelju Food Act 2014 (Zakon o hrani iz 2014.).

Dodatak 9.-E-2.

PRAVO NOVOG ZELANDA IZ ČLANKA 6. (DEFINICIJE PROIZVODA I ENOLOŠKI POSTUPCI) STAVKA 1. TOČKE (b)

Pravo Novog Zelanda iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 1. točke (b):

i.

Wine Act 2003 (Zakon o vinu iz 2003.) i povezano sekundarno zakonodavstvo; i

ii.

Australia New Zealand Food Standards Code (Kodeks prehrambenih standarda Australije i Novog Zelanda) kako je donesen na temelju Food Act 2014 (Zakon o hrani iz 2014.).

Dodatak 9.-E-3.

ENOLOŠKI POSTUPCI NOVOG ZELANDA

Enološki postupci Novog Zelanda iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 1. točke (c) za vino proizvedeno u Novom Zelandu i uvezeno u Uniju:

Upotreba u skladu s pravom Novog Zelanda:

amonijeva sulfata,

diamonijevih fosfata,

tiamin hidroklorida,

kalcijeva karbonata,

kalijeva karbonata,

kalcijeva tartarata,

dodavanja mošta, koncentriranog ili pročišćenog koncentriranog mošta za zaslađivanje vina,

biljnih bjelančevina,

enzima odobrenih za proizvodnju hrane,

lizozima,

gume arabike,

enološkog/aktivnog ugljena,

bakrova citrata,

dodavane saharoze, koncentriranog mošta ili pročišćenog koncentriranog mošta za povećanje udjela prirodnog alkohola u grožđu, moštu ili vinu,

ljuski kvasca,

inaktiviranih kvasaca sa zajamčenom razinom glutationa,

kalijeva hidrogen karbonata,

kalijeva tartarata,

natrijeve karboksimetil-celuloze,

mravlje kiseline, i

selektivnih biljnih vlakana.

Dodavanje vode u proizvodnji vina isključeno je, osim ako je nužno zbog posebnih tehničkih razloga.

Upotreba sljedećeg za sve vrste pjenušavih vina:

ekspedicijski liker koji sadržava samo saharozu, mošt, mošt u fermentaciji, koncentrirani mošt, pročišćeni koncentrirani mošt, vino i vinski destilat.

Prakse na koje se primjenjuje pravo stranke uvoznice:

upotreba sumporova dioksida i sulfita u vinu,

upotreba tiražnog likera i

upotreba svježeg vinskog taloga.

Dogovoreno uz određena ograničenja:

upotreba vodikova peroksida do najviše 5 mg/kg i

upotreba L-askorbinske kiseline ili eritorbinske kiseline u vinu do najviše 300 mg/l u konačnom proizvodu koji se stavlja na tržište.

Dodatak 9.-E-4.

PRAVO UNIJE IZ ČLANKA 6. (DEFINICIJE PROIZVODA I ENOLOŠKI POSTUPCI) STAVKA 2. TOČKE (a)

Pravo Unije iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 2. točke (a):

i.

Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10), posebno pravila proizvodnje u sektoru vina, u skladu s člancima 75., 81. i 91. te uredbe i dijelom IV. Priloga II. i dijelom II. Priloga VII. toj uredbi; i

ii.

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 (11), osobito članci 47. i od 52. do 54. te prilozi III., V. i VI. toj uredbi.

Dodatak 9.-E-5.

PRAVO UNIJE IZ ČLANKA 6. (DEFINICIJE PROIZVODA I ENOLOŠKI POSTUPCI) STAVKA 2. TOČKE (b)

Pravo Unije iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 2. točke (b):

i.

Uredba (EU) br. 1308/2013, posebno enološki postupci i ograničenja u skladu s člancima 80. i 83. te Prilogom VIII. toj uredbi; i

ii.

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/934 (12).

Dodatak 9.-E-6.

ENOLOŠKI POSTUPCI EUROPSKE UNIJE

Enološki postupci Unije iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 2. točke (c) za vino proizvedeno u Uniji i uvezeno u Novi Zeland:

koncentrirani mošt, pročišćeni koncentrirani mošt i saharoza mogu se upotrebljavati za pojačavanje i zaslađivanje pod posebnim i ograničenim uvjetima utvrđenima u dijelu I. Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 i u dijelu D Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934, podložno isključivanju uporabe tih proizvoda u rekonstituiranom obliku u vinima obuhvaćenima ovim Sporazumom,

dodavanje vode u proizvodnji vina isključeno je, osim ako je nužno zbog posebnih tehničkih razloga, i

svjež vinski talog može se upotrebljavati pod posebnim i ograničenim uvjetima utvrđenima u skladu s retkom 11.2 tablice 2. dijela A Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934.

Prakse na koje se primjenjuje pravo stranke uvoznice:

upotreba sumporova dioksida i sulfita u vinu, i

upotreba tiražnog likera.

Dodatak 9.-E-7.

POJEDNOSTAVNJENI DOKUMENT VI-1

Predložak certifikata koji izdaje MPI (Ministarstvo primarnih industrija) za vino proizvedeno u Novom Zelandu i uvezeno u Uniju (13)

1.

Izvoznik (naziv i adresa)

TREĆA ZEMLJA KOJA JE IZDALA DOKUMENT: NOVI ZELAND

Pojednostavnjeni VI-1 Serijski broj:

DOKUMENT ZA UVOZ VINA U EUROPSKU UNIJU

2.

Primatelj (naziv i adresa)

3.

Carinski pečat (samo za službenu uporabu u EU-u)

4.

Prijevozna sredstva i pojedinosti o prijevozu

5.

Mjesto iskrcaja (ako se razlikuje od 2.)

6.

Opis uvezenog proizvoda

7.

Količina u l/hl/kg (14)

8.

Broj spremnika (15)

9.

CERTIFIKAT

Prethodno opisani proizvod namijenjen je izravnoj prehrani ljudi i u skladu je s definicijama proizvoda i enološkim postupcima odobrenima u skladu s uvjetima iz Priloga 9.-E (Vina i jaka alkoholna pića) Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Novog Zelanda.

Puni naziv i adresa nadležnog tijela:

Pečat:

Mjesto i datum:

Potpis, ime i funkcija službenika:

10.

IZVJEŠĆE O ANALIZI (u kojem se opisuju analitička svojstva prethodno navedenog proizvoda)

Stvarna alkoholna jakost:

Ukupni sumporni dioksid:

Ukupna kiselost:

Puni naziv i adresa imenovanog tijela ili odjela (laboratorija):

Pečat:

Mjesto i datum:

Potpis, ime i funkcija službenika:


Pripisivanje (ulazak u slobodni promet i izdavanje izvadaka)

Količina

11.

Broj i datum carinskog dokumenta o puštanju u slobodni promet te broj i datum izvatka

12.

Puni naziv i adresa primatelja (izvadak)

13.

Pečat nadležnog tijela

Dostupna

 

 

 

Pripisana

Dostupna

 

 

 

Pripisana

Dostupna

 

 

 

Pripisana

Dostupna

 

 

 

Pripisana

14.

Druge napomene

Dodatak 9.-E-8.

POJEDNOSTAVNJENI CERTIFIKAT

Predložak certifikata koji izdaje Ministarstvo primarnih industrija za vino proizvedeno u Novom Zelandu i uvezeno u Uniju (16)

1.

Izvoznik (naziv i adresa)

TREĆA ZEMLJA KOJA JE IZDALA DOKUMENT: NOVI ZELAND

Serijski broj (17) :

DOKUMENT ZA UVOZ VINA U EUROPSKU UNIJU

2.

Primatelj (naziv i adresa)

3.

Carinski pečat (samo za službenu uporabu u EU-u)

4.

Prijevozno sredstvo i pojedinosti o prijevozu (18)

5.

Mjesto iskrcaja (ako se razlikuje od 2.)

6.

Opis uvezenog proizvoda (19)

7.

Količina u l/hl/kg (20)

8.

Broj spremnika (21)

9.

Certifikat

Prethodno opisani proizvod namijenjen je izravnoj prehrani ljudi i u skladu je s definicijama proizvoda i enološkim postupcima odobrenima u skladu s uvjetima iz Priloga 9.-E (Vina i jaka alkoholna pića) Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Novog Zelanda.

 

Puni naziv i adresa nadležnog tijela:

Pečat:

Mjesto i datum:

Potpis, ime i funkcija službenika:


Pripisivanje (ulazak u slobodni promet i izdavanje izvadaka)

Količina

10.

Broj i datum carinskog dokumenta o puštanju u slobodni promet te broj i datum izvatka

11.

Puni naziv i adresa primatelja (izvadak)

12.

Žig nadležnog tijela

Dostupna

 

 

 

Pripisana

Dostupna

 

 

 

Pripisana

Dostupna

 

 

 

Pripisana

Dostupna

 

 

 

Pripisana

13.

Druge napomene

Dodatak 9.-E-9.

IZJAVE

Izjava o manoproteinima kvasca i kalijevu ferocijanidu

1.

U bilješci 1. uz članak 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavak 2. točku (b) navedeno je da vino proizvedeno u Uniji i uvezeno u Novi Zeland mora zadovoljavati granične vrijednosti propisane pravom Novog Zelanda za upotrebu manoproteina kvasca i kalijeva ferocijanida sve dok se te granične vrijednosti razlikuju od onih preporučenih u rezolucijama Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo kako su objavljene. Podložno točki 2. ove Izjave Novi Zeland nastojat će ukloniti propisane granične vrijednosti za manoproteine kvasca i kalijev ferocijanid u Kodeksu prehrambenih standarda Australije i Novog Zelanda.

2.

Novi Zeland ne može unaprijed predvidjeti ishod ni vremenske okvire postupka iz stavka 1. jer su propisane granične vrijednosti utvrđene u Kodeksu prehrambenih standarda Australije i Novog Zelanda kao dio zajedničkog prehrambenog sustava s Australijom.

Zajednička izjava o označivanju alergena na vinima i jakim alkoholnim pićima

1.

Svaka stranka priznaje pravo druge stranke da regulira informacije na oznakama vina i jakih alkoholnih pića koje se odnose na alergene.

2.

Ne dovodeći u pitanje članak 8. (Mjesto obveznih informacija na etiketi) Priloga 9.-E (Vina i jaka alkoholna pića), stranke potvrđuju sljedeće:

(a)

Unija može zahtijevati da se obvezni podaci o alergenima, kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22) ili Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/33, uključe u opis i prezentiranje vina i jakih alkoholnih pića; i

(b)

za Novi Zeland označivanje alergena podliježe zajedničkom regulatornom sustavu Novog Zelanda i Australije u skladu s prehrambenim standardom 1.2.3. Kodeksa prehrambenih standarda Australije i Novog Zelanda.

3.

Stranke će surađivati radi postizanja, ako je moguće, obostrano prihvatljivog rješenja o zahtjevima za označivanje alergena.

Izjava o upotrebi pojmova „brut nature” i „extra brut” za pjenušava vina proizvedena u Uniji

Pjenušava vina proizvedena u Uniji i uvezena u Novi Zeland mogu se u Novom Zelandu opisati pojmovima „brut nature” i „extra brut” pod uvjetom da takvo navođenje nije lažno ili ne dovodi u zabludu potrošače u Novom Zelandu u skladu s Fair Trading Act 1986 (Zakon o poštenoj trgovini iz 1986.) i pod uvjetom da takvo navođenje ispunjava zahtjeve iz Food Act 2014 (Zakon o hrani iz 2014.).


(1)  Podrazumijeva se da pojam „vino” uključuje koncentrirani mošt i pročišćeni koncentrirani mošt koji su dopušteni za pojačavanje i zaslađivanje, kao i frakcije vina koje se mogu dobiti dopuštenim postupcima razdvajanja.

(2)  Podrazumijeva se da za potrebe ovog Priloga pojam „stavljanje na tržište” znači „staviti na tržište za prodaju”.

(3)  Ovom se točkom ne dovode u pitanje posebni zahtjevi koji se odnose na naziv proizvoda „vino” iz članka 9. stavka 1. (Specifikacije za obvezne informacije na oznaci – naziv proizvoda, stvarna volumna alkoholna jakost, identifikacija serije) ovog Priloga.

(4)  Neovisno o ovoj točki, Unija na svojem području odobrava uvoz i stavljanje na tržište vina proizvedenog u Novom Zelandu primjenom fizičkih postupaka proizvodnje vina u skladu s pravom Novog Zelanda utvrđenim u Dodatku 9.-E-2. (pravo Novog Zelanda iz članka 6. (Definicije proizvoda i enološki postupci) stavka 1. točke (b)).

(5)  Podrazumijeva se da se točke (b) i (c) ovog stavka primjenjuju pojedinačno ili kumulativno, ovisno o enološkim postupcima koji se primjenjuju na vino proizvedeno u Novom Zelandu.

(6)  Odstupajući od ove točke, vino proizvedeno u Uniji uz upotrebu manoproteina kvasca ili kalijeva ferocijanida može se uvoziti i stavljati na tržište na državnom području Novog Zelanda pod uvjetom da takvo vino zadovoljava propisane granice utvrđene u Australia New Zealand Food Standards Code (Kodeks prehrambenih standarda Australije i Novog Zelanda) za takve tvari sve dok se propisana ograničenja utvrđena u tom kodeksu razlikuju od utvrđenih preporuka OIV-a kako su objavljene.

(7)  Neovisno o ovoj točki, Novi Zeland na svojem državnom području odobrava uvoz i stavljanje na tržište vina podrijetlom iz Unije koja su proizvedena u skladu s fizičkim postupcima proizvodnje vina te uvjetima i ograničenjima njihove uporabe kako je utvrđeno u članku 3. stavku 1. i tablici 1 dijela A Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934.

(8)  Podrazumijeva se da se točke (b) i (c) ovog stavka primjenjuju pojedinačno ili kumulativno, ovisno o enološkim postupcima koji se primjenjuju na vino proizvedeno u Uniji.

(9)  Podrazumijeva se da pojam „uklanjanje” uključuje sljedeće radnje: izmjena, micanje, brisanje, uništavanje i zaklanjanje.

(10)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL EU L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(11)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 оd 17. listopada 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja (SL EU L 9, 11.1.2019., str. 2.).

(12)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/934 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu vinogradarskih područja u kojima se može povećati alkoholna jakost, odobrenih enoloških postupaka i ograničenja primjenjivih na proizvodnju i čuvanje proizvoda od vinove loze, najmanjeg postotka alkohola za nusproizvode i njihova odlaganja te objave zapisa OIV-a (SL EU L 149, 7.6.2019., str. 1.).

(13)  U skladu s člankom 12. (Certifikacija) Priloga 9.-E (Vina i jaka alkoholna pića) Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Novog Zelanda.

(14)  Izbrisati nepotrebno.

(15)  Spremnik znači spremnik za vino manji od 60 litara. Broj spremnika može biti broj boca.

(16)  U skladu s člankom 12. (Certifikacija) Priloga 9.-E (Vina i jaka alkoholna pića) Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Novog Zelanda.

(17)  To je broj sljedivosti serije koji je dodijelilo nadležno tijelo Novog Zelanda.

(18)  Navesti: prijevoz koji se upotrebljava za dostavu do točke ulaska u Uniju, navesti način prijevoza (brod, zrak itd.), naziv prijevoznog sredstva (brod, broj leta itd.).

(19)  Navesti sljedeće informacije:

oznaka za prodaju (kako je navedena na etiketi, kao što je naziv proizvođača, vinorodna regija, trgovački naziv itd.),

naziv zemlje podrijetla: [navesti „Novi Zeland”],

naziv oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da vino ispunjava uvjete za oznaku zemljopisnog podrijetla (npr. zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla),

stvarna volumna alkoholna jakost,

boja proizvoda (navesti samo „crveno”, „rosé”, „ružičasto” ili „bijelo”),

oznaka kombinirane nomenklature (oznaka KN).

(20)  Izbrisati nepotrebno.

(21)  Spremnik znači spremnik za vino manji od 60 litara. Broj spremnika može biti broj boca.

(22)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL EU L 304, 22.11.2011., str. 18.).


PRILOG 10.-A

POSTOJEĆE MJERE

Uvodne napomene

1.

U rasporedima Novog Zelanda i Unije, u članku 10.10. (Nesukladne mjere) ili 10.18. (Nesukladne mjere), utvrđuju se postojeće mjere Novog Zelanda i Unije koje nisu u skladu s obvezama iz sljedećih članaka:

(a)

članka 10.5. (Pristup tržištu) ili 10.14. (Pristup tržištu);

(b)

članka 10.6. (Nacionalni tretman) ili 10.16. (Nacionalni tretman);

(c)

članka 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije) ili 10.17. (Tretman najpovlaštenije nacije);

(d)

članka 10.8. (Viša uprava i upravni odbori);

(e)

članka 10.9. (Zahtjevi u pogledu rezultata); ili

(f)

članka 10.15. (Lokalna prisutnost).

2.

Rezervama određene stranke ne dovode se u pitanje prava i obveze stranaka na temelju GATS-a.

3.

Svaki unos sadržava sljedeće elemente:

(a)

„sektor” se odnosi na opći sektor za koji se bilježi unos;

(b)

„podsektor” se odnosi na posebni sektor za koji se bilježi unos;

(c)

„industrijska klasifikacija” odnosi se, ako je to primjenjivo, na djelatnost obuhvaćenu unosom u skladu s CPC-om, ISIC Rev. 3.1 ili kako je izričito drukčije opisano u tom unosu;

(d)

„predmetne obveze” znači obveze iz točke 1. za koje se bilježi unos;

(e)

„razina vlasti” označava razinu vlasti koja provodi navedenu mjeru;

(f)

„mjere” označava postojeće zakone, druge propise ili druge mjere za koje se bilježi unos; „Mjera” navedena u elementu „mjere”:

i.

znači mjera kako je izmijenjena, nastavljena ili obnovljena od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma;

ii.

uključuje sve podređene mjere koje su donesene ili se zadržavaju u okviru opsega primjene te mjere i dosljedno u pogledu te mjere; i

iii.

u odnosu na raspored Unije, obuhvaća sve zakone, propise ili druge mjere s pomoću kojih se određena direktiva provodi na razini države članice; i

(g)

„opis” utvrđuje nesukladne aspekte postojeće mjere za koju se bilježi unos.

4.

Pri tumačenju unosa uzimaju se u obzir svi njegovi elementi Unos se tumači s obzirom na relevantne obveze iz odjeljaka ili pododjeljaka za koje se bilježi unos. U slučaju nedosljednosti između elementa „mjere” i drugih elemenata unosa prednost ima element „mjere”.

5.

Za potrebe rasporeda Novog Zelanda i Unije:

(a)

„ISIC Rev. 3.1” znači Međunarodna standardna industrijska klasifikacija svih gospodarskih djelatnosti koju je utvrdio Statistički ured Ujedinjenih naroda, Statistički dokumenti, serija M br. 4, ISIC Rev. 3.1, 2002.;

(b)

„CPC” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda (Statistički dokumenti, serija M br. 77, Odjel za međunarodna gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.).

6.

Za potrebe rasporeda Novog Zelanda i Unije unos u pogledu zahtjeva za lokalnom prisutnošću na području Unije ili državnom području Novog Zelanda odnosi se na članak 10.15. (Lokalna prisutnost), a ne na članak 10.14. (Pristup tržištu) ili 10.16 (Nacionalni tretman). Osim toga, takav zahtjev nije zabilježen kao unos u odnosu na članak 10.56. (Pristup osnovnoj infrastrukturi glavnih pružatelja).

7.

Unos zabilježen na razini Unije primjenjuje se na mjeru Unije, na mjeru države članice na središnjoj razini ili na mjeru vlasti unutar države članice, osim ako je određena država članica isključena na temelju unosa. Unos zabilježen za državu članicu primjenjuje se na mjeru vlasti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te države članice. Za potrebe unosa Belgije središnjom razinom vlasti obuhvaćene su savezna vlast te vlasti regija i zajednica jer svaka od njih ima jednakovrijedne zakonodavne ovlasti. Za potrebe unosa Unije i država članica regionalna razina vlasti u Finskoj znači Ålandski otoci. Unos zabilježen na razini Novog Zelanda primjenjuje se na mjeru vlasti na središnjoj ili lokalnoj razini.

8.

U popis unosa u ovom Prilogu nisu uključene mjere koje se odnose na kvalifikacijske zahtjeve i postupke, tehničke norme te zahtjeve i postupke za izdavanje dozvola ako oni nisu ograničenje u smislu članka 10.5. (Pristup tržištu), 10.6. (Nacionalni tretman), 10.14. (Pristup tržištu), 10.15. (Lokalna prisutnost) ili 10.16. (Nacionalni tretman). Takve mjere mogu obuhvaćati obvezu pribavljanja dozvole, ispunjenja obveze univerzalne usluge, pribavljanja priznanja kvalifikacije u reguliranom sektoru, polaganja posebnog ispita, uključujući jezične ispite, pripadanja određenoj profesiji (npr. u obliku članstva u strukovnoj organizaciji), angažiranja lokalnog zastupnika za uslugu ili posjedovanja lokalne adrese ili bilo koji drugi nediskriminirajući zahtjev da se određene djelatnosti ne smiju obavljati u zaštićenim zonama ili područjima. Iako nisu navedene, takve se mjere i dalje primjenjuju.

9.

Podrazumijeva se da za Uniju obveza odobravanja nacionalnog tretmana ne obuhvaća zahtjev proširenja tretmana odobrenog u državi članici na osobe iz Novog Zelanda, u primjeni UFEU-a, ili bilo koje mjere donesene u skladu s UFEU-om, uključujući njezinu provedbu u državama članicama, na sljedeće:

(a)

fizičke osobe ili osobe s boravištem u drugoj državi članici; ili

(b)

pravne osobe koje su osnovane ili organizirane u skladu s pravom druge države članice ili Unije i koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u državi članici Unije.

10.

Tretmanom odobrenim pravnim osobama koje su ulagatelji jedne stranke osnovali u skladu s pravom druge stranke (uključujući, u slučaju Unije, pravo države članice), a čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi u toj drugoj stranci, ne dovode se u pitanje uvjeti ili obveze u skladu s odjeljkom B (Liberalizacija ulaganja) Poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja), koji su možda određeni tim pravnim osobama kad su osnovane u toj drugoj stranci te koji se i dalje primjenjuju.

11.

Rasporedi Novog Zelanda i Unije se primjenjuju samo na državno područje Novog Zelanda i područje Unije u skladu s člankom 1.4. (Teritorijalna primjena) i relevantni su samo u kontekstu trgovinskih odnosa između Unije, država članica i Novog Zelanda. Ne utječu na prava i obveze država članica prema pravu Unije.

12.

Podrazumijeva se da nediskriminirajuće mjere nisu ograničenje u smislu članka 10.5. (Pristup tržištu) ili 10.14. (Pristup tržištu) za svaku mjeru:

(a)

kojom se zahtijeva odvajanje vlasništva nad infrastrukturom od vlasništva nad robom ili uslugama koje se pružaju tom infrastrukturom radi osiguranja poštenog tržišnog natjecanja, primjerice u području energetike, prometa i telekomunikacija;

(b)

kojom se ograničava koncentracija vlasništva radi osiguranja poštenog tržišnog natjecanja;

(c)

kojom se nastoji osigurati očuvanje i zaštita prirodnih resursa i okoliša, uključujući ograničavanje dostupnosti, broja i opsega dodijeljenih koncesija i određivanje moratorija ili zabrane;

(d)

kojom se ograničava broj dodijeljenih odobrenja zbog tehničkih ili fizičkih ograničenja, na primjer telekomunikacijskih spektara i frekvencija; ili

(e)

kojom se zahtijeva da određeni postotak dioničara, vlasnika, partnera ili direktora poduzeća mora biti kvalificiran ili se baviti određenim zanimanjem kao što su odvjetnici ili računovođe.

13.

Kad je riječ o računalnim uslugama, sve sljedeće usluge smatraju se računalnim i povezanim uslugama, bez obzira na to pružaju li se putem mreže, uključujući internet:

(a)

savjetovanje, prilagodba, izrada strategija, analiza, planiranje, izrada specifikacija, dizajn, razvoj, instalacija, provedba, integracija, ispitivanje, uklanjanje grešaka, ažuriranje, podrška, tehnička pomoć ili upravljanje računalima ili računalnim sustavima ili za računala ili računalne sustave;

(b)

računalni programi definirani kao nizovi naredbi koji su potrebni za rad i komuniciranje samih računala ili unutar računala, kao i savjetovanje, izrada strategija, analiza, planiranje, izrada specifikacija, dizajn, razvoj, instalacija, provedba, integracija, ispitivanje, uklanjanje grešaka, ažuriranje, prilagodba, održavanje, podrška, tehnička pomoć, upravljanje računalnim programima ili upotreba računalnih programa ili upravljanje ili upotreba za računalne programe;

(c)

obrada podataka, pohrana podataka, iznajmljivanje diskovnog prostora na poslužitelju ili usluge baze podataka;

(d)

usluge održavanja i popravka uredskih strojeva i opreme, uključujući računala; i

(e)

usluge osposobljavanja osoblja klijenata povezane s računalnim programima, računalima ili računalnim sustavima koje nisu razvrstane u drugu skupinu usluga.

Podrazumijeva se da se usluge koje su omogućene računalnim i povezanim uslugama, osim onih navedenih u točkama od (a) do (e), same po sebi ne smatraju računalnim i povezanim uslugama.

14.

S obzirom na financijske usluge, za razliku od stranih društava kćeri, podružnice koje su u državi članici izravno osnovale financijske institucije izvan Unije, uz određene rijetke iznimke, ne podliježu bonitetnim propisima usklađenima na razini Unije kojima se tim društvima kćerima omogućuje da iskoriste poboljšane mogućnosti za osnivanje novih subjekata i pružanje prekograničnih usluga diljem Unije. Tim se podružnicama stoga izdaju odobrenja za rad na državnom području države članice prema uvjetima istovjetnima onima koji se primjenjuju na domaće financijske institucije u toj državi članici i od njih se može zahtijevati da zadovolje niz određenih bonitetnih zahtjeva kao što su, u slučaju bankarstva i vrijednosnih papira, odvojena kapitalizacija i drugi uvjeti koji se odnose na solventnost, financijsko izvješćivanje i objavljivanje financijskih izvješća ili, u slučaju osiguranja, posebni uvjeti koji se odnose na jamstva i depozite, odvojenu kapitalizaciju i lokalizaciju u dotičnoj državi članici imovine koja predstavlja tehničke rezerve i najmanje jednu trećinu granice solventnosti.

15.

Kad je riječ o članku 10.5. (Pristup tržištu), na pravne osobe koje pružaju financijske usluge i osnovane su na temelju prava Novog Zelanda ili prava Unije ili barem jedne od država članica primjenjuju se nediskriminirajuća ograničenja pravnog oblika (1).

16.

Sljedeće pokrate upotrebljavaju se na popisu rezervi u ovom Prilogu:

EU

Unija, uključujući države članice

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

EE

Estonija

EL

Grčka

ES

Španjolska

FI

Finska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LT

Litva

LU

Luksemburg

LV

Latvija

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SE

Švedska

SI

Slovenija

SK

Slovačka Republika

Raspored Unije

1.

Rezerva br. 1 – Svi sektori

2.

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge (osim zdravstvenih profesija)

3.

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge (zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda)

4.

Rezerva br. 4 – Usluge istraživanja i razvoja

5.

Rezerva br. 5 – Usluge poslovanja nekretninama

6.

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge

7.

Rezerva br. 7 – Komunikacijske usluge

8.

Rezerva br. 8 – Građevinske usluge

9.

Rezerva br. 9 – Usluge distribucije

10.

Rezerva br. 10 – Obrazovne usluge

11.

Rezerva br. 11 – Usluge povezane s okolišem

12.

Rezerva br. 12 – Financijske usluge

13.

Rezerva br. 13 – Zdravstvene i socijalne usluge

14.

Rezerva br. 14 – Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima

15.

Rezerva br. 15 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

16.

Rezerva br. 16 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge u prijevozu

17.

Rezerva br. 17 – Rudarstvo i djelatnosti povezane s energijom

18.

Rezerva br. 18 – Poljoprivreda, ribolov i proizvodnja

Rezerva br. 1 – Svi sektori

Sektor:

Svi sektori

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)

Vrsta osnivanja poslovne jedinice

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

EU: Tretman koji se na temelju UFEU-a dodjeljuje pravnim osobama osnovanima u skladu s pravom Unije ili države članice i čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi u Uniji, uključujući one koje su u Uniji osnovali ulagatelji iz Novog Zelanda, ne primjenjuje se na pravne osobe koje imaju sjedište izvan Unije ni na podružnice ili predstavništva takvih pravnih osoba, uključujući podružnice ili predstavništva pravnih osoba Novog Zelanda.

Manje povlašteni tretman može se odobriti pravnim osobama osnovanima u skladu s pravom Unije ili države članice koje u Uniji imaju samo registrirano sjedište, osim ako se može dokazati da imaju učinkovitu i trajnu vezu s gospodarstvom države članice Unije.

Mjere:

EU: UFEU

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

Ova se rezerva primjenjuje samo na zdravstvene, socijalne ili obrazovne usluge:

EU (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Pri prodaji ili ustupanju svojih vlasničkih udjela ili imovine u postojećem državnom poduzeću ili postojećem vladinu tijelu koje pruža zdravstvene, socijalne ili obrazovne usluge (CPC 93, 92) svaka država članica može za ulagatelje iz Novog Zelanda ili njihova poduzeća uvesti zabranu ili ograničenja u pogledu vlasništva nad tim udjelima ili imovinom ili ograničiti mogućnosti vlasnika tih udjela ili imovine da izvršavaju kontrolu nad poduzećima koja iz njih proizlaze. U pogledu te prodaje ili drugog ustupanja svaka država članica može donijeti ili zadržati sve mjere koje se odnose na državljanstvo članova više uprave ili upravnih odbora te sve mjere kojima se ograničuje broj dobavljača.

Za potrebe ove rezerve:

i.

sve mjere koje se zadržavaju ili donose nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, kojima se u trenutku prodaje ili drugog ustupanja uvode zabrane ili ograničenja u pogledu vlasništva nad vlasničkim udjelima ili imovinom, zahtjevi u pogledu državljanstva ili ograničenja u pogledu broja dobavljača te koje su opisane u ovoj rezervi smatraju se postojećim mjerama; i

ii.

„državno poduzeće” znači poduzeće u vlasništvu ili pod kontrolom, preko vlasničkih udjela, države članice te uključuje poduzeća osnovana nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma isključivo u svrhu prodaje ili ustupanja vlasničkih udjela u postojećem državnom poduzeću ili vladinu tijelu odnosno njegove imovine.

Mjere:

EU: Kako je prethodno navedeno u elementu „opis”.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

U AT: Za potrebe poslovanja podružnice, društva izvan Europskoga gospodarskog prostora (EGP) moraju imenovati najmanje jednu osobu za njezino zastupanje koja ima boravište u Austriji. Izvršni direktori (glavni direktori, fizičke osobe) nadležni za postupanje u skladu s austrijskim Zakonom o trgovini (Gewerbeordnung) moraju imati domicil u Austriji.

U BG: Strane pravne osobe, osim ako su osnovane u skladu sa zakonodavstvom države članice Europskoga gospodarskog prostora (dalje u tekstu „EGP”), mogu poslovati i obavljati djelatnosti ako su osnovane u Republici Bugarskoj u obliku trgovačkog društva koje se upisuje u Registar trgovačkih društava. Osnivanje podružnica podliježe odobrenju. Predstavništva stranih poduzeća moraju se registrirati pri Bugarskoj trgovačkoj i industrijskoj komori i ne mogu obavljati gospodarske djelatnosti, nego samo djelovati kao predstavnici ili zastupnici svojih vlasnika te ne mogu pružati usluge.

U EE: Ako boravište barem polovine članova uprave društva s ograničenom odgovornošću, dioničkog društva ili podružnice stranog društva nije u Estoniji, drugoj državi članici EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji, društvo s ograničenom odgovornošću, dioničko društvo ili podružnica stranog društva dužna je imenovati osobu za kontakt čija se estonska adresa može upotrebljavati za dostavu postupovnih dokumenata poduzetnika i za izjave o namjeri naslovljene na poduzetnika (tj. podružnicu stranog društva).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U FI: Najmanje jedan od članova javnog trgovačkog društva ili komplementara komanditnog društva mora imati boravište u EGP-u ili, ako je član pravna osoba, domicil (podružnice nisu dopuštene) u EGP-u. Tijelo za registraciju može odobriti izuzeća.

Da bi privatni poduzetnik mogao obavljati trgovinu, mora imati boravište u EGP-u.

Ako strana organizacija iz zemlje izvan EGP-a namjerava obavljati poslovnu ili trgovačku djelatnost osnivanjem podružnice u Finskoj, obvezna je pribaviti dozvolu za obavljanje trgovačke djelatnosti.

Najmanje jedan od redovnih članova i jedan od zamjenika članova upravnog odbora te glavni direktor društva moraju imati boravište u EGP-u. Tijelo za registraciju može odobriti izuzeća za pojedino društvo.

U SE: Strano društvo koje nije osnovalo pravni subjekt u Švedskoj ili obavlja svoje djelatnosti preko trgovačkog zastupnika svoju trgovačku djelatnost obavlja preko podružnice registrirane u Švedskoj, s neovisnom upravom i odvojenim računima. Glavni direktor podružnice i njegov zamjenik, ako je imenovan, moraju imati boravište unutar EGP-a. Fizička osoba koja nema boravište u EGP-u, a koja obavlja trgovačku djelatnost u Švedskoj, imenuje i registrira zastupnika koji ima boravište u EGP-u koji je zadužen za te djelatnosti u Švedskoj. Za djelatnosti u Švedskoj vode se odvojeni računi. Nadležno tijelo može u pojedinačnim slučajevima dopustiti izuzeća od uvjeta u pogledu podružnica i boravišta. Građevinski projekti u trajanju kraćem od godinu dana, koje provodi društvo koje se nalazi izvan EGP-a ili fizička osoba s boravištem izvan EGP-a, izuzeti su od uvjeta o osnivanju podružnice ili imenovanju zastupnika koji ima boravište u EGP-u.

U slučaju društava s ograničenom odgovornošću i gospodarskih zadruga, najmanje 50 % članova upravnog odbora, najmanje 50 % zamjenika članova upravnog odbora, glavni direktor, zamjenik glavnog direktora i najmanje jedna od osoba ovlaštenih za potpisivanje u ime društva, ako postoji, moraju imati boravište unutar EGP-a. Nadležno tijelo može odobriti izuzeća od tog zahtjeva. Ako ni jedan zastupnik društva ili poduzeća nema boravište u Švedskoj, odbor mora imenovati i prijaviti osobu koja ima boravište u Švedskoj i koja je ovlaštena za primanje pismena u ime društva ili poduzeća.

Na osnivanje svih drugih vrsta pravnih subjekata primjenjuju se odgovarajući uvjeti.

U SK: Strana fizička osoba čije će se ime upisati u odgovarajući registar (trgovački registar, registar poduzetnika ili drugi stručni registar) kao ime osobe ovlaštene za nastupanje u ime poduzetnika mora predočiti boravišnu dozvolu za Slovačku.

Mjere:

 

AT: Aktiengesetz, BGBl. br. 98/1965, čl. 254. st. 2.;

 

GmbH-Gesetz, RGBl. br. 58/1906, čl. 107. st. 2., i

 

Gewerbeordnung, BGBl. br. 194/1994, čl. 39. st. 2.a.

 

BG: Zakon o trgovačkim društvima, članak 17.a; i

 

Zakon o poticanju ulaganja, članak 24.

 

EE: Äriseadustik (Zakonik o trgovačkim društvima) čl. 631. (st. 1., 2. i 4.).

 

FI: Laki elinkeinon harjoittamisen oikeudesta (Zakon o pravu na obavljanje trgovine) (122/1919), odjeljak 1.;

 

Osuuskuntalaki (Zakon o zadrugama) 1488/2001;

 

Osakeyhtiölaki (Zakon o društvima s ograničenom odgovornošću) (624/2006); i

 

Laki luottolaitostoiminnasta (Zakon o kreditnim institucijama) (121/2007).

 

SE: Lag om utländska filialer m.m (Zakon o stranim podružnicama) (1992:160);

 

Aktiebolagslagen (Zakon o trgovačkim društvima) (2005:551);

Zakon o gospodarskim zadrugama (2018:672); i Zakon o europskim gospodarskim interesnim udruženjima (1994:1927).

SK: Zakon 513/1991 o Zakoniku o trgovačkim društvima (članak 21.); Zakon 455/1991 o izdavanju dozvola za trgovinu; i Zakon br. 404/2011 o boravku stranaca (članci 22. i 32.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata:

U BG: Osnovana poduzeća mogu zapošljavati državljane trećih zemalja samo na radna mjesta za koje ne postoji obveza bugarskog državljanstva. Ukupan broj državljana trećih zemalja zaposlenih u osnovanom poduzeću u prethodnih 12 mjeseci ne smije prijeći 20 % (35 % za mala i srednja poduzeća) prosječnog broja bugarskih državljana, državljana druge države članice, država EGP-a ili Švicarske Konfederacije zaposlenih na temelju ugovora o radu. Nadalje, poslodavac mora dokazati da za dotično radno mjesto ne postoji odgovarajući radnik koji je državljanin Bugarske, države članice EU-a, EGP-a ili Švicarske Konfederacije, i to ispitivanjem tržišta rada prije zapošljavanja državljanina treće zemlje.

Za visokokvalificirane, sezonske i upućene radnike te za osobe premještene unutar društva, istraživače i studente nema ograničenja u pogledu broja državljana treće zemlje koji mogu raditi za jedno poduzeće. Za zapošljavanje državljana treće zemlje u tim kategorijama nije obvezno ispitivanje tržišta rada.

Mjere:

BG: Zakon o migraciji i mobilnosti radne snage.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U PL: Opseg poslovanja predstavništva može uključivati samo oglašavanje i promidžbu stranog matičnog trgovačkog društva koje to predstavništvo zastupa. Za sve sektore osim pravnih usluga ulagatelji izvan Unije i njihova poduzeća mogu biti osnovani samo u obliku komanditnog društva, komanditno-dioničkog društva, društva s ograničenom odgovornošću i dioničkog društva, dok domaći ulagatelji i poduzeća imaju pristup i društvima građanskog prava (javno trgovačko društvo i društvo s neograničenom odgovornošću).

Mjere:

PL: Zakon od 6. ožujka 2018. o pravilima primjenjivima na gospodarsku djelatnost stranih poduzetnika i drugih stranih osoba na državnom području Republike Poljske.

(b)

Stjecanje nekretnina

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

U AT (primjenjuje se na regionalnu razinu vlasti): Za stjecanje, kupnju i najam ili zajam nekretnina fizičke osobe i poduzeća izvan Unije moraju dobiti odobrenje nadležnih regionalnih tijela (Länder). Odobrenja će se dodijeliti samo ako se smatra da je stjecanje u javnom (a posebno gospodarskom, društvenom i kulturnom) interesu.

U CY: Ciprani ili osobe ciparskog podrijetla te državljani države članice smiju bez ograničenja stjecati nekretnine na Cipru. Stranci ne smiju, osim u slučaju mortis causa, steći nepokretnu imovinu bez prethodne dozvole Vijeća ministara. Za strance, ako stjecanje nepokretne imovine premašuje površinu potrebnu za izgradnju kuće ili poslovnih prostora ili na drugi način premašuje površinu dvaju donuma (2 676 m2), svaka dozvola koju je dodijelilo Vijeće ministara podliježe uvjetima, ograničenjima i kriterijima koji su utvrđeni u Pravilniku Vijeća ministara i koje je odobrio Predstavnički dom. Stranac je svaka osoba koja nije državljanin Republike Cipra, uključujući društva u stranom vlasništvu. Taj pojam ne uključuje strance ciparskog podrijetla ili supružnike državljana Republike Cipra koji nisu Ciprani.

U CZ: Za poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu vrijede posebna pravila. Državno poljoprivredno zemljište smiju steći samo češki državljani, državljani druge države članice ili države EGP-a ili Švicarske Konfederacije. Pravne osobe smiju steći državno poljoprivredno zemljište od država samo ako su poljoprivredni poduzetnici u Češkoj ili osobe sličnog statusa u drugoj državi članici Europske unije ili državi EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji.

U DK: Fizičke osobe koje nemaju boravište u Danskoj i koje prethodno nisu imale boravište u Danskoj u razdoblju od ukupno pet godina moraju, u skladu s danskim Zakonom o stjecanju, dobiti dozvolu Ministarstva pravosuđa radi stjecanja vlasništva nad nekretninama u Danskoj. To se primjenjuje i na pravne osobe koje nisu registrirane u Danskoj. Za fizičke osobe stjecanje nekretnina dopustit će se ako podnositelj zahtjeva namjerava predmetnu nekretninu upotrijebiti kao primarno boravište.

Za pravne osobe koje nisu registrirane u Danskoj stjecanje nekretnina načelno će se dopustiti ako je ono preduvjet za poslovne djelatnosti kupca. Dozvola je obvezna i ako će podnositelj zahtjeva nekretninu upotrebljavati kao sekundarno boravište. Ta će se dozvola odobriti samo ako se na temelju općenite i konkretne ocjene utvrdi da je podnositelj zahtjeva posebno snažno povezan s Danskom.

Dozvola na temelju Zakona o stjecanju odobrava se samo za stjecanje konkretne nekretnine. Stjecanje poljoprivrednog zemljišta uređeno je i danskim Zakonom o poljoprivrednim gospodarstvima, kojim se za sve osobe, bilo Dance ili strance, uvode ograničenja na stjecanje poljoprivredne imovine. U skladu s tim, sve osobe koje žele steći poljoprivrednu nekretninu moraju ispunjavati uvjete iz tog zakona. To općenito znači da se na poljoprivredno zemljište primjenjuje ograničeni zahtjev u pogledu boravišta. Zahtjev u pogledu boravišta nije osobne prirode. Pravni subjekti moraju imati jedan od oblika navedenih u člancima 20. i 21. Zakona o poljoprivrednim gospodarstvima i biti registrirani u Uniji ili EGP-u.

U EE: Pravna osoba iz zemlje članice OECD-a ima pravo na stjecanje nepokretne imovine koja obuhvaća:

i.

manje od 10 hektara poljoprivrednog zemljišta, šumskog zemljišta ili poljoprivrednog i šumskog zemljišta zajedno, bez ograničenja;

ii.

10 ili više hektara poljoprivrednog zemljišta ako se pravna osoba bavila proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u, osim proizvoda ribarstva i pamuka (dalje u tekstu „poljoprivredni proizvod”) tijekom tri godine koje su neposredno prethodile godini u kojoj je provedena transakcija stjecanja nekretnine;

iii.

10 ili više hektara šumskog zemljišta ako se pravna osoba bavila upravljanjem šumama u smislu Zakona o šumama (dalje u tekstu „upravljanje šumama”) ili proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda tijekom tri godine koje su neposredno prethodile godini u kojoj je provedena transakcija stjecanja nepokretne imovine; i

iv.

manje od 10 hektara poljoprivrednog i manje od 10 hektara šumskog zemljišta, no 10 ili više hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta zajedno ako se pravna osoba bavila proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda ili upravljanjem šumama tijekom tri godine koje su neposredno prethodile godini u kojoj je provedena transakcija stjecanja nepokretne imovine.

Ako ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama od ii. do iv., pravna osoba može steći nekretninu koja obuhvaća ukupno deset ili više hektara poljoprivrednog zemljišta, šumskog zemljišta ili poljoprivrednog i šumskog zemljišta samo uz odobrenje vijeća lokalne vlasti mjesta na kojem se nalazi nekretnina koja se stječe.

Ograničenja u pogledu stjecanja nepokretne imovine primjenjuju se na određena geografska područja za osobe koje nisu državljani države članice EGP-a.

U EL: Osobama s državljanstvom ili sjedištem izvan država članica i Europskog udruženja slobodne trgovine zabranjeno je steći ili unajmiti nekretninu u pograničnim regijama. Zabrana se može ukinuti diskrecijskom odlukom odgovarajuće decentralizirane uprave (ili ministra državne obrane ako nekretnine koje će se iskorištavati pripadaju fondu za iskorištavanje privatnog javnog vlasništva).

U HR: Strana društva mogu steći nekretnine radi pružanja usluga samo ako imaju poslovni nastan i osnovana su u Hrvatskoj kao pravne osobe. Za stjecanje nekretnina potrebnih za pružanje usluga preko podružnica potrebno je odobrenje Ministarstva pravosuđa. Stranci ne mogu steći poljoprivredno zemljište.

U MT: Osobe koje nisu državljani države članice ne mogu steći nepokretnu imovinu u komercijalne svrhe. Društva u kojima 25 % (ili više) udjela posjeduju osobe koje nisu iz Unije moraju pribaviti odobrenje nadležnog tijela (ministra nadležnog za financije) za kupnju nepokretne imovine u komercijalne ili poslovne svrhe. Nadležno tijelo odredit će predstavlja li predloženo stjecanje neto korist za malteško gospodarstvo.

U PL: Strani državljani moraju pribaviti dozvolu za izravno ili neizravno stjecanje nekretnina. Dozvolu u obliku upravne odluke izdaje ministar nadležan za unutarnje poslove, uz suglasnost ministra nacionalne obrane, a u slučaju poljoprivrednih nekretnina, i uz suglasnost ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Mjere:

 

AT: Burgenländisches Grundverkehrsgesetz, LGBl. br. 25/2007;

 

Kärntner Grundverkehrsgesetz, LGBl. br. 9/2004;

 

NÖ- Grundverkehrsgesetz, LGBl. 6800;

 

OÖ- Grundverkehrsgesetz, LGBl. br. 88/1994;

 

Salzburger Grundverkehrsgesetz, LGBl. br. 9/2002;

 

Steiermärkisches Grundverkehrsgesetz, LGBl. br. 134/1993;

 

Tiroler Grundverkehrsgesetz, LGBl. br. 61/1996; Voralberger Grundverkehrsgesetz, LGBL. br. 42/2004; i

 

Wiener Ausländergrundverkehrsgesetz, LGBl. br. 11/1998.

 

CY: Zakon o stjecanju nepokretne imovine (stranci) (poglavlje 109.), kako je izmijenjen.

 

CZ: Zakon br. 503/2012, zb., o Uredu za upravljanje državnim zemljištem, kako je izmijenjen.

 

DK: Danski Zakon o stjecanju nekretnina (Konsolidirani zakon br. 265 od 21. ožujka 2014. o stjecanju nekretnina);

 

Izvršni nalog o stjecanju (Izvršni nalog br. 764 od 18. rujna 1995.); i

 

Zakon o poljoprivrednim gospodarstvima (Zakon o konsolidaciji br. 27 od 4. siječnja 2017.).

 

EE: Kinnisasja omandamise kitsendamise seadus (Zakon o ograničenjima u pogledu stjecanja nepokretne imovine) poglavlje 2. članak 4., poglavlje 3. članak 10., 2017.

 

EL: Zakon 1892/1990, kako je izmijenjen, u kombinaciji, kad je riječ o primjeni, s Ministarskom odlukom F.110/3/330340/S.120/7-4-14 Ministra državne obrane i Ministra za zaštitu građana.

 

HR: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14), članci 354.–358.b);

 

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19), članak 2.; i

 

Zakon o općem upravnom postupku.

 

HU: Uredba Vlade br. 251/2014 (X. 2.) o stjecanju od strane stranih državljana nekretnina osim zemljišta koja se upotrebljavaju za poljoprivredu ili šumarstvo; i

 

Zakon LXXVIII iz 1993. (stavak 1/A).

 

MT: Zakon o nepokretnoj imovini (stjecanje od strane nerezidenata) (poglavlje 246); i Protokol br. 6 Ugovora o pristupanju EU-u o stjecanju sekundarnih mjesta boravka u Malti.

 

PL: Zakon od 24. ožujka 1920. o stjecanju nekretnina od strane stranih državljana (Službeni list iz 2016., točka 1061. kako je izmijenjena).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U HU: Za kupnju nekretnine osobe koje nemaju boravište moraju pribaviti odobrenje odgovarajućeg administrativnog tijela nadležnog za geografsku lokaciju nekretnine.

Mjere:

 

HU: Uredba Vlade br. 251/2014 (X. 2.) o stjecanju od strane stranih državljana nekretnina osim zemljišta koja se upotrebljavaju za poljoprivredu ili šumarstvo; i

Zakon LXXVIII iz 1993. (stavak 1/A).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U LV: Državljanima Novog Zelanda dopušteno je stjecanje zemljišta u gradskim područjima preko pravnih osoba koje su osnovane i registrirane u Latviji ili drugim državama članicama:

i.

ako je, zasebno ili ukupno, više od 50 % njihova vlasničkog kapitala u vlasništvu državljana država članica, latvijske vlade ili određene općine;

ii.

ako je više od 50 % njihova vlasničkog kapitala u vlasništvu fizičkih osoba i društava iz treće zemlje s kojom je Latvija sklopila bilateralni sporazum o promicanju i recipročnoj zaštiti ulaganja te koje je latvijski parlament odobrio prije 31. prosinca 1996.;

iii.

ako je više od 50 % njihova vlasničkog kapitala u vlasništvu fizičkih osoba i društava iz treće zemlje s kojom je Latvija sklopila bilateralni sporazum o promicanju i recipročnoj zaštiti ulaganja nakon 31. prosinca 1996., ako su u tom sporazumu utvrđena prava latvijskih fizičkih osoba i društava u pogledu stjecanja zemljišta u toj trećoj zemlji;

iv.

ako je više od 50 % njihova vlasničkog kapitala u zajedničkom vlasništvu osoba iz točaka od i. do iii.; ili

v.

ako su to javna dionička društva, uz uvjet da su njihove dionice uvrštene na burzu.

Ako Novi Zeland latvijskim državljanima i poduzećima dopusti kupnju nekretnina u gradskim područjima na svojem državnom području, i Latvija će novozelandskim državljanima i poduzećima dopustiti kupnju nekretnina u gradskim područjima Latvije pod istim uvjetima koje imaju latvijski državljani.

Mjere:

 

LV: Zakon o zemljišnoj reformi u gradovima Republike Latvije, odjeljci 20. i 21.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

 

U DE: Na stjecanje nekretnina mogu se primjenjivati određeni uvjeti reciprociteta.

 

U ES: Za strana ulaganja u djelatnosti koje su izravno povezane s ulaganjima u nekretnine za diplomatske misije država koje nisu države članice obvezno je upravno odobrenje španjolskog Vijeća ministara, osim ako postoji sporazum o uzajamnoj liberalizaciji.

 

U RO: Strani državljani, osobe bez državljanstva i pravne osobe (osim državljana i pravnih osoba iz država članice EGP-a) mogu steći prava vlasništva nad zemljištima pod uvjetima koji su uređeni međunarodnim ugovorima i na temelju reciprociteta. Strani državljani, osobe bez državljanstva i pravne osobe ne mogu steći vlasnička prava nad zemljištem pod uvjetima povoljnijima od onih koji se primjenjuju na fizičke ili pravne osobe iz Unije.

Mjere:

 

DE: Einführungsgesetz zum Bürgerlichen Gesetzbuch (EGBGB); Uvodni zakon Građanskog zakonika.

 

ES: Kraljevski dekret 664/1999 od 23. travnja 1999. o stranim ulaganjima.

 

RO: Zakon 17/2014 o određenim mjerama kojima se uređuje kupnja i prodaja poljoprivrednih zemljišta koja se nalaze izvan gradova te o izmjeni; i

Zakon br. 268/2001 o privatizaciji trgovačkih društava koja upravljaju državnim zemljištima u javnom i privatnom vlasništvu koja su namijenjena za poljoprivredu te o osnivanju Agencije za državno vlasništvo, kako je izmijenjen.

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge (osim zdravstvenih profesija)

Sektor – podsektor:

Profesionalne usluge – pravne; patentni zastupnik, zastupnik u području industrijskog vlasništva, odvjetnik u području intelektualnog vlasništva; računovodstvo i knjigovodstvo; revizija; porezno savjetovanje arhitektura i urbanističko planiranje; inženjerske usluge i integrirane inženjerske usluge;

Industrijska klasifikacija:

CPC 861, 862, 863, 8671, 8672, 8673, 8674, dio 879

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)

Pravne usluge (dio CPC-a 861) (2)

U skladu s uvodnim napomenama, a osobito točkom 8., podrazumijeva se da zahtjevi za registraciju u odvjetničkoj komori mogu sadržavati i zahtjev da osoba, kako bi bila prihvatljiva za članstvo u toj komori, mora imati diplomu prava ili njezin ekvivalent u zemlji domaćinu, imati dovršeno osposobljavanje pod nadzorom ovlaštenog odvjetnika ili uredsku ili poštansku adresu na području nadležnosti određene odvjetničke komore. Pojedine države članice mogu zahtijevati da fizičke osobe koje su na određenim položajima u odvjetničkom društvu, trgovačkom društvu, poduzeću ili dioničari imaju pravo na obavljanje pravne djelatnosti u području prava jurisdikcije domaćina.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U EU-u: U svakoj državi članici primjenjuju se posebni zahtjevi nediskriminacije u pogledu pravnog oblika.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU-u: Osobe pred Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (dalje u tekstu „EUIPO”) mogu zastupati samo pravnici koji su kvalificirani u državi članici EGP-a i čije se mjesto poslovanja nalazi u EGP-u, u mjeri u kojoj su, u toj državi članici, ovlašteni djelovati u svojstvu zastupnika u predmetima u području žigova ili u predmetima u području industrijskog vlasništva, ili profesionalni zastupnici s popisa koji u tu svrhu vodi EUIPO. (dio CPC-a 861).

U AT: Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje pred sudovima, obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te boravište (poslovna prisutnost). U okviru poslovne prisutnosti pravne usluge smiju pružati samo odvjetnici s državljanstvom države članice EGP-a ili Švicarske. Pružanje pravnih usluga u području javnog međunarodnog prava i prava matične države dopušteno je samo na prekograničnoj osnovi. Vlasnički udio i udjeli u poslovnom rezultatu bilo kojeg odvjetničkog društva koji pripadaju stranim odvjetnicima (koji moraju ispunjavati sve uvjete za obavljanje djelatnosti u matičnoj državi) smiju iznositi najviše 25 %; ostatak moraju držati odvjetnici iz EGP-a ili Švicarske koji ispunjavaju sve uvjete za obavljanje djelatnosti te samo oni mogu imati odlučujući utjecaj pri odlučivanju u odvjetničkom društvu.

U BE (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za punopravno članstvo u odvjetničkoj komori obvezno je boravište, a nužno je i za pružanje pravnih usluga u području belgijskog domaćeg prava, uključujući zastupanje pred sudovima. Za stjecanje punopravnog članstva u odvjetničkoj komori strani odvjetnik mora biti rezident najmanje šest godina od datuma zahtjeva za registraciju, odnosno u određenim okolnostima tri godine. Zahtijeva se reciprocitet.

Strani odvjetnici smiju obavljati djelatnost pravnih savjetnika. Odvjetnik koji je član strane odvjetničke komore (izvan Unije) i želi imati poslovni nastan u Belgiji, ali ne ispunjava uvjete za uvrštavanje na popis potpuno kvalificiranih odvjetnika, na popis EU-a ili na popis odvjetničkih vježbenika, može zatražiti uvrštavanje na takozvani popis B. Popis B postoji samo u odvjetničkoj komori u Bruxellesu. Odvjetnik s popisa B može davati savjete. Zastupanje pred sudom Cour de Cassation podliježe uvrštenju na određeni popis.

U BG (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Rezervirano za državljane države članice, druge države koja je stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru ili Švicarske Konfederacije koji su dobili odobrenje za obavljanje odvjetničke djelatnosti u skladu sa zakonodavstvom bilo koje od prethodno navedenih zemalja. Strani državljanin (osim prethodno navedenih) koji je ovlašten za obavljanje odvjetničke djelatnosti u skladu sa zakonodavstvom svoje zemlje, može se žaliti pravosudnim tijelima Republike Bugarske kao odvjetnik obrane ili zastupnik državljanina svoje zemlje, u određenom predmetu, zajedno s bugarskim odvjetnikom, u slučajevima kad je to predviđeno sporazumom između Bugarske i dotične strane države ili na temelju uzajamnosti, podnošenjem zahtjeva za prethodnu odluku u tu svrhu predsjedniku Vrhovnog odvjetničkog vijeća. Zemlju u odnosu na koju postoji uzajamnost određuje ministar pravosuđa na zahtjev predsjednika Vrhovnog odvjetničkog vijeća. Za pružanje pravnog posredovanja strani državljanin mora imati dozvolu dugotrajnog ili stalnog boravišta u Republici Bugarskog i biti upisan u Jedinstveni registar posrednika pri Ministarstvu pravosuđa. U Bugarskoj se puni nacionalni tretman u pogledu poslovnog nastana i upravljanja društvima te u pogledu pružanja usluga može primijeniti samo na društva koja imaju poslovnu jedinicu u zemljama s kojima su sklopljeni odnosno s kojima će se sklopiti bilateralni sporazum o zajedničkoj pravnoj pomoći te na državljane tih zemalja.

U CY: Obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske i boravište (poslovna prisutnost). Samo odvjetnici upisani u odvjetničku komoru mogu biti partneri, dioničari ili članovi upravnih odbora odvjetničkih društava na Cipru.

U CZ: Obvezno je punopravno članstvo u odvjetničkoj komori. Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje pred sudovima, obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske. Za sve pravne usluge potrebno je boravište (poslovna prisutnost).

U DE: Samo odvjetnici s kvalifikacijom iz EGP-a ili Švicarske mogu biti primljeni u odvjetničku komoru i time dobiti pravo na pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava. Za stjecanje punopravnog članstva u odvjetničkoj komori obvezna je poslovna prisutnost. Nadležna odvjetnička komora može odobriti izuzeća.

Za strane pravnike (koji imaju kvalifikacije koje nisu švicarske ni iz države EGP-a) mogu postojati ograničenja u pogledu posjedovanja udjela u odvjetničkom društvu koje pruža pravne usluge u domaćem pravu. Strani pravnici ili odvjetnička društva mogu pružati pravne usluge u području stranog prava i međunarodnog javnog prava ako dokažu da posjeduju stručno znanje.

Profesionalno društvo može postati dioničar njemačkog odvjetničkog društva samo ako je primljeno u njemačku odvjetničku komoru te ima pravni oblik koji je naveden u članku 59.b Saveznog zakona o odvjetnicima. Dioničar mora aktivno sudjelovati u odvjetničkom društvu. Podružnice stranih odvjetničkih društava mogu pružati pravne usluge ako su primljene u odvjetničku komoru. Za prijam u odvjetničku komoru dioničari moraju imati stručnu kvalifikaciju za obavljanje djelatnosti odvjetnika ili patentnih zastupnika iz zemlje u kojoj je odgovarajuća pravna struka priznata propisima njemačkog Ministarstva pravosuđa kao usporedivo obrazovanje i profesionalni status (članak 206. Saveznog zakona o odvjetnicima i odjeljak 157. Saveznog zakona o patentnim zastupnicima). Podružnica mora imati zasebnu upravu s ovlastima za zastupanje u Njemačkoj, a najmanje jedan rukovoditelj podružnice s punomoći mora biti primljen u njemačku odvjetničku komoru.

U DK: Pravne usluge koje se pružaju pod nazivom advokat (odvjetnik) ili sličnim nazivom te zastupanje pred sudovima rezervirano je za odvjetnike s danskom licencijom. Odvjetnici iz EU-a, EGP-a i Švicarske mogu obavljati odvjetničku djelatnost pod nazivom iz njihove zemlje podrijetla.

Ne dovodeći u pitanje navedenu rezervu EU-a, udjele u odvjetničkom društvu mogu imati samo odvjetnici koji aktivno prakticiraju pravo u tom društvu, njegovu matičnom društvu ili društvu kćeri, ostali zaposlenici u tom društvu ili drugom odvjetničkom društvu registriranom u Danskoj. Drugi zaposlenici u društvu mogu zajedno imati manje od 10 % udjela i glasačkih prava te kako bi postali imatelji udjela moraju položiti ispit o pravilima od iznimnog značaja za obavljanje odvjetničke djelatnosti.

Članovi uprave društva mogu biti samo odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u odvjetničkom društvu, njegovu matičnom društvu ili društvu kćeri, drugi imatelji udjela i zastupnici zaposlenika. Većina članova uprave moraju biti odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici. Direktori odvjetničkog društva mogu biti samo odvjetnici koji aktivno obavljaju odvjetničku djelatnost u društvu, njegovu matičnom društvu ili njegovoj podružnici te drugi imatelji udjela koji su položili prethodno navedeni ispit.

U EE: Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje u kaznenim predmetima, obvezno je boravište (poslovna prisutnost).

U EL: Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje pred sudovima, obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te boravište (poslovna prisutnost).

U ES: Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske. Nadležna tijela mogu odobriti nacionalna izuzeća. Za pružanje bilo kojih pravnih usluga uvjet je poslovna adresa.

U FI: Za upotrebu stručnog naziva „odvjetnik” (finski asianajaja, švedski advokat) obvezno je boravište u državi članici EGP-a ili u Švicarskoj te članstvo u odvjetničkoj komori. Pravne usluge, među ostalim u području finskog domaćeg prava, mogu pružati i osobe koje nisu članovi komore.

U FR: Za punopravno članstvo u odvjetničkoj komori, koje je nužno za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je boravište ili poslovni nastan u EGP-u. Zastupanje pred sudom Cour de Cassation i tijelom Conseil d'Etat podliježe kvotama i rezervirano je za francuske državljane i državljane države članice EU-a. Članovi odvjetničke komore u Novom Zelandu mogu se registrirati kao strani pravni savjetnici u Francuskoj radi pružanja određenih pravnih usluga u Francuskoj na privremenoj ili trajnoj osnovi u području prava Novog Zelanda i međunarodnog javnog prava. Za obavljanje djelatnosti na stalnoj osnovi obvezna je poslovna adresa na području jurisdikcije francuske odvjetničke komore ili registracija ili poslovni nastan u EGP-u.

U HR: Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je državljanstvo države članice Unije. U postupcima u području međunarodnog javnog prava pred arbitražnim i ad hoc sudovima stranke može zastupati strani odvjetnik koji je član odvjetničke komore u svojoj matičnoj zemlji. Odvjetničko društvo može osnovati samo odvjetnik koji ima hrvatsku titulu odvjetnika (društva iz Novog Zelanda mogu osnovati podružnicu koja ne smije zapošljavati hrvatske odvjetnike).

U HU: Za pružanje pravnih usluga u području nacionalnog prava, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je punopravno članstvo u odvjetničkoj komori za koje se zahtijeva državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te boravište (poslovna prisutnost). Strani odvjetnici mogu pružati usluge pravnog savjetovanja u području prava matične zemlje i međunarodnog javnog prava u partnerstvu s mađarskim odvjetnikom ili odvjetničkim društvom. Potreban je ugovor o suradnji sklopljen s mađarskim odvjetnikom (ügyvéd) ili odvjetničkim društvom (ügyvédi iroda). Strani pravni savjetnik ne može biti član mađarskog odvjetničkog društva. Strani odvjetnik nije ovlašten za pripremu dokumenata koji se podnose arbitru, miritelju ili posredniku ni za pravno zastupanje klijenta ispred njih.

U LT (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje pred sudovima, obvezni su državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te boravište (poslovna prisutnost).

Odvjetnici iz trećih zemalja smiju djelovati kao odvjetnici na sudu samo u skladu s međunarodnim sporazumima, uključujući posebne odredbe o zastupanju pred sudovima.

U LU (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te boravište (poslovna prisutnost).

Vijeće odvjetnika može, na temelju reciprociteta, odustati od uvjeta u pogledu državljanstva za strane državljane.

U LV (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za pružanje usluga u području domaćeg prava, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske. Odvjetnici iz trećih zemalja smiju djelovati kao odvjetnici na sudu samo u skladu s bilateralnim sporazumom o uzajamnoj pravnoj pomoći.

Za Uniju ili strane odvjetnike primjenjuju se posebni uvjeti. Na primjer, sudjelovanje u sudskim postupcima u kaznenim predmetima dopušteno je samo zajedno s odvjetnikom koji je član Latvijskog kolegija ovlaštenih odvjetnika.

U MT: Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te boravište (poslovna prisutnost).

U NL: Samo odvjetnici koji imaju nizozemsku dozvolu i registrirani su u nizozemskom registru smiju upotrebljavati naziv „advocate”. Umjesto upotrebe punog naziva „advocate” (neregistrirani) strani odvjetnici moraju navesti strukovnu organizaciju u svojoj matičnoj državi za potrebe obavljanja djelatnosti u Nizozemskoj.

U PT (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za pružanje usluga u području portugalskog domaćeg prava obvezno je boravište (poslovna prisutnost). Za zastupanje pred sudovima obvezno je punopravno članstvo u odvjetničkoj komori. Stranci koji imaju diplomu bilo kojeg pravnog fakulteta u Portugalu mogu se registrirati u portugalskoj odvjetničkoj komori (Ordem dos Advogados) pod istim uvjetima kao i portugalski državljani ako njihova zemlja prema portugalskim državljanima postupa recipročno.

Ostali stranci koji imaju diplomu prava koju je priznao neki pravni fakultet u Portugalu mogu se registrirati u portugalskoj odvjetničkoj komori uz uvjet da obave potrebno osposobljavanje i polože završnu provjeru te prijemni ispit. Samo odvjetnička društva čiji udjeli pripadaju isključivo odvjetnicima koji su primljeni u portugalsku odvjetničku komoru smiju pružati pravne usluge u Portugalu.

Pravnici priznatih zasluga, magistri i doktori prava (čak i ako nisu odvjetnici ni sveučilišni profesori) mogu pružati usluge pravnog savjetovanja u području međunarodnog stranog i javnog prava, pod uvjetom da mjesto rada („domiciliação”) imaju u Portugalu, da polože prijemni ispit i da su upisani u odvjetničku komoru.

U RO: Strani odvjetnik ne smije sudjelovati u iznošenju usmenih ili pismenih zaključaka pred sudovima ili drugim sudbenim tijelima, osim u međunarodnoj arbitraži.

U SE (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za članstvo u odvjetničkoj komori i pravo na upotrebu naziva „advokat” obvezno je boravište u državi članici EGP-a ili u Švicarskoj. Odbor švedske odvjetničke komore može odobriti izuzeća. Ne dovodeći u pitanje prethodnu rezervu EU-a, članstvo u Odvjetničkoj komori nije nužno za pružanje usluga u području švedskog nacionalnog prava. Član švedske odvjetničke komore može biti zaposlen samo kod člana Komore ili u društvu koje obavlja djelatnosti člana Komore. Međutim, član Komore može biti zaposlen u stranom društvu koje obavlja djelatnosti odvjetnika ako dotično društvo ima domicil u državi članici Unije ili EGP-a odnosno u Švicarskoj. Ako odbor švedske odvjetničke komore odobri izuzeće, član švedske odvjetničke komore može biti zaposlen i u odvjetničkom društvu izvan Unije.

Članovi odvjetničke komore koji pružaju pravne usluge u obliku društva ili partnerstva ne mogu imati drugi cilj niti obavljati druge djelatnosti osim pružanja usluga odvjetnika. Dopuštena je suradnja s drugim odvjetničkim društvima, ali za suradnju sa stranim društvima obvezno je odobrenje odbora švedske odvjetničke komore. Samo član odvjetničke komore može izravno ili neizravno, preko društva, pružati usluge odvjetnika, držati udjele u društvu ili biti član društva. Samo član Komore može biti član ili zamjenik člana Odbora ili zamjenik glavnog direktora, ovlašteni potpisnik ili tajnik društva ili partnerstva.

U SI (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Zastupanje klijenata pred sudovima za naknadu uvjetovano je poslovnom prisutnošću u Republici Sloveniji. Strani odvjetnik koji ima pravo obavljati pravnu djelatnost u trećoj zemlji može pružati pravne usluge ili obavljati pravnu djelatnost u skladu s uvjetima navedenima u članku 34.a Zakona o odvjetništvu, uz uvjet da je ispunjen uvjet stvarnog reciprociteta.

Neovisno o rezervi EU-a o zahtjevima nediskriminacije u pogledu pravnog oblika, poslovna prisutnost za odvjetnike koje je imenovala slovenska odvjetnička komora ograničena je samo na trgovca pojedinca, odvjetničko društvo s ograničenom odgovornošću (komanditno društvo) ili odvjetničko društvo s neograničenom odgovornošću (javno trgovačko društvo). Djelatnosti odvjetničkog društva ograničene su na pružanje pravnih usluga. Samo odvjetnici mogu biti partneri u odvjetničkom društvu.

U SK (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava, uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je državljanstvo države članice EGP-a te boravište (poslovna prisutnost) u Slovačkoj Republici. Za odvjetnike koji nisu iz Unije obvezan je reciprocitet.

Mjere:

 

EU: Članak 120. Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća (3);

Članak 78. Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. (4)

 

AT: Rechtsanwaltsordnung (Zakon o odvjetnicima) – RAO, RGBl. br. 96/1868, članci 1. i 21.c.; Rechtsanwaltsgesetz – EIRAG, BGBl. br. 27/2000 kako je izmijenjen; čl. 41 EIRAG.

 

BE: Belgijski Pravosudni zakonik (članci od 428. do 508.); Kraljevski dekret od 24. kolovoza 1970.

 

BG: Zakon o odvjetništvu; Zakon o posredovanju; i Zakon o javnim bilježnicima i javnobilježničkoj djelatnosti.

 

CY: Zakon o odvjetnicima (poglavlje 2.), kako je izmijenjeno.

 

CZ: Zakon br. 85/1996, zb., Zakon o odvjetnicima.

 

DE: Bundesrechtsanwaltsordnung (BRAO; Savezni zakon o odvjetnicima);

 

Gesetz über die Tätigkeit europäischer Rechtsanwälte in Deutschland (EuRAG); i

 

čl. 10. Rechtsdienstleistungsgesetz (RDG).

 

DK: Retsplejeloven (Zakon o pravosuđu) poglavlja 12. i 13. (Konsolidirani akt br. 1284 od 14. studenoga 2018.).

 

EE: Advokatuuriseadus (Zakon o odvjetničkoj komori);

 

Tsiviilkohtumenetluse seadustik (Zakon o parničnom postupku);

 

halduskohtumenetluse seadustik (Zakon o upravnom sudskom postupku);

 

kriminaalmenetluse seadustik (Zakon o kaznenom postupku); i

 

väiäirteomenetluse seadustik (Zakon o prekršajnom postupku).

 

EL: Novi Zakonik o odvjetnicima br. 4194/2013.

 

ES: Real Decreto 135/2021, de 2 de marzo, por el que se aprueba el Estatuto General de la Abogacía Española, članak 9.1.a.

 

FI: Laki asianajajista (Zakon o odvjetnicima) (496/1958), odjeljci 1. I 3.; i Oikeudenkäymiskaari (4/1734) (Zakonik o sudskom postupku).

 

FR: Loi 71-1130 du 31 décembre 1971, Loi 90- 1259 du 31 décembre 1990 i Ordonnance du 10 septembre 1817 modifiée.

 

HR: Zakon o odvjetništvu (NN 9/94, 117/08, 75/09 i 18/11).

 

HU: Zakon LXXVIII. iz 2017. o profesionalnim djelatnostima odvjetnika.

 

LT: Zakon o odvjetničkoj komori Republike Litve od 18. ožujka 2004. br. IX-2066, kako je zadnje izmijenjen 12. prosinca 2017. Zakonom br. XIII-571.

 

LU: Loi du 16 décembre 2011 modifiant la loi du 10 août 1991 sur la profession d'avocat.

 

LV: Zakon o kaznenom postupku, članak 79.; i Zakon Republike Latvije o odvjetništvu, odjeljak 4.

 

MT: Zakonik o organizaciji i parničnom postupku (poglavlje 12).

 

NL: Advocatenwet (Zakon o odvjetništvu).

 

PT: Zakon 145/2015, 9. rujna, kako je izmijenjen Zakonom 23/2020, 6. srpnja (čl. 194. zamijenjen čl. 201.; i čl. 203. zamijenjen čl. 213.);

 

Statut portugalske odvjetničke komore (Estatuto da Ordem dos Advogados) i Uredba sa zakonskom snagom 229/2004, članak 5. i članci 7.–9.; Uredba sa zakonskom snagom 88/2003, članci 77. i 102.; Statut Profesionalnog udruženja odvjetnika (Estatuto da Câmara dos Solicitadores), kako je izmijenjen Zakonom 49/2004 te Zakonom 154/2015, 14. rujna; Zakonom 14/2006 i Uredbom sa zakonskom snagom br. 226/2008, kako je izmijenjena Zakonom 41/2013, 26. lipnja; i

 

Zakon 78/2001, članci 31. 4., kako je izmijenjen Zakonom 54/2013, 31. srpnja; Uredba o posredovanju u obiteljskopravnim i radnopravnim predmetima (Pravilnik 282/2010), kako je izmijenjena Odlukom 283/2018, 19. listopada; Zakon 21/2007 o posredovanju u kaznenim predmetima, članak 12.; Zakon 22/2013, 26. veljače, kako je izmijenjen Zakonom 17/2017, 16. svibnja, kako je izmijenjen Uredbom sa zakonskom snagom 52/2019, 17. travnja.

 

RO: Zakon o odvjetništvu; Zakon o posredovanju; i Zakon o javnim bilježnicima i javnobilježničkoj djelatnosti.

 

SE: Rättegångsbalken (švedski Zakonik o sudskom postupku) (1942:740); i

 

Kodeks ponašanja švedske odvjetničke komore usvojen 29. kolovoza 2008.

 

SI: Zakon o odvetništvu (Neuradno prečiščeno besedilo – ZOdv-NPB8 Državnega Zbora RS z dne 7 junij 2019 (Zakon o odvjetništvu, neslužbeni konsolidirani tekst koji je pripremio slovenski parlament od 7. lipnja 2019.).

 

SK: Zakon 586/2003 o odvjetništvu, članci 2. i 12.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U PL: Strani odvjetnici poslovni nastan mogu uspostaviti samo u obliku javnog trgovačkog društva, komanditnog društva ili komanditno-dioničkog društva.

Mjere:

PL: Zakon od 5. srpnja 2002. o pravnoj pomoći koju strani odvjetnici pružaju u Republici Poljskoj, članak 19. Zakon o poreznom savjetovanju.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U IE, IT: Za pružanje pravnih usluga u području domaćeg prava (pravo Unije i države članice), uključujući zastupanje pred sudovima, obvezno je boravište (poslovna prisutnost).

Mjere:

 

IE: Zakon o odvjetnicima, 1954.–2011.

 

IT: Kraljevski dekret 1578/1933, članak 17., Zakon o odvjetništvu.

(b)

Patentni zastupnici, posrednici u području industrijskog vlasništva, odvjetnici za zaštitu intelektualnog vlasništva (dio CPC-a 879, 861, 8613)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U DE: Samo patentni zastupnici s kvalifikacijom iz države članice EGP-a ili Švicarske mogu biti primljeni u odvjetničku komoru i time dobiti pravo na pružanje usluga patentnih zastupnika u Njemačkoj u području domaćeg prava. Za stjecanje punopravnog članstva u odvjetničkoj komori obvezna je poslovna prisutnost. Odvjetnička komora može odobriti izuzeća. Strani patentni zastupnici smiju pružati pravne usluge u stranom pravnom sustavu ako dokažu stručno znanje. Za pružanje pravnih usluga u Njemačkoj potrebna je registracija. Strani patentni zastupnici (koji nemaju kvalifikaciju iz EGP-a ili Švicarske) ne mogu osnovati odvjetničko društvo s nacionalnim patentnim zastupnicima.

Strani patentni zastupnici (izvan EGP-a ili Švicarske) poslovnu prisutnost mogu imati samo u obliku Patentanwalts-GmbH ili Patentanwalts-AG stjecanjem manjinskog udjela.

Od 1. kolovoza 2022. profesionalno društvo može postati dioničar njemačkog društva patentnih zastupnika samo ako je primljeno u njemačku komoru patentnih zastupnika te ima pravni oblik koji je naveden u članku 52.b Uredbe o patentnim zastupnicima. Strana društva patentnih zastupnika mogu pružati usluge ako su primljena u njemačku komoru patentnih zastupnika. Za prijam u tu komoru dioničar mora imati stručnu kvalifikaciju za obavljanje djelatnosti odvjetnika, poreznog savjetnika, revizora ili patentnog zastupnika, a kad je riječ o podružnici, rukovoditelja s ovlastima za zastupanje u Njemačkoj.

U FR: Za uvrštenje na popis zastupnika u području industrijskog vlasništva obvezan je poslovni nastan ili boravište u EGP-u. Fizičke osobe moraju imati državljanstvo države članice EGP-a. Za zastupanje klijenta pred nacionalnim uredom za intelektualno vlasništvo obvezan je poslovni nastan u EGP-u. Usluge se mogu pružati samo preko „société civile professionnelle” (SCP), „société d’exercice libéral” (SEL) ili drugog pravnog oblika, pod određenim uvjetima. Neovisno o pravnom obliku više od polovine udjela i glasačkih prava moraju držati stručnjaci iz EGP-a. Odvjetnička društva mogu imati pravo na pružanje usluga zastupnika u području industrijskog vlasništva (vidjeti rezervu za pravne usluge).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U AT: Za pružanje usluga patentnih zastupnika obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske te je obvezno boravište na državnom području države članice EGP-a ili Švicarske.

U BG i CY: Za pružanje usluga patentnih zastupnika obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske. U CY boravište je obvezno.

U EE: Za pružanje usluga patentnih zastupnika obvezno je državljanstvo Estonije ili države članice Unije kao i stalno boravište u Estoniji ili Uniji.

U ES: Za obavljanje djelatnosti zastupanja patenata potrebni su poslovni nastan u državi članici, poslovna prisutnost i stalno boravište.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

U PT: Za pružanje usluga posrednika u području industrijskog vlasništva obvezno je državljanstvo države članice EGP-a.

U LV: Patentni zastupnici moraju biti državljani države članice Unije.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U FI i HU: Za pružanje usluga patentnih zastupnika obvezno je boravište u državi članici EGP-a.

U SI: Za nositelja registriranih prava ili podnositelja zahtjeva za registrirana prava (patenti, žigovi, zaštita dizajna) obvezno je boravište u Sloveniji. U suprotnom, za potrebe pružanja usluga, kao što je provođenje postupaka i obavješćivanje, obvezan je patentni zastupnik ili zastupnik za žigove i dizajn koji je registriran u Sloveniji.

Mjere:

 

AT: Zakon o patentnim zastupnicima, BGBl. br. 214/1967, kako je izmijenjen, članci 2. i 16.a.

 

BG: Poglavlje 8.b Zakona o patentima i registraciji komunalnih modela.

 

CY: Zakon o odvjetnicima (poglavlje 2.), kako je izmijenjeno.

 

DE: Patentanwaltsordnung (PAO). Gesetz über die Tätigkeit europäischer Patentanwälte in Deutschland (EuPAG) i čl. 10. Rechtsdienstleistungsgesetz (RDG).

 

EE: Patendivoliniku seadus (Zakon o patentnim zastupnicima) članci 2. i 14.

 

ES: Ley 24/2015, de 24 de julio, de Patentes, članci 175., 176. i 177. Ley 17/2009, de 23 de noviembre, sobre el libre acceso a las actividades de servicios y su ejercicio, članak 3.2.

 

FI: Tavaramerkkilaki (Zakon o žigu) (7/1964);

 

Laki auktorisoiduista teollisoikeusasiamiehistä (Zakon o ovlaštenim odvjetnicima u području industrijskog vlasništva) (22/2014);

 

Laki kasvinjalostajanoikeudesta (Zakon o pravima uzgajivača bilja) 1279/2009; i

 

Mallioikeuslaki (Zakon o registriranom dizajnu) 221/1971.

 

FR: Code de la propriété intellectuelle (Zakonik o intelektualnom vlasništvu).

 

HU: Zakon XXXII. iz 1995. o patentnim zastupnicima.

 

LV: Zakon o institucijama i postupcima industrijskog vlasništva, poglavlje XVIII. (članci od 119. do 136.).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 15/95, kako je izmijenjena Zakonom 17/2010, člankom 5. Portarije 1200/2010 te Portarijom 239/2013; i Zakon 9/2009.

 

SI: Zakon o industrijski lastnini (Zakon o industrijskom vlasništvu), Uradni list RS, št. 51/06 – uradno prečiščeno besedilo in 100/13 i 23/20 (Službeni list Republike Slovenije, br. 51/06 – službeni konsolidirani tekst 100/13 i 23/20).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U IE: Za osnivanje poslovne jedinice barem jedan direktor, partner, rukovoditelj ili zaposlenik društva mora biti registriran u Irskoj kao patentni zastupnik ili odvjetnik u području intelektualnog vlasništva. Za pružanje usluga na prekograničnoj osnovi obvezni su državljanstvo države članice EGP-a i poslovna prisutnost u EGP-u, glavno mjesto poslovanja u državi članici EGP-a te kvalifikacije stečene na temelju prava države članice EGP-a.

Mjere:

 

IE: Odjeljci 85. i 86. Zakona o žigovima iz 1996., kako je izmijenjen;

 

Pravilo 51., pravilo 51.A i pravilo 51.B Pravila o žigovima iz 1996., kako su izmijenjena; odjeljci 106. i 107. Zakona o patentima iz 1992., kako je izmijenjen; i Pravila o registru patentnih zastupnika S.I. 580 iz 2015.

(c)

Računovodstvene i knjigovodstvene usluge (CPC 8621 osim usluga revizije, 86213, 86219, 86220)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U AT: Udjeli u kapitalu i glasačka prava stranih računovođa i knjigovođa koji ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti u skladu s pravom svoje matične zemlje u austrijskom poduzeću ne smiju biti veći od 25 %. Pružatelj usluga mora imati ured ili profesionalno sjedište u EGP-u (CPC 862).

U FR: Obvezan je poslovni nastan ili boravište. Usluge se smiju pružati preko bilo kojeg oblika društva, osim „société en nom collectif” (SNC) i „société en commandite simple” (SCS). Posebni uvjeti primjenjuju se na „société d’exercice libéral” (SEL), „association de gestion et comptabilité” (AGC) i „société pluri-professionnelle d’exercice” (SPE) (CPC 86213, 86219, 86220).

U IT: Boravište ili poslovni domicil obvezni su za upis u strukovni registar, što je potrebno za pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga (CPC 86213, 86219, 86220).

U PT (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Boravište ili poslovni domicil obvezni su za upis u strukovni registar koji vodi Komora ovlaštenih računovođa (Ordem dos Contabilistas Certificados), što je nužno za pružanje računovodstvenih usluga, pod uvjetom recipročnog postupanja prema portugalskim državljanima.

Mjere:

 

AT: Wirtschaftstreuhandberufsgesetz (Zakon o javnim računovođama i revizorima, BGBl. I br. 58/1999), članak 12., članak 65., članak 67., članak 68. stavak 1. točka 4.; i

 

Bilanzbuchhaltungsgesetz (BibuG), BGBl. I br. 191/2013, članci 7., 11., 28.

 

FR: Uredba 45-2138 od 19. rujna 1945.

 

IT: Zakonodavni dekret 139/2005; i Zakon 248/2006.

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom n.o 452/99, izmijenjena Zakonom br. 139/2015, 7. rujna.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U SI: Za pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga (CPC 86213, 86219, 86220) obvezan je poslovni nastan u Europskoj uniji.

Mjere:

 

SI: Zakon o uslugama na unutarnjem tržištu, Službeni list Republike Slovenije br. 21/10.

(d)

Usluge revizije (CPC – 86211 i 86212 osim računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U EU-u: Za pružanje usluga zakonske revizije potrebno je odobrenje nadležnog tijela države članice koja može priznati istovrijednost kvalifikacija revizora koji je državljanin Novog Zelanda ili bilo koje treće zemlje podložno načelu reciprociteta (CPC 8621).

Mjere:

 

EU: Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5); i

 

Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U BG: Mogu se primjenjivati zahtjevi nediskriminacije u pogledu pravnog oblika.

Mjere:

 

BG: Zakon o neovisnoj financijskoj reviziji.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U AT: Udjeli u kapitalu i glasačka prava stranih revizora koji ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti u skladu s pravom svoje matične zemlje u austrijskom poduzeću ne smiju biti veći od 25 %. Pružatelj usluga mora imati ured ili profesionalno sjedište u EGP-u.

Mjere:

AT: Wirtschaftstreuhandberufsgesetz (Zakon o javnim računovođama i revizorima, BGBl. I br. 58/1999), članak 12., članak 65., članak 67., članak 68. stavak 1. točka 4.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U DK: Za pružanje usluga zakonske revizije obvezno je odobrenje Danske kao revizora. Za odobrenje je obvezno boravište u državi članici EGP-a. Revizori i revizorska društva koji nisu ovlašteni u skladu s propisima kojima se provodi Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) ne smiju, u ovlaštenim revizorskim društvima, imati više od 10 % glasačkih prava.

U FR (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za zakonske revizije: obvezan je poslovni nastan ili boravište. Novozelandski državljani mogu pružati usluge zakonske revizije u Francuskoj, podložno načelu reciprociteta. Usluge se smiju pružati preko bilo kojeg oblika društva osim onih u kojima se partneri smatraju trgovcima (commerçants), kao što je „société en nom collectif” (SNC) i „société en commandite simple” (SCS).

U PL: Za pružanje revizorskih usluga obvezan je poslovni nastan u Uniji.

Primjenjuju se zahtjevi u pogledu pravnog oblika.

Mjere:

DK: Revisorloven (danski Zakon o ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima), Zakon br. 1287 od 20.11.2018.

FR: Code de commerce (Trgovački zakonik).

PL: Zakon od 11. svibnja 2017. o ovlaštenim revizorima, revizorskim društvima i javnom nadzoru, Službeni list iz 2017., točka 1089.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U CY: Obvezno je odobrenje, podložno ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanje zaposlenosti u podsektoru. Dopuštena su profesionalna udruženja (partnerstva) fizičkih osoba.

U SK: Samo poduzeće u kojem je najmanje 60 % udjela u kapitalu ili glasačkih prava rezervirano za slovačke državljane ili državljane države članice može biti ovlašteno za obavljanje revizija u Republici Slovačkoj.

Mjere:

CY: Zakon o revizorima iz 2017. (Zakon 53(I)/2017).

SK: Zakon br. 423/2015 o zakonskim revizijama.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U DE: Revizorska društva (Wirtschaftsprüfungsgesellschaften) smiju imati isključivo pravne oblike dopuštene u EGP-u. Javna trgovačka društva i komanditna društva mogu se priznati kao „Wirtschaftsprüfungsgesellschaften” ako su navedena kao trgovačka društva u trgovačkom registru na temelju svojih fiducijarnih aktivnosti, članak 27. (Wirtschaftsprüferordnung, WPO). Međutim, revizori iz trećih zemalja registrirani u skladu s člankom 134. (Wirtschaftsprüferordnung, WPO) mogu obavljati zakonsku reviziju godišnjih fiskalnih izvještaja ili osigurati konsolidirane financijske izvještaje društva sa sjedištem izvan Unije, čiji su prenosivi vrijednosni papiri ponuđeni za trgovanje na uređenom tržištu.

Mjere:

DE: Handelsgesetzbuch, (HGB; Zakonik o trgovačkom pravu); Gesetz über eine Berufsordnung der Wirtschaftsprüfer (Wirtschaftsprüferordnung – WPO; Zakon o javnim računovođama).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

U ES: Ovlašteni revizori moraju biti državljani države članice. Ova se rezerva ne primjenjuje na reviziju društava s poslovnim nastanom izvan Unije koja su uvrštena na španjolskom uređenom tržištu.

Mjere:

ES: Ley 22/2015, de 20 de julio, de Auditoría de Cuentas (novi zakon o reviziji: Zakon 22/2015 o revizorskim uslugama).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U EE: Primjenjuju se zahtjevi u pogledu pravnog oblika. Većina glasova koje predstavljaju udjeli revizorskog društva pripadaju zaprisegnutim revizorima koji podliježu nadzoru nadležnog tijela države članice EGP-a koji su kvalifikacije stekli u državi članici EGP-a ili revizorskim društvima. Barem tri četvrtine osoba koje zastupaju revizorsko društvo na temelju prava moraju imati kvalifikacije stečene u državi članici EGP-a.

Mjere:

EE: Zakon o djelatnosti revizora (Audiitortegevuse seadus) članci 76.–77.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U SI: Zahtijeva se poslovna prisutnost. Revizorski subjekt iz treće zemlje može biti dioničar ili član slovenskog revizorskog društva pod uvjetom da, u skladu s pravom zemlje u kojoj je revizorski subjekt iz treće zemlje osnovan, slovenska revizorska društva mogu biti dioničari ili članovi revizorskog društva u toj zemlji (zahtjev u pogledu reciprociteta).

Mjere:

SI: Zakon o reviziji (ZRev-2), Službeni list Republike Slovenije br. 65/2008 (kako je zadnje izmijenjen br. 115/21); i

Zakon o trgovačkim društvima (ZGD-1), Službeni list Republike Slovenije br. 42/2006 ( kako je zadnje izmijenjen br. 18/21).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U BE: Obvezan je poslovni nastan u Belgiji na mjestu gdje će se obavljati profesionalna djelatnost i gdje će se održavati akti, dokumenti i korespondencija povezani s tom djelatnošću. Barem jedan službenik ili rukovoditelj u toj poslovnoj jedinici mora biti odobreni revizor.

U FI: Najmanje jedan od revizora u finskim društvima s ograničenom odgovornošću i društvima koja su obvezna obavljati revizije mora imati boravište u EGP-u. Revizor mora biti lokalno ovlašteni revizor ili lokalno ovlašteno revizorsko društvo.

U HR: Usluge revizije mogu pružati samo pravne osobe s poslovnim nastanom u Hrvatskoj ili fizičke osobe s boravištem u Hrvatskoj.

U IT: Fizičke osobe moraju imati boravište da bi mogle pružati revizorske usluge.

U LT: Za pružanje revizorskih usluga obvezan je poslovni nastan u EGP-u.

U SE: Usluge zakonske revizije mogu pružati samo revizori odobreni u Švedskoj i revizorska društva registrirana u Švedskoj. Obvezno je boravište u EGP-u. Nazive „odobreni revizor” i „ovlašteni revizor” mogu upotrebljavati isključivo revizori odobreni ili ovlašteni u Švedskoj. Revizori gospodarskih zadruga i određenih drugih poduzeća koji nisu certificirani ni odobreni računovođe moraju imati boravište u EGP-u, osim ako im Vlada ili tijelo Vlade koje imenuje Vlada u pojedinom slučaju dopusti drukčije.

Mjere:

 

BE: Zakon od 7. prosinca 2016. o organizaciji djelatnosti i javnom nadzoru nad revizorima (Zakon o javnoj reviziji).

 

FI: Tilintarkastuslaki (Zakon o reviziji) (459/2007), sektorski zakoni kojima je propisano angažiranje lokalno ovlaštenih revizora.

 

HR: Zakon o reviziji (NN 146/05, 139/08 i 144/12), članak 3.

 

IT: Zakonodavni dekret 58/1998, članci 155., 158. i 161.; i

 

Dekret predsjednika Republike 99/1998; i Zakonodavni dekret 39/2010, članak 2.

 

LT: Zakon o reviziji od 15. lipnja 1999. br. VIII-1227 (nova verzija od 3. srpnja 2008. br. X1676).

 

SE: Revisorslagen (Zakon o revizorima) (2001:883);

 

Revisionslag (Zakon o reviziji) (1999:1079);

 

Aktiebolagslagen (Zakon o trgovačkim društvima) (2005:551);

 

Lag om ekonomiska föreningar (Zakon o gospodarskim zadrugama) (2018:672); i

 

Ostali akti kojima se uređuju uvjeti za angažiranje ovlaštenih revizora.

(e)

Usluge poreznog savjetovanja (CPC 863, ne uključuje usluge pravnog savjetovanja i pravnog zastupanja u poreznim pitanjima koje pripadaju u pravne usluge)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U AT: Udjeli u kapitalu i glasačka prava stranih poreznih savjetnika koji ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti u skladu s pravom svoje matične zemlje u austrijskom poduzeću ne smiju biti veći od 25 %. Pružatelj usluga mora imati ured ili profesionalno sjedište u EGP-u.

Mjere:

 

AT: Wirtschaftstreuhandberufsgesetz (Zakon o javnim računovođama i revizorima, BGBl. I br. 58/1999), članak 12., članak 65., članak 67., članak 68. stavak 1. točka 4.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U DE: Primjenjuju se zahtjevi nediskriminacije u pogledu pravnog oblika.

Mjere:

 

DE: Steuerberatungsgesetz (Zakon o poreznom savjetovanju, 4. studenoga 1975. (BGBl. I, str. 2735.), kako je zadnje izmijenjen člankom 50. Zakona od 10. kolovoza 2021. (BGBl. I, str. 2436): čl. 3., 34., 40. st. 1., 49., 50.a.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U FR: Obvezan je poslovni nastan ili boravište. Usluge se smiju pružati preko bilo kojeg oblika društva, osim „société en nom collectif” (SNC) i „société en commandite simple” (SCS). Posebni uvjeti primjenjuju se na „société d’exercice libéral” (SEL), „association de gestion et comptabilité” (AGC) i „société pluri-professionnelle d’exercice” (SPE).

Mjere:

 

FR: Uredba 45-2138 od 19. rujna 1945.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U HU: Za pružanje usluga poreznog savjetovanja obvezno je boravište u EGP-u.

 

U IT: Obvezno je boravište.

Mjere:

 

HU: Zakon 150 iz 2017. o oporezivanju; Uredba Vlade 2018/263 o registraciji i osposobljavanju za djelatnosti poreznog savjetovanja.

 

IT: Zakonodavni dekret 139/2005; i Zakon 248/2006.

(f)

Arhitektonske usluge i usluge urbanističkog planiranja, inženjerske usluge te usluge integriranog inženjerstva (CPC 8671, 8672, 8673, 8674)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U FR: U Francuskoj arhitekt može pružati arhitektonske usluge samo u okviru jednog od sljedećih pravnih oblika (na nediskriminirajućoj osnovi): „société anonyme” (SA), „société à responsabilité limitée” (SARL) (sociétés anonymes, à responsabilité limitée), „entreprise unipersonnelle à responsabilité limitée” (EURL), " société civile professionnelle" (SCP) (en commandite par actions), „société coopérative et participative” (SCOP), „société d'exercice libéral à responsabilité limitée” (SELARL), „société d'exercice libéral à forme anonyme” (SELAFA), „société d'exercice libéral par actions simplifiée” (SELAS) ili „société par actions simplifiée” (SAS) odnosno kao fizička osoba ili partner u društvu za arhitektonske usluge (CPC 8671).

Mjere:

 

FR: Loi 90-1258 relative à l'exercice sous forme de société des professions libérales; Décret 95-129 du 2 février 1995 relatif à l'exercice en commun de la profession d'architecte sous forme de société en participation;

 

Décret 92-619 du 6 juillet 1992 relatif à l'exercice en commun de la profession d'architecte sous forme de société d'exercice libéral à responsabilité limitée SELARL, société d'exercice libéral à forme anonyme SELAFA, société d'exercice libéral en commandite par actions SELCA; i Loi 77-2 du 3 janvier 1977.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Za konzultante koji ocjenjuju usklađenost investicijskih projekata ili nadziru izgradnju zahtijeva se poslovni nastan u Bugarskoj u skladu s bugarskim trgovačkim zakonom ili upis u trgovački registar države članice EU-a ili EGP-a.

Mjere:

 

BG: Članak 167. stavak 1. Zakona o prostornom planiranju.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

 

U HR: Planove ili projekte stranih arhitekata, inženjera ili arhitekata urbanista mora potvrditi ovlaštena osoba u Hrvatskoj s obzirom na njihovu usklađenost s hrvatskim zakonodavstvom (CPC 8671, 8672, 8673, 8674).

Mjere:

 

HR: Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 118/18, 110/19); Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 39/19).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY: Za pružanje arhitektonskih usluga, usluga urbanističkog planiranja, inženjerskih usluga te usluga integriranog inženjerstva (CPC 8671, 8672, 8673, 8674) obvezni su državljanstvo i boravište.

Mjere:

 

CY: Zakon 41/1962, kako je izmijenjen; Zakon 224/1990, kako je izmijenjen; i Zakon 29(i)2001, kako je izmijenjen.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Obvezno je boravište u EGP-u.

 

U HU: Za pružanje sljedećih usluga obvezno je boravište u EGP-u ako ih pruža fizička osoba koja je prisutna na državnom području Mađarske: arhitektonske usluge, inženjerske usluge (primjenjuje se samo na diplomirane vježbenike), usluge integriranog inženjerstva te usluge krajobrazne arhitekture (CPC 8671, 8672, 8673, 8674).

 

U IT: Boravište, poslovni domicil ili poslovna adresa u Italiji obvezni su za upis u strukovni registar, što je potrebno za pružanje arhitektonskih i inženjerskih usluga (CPC 8671, 8672, 8673, 8674).

 

U SK: Boravište u EGP-u obvezno je za registraciju u strukovnoj komori, što je potrebno za pružanje arhitektonskih i inženjerskih usluga (CPC 8671, 8672, 8673, 8674).

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 360/1992 zb. o djelatnosti ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera i tehničara koji rade u području gradnje.

 

HU: Zakon LVIII. iz 1996. o strukovnim komorama arhitekata i inženjera.

 

IT: Kraljevski dekret 2537/1925 o uređenju arhitektonskih i inženjerskih djelatnosti; Zakon 1395/1923; i

Dekret predsjednika Republike (D.P.R.) 328/2001.

 

SK: Zakon 138/1992 o arhitektima i inženjerima, članci 3., 15., 15.a, 17.a i 18.a.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

 

U BE: Pružanje arhitektonskih usluga obuhvaća i nadzor nad izvođenjem radova (CPC 8671, 8674). Strani arhitekti koji su ovlašteni u svojim zemljama domaćinima i koji žele povremeno obavljati svoju djelatnost u Belgiji moraju dobiti prethodno odobrenje Vijeća Udruženja u geografskom području u kojem namjeravaju pružati usluge.

Mjere:

 

BE: Zakon od 20. veljače 1939. o zaštiti naziva arhitektonske djelatnosti; i

Zakon od 26. lipnja 1963., u skladu s kojim je izrađen Pravilnik Udruženja arhitekata od 16. prosinca 1983. o etičkim standardima koje je utvrdilo Nacionalno vijeće Udruženja arhitekata (odobreno člankom 1. Kraljevskog zakona od 18. travnja 1985., M.B., 8. svibnja 1985.).

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge (zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda)

Sektor – podsektor:

Profesionalne usluge – medicinske (uključujući psihologe) i stomatološke usluge; primalje; medicinski tehničari; fizioterapeuti i pomoćno medicinsko osoblje; veterinarske usluge; maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda; te ostale usluge koje pružaju ljekarnici

Industrijska klasifikacija:

CPC 9312, 93191, 932, 63211

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)

Medicinske usluge, stomatološke usluge te usluge primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja (CPC 852, 9312, 93191)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U IT: Za pružanje usluga psihologa zahtijeva se državljanstvo države članice Unije. Stranim stručnjacima može se dopustiti obavljanje djelatnosti na temelju reciprociteta (dio CPC-a 9312).

Mjere:

 

IT: Zakon 56/1989 o psihološkoj djelatnosti.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY: Za pružanje medicinskih usluga (uključujući psihologe), stomatoloških usluga te usluga primalja, medicinskih sestara, fizioterapije i paramedicinskih usluga obvezni su ciparsko državljanstvo i boravište.

Mjere:

 

CY: Zakon o registraciji liječnika (poglavlje 250.), kako je izmijenjen;

 

Zakon o registraciji stomatologa (poglavlje 249.), kako je izmijenjen;

 

Zakon 75(I)/2013, kako je izmijenjen – podolozi;

 

Zakon 33(I)/2008, kako je izmijenjen – medicinska fizika;

 

Zakon 34(I)/2006, kako je izmijenjen – radni terapeuti;

 

Zakon 9(I)/1996, kako je izmijenjen – zubni tehničari;

 

Zakon 68(I)/1995, kako je izmijenjen – psiholozi;

 

Zakon 16(I)/1992, kako je izmijenjen – optičari;

 

Zakon 23(I)/2011, kako je izmijenjen – radiolozi / radioterapeuti;

 

Zakon 31(I)/1996, kako je izmijenjen – dijetetičari / nutricionisti;

 

Zakon 140/1989, kako je izmijenjen – fizioterapeuti; i

 

Zakon 214/1988, kako je izmijenjen – medicinske sestre.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

 

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Na registraciju djelatnosti mogu se uvesti geografska ograničenja koja se jednako primjenjuju na državljane i osobe koje nisu državljani.

Liječnici (uključujući psihologe, psihoterapeute i stomatologe) moraju se registrirati u regionalnim udruženjima liječnika ili stomatologa u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja (kassenärztliche ili kassenzahnärztliche Vereinigungen) ako žele liječiti pacijente osigurane na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja. Ta registracija može podlijegati količinskim ograničenjima na temelju regionalne raspodjele liječnika. To se ograničenje ne primjenjuje na stomatologe. Registracija je nužna samo za liječnike koji sudjeluju u sustavu javnog zdravstva. Mogu postojati nediskriminirajuća ograničenja u pogledu pravnog oblika poslovnog nastana potrebnog za pružanje tih usluga (čl. 95 SGB V).

Za usluge primalja pristup je ograničen samo na fizičke osobe. Za medicinske i stomatološke usluge pristup je moguć za fizičke osobe, ovlaštene centre za zdravstvenu skrb i ovlaštena tijela. Mogu se primjenjivati uvjeti u pogledu poslovnog nastana.

Kad je riječ telemedicini, broj pružatelja usluga informacijske i komunikacijske tehnologije može se ograničiti kako bi se zajamčila interoperabilnost, kompatibilnost i potrebne sigurnosne norme. To se primjenjuje na nediskriminirajućoj osnovi (CPC 9312, 93191).

Mjere:

 

DE: Bundesärzteordnung (BÄO; Savezni zakon o liječnicima);

 

Gesetz über die Ausübung der Zahnheilkunde (ZHG);

 

Gesetz über den Beruf der Psychotherapeutin und des Psychotherapeuten (PsychThG; Zakon o pružanju usluga psihoterapije);

 

Gesetz über die berufsmäßige Ausübung der Heilkunde ohne Bestallung (Heilpraktikergesetz);

 

Gesetz über das Studium und den Beruf von Hebammen (HebG); i

 

Bundes-Apothekerordnung.

 

Na regionalnoj razini može postojati dodatno zakonodavstvo o primaljama.

 

Gesetz über die Pflegeberufe (PflBG);

 

Sozialgesetzbuch Fünftes Buch (SGB V; Socijalni zakonik, svezak peti) – Obvezno zdravstveno osiguranje.

Regionalna razina:

 

Heilberufekammergesetz des Landes Baden-Württemberg;

 

Gesetz über die Berufsausübung, die Berufsvertretungen und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker sowie der Psychologischen Psychotherapeuten und dervKinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (Heilberufe-Kammergesetz – HKaG) in Bayern;

 

Berliner Heilberufekammergesetz (BlnHKG);

 

Hamburgisches Kammergesetz für die Heilberufe (HmbKGH); Gesetz über die Berufsgerichtsbarkeit der Heilberufe; Hamburgisches Gesetz über die Ausübung des Berufs der Hebamme und des Entbindungspflegers (Hamburgisches Hebammengesetz);

 

Heilberufsgesetz Brandenburg (HeilBerG);

 

Bremisches Gesetz über die Berufsvertretung, die Berufsausübung, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Psychotherapeuten, Tierärzte und Apotheker (Heilberufsgesetz - HeilBerG);

 

Heilberufsgesetz Mecklenburg-Vorpommern (Heilberufsgesetz M-V – HeilBerG);

 

Heilberufsgesetz (HeilBG NRW);

 

Heilberufsgesetz (HeilBG Rheinland-Pfalz);

 

Gesetz über die öffentliche Berufsvertretung, die Berufspflichten, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte/ Ärztinnen, Zahnärzte/ Zahnärztinnen, psychologischen Psychotherapeuten/ Psychotherapeutinnen und Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten/psychotherapeutinnen, Tierärzte/Tierärztinnen und Apotheker/Apothekerinnen im Saarland (Saarländisches Heilberufekammergesetz – SHKG);

 

Gesetz über Berufsausübung, Berufsvertretungen und Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker sowie der Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder und Jugendlichenpsychotherapeuten im Freistaat Sachsen (Sächsisches Heilberufekammergesetz – SächsHKaG)and Thüringer Heilberufegesetz.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

 

U FR: Ulagateljima iz Unije raspoložive su i druge vrste pravnog oblika, a strani ulagatelji imaju pristup samo pravnim oblicima „société civile professionnelle” (SCP) i „société d’exercice liberal” (SEL). Za medicinske i stomatološke usluge te usluge primalja obvezno je francusko državljanstvo. Međutim, pristup stranaca moguć je u okviru godišnje utvrđenih kvota. Medicinske i stomatološke usluge te usluge primalja i medicinskih sestara mogu se pružati isključivo u obliku SEL à forme anonyme, à responsabilité limitée par actions simplifiée ili en commandite par actions, société coopérative (samo za neovisne stručnjake opće prakse i specijalizirane stručnjake) ili société interprofessionnelle de soins ambulatoires (SISA) za multidisciplinarni zdravstveni centar (MSP).

Mjere:

 

FR: Loi 90-1258 relative à l'exercice sous forme de société des professions libérales, Loi n°2011-940 du 10 août 2011 modifiant certaines dipositions de la loi n°2009-879 dite HPST, Loi n°47-1775 portant statut de la coopération; i Code de la santé publique.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

 

U AT: Mogu se primjenjivati posebni nediskriminirajući zahtjevi u odnosu na pravni oblik (CPC 9312, dio CPC-a 9319). Suradnja liječnika za potrebe ambulantne zdravstvene skrbi, takozvane grupne liječničke prakse, može se osnovati samo u pravnom obliku Offene Gesellschaft (OG) ili Gesellschaft mit beschränkter Haftung (GmbH). Samo liječnici mogu biti članovi takve grupne liječničke prakse. Moraju imati pravo obavljanja neovisne medicinske djelatnosti, biti registrirani u austrijskoj Liječničkoj komori te se aktivno baviti medicinom u toj liječničkoj praksi. Druge osobe ne smiju biti članovi grupne liječničke prakse i ne smiju primiti dio njezina prihoda ili dobiti (dio CPC-a 9312).

Mjere:

 

AT: Zakon o zdravstvenoj djelatnosti, BGBl. I br. 169/1998, čl. 52.a–52.c;

 

Savezni zakon o visokokvalificiranim zdravstvenim radnicima, BGBl. br. 460/1992; i Savezni zakon o medicinskim maserima niže i više razine, BGBl. br. 169/2002.

(b)

Veterinarske usluge (CPC 932)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U AT: Samo državljani države članice EGP-a mogu pružati veterinarske usluge. Uvjet u pogledu državljanstva ne primjenjuje se na osobe koje nisu državljani države članice EGP-a ako konkretna država ima sklopljen sporazum s Unijom kojim je predviđen nacionalni tretman u pogledu ulaganja i prekogranične trgovine veterinarskim uslugama.

U ES: Za obavljanje djelatnosti obvezno je članstvo u profesionalnom udruženju te državljanstvo države članice Unije. Od te se obveze može odustati na temelju bilateralnog sporazuma o određenoj djelatnosti. Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe.

U FR: Za pružanje veterinarskih usluga obvezno je državljanstvo države članice EGP-a, no od te se obveze može odustati podložno načelu reciprociteta. Mogući pravni oblici društva za pružanje veterinarskih usluga ograničeni su na „société civile professionnelle” (SCP) i „société d'exercice liberal” (SEL).

Drugi pravni oblici društva predviđeni francuskim domaćim pravom ili pravom druge države članice EGP-a i čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi u državi članici EU-a ili EGP-a mogu biti ovlašteni, pod određenim uvjetima.

Mjere:

 

AT: Tierärztegesetz (Zakon o veterinarstvu), BGBl. br. 16/1975, čl. 3 (2) (3).

 

ES: Real Decreto 126/2013, de 22 de febrero, por el que se aprueban los Estatutos Generales de la Organización Colegial Veterinaria Española; članci 62. i 64.

 

FR: Code rural et de la pêche maritime (Zakonik o poljoprivredi i morskom ribarstvu).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

 

U CY: Za pružanje veterinarskih usluga obvezni su državljanstvo i boravište.

 

U EL: Za pružanje veterinarskih usluga obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske.

 

U HR: Samo pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom u državi članici za potrebe obavljanja veterinarske djelatnosti smiju pružati prekogranične veterinarske usluge u Republici Hrvatskoj. Samo državljani države članice Unije smiju osnovati veterinarsku praksu u Republici Hrvatskoj.

 

U HU: Za članstvo u mađarskoj Veterinarskoj komori, koje je potrebno za pružanje veterinarskih usluga, obvezno je državljanstvo države članice EGP-a. Odobrenje poslovnog nastana podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: uvjeti na tržištu rada u sektoru.

Mjere:

 

CY: Zakon 169/1990, kako je izmijenjen.

 

EL: Predsjednička odluka 38/2010, Ministarska odluka 165261/IA/2010 (Službeni list 2157/B).

 

HR: (NN 83/13, 148/13, 115/18), članak 3. točka 67., članci 105. i 121.

 

HU: Zakon CXXVII. iz 2012. o Mađarskoj veterinarskoj komori i o uvjetima pružanja veterinarskih usluga.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U CZ: Za pružanje veterinarskih usluga obvezna je fizička prisutnost na državnom području.

 

U IT i PT: Za pružanje veterinarskih usluga obvezno je boravište.

 

U PL: Za pružanje veterinarskih usluga obvezna je fizička prisutnost na državnom području. Da bi mogle obavljati djelatnost veterinarskog kirurga na državnom području Poljske, osobe koje nemaju državljanstvo države članice Unije moraju položiti ispit na poljskom jeziku koji organizira poljska Komora veterinarskih kirurga.

 

U SI: Samo pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom u državi članici za potrebe obavljanja veterinarske djelatnosti mogu pružati prekogranične veterinarske usluge u Republici Sloveniji.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

 

U SK: Za pristup strukovnoj komori, koji je nužan za pružanje veterinarskih usluga, obvezno je boravište u EGP-u. Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe.

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 166/1999, Zb. (Zakon o veterinarstvu), članci 58.–63., 39.; i

 

Zakon br. 381/1991, Zb. (o Komori veterinarskih kirurga Češke Republike), stavak 4.

 

IT: Zakonodavni dekret C.P.S. 233/1946, članci7.– 9.; i

 

Dekret predsjednika Republike 221/1950, stavak 7.

 

PL: Zakon od 21. prosinca 1990. o djelatnosti veterinarskih kirurga i komori veterinarskih kirurga.

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 368/91 (Statut Udruženja veterinara) izmijenjena Zakonom 125/2015, 3. rujna

 

SI: Pravilnik o priznavanju poklicnih kvalifikacij veterinarjev (Pravilnik o priznavanju stručnih klasifikacija veterinara, Službeni list Republike Slovenije br. 71/2008, 7/2011, 59/2014 i 21/2016; Zakon o uslugama na unutarnjem tržištu Službeni list Republike Slovenije br. 21/2010).

 

SK: Zakon 442/2004 o privatnim veterinarima i komori veterinara, članak 2.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

 

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe. Usluge telemedicine mogu se pružati samo u kontekstu primarnog liječenja koje uključuje prethodnu fizičku prisutnost veterinara.

 

U DK i NL: Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe.

 

U IE: Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe ili partnerstva.

 

U LV: Pružanje veterinarskih usluga ograničeno je na fizičke osobe.

Mjere:

 

DE: Bundes-Tierärzteordnung (BTÄO; Savezni zakonik o veterinarstvu).

Regionalna razina:

 

Zakoni o vijećima medicinskih djelatnika u saveznim pokrajinama (Heilberufs- und Kammergesetze der Länder) i (na temelju njih)

 

Baden-Württemberg, Gesetz über das Berufsrecht und die Kammern der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte Apotheker, Psychologischen Psychotherapeuten sowie der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (Heilberufe-Kammergesetz – HBKG);

 

Bayern, Gesetz über die Berufsausübung, die Berufsvertretungen und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker sowie der Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (Heilberufe-Kammergesetz – HKaG);

 

Berlin, Berliner Heilberufekammergesetz (BlnHKG);

 

Brandenburg, Heilberufsgesetz (HeilBerG);

 

Bremen, Gesetz über die Berufsvertretung, die Berufsausübung, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Psychotherapeuten, Tierärzte und Apotheker (Heilberufsgesetz – HeilBerG);

 

Hamburg, Hamburgisches Kammergesetz für die Heilberufe (HmbKGH);

 

Hessen, Gesetz über die Berufsvertretungen, die Berufsausübung, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker, Psychologischen Psychotherapeuten und Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (Heilberufsgesetz);

 

Mecklenburg-Vorpommern, Heilberufsgesetz (HeilBerG);

 

Niedersachsen, Kammergesetz für die Heilberufe (HKG);

 

Nordrhein-Westfalen, Heilberufsgesetz NRW (HeilBerg);

 

Rheinland-Pfalz, Heilberufsgesetz (HeilBG);

 

Saarland, Gesetz Nr. 1405 über die öffentliche Berufsvertretung, die Berufspflichten, die Weiterbildung und die Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte/Ärztinnen, Zahnärzte/Zahnärztinnen,Tierärzte/Tierärztinnen und Apotheker/Apothekerinnen im Saarland (Saarländisches Heilberufekammergesetz – SHKG);

 

Sachsen, Gesetz über Berufsausübung, Berufsvertretungen und Berufsgerichtsbarkeit der Ärzte, Zahnärzte, Tierärzte, Apotheker sowie der Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten im Freistaat Sachsen (Sächsisches Heilberufekammergesetz – SächsHKaG);

 

Sachsen-Anhalt, Gesetz über die Kammern für Heilberufe Sachsen-Anhalt (KGHB-LSA);

 

Schleswig-Holstein, Gesetz über die Kammern und die Berufsgerichtsbarkeit für die Heilberufe (Heilberufekammergesetz – HBKG);

 

Thüringen, Thüringer Heilberufegesetz (ThürHeilBG); i

 

Berufsordnungen der Kammern (Kodeksi profesionalnog ponašanja vijećâ veterinara).

 

DK: Lovbekendtgørelse nr. 40 af lov om dyrlæger af 15. januar 2020 (Konsolidirani zakon br. 40 od 15. siječnja 2020. o veterinarskim kirurzima).

 

IE: Zakon o veterinarskoj praksi iz 2005.

 

LV: Zakon o veterinarskoj medicini.

 

NL: Wet op de uitoefening van de diergeneeskunde 1990 (WUD).

(c)

Maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti (CPC 63211)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

U AT: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti može se obavljati samo preko ljekarne. Za upravljanje poslovanjem ljekarne obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije. Zakupoprimci i osobe nadležne za upravljanje ljekarnom moraju imati državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

Mjere:

AT: Apothekengesetz (Zakon o ljekarništvu), RGBl. br. 5/1907, kako je izmijenjen, članci 3., 4., 12.; Arzneimittelgesetz (Zakon o medicinskim proizvodima), BGBl. br. 185/1983 kako je izmijenjen, §§ 57, 59, 59a; and Medizinproduktegesetz (Zakon o medicinskim proizvodima), BGBl. br. 657/1996 kako je izmijenjen, članak 99.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U DE: Ljekarnu smiju voditi samo fizičke osobe (farmaceuti). Državljani drugih zemalja ili osobe koje nisu položile stručni ispit za ljekarnika u Njemačkoj mogu steći samo dozvolu za preuzimanjem ljekarne koja je već postojala prethodne tri godine. Ukupan broj ljekarna po osobi ograničen je na jednu ljekarnu i najviše tri podružnice ljekarna.

U FR: Za upravljanje ljekarnom obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske.

Strani farmaceuti mogu dobiti odobrenje za osnivanje ljekarne u okviru utvrđenih godišnjih kvota. Za otvaranje ljekarne mora se ishoditi odobrenje. Poslovna prisutnost, uključujući prodaju lijekova javnosti na daljinu preko usluga informacijskog društva, mora imati jedan od pravnih oblika koji su dopušteni na temelju nacionalnog prava na nediskriminirajućoj osnovi: „société d’exercice libéral” (SEL) anonyme, par actions simplifiée, à responsabilité limitée unipersonnelle ili pluripersonnelle, en commandite par actions, société en noms collectifs (SNC) ili société à responsabilité limitée (SARL) unipersonnelle ili pluripersonnelle.

Mjere:

 

DE: Gesetz über das Apothekenwesen (ApoG; njemački Zakon o ljekarništvu); Bundes-Apothekerordnung;

 

Gesetz über den Verkehr mit Arzneimitteln (AMG);

 

Gesetz über Medizinprodukte (MPG);

Verordnung zur Regelung der Abgabe von Medizinprodukten (MPAV).

 

FR: Code de la santé publique (Zakonik o javnom zdravstvu); i

 

Loi 90-1258 du 31 décembre 1990 relative à l'exercice sous forme de société des professions libérales i Loi 2015-990 du 6 août 2015.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

 

U EL: Za upravljanje ljekarnom obvezno je državljanstvo države članice Unije.

 

U HU: Za upravljanje ljekarnom obvezno je državljanstvo države članice EGP-a.

 

U LV: Kako bi počeo samostalno obavljati ljekarničku djelatnost, farmaceut ili pomoćni farmaceut koji je strani državljanin, a školovan je u državi koja nije država članica Unije ili EGP-a, mora najmanje godinu dana raditi u ljekarni u državi članici EPG-a pod nadzorom farmaceuta.

Mjere:

 

EL: Zakon 5607/1932, kako je izmijenjen zakonima 1963/1991 i 3918/2011. Predsjednički dekret 64/2018 (Službeni list 124/izdanje A/11-7-2018).

 

HU: Zakon XCVIII. iz 2006. o općim odredbama o pouzdanoj i gospodarski isplativoj opskrbi lijekovima i medicinskim pomagalima te o distribuciji lijekova.

 

LV: Zakon o ljekarništvu, članak 38.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U BG: Upravitelji ljekarni moraju biti kvalificirani farmaceuti i mogu upravljati samo jednom ljekarnom u kojoj i sami rade. Postoji kvota (najviše četiri) za broj ljekarni koje jedna osoba može posjedovati u Republici Bugarskoj.

U DK: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti dopušteno je samo fizičkim osobama koje su dobile dozvolu za bavljenje djelatnošću farmaceuta od Danskog nadležnog tijela za zdravlje i lijekove.

U ES, HR, HU i PT: Odobrenje poslovnog nastana podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanovništvo i gustoća na određenom području.

U IE: Zabranjeno je naručivanje farmaceutskih proizvoda poštom, osim lijekova koji se ne izdaju na recept.

U MT: Izdavanje dozvola za otvaranje ljekarni uz posebna ograničenja. Jedna osoba ne može imati više od jedne dozvole na svoje ime u bilo kojem gradu ili selu (članak 5. stavak 1. Pravilnika o dozvoli za ljekarnu (LN279/07)), osim ako nema drugih zahtjeva za taj grad ili selo (članak 5. stavak 2. Pravilnika o dozvoli za ljekarnu (LN279/07)).

U PT: U trgovačkim društvima u kojima je kapital podijeljen na dionice one moraju glasiti na ime. Nitko ne smije istovremeno izravno ili neizravno biti vlasnik, upravitelj ili rukovoditelj više od četiriju ljekarni.

U SI: Mreža ljekarni u Sloveniji obuhvaća javne farmaceutske ustanove u vlasništvu općina i privatne ljekarne koje imaju koncesiju, u kojima većinski vlasnik mora biti farmaceut po zanimanju. Zabranjeno je naručivanje poštom farmaceutskih proizvoda koji se izdaju na recept. Za naručivanje poštom lijekova koji se ne izdaju na recept potrebna je posebna državna dozvola.

Mjere:

 

BG: Zakon o lijekovima u humanoj medicini, članci 222., 224., 228.

 

DK: Apotekerloven (danski Zakon o ljekarnama) LBK br. 1040, 3.9.2014.

 

ES: Ley 16/1997, de 25 de abril, de regulación de servicios de las oficinas de farmacia (Zakon 16/1997 od 25. travnja o uslugama koje se pružaju u ljekarnama), članak 2. i članak 3. stavak 1.; i

Real Decreto Legislativo 1/2015, de 24 de julio por el que se aprueba el Texto refundido de la Ley de garantías y uso racional de los medicamentos y productos sanitarios (Ley 29/2006).

HR: Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19).

HU: Zakon XCVIII. iz 2006. o općim odredbama o pouzdanoj i gospodarski isplativoj opskrbi lijekovima i medicinskim pomagalima te o distribuciji lijekova.

IE: Zakoni o irskoj agenciji za lijekove iz 1995. i 2006. (br. 29 iz 1995. i br. 3 iz 2006.); Uredba o lijekovima (recept i kontrola opskrbe) iz 2003., kako je izmijenjena (S.I. 540 iz 2003.); Pravilnik o lijekovima (kontrola stavljanja u promet) iz 2007., kako je izmijenjen (S.I. 540 iz 2007.); Zakon o ljekarništvu iz 2007. (br. 20 iz 2007.); Uredba o maloprodajnim farmaceutskim poduzećima iz 2008., kako je izmijenjena, (S.I. br. 488 iz 2008.).

MT: Pravilnik o dozvoli za ljekarnu (LN279/07) izdan na temelju Zakona o lijekovima (Cap. 458).

PT: Uredba sa zakonskom snagom 307/2007, članci 9., 14. i 15. izmijenjena Zakonom 26/2011 od 16. lipnja, izmijenjenim:

Odlukom TC 612/2011, 24/01/2012,

Uredbom sa zakonskom snagom 171/2012, 1. kolovoza,

Zakonom 16/2013, 8. veljače,

Uredbom sa zakonskom snagom 128/2013, 5. rujna,

Uredbom sa zakonskom snagom 109/2014, 10. srpnja,

Zakonom 51/2014, 25. kolovoza,

Uredbom sa zakonskom snagom 75/2016, 8. studenoga; i Pravilnikom 1430/2007 opozvanim Odlukom 352/2012, 30. listopada.

SI: Zakon o farmaceutskim uslugama (Službeni list Republike Slovenije br. 85/2016, 77/2017, 73/2019); i Zakon o lijekovima (Službeni list Republike Slovenije br. 17/2014, 66/2019).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U IT: Djelatnost mogu obavljati samo fizičke osobe koje su upisane u registar te pravne osobe u obliku partnerstava u kojima svaki partner mora biti registrirani farmaceut. Za upis u strukovni registar farmaceuta obvezno je državljanstvo države članice ili boravište te se djelatnost mora obavljati u Italiji. Strani državljani koji imaju potrebne kvalifikacije mogu se upisati ako su državljani zemlje s kojom Italija ima poseban sporazum na temelju kojeg mogu obavljati djelatnost uz uvjet reciprociteta (Zakonodavni dekret CPS 233/1946, članci od 7. do 9. i dekret predsjednika Republike 221/1950 članci 3. i 7.). Novim ili praznim ljekarnama odobrenje se izdaje na temelju javnog nadmetanja. U javnom nadmetanju mogu sudjelovati samo državljani države članice koji su upisani u Registar farmaceuta (albo).

Odobrenje poslovnog nastana podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanovništvo i gustoća na određenom području.

Mjere:

 

IT: Zakon 362/1991, članci 1., 4., 7. i 9.;

 

Zakonodavni dekret CPS 233/1946, članci od 7. do 9.; i

Dekret predsjednika Republike (D.P.R. 221/1950, članci 3. i 7.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U CY: Za pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostalih usluga koje pružaju farmaceuti obvezno je državljanstvo (CPC 63211).

Mjere:

 

CY: Zakon o farmaceutskim proizvodima i otrovima (poglavlje 254.), kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U BG: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti može se obavljati samo preko ljekarne. Zabranjeno je naručivanje farmaceutskih proizvoda poštom, osim lijekova koji se ne izdaju na recept.

U EE: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti može se obavljati samo preko ljekarne. Zabranjena je narudžba lijekova poštom te isporuka lijekova naručenih putem interneta poštom ili kurirskom službom. Odobrenje poslovnog nastana podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: gustoća na određenom području.

U EL: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti dopušteno je samo fizičkim osobama koje su ovlašteni farmaceuti i društvima koja su osnovali ovlašteni farmaceuti.

U ES: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti dopušteno je samo fizičkim osobama koje su licencirani farmaceuti. Svaki farmaceut može dobiti samo jednu dozvolu.

U LU: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih proizvoda javnosti dopušteno je samo fizičkim osobama.

U NL: Na naručivanje lijekova poštom primjenjuju se zahtjevi.

U PL: Djelatnost mogu obavljati samo fizičke osobe koje su upisane u registar te pravne osobe u obliku partnerstava u kojima svaki partner mora biti registrirani farmaceut.

Mjere:

 

BG: Law on Medicinal Products in Human Medicine (Zakon o lijekovima u humanoj medicini, članci 219., 222., 228., 234. stavak 5.).

 

EE: Ravimiseadus (Zakon o lijekovima), RT I 2005, 2, 4; članak 29. stavak 2. i članak 41. stavak 3.; i Tervishoiuteenuse korraldamise seadus (Zakon o organizaciji zdravstvenih usluga, RT I 2001, 50, 284).

 

EL: Zakon 5607/1932, kako je izmijenjen zakonima 1963/1991 i 3918/2011.

 

ES: Ley 16/1997, de 25 de abril, de regulación de servicios de las oficinas de farmacia (Zakon 16/1997 od 25. travnja o uslugama koje se pružaju u ljekarnama), članak 2. i članak 3. stavak 1.; i

 

Real Decreto Legislativo 1/2015, de 24 de julio por el que se aprueba el Texto refundido de la Ley de garantías y uso racional de los medicamentos y productos sanitarios (Ley 29/2006).

 

LU: Loi du 4 juillet 1973 concernant le régime de la pharmacie (annexe a043);

 

Règlement grand-ducal du 27 mai 1997 relatif à l'octroi des concessions de pharmacie (anne a041); i

 

Règlement grand-ducal du 11 février 2002 modifiant le règlement grand-ducal du 27 mai 1997 relatif à l'octroi des concessions de pharmacie (annex a017).

 

NL: Geneesmiddelenwet, članak 67.

 

PL: Članak 99. Stavak 4. Akta od 6. rujna 2001. – Zakon o ljekarništvu, Službeni list iz 2021.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U BG: Za ljekarnike je obvezno trajno boravište.

Mjere:

 

BG: Zakon o lijekovima u humanoj medicini, članci 146., 161., 195., 222. i 228.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

 

U DE, SK: Za stjecanje dozvole za farmaceuta ili za otvaranje ljekarne radi maloprodaje farmaceutskih proizvoda i određenih medicinskih proizvoda javnosti potrebno je boravište.

Mjere:

 

DE: Gesetz über das Apothekenwesen (ApoG; njemački Zakon o ljekarništvu);

 

Gesetz über den Verkehr mit Arzneimitteln (AMG);

 

Gesetz über Medizinprodukte (MPG); i

Verordnung zur Regelung der Abgabe von Medizinprodukten (MPAV).

 

SK: Zakon 362/2011 o farmaceutskim proizvodima i medicinskim uređajima, članak 6.; i

 

Zakon 578/2004 o pružateljima zdravstvene zaštite, medicinskom osoblju i profesionalnoj organizaciji u zdravstvu.

Rezerva br. 4 – Usluge istraživanja i razvoja

Sektor – podsektor:

Usluge istraživanja i razvoja

Industrijska klasifikacija:

CPC 851, 853

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

EU: Za usluge istraživanja i razvoja financirane iz javnih izvora za koje sredstva osigurava Unija na razini Unije isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima država članica i pravnim osobama iz Unije koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavni ured u Uniji (CPC 851, 853).

Za usluge istraživanja i razvoja financirane iz javnih izvora za koje sredstva osigurava država članica isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima dotične države članice i pravnim osobama iz dotične države članice koje imaju sjedište u toj državi članici (CPC 851, 853).

Mjere:

EU: Svi trenutačni i svi budući okvirni programi Unije za istraživanje i inovacije, uključujući pravila za sudjelovanje u programu Obzor 2020. i propise koji se odnose na zajedničke tehnološke inicijative i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), te postojeći i budući nacionalni, regionalni ili lokalni programi za istraživanje.

Rezerva br. 5 – Usluge poslovanja nekretninama

Sektor – podsektor:

Usluge povezane s nekretninama

Industrijska klasifikacija:

CPC 821, 822

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U CY: Za pružanje usluga poslovanja nekretninama obvezni su državljanstvo i boravište.

Mjere:

CY: Zakon o posrednicima u prometu nekretninama 71(1)/2010, kako je izmijenjen.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U CZ: Da bi mogle dobiti dozvolu potrebnu za pružanje usluga poslovanja nekretninama, za fizičke osobe obvezno je boravište, a za pravne osobe obvezan je poslovni nastan u Češkoj.

U HR: Za pružanje usluga poslovanja nekretninama obvezna je poslovna prisutnost u EGP-u.

U PT: Za fizičke osobe obvezno je boravište u državi članici EGP-a. Za pravne osobe obvezno je osnivanje društva u državi članici EGP-a.

Mjere:

CZ: Zakon o trgovinskim dozvolama.

HR: Zakon o posredovanju u prometu nekretninama (NN 107/07 i 144/12), članak 2.

PT: Uredba sa zakonskom snagom 211/2004 (članci 3. i 25.), kako je izmijenjena i ponovno objavljena Uredbom sa zakonskom snagom 69/2011.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U DK: Ako usluge poslovanja nekretninama pruža fizička osoba koja je prisutna na državnom području Danske, samo ovlašteni posrednici u prometu nekretninama koji su fizičke osobe upisane u registar posrednika u prometu nekretninama koji vodi Dansko tijelo za poslovanje smiju upotrebljavati naziv „posrednik u prometu nekretninama”. Zakonom je propisano da podnositelj zahtjeva mora imati boravište u Danskoj ili u Uniji, EGP-u ili Švicarskoj konfederaciji.

Zakon o prodaji nekretnina primjenjuje se samo kad se usluge poslovanja nekretninama pružaju klijentima. Zakon o prodaji nekretnina ne primjenjuje se na zakup nekretnina (CPC 822).

Mjere:

DK: Lov om formidling af fast ejendom m.v. lov. br. 526 od 28.5.2014. (Zakon o prodaji nekretnina).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U SI: Ako Novi Zeland slovenskim državljanima i poduzećima dopusti pružanje usluga posrednika u prometu nekretninama, i Slovenija će novozelandskim državljanima i poduzećima dopustiti pružanje usluga posrednika u prometu nekretninama pod istim uvjetima, uz ispunjenje sljedećih zahtjeva: pravo na pružanje usluga posrednika u prometu nekretninama u Novom Zelandu, podnošenje relevantne dokumentacije o nekažnjavanju i upis u registar posrednika u prometu nekretninama pri nadležnom ministarstvu u Sloveniji.

Mjere:

SI: Zakon o agencijama za promet nekretninama.

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge

Sektor – podsektor:

Poslovne usluge – usluge najma ili davanja u zakup bez rukovatelja; usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja; usluge tehničkog ispitivanja i analize; srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja; usluge povezane s poljoprivredom; sigurnosne usluge; usluge posredovanja u zapošljavanju; usluge pismenog i usmenog prevođenja i ostale poslovne usluge

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 37, dio CPC-a 612, dio 621, dio 625, 831, dio 85990, 86602, 8675, 8676, 87201, 87202, 87203, 87204, 87205, 87206, 87209, 87901, 87902, 87909, 88, dio 893

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)

Usluge najma ili zakupa bez rukovatelja (CPC 83103, CPC 831)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U SE: Za plovidbu pod švedskom zastavom mora se predočiti dokaz o prevladavajućem švedskom utjecaju na poslovanje u slučaju stranih vlasničkih udjela u brodu. Prevladavajući švedski utjecaj na poslovanje znači da se vođenje poslovanja broda obavlja u Švedskoj i da je više od polovine udjela u brodu u švedskom vlasništvu ili vlasništvu osoba iz druge zemlje EGP-a. Drugim stranim brodovima mogu se pod određenim uvjetima odobriti izuzeće od ovog pravila ako su ih unajmile ili iznajmile švedske pravne osobe na temelju ugovora o zakupu broda bez posade (CPC 83103).

Mjere:

SE: Sjölagen (Zakon o pomorstvu) (1994:1009), poglavlje 1., članak 1.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U SE: Iznajmljivači ili davatelji u zakup (leasing) automobila i određenih terenskih vozila (terrängmotorfordon) bez vozača, koji se iznajmljuju ili daju u zakup tijekom razdoblja kraćeg od jedne godine, obvezni su imenovati osobu koja je odgovorna za osiguravanje, među ostalim, toga da se poslovanje odvija u skladu s važećim pravilima i propisima te da se poštuju pravila o sigurnosti prometa na cestama. Odgovorna osoba mora imati boravište u EGP-u (CPC 831).

Mjere:

SE: Lag (1998: 492) om biluthyrning (Zakon o najmu i zakupu automobila).

(b)

Usluge najma ili zakupa i ostale poslovne usluge povezane sa zračnim prometom

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

EU: Za najam ili zakup zrakoplova bez posade (dry lease) na zrakoplove koje upotrebljavaju zračni prijevoznici iz Unije primjenjuju se mjerodavni zahtjevi za registraciju zrakoplova. Na ugovor o zakupu zrakoplova bez posade u kojem je jedna od stranaka zračni prijevoznik iz Unije primjenjuju se zahtjevi iz prava Unije ili nacionalnog prava u području sigurnosti zračnog prijevoza, primjerice zahtjev za prethodno odobrenje i drugi uvjeti koji se primjenjuju na upotrebu registriranih zrakoplova iz trećih zemalja. Da bi se zrakoplov registrirao, može biti obvezno da bude u vlasništvu fizičkih osoba koje ispunjuju posebne uvjete u pogledu državljanstva ili u vlasništvu poduzeća koja ispunjuju posebne uvjete u pogledu vlasništva kapitala i kontrole (CPC 83104).

Kad je riječ o uslugama računalnog sustava rezervacija (dalje u tekstu „CRS”), ako pružatelji usluga CRS-a koji posluju izvan Unije zračnim prijevoznicima iz Unije ne dodijele jednak (odnosno, nediskriminirajući) pristup kao onaj koji zračnim prijevoznicima iz treće zemlje dodjeljuju pružatelji usluga CRS-a iz Unije u Uniji ili ako zračni prijevoznici izvan Unije pružateljima usluga CRS-a iz Unije ne dodijele jednak pristup kao onaj koji zračni prijevoznici u Uniji dodjeljuju pružateljima usluga CRS-a iz treće zemlje, mogu se poduzeti mjere kako bi pružatelji usluga CRS-a koji posluju u Uniji osigurali jednak diskriminatorni pristup zračnim prijevoznicima izvan Unije odnosno kako bi zračni prijevoznici iz Unije osigurali jednak pristup pružateljima usluga CRS-a izvan Unije.

Mjere:

EU: Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (8); i Uredba (EZ) br. 80/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman

U BE: Privatni (civilni) zrakoplovi koji pripadaju fizičkim osobama koje nisu državljani države članice Unije ili EGP-a mogu se registrirati samo ako te osobe imaju domicil ili boravište u Belgiji neprekidno najmanje godinu dana. Privatni (civilni) zrakoplovi koji pripadaju stranim pravnim subjektima u skladu s pravom države članice Unije ili EGP-a mogu se registrirati samo ako ti subjekti u Belgiji imaju sjedište poslovanja, zastupništvo ili ured neprekidno najmanje godinu dana (CPC 83104).

Mjere:

BE: Arrêté Royal du 15 mars 1954 réglementant la navigation aérienne.

(c)

Usluge povezane sa savjetovanjem u upravljanju – usluge arbitraže i mirenja (CPC 86602)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BG: Za usluge posredovanja obvezno je stalno ili dugotrajno boravište u Republici Bugarskoj za državljane zemalja koje nisu država članica Unije ili EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

U HU: Za pružanje usluga posredovanja (kao što je mirenje) obvezna je prijava za upis u registar upućena ministru nadležnom za pravosuđe.

Mjere:

BG: Akt o posredovanju, članak 8.

HU: Zakon LV. iz 2002. o posredovanju.

(d)

Usluge tehničkog ispitivanja i analize (CPC 8676)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U CY: Za pružanje usluga kemičara i biologa obvezno je državljanstvo države članice.

U FR: Obavljanje djelatnosti biologa ograničeno je na fizičke osobe i obvezno je državljanstvo države članice EGP-a.

Mjere:

CY: Zakon o registraciji kemičara iz 1988. (Zakon 157/1988), kako je izmijenjen.

FR: Code de la Santé Publique (Zakonik o javnom zdravstvu).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, lokalna prisutnost:

U BG: Za pružanje usluge tehničkog ispitivanja i analize obvezni su poslovni nastan u Bugarskoj u skladu s bugarskim Zakonom o trgovačkim društvima i upis u trgovački registar.

Za periodičnu provjeru dokaza tehničkog stanja vozila u cestovnom prijevozu osoba bi trebala biti registrirana u skladu s bugarskim Zakonom o trgovačkim društvima ili Zakonom o neprofitnim pravnim osobama, ili bi trebala biti registrirana u drugoj državi članici EGP-a.

Ispitivanje i analizu sastava i čistoće zraka i vode može provoditi samo Ministarstvo okoliša i voda Bugarske ili njegove agencije.

Mjere:

BG: Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode;

Zakon o mjeriteljstvu;

Zakon o čistom zraku;

članak 148. stavak 2. Zakona o cestovnom prometu;

Zakon o vodama; i

Pravilnik N-32 o periodičnoj provjeri dokaza tehničkog stanja vozila u cestovnom prijevozu.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

U IT: Za biologe, kemijske analitičare, agronome i periti agrari obvezno je boravište i upis u strukovni registar. Državljani treće zemlje smiju se upisati uz uvjet reciprociteta.

Mjere:

IT: Biolozi, kemijski analitičari: Zakon 396/1967 o djelatnosti biologa; i Kraljevski dekret 842/1928 o djelatnosti kemijskih analitičara.

(e)

Srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja (CPC 8675)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

U IT: Boravište ili poslovni domicil u Italiji obvezan je za upis u registar geologa, što je potrebno za obavljanje djelatnosti geodeta ili geologa u svrhu pružanja usluga povezanih s istraživanjem rudnika te upravljanjem njima itd. Zahtijeva se državljanstvo države članice, ali stranci se mogu upisati pod uvjetom reciprociteta.

Mjere:

IT: Geolozi: Zakon 112/1963, članci 2. i 5.; Dekret predsjednika Republike 1403/1965, članak 1.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BG: Za pružanje usluga geodezije, kartografije i katastarske izmjere fizičke osobe moraju imati državljanstvo i boravište u državi članici EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji. Za pravne osobe obvezan je upis u trgovački registar prema zakonodavstvu države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

Mjere:

BG: Članci 16. i 17. Zakona o katastru i registru imovine; i članak 24. stavak 1. Zakona o geodeziji i kartografiji.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

U CY: Za pružanje relevantnih usluga obvezno je državljanstvo.

Mjere:

CY: Zakon 224/1990, kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U FR: Za ispitivanje pristup je moguć samo preko „société d'exercice liberal” (SEL) (anonyme, à responsabilité limitée ou en commandite par actions), „société civile professionnelle” (SCP), „société anonyme” (SA) i „société à responsabilité limitée” (SARL) (sociétés anonymes, à responsabilité limitée). Za usluge istraživanja i ispitivanja obvezan je poslovni nastan. Od tog se zahtjeva može odustati za znanstvene istraživače, na temelju odluke ministra nadležnog za znanstvena istraživanja, u dogovoru s ministrom nadležnim za vanjske poslove.

Mjere:

FR: Zakon 46-942 od 7. svibnja 1946. i Dekret br. 71-360 od 6. svibnja 1971.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U HR: Osnovne geološke, geodetske i rudarske konzultantske usluge te povezane konzultantske usluge u području okoliša na državnom području Hrvatske smiju se pružati samo zajedno s domaćim pravnim osobama ili preko njih.

Mjere:

HR: Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN br. 57/10), članci 32.–35.

(f)

Usluge povezane poljoprivredom (dio CPC-a 88)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

U IT: Za biologe, kemijske analitičare, agronome i periti agrari obvezno je boravište i upis u strukovni registar. Državljani treće zemlje smiju se upisati uz uvjet reciprociteta.

Mjere:

IT: Biolozi, kemijski analitičari: Zakon 396/1967 o djelatnosti biologa; i Kraljevski dekret 842/1928 o djelatnosti kemijskih analitičara.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, tretman najpovlaštenije nacije:

U PT: Obavljanje djelatnosti biologa, kemijskog analitičara i agronoma ograničeno je na fizičke osobe. Za državljane trećih zemalja primjenjuje se režim reciprociteta (a ne zahtjev u pogledu državljanstva) u slučaju inženjera i tehničkih inženjera. Za biologe ne postoji zahtjev u pogledu državljanstva ni zahtjev u pogledu reciprociteta.

Mjere:

PT: Uredba sa zakonskom snagom 119/92, izmijenjena Zakonom 123/2015, 2. rujna (Ordem dos Engenheiros);

Zakon 47/2011 izmijenjen Zakonom 157/2015, 17. rujna (Ordem dos Engenheiros Técnicos); i

Uredba sa zakonskom snagom 183/98, izmijenjena Zakonom 159/2015, 18. rujna (Ordem dos Biólogos).

(g)

Sigurnosne usluge (CPC 87302, 87303, 87304, 87305, 87309)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U IT: Za pribavljanje potrebnog odobrenja za pružanje zaštitarskih usluga i prijevoz vrijedne imovine obvezni su državljanstvo države članice Unije i boravište.

U PT: Strani državljani ne smiju pružati prekogranične sigurnosne usluge.

Za specijalizirano osoblje obvezno je državljanstvo.

Mjere:

IT: Zakon o javnoj sigurnosti (TULPS) 773/1931, članci od 133. do 141.; Kraljevski dekret 635/1940, članak 257.

PT: Zakon 34/2013 izmijenjen Zakonom 46/2019, 16. svibnja; i Pravilnik 273/2013, izmijenjen Odlukom 106/2015, 13. travnja.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U DK: Boravište je obvezno za fizičke osobe koje podnose zahtjev za odobrenje za pružanje sigurnosnih usluga. Boravište je obvezno i za rukovoditelje i većinu članova upravnog odbora pravnog subjekta koji podnosi zahtjev za dozvolu za obavljanje sigurnosnih usluga. Međutim, boravište za rukovoditelje i članove upravnog odbora nije obvezno ako tako nije navedeno u međunarodnim sporazumima ili nalozima koje je izdao Ministar pravosuđa.

Mjere:

DK: Lovbekendtgørelse 2016-01-11 nr. 112 om vagtvirksomhed.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U EE: Za zaštitare je obvezno boravište.

Mjere:

EE: Turvaseadus (Zakon o sigurnosti) čl. 21, čl. 22.

(h)

Usluge posredovanja u zapošljavanju (CPC 87201, 87202, 87203, 87204, 87205, 87206, 87209)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman (primjenjuje se na regionalnu razinu vlasti):

U BE: U svim regijama u Belgiji trgovačko društvo s glavnim uredom izvan EGP-a mora dokazati da pruža usluge posredovanja u zapošljavanju u svojoj zemlji podrijetla. U Valonskoj regiji usluge posredovanja u zapošljavanju mora pružati posebna vrsta pravnog subjekta (régulièrement constituée sous la forme d'une personne morale ayant une forme commerciale, soit au sens du droit belge, soit en vertu du droit d'un Etat membre ou régie par celui-ci, quelle que soit sa forme juridique). Trgovačko društvo s glavnim uredom izvan EGP-a mora dokazati da ispunjava uvjete utvrđene u dekretu (na primjer, u pogledu vrste pravnog subjekta). U njemačkoj zajednici trgovačko društvo s glavnim uredom izvan EGP-a mora ispunjavati kriterije za prihvat utvrđene u navedenom dekretu (CPC 87202).

Mjere:

BE: Flamanska regija: Članak 8. stavak 3., Besluit van de Vlaamse Regering van 10 december 2010 tot uitvoering van het decreet betreffende de private arbeidsbemiddeling.

Valonska regija: Décret du 3 avril 2009 relatif à l'enregistrement ou à l'agrément des agences de placement (Dekret od 3. travnja 2009. o registraciji agencija za posredovanje u zapošljavanju), članak 7.; Arrêté du Gouvernement wallon du 10 décembre 2009 portant exécution du décret du 3 avril 2009 relatif à l'enregistrement ou à l'agrément des agences de placement (Odluka Vlade Valonije od 10. prosinca 2009. o provedbi Dekreta od 3. travnja 2009. o registraciji agencija za posredovanje u zapošljavanju), članak 4.

Njemačka zajednica: Dekret über die Zulassung der Leiharbeitsvermittler und die Überwachung der privaten Arbeitsvermittler / Décret du 11 mai 2009 relatif à l'agrément des agences de travail intérimaire et à la surveillance des agences de placement privées, članak 6.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U DE: Za dobivanje dozvole za rad agencije za privremeno zapošljavanje obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili poslovna prisutnost u Uniji, u skladu s člankom 3. stavcima od 3. do 5. Zakona o privremenom radu (Arbeitnehmerüberlassungsgesetz). Savezno ministarstvo rada i socijalnih poslova može izdati uredbu o posredovanju u zapošljavanju i zapošljavanju osoba koje nemaju boravište u EGP-u za određene djelatnosti, npr. za profesije u sektoru zdravstva i skrbi. Licencija ili njezino produljenje odbija se ako društva, dijelovi društava ili dodatna društva koja se ne nalaze u EGP-u namjeravaju sklopiti privremeni ugovor o radu na temelju članka 3. stavka 2. Zakona o privremenom radu (Arbeitnehmerüberlassungsgesetz).

U ES: Prije početka rada agencije za posredovanje u zapošljavanju moraju dostaviti ovjerenu izjavu kojom potvrđuju da ispunjavaju zahtjeve iz važećeg zakonodavstva (CPC 87201, 87202).

Mjere:

DE: Gesetz zur Regelung der Arbeitnehmerüberlassung (AÜG);

Sozialgesetzbuch Drittes Buch (SGB III; Socijalni zakonik, svezak treći) – Promicanje zapošljavanja; i

Verordnung über die Beschäftigung von Ausländerinnen und Ausländern (BeschV; Pravilnik o zapošljavanju stranaca).

ES: Real Decreto-ley 8/2014, de 4 de julio, de aprobación de medidas urgentes para el crecimiento, la competitividad y la eficiencia (tramitado como Ley 18/2014, de 15 de octubre).

(i)

Usluge prevođenja i tumačenja (CPC 87905)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U BG: Za obavljanje službenih usluga prevođenja strane fizičke osobe moraju imati dozvolu za dugotrajno, produženo ili stalno boravište u Republici Bugarskoj.

Mjere:

BG: Uredba o legalizaciji, ovjeri i prijevodu dokumenata; i

Odluka ministra vanjskih poslova o uspostavi privremenog sustava certificiranja na temelju članka 21. stavka 2. točke (a) prethodno navedene uredbe.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U HU: Službene prijevode, službene ovjere prijevoda i ovjerene preslike službenih dokumenata na stranim jezicima smije izrađivati samo Mađarski ured za prijevode i ovjere (OFFI).

U PL: Samo fizičke osobe mogu biti sudski tumači.

Mjere:

HU: Uredba Vijeća ministara br. 24/1986 o službenom pismenom i usmenom prevođenju.

PL: Zakon od 25. studenoga 2004. o djelatnosti pismenih ili usmenih sudskih tumača (Službeni list iz 2019., točka 1326.).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U FI: Ovlašteni prevoditelji moraju imati boravište u EGP-u.

Mjere:

FI: Laki auktorisoiduista kääntäjistä (Zakon o ovlaštenim prevoditeljima) (1231/2007), odjeljak 2(1).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

U CY: Za službene i ovjerene prijevode sudskih tumača potrebna je registracija i upis u Registar sudskih tumača nakon odobrenja Vijeća za upis sudskih tumača. Primjenjuju se zahtjevi o državljanstvu i boravištu.

U HR: Ovlašteni prevoditelji moraju imati državljanstvo države članice EGP-a.

Mjere:

CY: Zakon o upisu i regulaciji usluga sudskih tumača iz 2019. (45(I)/2019), kako je izmijenjen.

HR: Pravilnik o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008), članak 2.

(j)

Ostale poslovne usluge (dio CPC-a 612, dio 621, dio 625, 87901, 87902, 88493, dio 893, dio 85990, 87909, ISIC 37)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U SE: Zalagaonice moraju biti osnovane kao društva s ograničenim odgovornošću ili podružnice (dio CPC-a 87909).

Mjere:

SE: Zakon o zalagaonicama (1995:1000).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U CZ: Samo ovlašteno društvo za ambalažu može pružati usluge povezane s povratom i oporabom ambalaže, a takvo društvo mora biti pravna osoba osnovana kao dioničko društvo (CPC 88493, ISIC 37).

Mjere:

CZ: Zakon 477/2001 zb. (Zakon o ambalaži) stavak 16.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U NL: Za pružanje usluga žigosanja obvezna je poslovna prisutnost u Nizozemskoj. Isključivo pravo na žigosanje predmeta od plemenitih kovina trenutačno imaju dva nizozemska državna monopola (dio CPC-a 893).

Mjere:

NL: Waarborgwet iz 1986.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U PT: Za pružanje usluga agencija za naplatu i usluga kreditnog izvješćivanja obvezno je državljanstvo države članice (CPC 87901, 87902).

Mjere:

PT: Zakon 49/2004.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U CZ: Za pružanje usluga dražbi obvezna je dozvola. Za dobivanje dozvole (za pružanje usluga dobrovoljnih javnih dražbi) društvo mora biti osnovano u Češkoj, a fizička osoba mora imati dozvolu boravka, pri čemu društvo ili fizička osoba moraju biti registrirani u Komercijalnom registru Češke (dio CPC-a 612, dio 621, dio 625, dio 85990).

Mjere:

CZ: Zakon br. 455/1991 zb.;

Zakon o dozvolama za obavljanje djelatnosti; i

Zakon br. 26/2000 zb., o javnim dražbama.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U SE: Gospodarski plan stambene zadruge moraju potvrditi najmanje dvije osobe. Tijela u EGP-u moraju javno odobriti te osobe (CPC 87909).

Mjere:

SE: Zakon o stambenim zadrugama (1991:614).

Rezerva br. 7 – Komunikacijske usluge

Sektor – podsektor:

Komunikacijske usluge – poštanske i kurirske usluge

Industrijska klasifikacija:

Dio CPC-a 71235, dio 73210, dio 751

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

EU: Organizacija razmještaja poštanskih sandučića na javnim prometnicama, izdavanje poštanskih marki i usluge preporučene dostave koje se upotrebljavaju tijekom upravnih ili sudskih postupaka mogu se ograničiti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Mogu se uvesti sustavi dozvola za usluge za koje postoji obveza opće univerzalne usluge. Te dozvole mogu podlijegati posebnoj obvezi univerzalne usluge ili financijskom doprinosu kompenzacijskom fondu.

Mjere:

EU: Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

Rezerva br. 8 – Građevinske usluge

Sektor – podsektor:

Graditeljstvo i povezane inženjerske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 51

Predmetne obveze:

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (ako nije drukčije određeno)

Opis:

U CY: Zahtjev u pogledu državljanstva.

Mjera:

Zakon o registraciji i kontroli izvođača građevinskih i tehničkih radova iz 2001. (29 (I) / 2001.-2013.), članci 15. i 52.

Rezerva br. 9 – Usluge distribucije

Sektor – podsektor:

Usluge distribucije – općenito, distribucija duhanskih proizvoda

Industrijska klasifikacija:

CPC 3546, dio CPC-a 621, 6222, 631, dio 632

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (ako nije drukčije određeno)

Opis:

(a)

Usluge distribucije (CPC 3546, 631, 632 osim 63211, 63297, 62276, dio 621)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U PT: Za postavljanje određenih maloprodajnih objekata i trgovačkih centara primjenjuje se poseban sustav odobrenja. To se odnosi na trgovačke centre koji imaju bruto površinu za zakup od 8 000 m2 ili više te na maloprodajne objekte koji imaju prodajnu površinu od 2 000 m2 ako se nalaze izvan trgovačkih centara. Glavni kriteriji: doprinos raznovrsnosti komercijalnih ponuda; procjena usluga koje se pružaju kupcima; kvaliteta zapošljavanja i društveno odgovorno poslovanje; integracija u urbanističko okruženje; i doprinos ekološkoj učinkovitosti (CPC 631, 632 osim 63211, 63297).

Mjere:

PT: Uredba sa zakonskom snagom br. 10/2015, 16. siječnja.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U CY: Za usluge distribucije koje pružaju farmaceutski zastupnici (CPC 62117) obvezno je državljanstvo.

Mjere:

CY: Zakon 74(I) 2002, kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U LT: Za distribuciju pirotehničkih sredstava obvezna je dozvola. Dozvola se može izdati samo pravnim osobama iz Unije (CPC 3546).

Mjere:

LT: Zakon o nadzoru prometa pirotehničkim sredstvima za civilnu upotrebu (23. ožujka 2004. br. IX-2074).

(b)

Distribucija duhana (dio CPC-a 6222, 62228, dio 6310, 63108)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U ES: Državni monopol na maloprodaju duhana. Za poslovni nastan obvezno je državljanstvo države članice. Samo fizičke osobe mogu raditi kao prodavači duhana. Prodavač duhana smije imati samo jednu dozvolu (CPC 63108).

U FR: Državni monopol na veleprodaju i maloprodaju duhana. Za prodavače duhana (buraliste) (dio CPC-a 6222, dio 6310) obvezno je državljanstvo.

Mjere:

ES: Zakon 14/2013 od 27. rujna 2014.

FR: Code général des impôts (Opći porezni zakonik).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U AT: Samo fizičke osobe mogu zatražiti odobrenje za rad u svojstvu prodavača duhana.

Prednost se daje državljanima država članica EGP-a (CPC 63108).

Mjere:

AT: Zakon o monopolu u sektoru duhanskih proizvoda iz 1996., članci 5. i 27.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U IT: Za distribuciju i prodaju duhana obvezna je dozvola. Dozvole se izdaju u okviru javnih postupaka. Izdavanje dozvola podliježe ispitivanju gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanovništvo i geografska gustoća na postojećim prodajnim mjestima (dio CPC-a 6222, dio 6310).

Mjere:

 

IT: Zakonodavni dekret 184/2003;

 

Zakon 165/1962,

 

Zakon 3/2003,

 

Zakon 1293/1957,

 

Zakon 907/1942, i

Dekret predsjednika Republike (D.P.R.) 1074/1958.

Rezerva br. 10 – Usluge obrazovanja

Sektor – podsektor:

Usluge obrazovanja (privatno financirane)

Industrijska klasifikacija:

CPC 921, 922, 923, 924

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovine uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU/nacionalna (ako nije drukčije određeno)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U CY: Za vlasnike i većinske dioničare u privatno financiranoj školi obvezno je državljanstvo države članice. Novozelandski državljani mogu dobiti odobrenje ministra obrazovanja u skladu sa specificiranim oblikom i uvjetima.

Mjere:

CY: Zakon o privatnim školama iz 2019. (br. 147(I)/2019), kako je izmijenjen; Zakon o visokim učilištima iz 1996. (br. 67(I)/1996), kako je izmijenjen; Zakon o privatnim sveučilištima (osnivanje, upravljanje i nadzor) iz 2005. (br. 109(I)/2005), kako je izmijenjen; i Zakon o osiguranju kvalitete i akreditaciji u visokom obrazovanju te osnivanju i djelovanju Agencije za srodna pitanja iz 2015. (br. 136/2015), kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Privatno financirano osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje mogu pružati samo ovlaštene pravne osobe u skladu s bugarskim zakonodavstvom ili zakonodavstvom države članice. Vrtići i škole u stranom vlasništvu mogu se osnovati ili preoblikovati na zahtjev stranih pravnih subjekata u skladu s međunarodnim sporazumima i konvencijama. Strane ustanove visokog obrazovanja ne mogu osnovati društva kćeri na državnom području Bugarske. Strana visoka učilišta u Bugarskoj mogu otvoriti fakultete, odsjeke, institute i visoke škole samo u skladu s ustrojem bugarskih ustanova visokog obrazovanja i u suradnji s njima (CPC 921, 922).

Mjere:

 

BG: Zakon o predškolskom i školskom obrazovanju; i

 

Zakon o visokom obrazovanju, stavak 4. dodatnih odredaba.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U SI: Samo slovenske osobe mogu osnovati osnovne škole financirane iz privatnih izvora. Pružatelj usluge mora osnovati registrirano sjedište ili podružnicu u Sloveniji (CPC 921).

Mjere:

SI: Zakon o organizaciji i financiranju obrazovanja (Službeni list Republike Slovenije, br. 12/1996), kako je izmijenjen, članak 40.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U CZ i SK: Za podnošenje zahtjeva za državno odobrenje za rad privatno financirane visokoškolske ustanove obvezan je poslovni nastan u državi članici. Ova se rezerva ne primjenjuje na usluge u području tehničkog i strukovnog obrazovanja nakon srednjoškolskog (CPC 923 umjesto CPC 92310).

Mjere:

 

CZ: Zakon br. 111/1998, zb. (Zakon o visokom obrazovanju), članak 39.; i

 

Zakon br. 561/2004, zb., o predškolskom, osnovnoškolskom, srednjoškolskom, visokom stručnom i drugom obrazovanju (Zakon o obrazovanju).

 

SK: Zakon br. 131/2002 o sveučilištima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama: Pristup tržištu:

U ES i IT: Za otvaranje privatno financiranog sveučilišta koje izdaje priznate diplome ili akademske stupnjeve obvezno je odobrenje. Primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: stanovništvo i gustoća postojećih objekata.

U ES: Postupak uključuje pribavljanje mišljenja Parlamenta.

U IT: Temelji se na trogodišnjem programu i samo pravne osobe iz Italije mogu imati odobrenje za izdavanje diploma koje se priznaju na razini države (CPC 923).

Mjere:

 

ES: Ley Orgánica 6/2001, de 21 de Diciembre, de Universidades (Zakon 6 / 2001 od 21. prosinca o sveučilištima), članak 4.

 

IT: Kraljevski dekret 1592/1933 (Zakon o srednjoškolskom obrazovanju);

 

Zakon 243/1991 (Povremeni javni doprinosi privatnim sveučilištima);

 

Rezolucija 20/2003 CNVSU-a (Comitato nazionale per la valutazione del sistema universitario); i

 

Dekret predsjednika Republike 25/1998.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U EL: Za vlasnike i većinu članova upravnog odbora u osnovnim i srednjim školama financiranima iz privatnih izvora te za nastavnike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama financiranima iz privatnih izvora obvezno je državljanstvo države članice (CPC 921, 922). Sveučilišno obrazovanje pružaju isključivo ustanove koje su potpuno samostalne javnopravne osobe. Međutim, u skladu sa Zakonom 3696/2008 fizičke osobe s boravištem ili pravne osobe sa sjedištem u Uniji mogu osnovati privatna visoka učilišta koja dodjeljuju potvrde koje se ne priznaju kao jednakovrijedne akademskim ili stručnim nazivima te akademskim stupnjevima koje dodjeljuju sveučilišta (CPC 923).

Mjere:

 

EL: Zakoni 682/1977, 284/1968 i 2545/1940;

 

Predsjednička odluka 211/1994, kako je izmijenjena Predsjedničkom odlukom 394/1997;

 

Ustav Helenske Republike, članak 16. stavak 5.;

 

Zakon 3549/2007; i

 

Zakon 3696/2008 o osnivanju i radu kolegija i druge odredbe (Službeni list 177/izdanje A/25-8-2008).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U AT: Za pružanje obrazovnih usluga na sveučilištima financiranima iz privatnih izvora u području primijenjenih znanosti potrebno je odobrenje nadležnog tijela, austrijske agencije za osiguravanje kvalitete i akreditaciju. Ulagatelju koji želi pružati takve usluge osnovna djelatnost mora biti pružanje takvih usluga te on mora dostaviti procjenu potreba i ispitivanje tržišta kako bi se prihvatio predloženi studijski program. Nadležno ministarstvo može odbiti dati odobrenje ako odluka tijela za akreditaciju nije u skladu s nacionalnim interesima u području obrazovanja. Podnositelj zahtjeva za osnivanje privatnog sveučilišta mora dobiti odobrenje agencije AQ Austria. Nadležno ministarstvo može odbiti dati odobrenje ako odluka tijela za akreditaciju nije u skladu s nacionalnim interesima u području obrazovanja (CPC 923).

Mjere:

AT: Zakon o sveučilištu za primijenjene znanosti, BGBl. I br. 340/1993 kako je izmijenjen, čl. 2., 8.; Zakon o visokom obrazovanju, BGBl. I. br. 77/2020, čl. 2. i

Zakon o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju, BGBl. br. 74/2011 kako je izmijenjen, čl. 25., 3.;

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FR: Za poučavanje u obrazovnoj ustanovi financiranoj iz privatnih izvora obvezno je državljanstvo države članice (CPC 921, 922, 923). Međutim, državljani Novog Zelanda mogu dobiti odobrenje relevantnih nadležnih tijela za poučavanje u ustanovama osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja. Državljani Novog Zelanda mogu dobiti odobrenje relevantnih nadležnih tijela i za osnivanje i vođenje ustanova osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja ili upravljanje njima. To se odobrenje dodjeljuje na diskrecijskoj osnovi.

Mjere:

FR: Code de l'éducation (Zakonik o obrazovanju).

U pogledu ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U MT: Pružatelji usluga koji žele pružati usluge visokog obrazovanja ili obrazovanja odraslih financiranog iz privatnih izvora moraju pribaviti dozvolu Ministarstva obrazovanja i zapošljavanja. Odluka o izdavanju dozvole može biti diskrecijska (CPC 923, 924).

Mjere:

MT: Pravna obavijest 296 iz 2012.

Rezerva br. 11 – Usluge povezane s okolišem

Sektor – podsektor:

Usluge povezane s okolišem – prerada i recikliranje korištenih baterija i akumulatora, rabljenih automobila i otpada iz električne i elektroničke opreme; zaštita zraka i klime, usluge čišćenja ispušnih plinova

Industrijska klasifikacija:

Dio CPC-a 9402, 9404

Predmetne obveze:

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U SE: Samo subjekti koji su osnovani u Švedskoj ili imaju glavni ured u Švedskoj mogu dobiti odobrenje za pružanje usluga kontrole ispušnih plinova (CPC 9404).

U SK: Za pružanje usluga prerade i recikliranja rabljenih baterija i akumulatora, otpadnih ulja, rabljenih automobila i otpada iz električne i elektroničke opreme (dio CPC-a 9402) obvezno je osnovati društvo u državi članici EGP-a (zahtjev u pogledu boravišta).

Mjere:

SE: Zakon o vozilima (2002:574).

SK: Zakon 79/2015 o otpadu.

Rezerva br. 12 – Financijske usluge

Sektor – podsektor:

Financijske usluge – osiguranje i bankarstvo

Industrijska klasifikacija:

Nije primjenjivo

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

a)

Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U IT: Pristup zanimanju aktuara dozvoljen je samo putem fizičkih osoba. Dopušteno je poslovno udruživanje fizičkih osoba (osim u obliku trgovačkih društava). Za obavljanje zanimanja aktuara obvezno je državljanstvo države članice Unije, a stranim državljanima obavljanje djelatnosti može se odobriti na temelju reciprociteta.

Mjere:

IT: Članak 29. Zakonika o privatnom osiguranju (Zakonodavni dekret br. 209. od 7. rujna 2005.); i Zakon 194/1942, članak 4., Zakon 4/1999 o registru.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U BG: Mirovinsko osiguranje smije pružati samo dioničko društvo koje ima dozvolu za rad u skladu sa Zakonikom o socijalnom osiguranju i registrirano je u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima ili zakonodavstvom druge države članice (bez podružnica).

U BG, ES, PL i PT: Izravno širenje poslovne mreže nije dopušteno za posredovanje u osiguranju, koje je ograničeno na trgovačka društva osnovana u skladu s pravom države članice (obvezno je osnivanje društva u zemlji). Za PL postoji zahtjev u pogledu boravišta za posrednike u osiguranju.

Mjere:

 

BG: Zakonik o osiguranju, članci 12., 56.–63., 65., 66. i članak 80. stavak 4; i

 

Zakonik o socijalnom osiguranju članci 120.a–162., 209.–253., 260.–310.

 

ES: Reglamento de Ordenación, Supervisión y Solvencia de Entidades Aseguradoras y Reaseguradoras (RD 1060/2015, de 20 de noviembre de 2015), članak 36.

 

PL: Zakon o djelatnostima osiguranja i reosiguranja od 11. rujna 2015. (Službeni list iz 2020., točke. 895. i 1180.);

 

Zakon o distribuciji osiguranja od 15. prosinca 2017. (Službeni list 2019., oznaka 1881.);

 

Zakon o organizaciji i radu mirovinskih fondova od 28. kolovoza 1997. (Službeni list iz 2020., točka 105.); i

 

Zakon od 6. ožujka 2018. o pravilima primjenjivima na gospodarsku djelatnost stranih poduzetnika i drugih stranih osoba na državnom području Republike Poljske.

PT: Članak 7. Uredbe sa zakonskom snagom 94-B/98 ukinute Uredbom sa zakonskom snagom 2/2009, 5. siječnja; i poglavlje I., odjeljak VI. Uredbe sa zakonskom snagom 94-B/98, članak 34, točke 6. i 7. te članak 7. Uredbe sa zakonskom snagom 144/2006, koja je opozvana Zakonom 7/2019 od 16. siječnja. Članak 8. pravnog sustava kojim se uređuje djelatnost distribucije osiguranja i reosiguranja, odobren Zakonom 7/2019 od 16. siječnja.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

U AT: Uprava podružnice mora se sastojati od najmanje dvije fizičke osobe koje imaju boravište u Austriji.

U BG: Za članove upravljačkog i nadzornog tijela društava za (re)osiguranje i sve osobe ovlaštene za upravljanje društvom za (re)osiguranje ili njegovo zastupanje obvezno je boravište. Najmanje jedna osoba koja upravlja i zastupa društvo za mirovinsko osiguranje mora tečno govoriti bugarski jezik.

Mjere:

AT: Zakon o nadzoru osiguranja iz 2016., članak 14. stavak 1. br. 3., Savezni službeni list I br. 34/2015 (Versicherungsaufsichtsgesetz 2016, § 14 Abs. 1 Z 3, BGBl. I. br. 34/2015.).

BG: Zakonik o osiguranju, članak 12., članci 56.–63., članci 65. i 66. te članak 80. stavak 4. i

Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članci 120.a–162., 209.–253., 260.–310.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Prije osnivanja podružnice ili zastupništva za pružanje usluga osiguranja, strani osiguratelj ili reosiguratelj u svojoj zemlji podrijetla mora dobiti odobrenje za pružanje istih vrsta osiguranja koje želi pružati u Bugarskoj.

Prihodi fondova dodatnog dobrovoljnog mirovinskog osiguranja te slični prihodi izravno povezani s dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem koje pružaju osobe koje su registrirane u skladu sa zakonodavstvom druge države članice i koje mogu, u skladu s dotičnim zakonodavstvom, izvršavati aktivnosti povezane s dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem nisu oporezivi u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o porezu na dobit.

U ES: Prije osnivanja podružnice ili zastupništva za pružanje određenih vrsta osiguranja u Španjolskoj, strani osiguratelj mora imati odobrenje za pružanje istih vrsta osiguranja u zemlji podrijetla najmanje pet godina.

U PT: Da bi se osnovala podružnica ili zastupništvo, strana društva za osiguranje moraju imati odobrenje za obavljanje djelatnosti osiguranja ili reosiguranja u skladu s relevantnim nacionalnim pravom najmanje pet godina.

Mjere:

BG: Zakonik o osiguranju, članak 12., članci 56.–63., članci 65. i 66. te članak 80. stavak 4. i

Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članci 120.a–162., 209.–253., 260.–310.

ES: Reglamento de Ordenación, Supervisión y Solvencia de Entidades Aseguradoras y Reaseguradoras (RD 1060/2015, de 20 de noviembre de 2015), članak 36.

PT: Članak 7. Uredbe sa zakonskom snagom 94-B/98, poglavlje I., odjeljak VI. Uredbe sa zakonskom snagom 94-B/98, članak 34., točke 6. i 7. te članak 7. Uredbe sa zakonskom snagom 144/2006; članak 215. pravnog sustava kojim se uređuje osnivanje i obavljanje djelatnosti osiguranja i reosiguranja, odobren Zakonom 147/2005 od 9. rujna.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U AT: Kako bi dobili dozvolu za otvaranje podružnice, strani osiguratelji u svojoj matičnoj zemlji moraju imati pravni oblik koji odgovara dioničkom društvu ili udruženju uzajamnog osiguranja ili je usporediv s tim pravnim oblicima.

Mjere:

AT: Zakon o nadzoru osiguranja iz 2016., članak 14. stavak 1. br. 1., Savezni službeni list I br. 34/2015 (Versicherungsaufsichtsgesetz 2016, § 14 Abs. 1 Z 1, BGBl. I. br. 34/2015.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine financijskim uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EL: Društva za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem u trećim zemljama mogu poslovati u Grčkoj tako da osnuju društvo kći ili podružnicu. „Podružnica” pritom ne mora imati poseban pravni oblik, već znači trajnu prisutnost na državnom području države članice (Grčke) društva sa sjedištem izvan Unije koje je dobilo odobrenje za rad u toj državi članici (Grčka) i koje obavlja djelatnost osiguranja.

Mjere:

EL: Članak 130. Zakona 4364/ 2016 (Službeni list 13/ A/ 5.2.2016.)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U AT: Promidžbena djelatnost i posredovanje u ime društva kćeri koje nije osnovano u Uniji ili podružnice koja nije osnovana u Austriji (osim za reosiguranje i retrocesiju) zabranjeni su.

U DK: Pojedinci ili trgovačka društva (uključujući osiguravajuća društva) ne mogu u poslovne svrhe u Danskoj pomagati osobama s boravištem u Danskoj pri dobivanju neposrednog osiguranja za danske brodove ili imovinu u Danskoj osim osiguravajućih društava koja su ovlaštena na temelju danskih zakona ili od strane danskih nadležnih tijela.

U SE: Stranom osiguravatelju dopušteno je pružati usluge neposrednog osiguranja samo posredstvom pružatelja usluga osiguranja ovlaštenog u Švedskoj, pod uvjetom da strani osiguravatelj i švedsko osiguravajuće društvo pripadaju istoj skupini trgovačkih društava ili imaju sporazum o suradnji.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U DE, HU i LT: Da bi društva za osiguranje koja nisu osnovana u Uniji mogla pružati usluge izravnog osiguranja, moraju osnovati podružnicu i pribaviti odobrenje za nju.

U SE: Da bi mogli pružati usluge posredovanja u osiguranju, poduzetnici koji nisu osnovani u EGP-u obvezni su zasnovati poslovnu prisutnost (zahtjev u pogledu lokalne prisutnosti).

U SK: Osiguranje u zračnom i pomorskom prijevozu, koje pokriva zrakoplove ili plovila i odgovornost, mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Uniji ili podružnice osiguravajućih društava bez poslovnog nastana u Uniji koje su ovlaštene u Slovačkoj Republici.

Mjere

AT: Zakon o nadzoru osiguranja iz 2016., članak 13. stavci 1. i 2., Savezni službeni list br. 34/2015 (Versicherungsaufsichtsgesetz 2016, § 13 Abs. 1 und 2, BGBl. I. br. 34/2015.).

DE: Versicherungsaufsichtsgesetz (VAG) za sve usluge osiguranja; u vezi s LuftVZO-om (Luftverkehrs-Zulassungs-Ordnung) samo u području obveznog osiguranja od odgovornosti u zračnom prometu.

DK: Lov om finansiel virksomhed jf. lovbekendtgørelse 182 af 18. februar 2015.

HU: Zakon LX. iz 2003.

LT: Zakon o osiguranju, 18. rujna 2003. br. IX-1737, kako je zadnje izmijenjen 13. lipnja 2019. br. XIII-2232.

SE: Lag om försäkringsförmedling (Zakon o poslovanju stranih osiguratelja) (poglavlje 3. odjeljak 3., 2018:12192005:405); i Zakon o poslovanju stranih osiguravatelja u Švedskoj (poglavlje 4. odjeljci 1. i 10., 1998:293).

SK: Zakon 39/2015 o osiguranju.

(b)

Bankarske i druge financijske usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U BG: Za obavljanje djelatnosti kreditiranja sredstvima koja nisu prikupljena depozitima ili drugim povratnim sredstvima, stjecanjem udjela u kreditnoj ili drugoj financijskoj instituciji, financijskim leasingom, transakcijama jamstava, stjecanjem tražbina na zajmove i druge oblike financiranja (kao što su faktoring ili forfetiranje), nebankarske financijske institucije podložne su režimu registriranja pri Bugarskoj narodnoj banci. Glavno mjesto poslovanja financijske institucije mora biti na državnom području Bugarske.

U BG: Banke koje nisu iz EGP-a mogu obavljati bankarsku djelatnost u Bugarskoj ako su od Bugarske narodne banke dobile licenciju za obavljanje poslovnih djelatnosti u Republici Bugarskoj preko podružnice.

U IT: Da bi bilo ovlašteno upravljati sustavom za namiru vrijednosnih papira ili pružati usluge središnjeg depozitorija vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u Italiji, društvo mora biti osnovano u Italiji (bez podružnica).

Kad je riječ o kolektivnim investicijskim programima, osim subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (dalje u tekstu „UCITS”), usklađenih na temelju zakonodavstva Unije, povjerenik ili depozitar mora imati poslovni nastan u Italiji ili u drugoj državi članici i imati podružnicu u Italiji.

Poduzeća za upravljanje investicijskim fondovima koja nisu usklađena na temelju zakonodavstava Unije isto tako moraju biti osnovana u Italiji (bez podružnica).

Samo banke, osiguravajuća poduzeća, investicijska poduzeća i društva koja upravljaju UCITS-om usklađena na temelju zakonodavstva Unije s glavnim uredom u Uniji te UCITS-i osnovani u Italiji mogu obavljati djelatnost upravljanja sredstvima mirovinskih fondova.

U obavljanju djelatnosti prodaje od vrata do vrata posrednici moraju koristiti ovlaštenog financijskog trgovca s boravištem na državnom području države članice.

Predstavništva posrednika iz zemalja izvan Unije ne smiju obavljati djelatnosti usmjerene na pružanje investicijskih usluga, uključujući trgovanje za vlastiti račun i za račun klijenata, plasiranje i pokroviteljstvo financijskih instrumenata (obvezna je podružnica).

U PT: Usluge upravljanja mirovinskim fondovima mogu pružati samo specijalizirana trgovačka društva osnovana u Portugalu u tu svrhu te osiguravajuća društva osnovana u Portugalu i ovlaštena za obavljanje poslova životnog osiguranja ili subjekti ovlašteni za pružanje usluga upravljanja mirovinskim fondovima u drugim državama članicama. Izravne podružnice iz zemalja koje nisu članice Unije nisu dopuštene.

Mjere:

 

BG: Zakon o kreditnim institucijama, članak 2. stavak 5., članak 3.a i članak 17.

 

Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članci 121., 121.b, 121.f; i

 

Zakon o valutama, članak 3.

 

IT: Zakonodavni dekret 58/1998, članci 1., 19. i 28., članci 30.–33. te članci 38., 69. i 80.;

 

Zajednička uredba Talijanske središnje banke i Consoba od 22. veljače 1998., članci 3. i 41.;

 

Uredba Talijanske središnje banke od 25. siječnja 2005.;

glava V., poglavlje VII., odjeljak II., Uredba Consoba 16190 od 29. listopada 2007., članci od 17. do 21., od 78. do 81. te od 91. do 111.; i podložno:

Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

PT: Uredba sa zakonskom snagom 12/2006, kako je izmijenjena Uredbom sa zakonskom snagom 180/2007, Uredba sa zakonskom snagom 357-A/2007, Uredba 7/2007-R, kako je izmijenjena Uredbom 2/2008-R, Uredba 19/2008-R, Uredba 8/2009. Članak 3. pravnog sustava kojim se uređuje osnivanje i funkcioniranje mirovinskih fondova i njihovih upravljačkih subjekata, odobren Zakonom 27/2020 od 23. srpnja.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U HU: Podružnice društava za upravljanje investicijskim fondovima koja nisu iz EGP-a ne mogu upravljati europskim investicijskim fondovima niti pružati usluge upravljanja imovinom privatnim mirovinskim fondovima.

Mjere:

HU: Zakon CCXXXVII. iz 2013. o kreditnim institucijama i financijskim poduzećima; i Zakon CXX. iz 2001. o tržištu kapitala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U BG: Bankom zajedno upravljaju te je zajednički zastupaju najmanje dvije osobe. Osobe koje vode i predstavljaju banku moraju biti osobno prisutne na adresi njezine uprave. Pravne osobe ne mogu biti izabrane u upravu ili upravni odbor banke.

U SE: Osnivač štedionice mora biti fizička osoba.

Mjere:

BG: Zakon o kreditnim institucijama, članak 10.; Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članci 121., 121.b, 121.f; i članak 3., Zakon o valutama.

SE: Sparbankslagen (Zakon o štedionicama) (1987:619), poglavlje 2., članak 1.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

U HU: Upravni odbor kreditne institucije mora imati najmanje dva člana koji se priznaju kao rezidenti u skladu s deviznim propisima i koji su prethodno imali trajno boravište u Mađarskoj tijekom najmanje godine dana.

Mjere:

HU: Zakon CCXXXVII. iz 2013. o kreditnim institucijama i financijskim poduzećima; i

Zakon CXX. iz 2001. o tržištu kapitala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U RO: Operateri tržišta su pravne osobe osnovane kao dionička društva u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Alternativnim sustavima trgovanja (multilateralna trgovinska platforma (MTF) na temelju Direktive MiFID II.) može upravljati operator sustava osnovan u skladu s prethodno navedenim uvjetima ili investicijsko društvo koje je ovlastilo financijsko nadzorno tijelo (Autoritatea de Supraveghere Financiară, ASF).

U SI: Mirovinsko osiguranje može pružati uzajamni mirovinski fond (koji nije pravni subjekt i stoga njime upravlja društvo za osiguranje, banka ili mirovinsko društvo), mirovinsko društvo ili društvo za osiguranje. Osim toga, mirovinsko osiguranje mogu pružati i pružatelji mirovinskog osiguranja koji su osnovani u skladu s uredbama koje se primjenjuju u državi članici.

Mjere:

RO: Zakon br. 126. od 11. lipnja 2018. o financijskim instrumentima i Uredba br. 1/2017 o izmjeni i dopuni Uredbe br. 2/2006 o uređenim tržištima i alternativnim sustavima trgovanja, odobrena Odlukom NSC-a br. 15/2006 – ASF – Autoritatea de Supraveghere Financiară – Financijsko nadzorno tijelo.

SI: Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju (Službeni list br. 102/2015, kako je zadnje izmijenjen br. 28/19).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U HU: Društva koja nisu iz EGP-a mogu pružati financijske usluge ili sudjelovati u pomoćnim uslugama povezanima s financijskim uslugama isključivo preko mađarske podružnice.

Mjere:

HU: Zakon CCXXXVII. iz 2013. o kreditnim institucijama i financijskim poduzećima; i Zakon CXX. iz 2001. o tržištu kapitala.

Rezerva br. 13 – Zdravstvene i socijalne usluge

Sektor – podsektor:

Zdravstvene usluge i usluge socijalne skrbi

Industrijska klasifikacija:

CPC 931, 933

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja a

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Spasilačke usluge i „kvalificirane usluge hitne pomoći” organiziraju i uređuju savezne pokrajine (Länder). Većina saveznih pokrajina nadležnost u području spasilačkih usluga delegira općinama. Općine mogu dati prednost neprofitnim operatorima. To se jednako primjenjuje na strane i domaće pružatelje usluga (CPC 931, 933). Usluge hitne pomoći podliježu planiranju, dozvolama i akreditaciji. Kad je riječ telemedicini, broj pružatelja usluga IKT-a (informacijska i komunikacijska tehnologija) može se ograničiti kako bi se zajamčila interoperabilnost, kompatibilnost i potrebne sigurnosne norme. To se primjenjuje na nediskriminirajućoj osnovi.

U HR: Osnivanje nekih ustanova za socijalnu skrb financiranih iz privatnih izvora može podlijegati ograničenjima s obzirom na potrebe na određenim geografskim područjima (CPC 9311, 93192, 93193, 933).

U SI: državni monopol ograničen je za sljedeće usluge: opskrba krvlju i krvnim pripravcima, uklanjanje i očuvanje ljudskih organa za transplantaciju, usluge socijalne medicine, higijenske, epidemiološke i zdravstveno-ekološke usluge, patološko-anatomske usluge, i biomedicinski potpomognuta oplodnja (CPC 931).

Mjere:

DE: Bundesärzteordnung (BÄO; Savezni zakon o liječnicima):

 

Gesetz über die Ausübung der Zahnheilkunde (ZHG);

 

Gesetz über den Beruf der Psychotherapeutin und des Psychotherapeuten (PsychThG; Zakon o pružanju usluga psihoterapije);

 

Gesetz über die berufsmäßige Ausübung der Heilkunde ohne Bestallung (Heilpraktikergesetz);

 

Gesetz über das Studium und den Beruf der Hebammen (HebG);

 

Gesetz über den Beruf der Notfallsanitäterin und des Notfallsanitäters (NotSanG);

 

Gesetz über die Pflegeberufe (PflBG);

 

Gesetz über die Berufe in der Physiotherapie (MPhG);

 

Gesetz über den Beruf des Logopäden (LogopG);

 

Gesetz über den Beruf des Orthoptisten und der Orthoptistin (OrthoptG);

 

Gesetz über den Beruf der Podologin und des Podologen (PodG);

 

Gesetz über den Beruf der Diätassistentin und des Diätassistenten (DiätAssG);

 

Gesetz über den Beruf der Ergotherapeutin und des Ergotherapeuten (ErgThg); Bundesapothekerordnung (BapO);

 

Gesetz über den Beruf des pharmazeutisch-technischen Assistenten (PTAG);

 

Gesetz über technische Assistenten in der Medizin (MTAG);

 

Gesetz zur wirtschaftlichen Sicherung der Krankenhäuser und zur Regelung der Krankenhauspflegesätze (Krankenhausfinanzierungsgesetz – KHG);

 

Gewerbeordnung (njemački Zakon o trgovini i industriji);

 

Sozialgesetzbuch Fünftes Buch (SGB V; Socijalni zakonik, svezak peti) – Obvezno zdravstveno osiguranje;

 

Sozialgesetzbuch Sechstes Buch (SGB VI; Socijalni zakonik, svezak šesti) – Obvezno mirovinsko osiguranje;

 

Sozialgesetzbuch Siebtes Buch (SGB VII; Socijalni zakonik, svezak sedmi) – Obvezno osiguranje od nezgoda;

 

Sozialgesetzbuch Neuntes Buch (SGB IX; Socijalni zakonik, svezak deveti) – Rehabilitacija i uključenost osoba s invaliditetom;

 

Sozialgesetzbuch Elftes Buch (SGB XI; Socijalni zakonik, svezak jedanaesti) – osiguranje za dugotrajnu njegu;

 

Personenbeförderungsgesetz (PBefG; Zakon o javnom prijevozu);

Regionalna razina:

 

Gesetz über den Rettungsdienst (Rettungsdienstgesetz – RDG) u Baden-Württembergu;

 

Bayerisches Rettungsdienstgesetz (BayRDG);

 

Gesetz über den Rettungsdienst für das Land Berlin (Rettungsdienstgesetz);

 

Gesetz über den Rettungsdienst im Land Brandenburg (BbgRettG);

 

Bremisches Hilfeleistungsgesetz (BremHilfeG);

 

Hamburgisches Rettungsdienstgesetz (HmbRDG);

 

Gesetz über den Rettungsdienst für das Land Mecklenburg-Vorpommern (RDGM-V);

 

Niedersächsisches Rettungsdienstgesetz (NRettDG);

 

Gesetz über den Rettungsdienst sowie die Notfallrettung und den Krankentransport durch Unternehmer (RettG NRW);

 

Landesgesetz über den Rettungsdienst sowie den Notfall- und Krankentransport (RettDG);

 

Saarländisches Rettungsdienstgesetz (SRettG);

 

Sächsisches Gesetz über den Brandschutz, Rettungsdienst und Katastrophenschutz (SächsBRKG);

 

Rettungsdienstgesetz des Landes Sachsen-Anhalt (RettDG LSA);

 

Schleswig-Holsteinisches Rettungsdienstgesetz (SHRDG);

 

Thüringer Rettungsdienstgesetz (ThüRettG).

Landespflegegesetze:

 

Gesetz zur Umsetzung der Pflegeversicherung in Baden-Württemberg (Landespflegegesetz – LPflG);

 

Gesetz zur Ausführung der Sozialgesetze (AGSG);

 

Gesetz zur Planung und Finanzierung von Pflegeeinrichtungen (Landespflegeeinrichtungsgesetz – LPflegEG);

 

Gesetz über die pflegerische Versorgung im Land Brandenburg (Landespflegegesetz – LPflegeG);

 

Gesetz zur Ausführung des Pflege-Versicherungsgesetzes im Lande Bremen und zur Änderung des Bremischen Ausführungsgesetzes zum Bundessozialhilfegesetz (BremAGPflegeVG);

 

Hamburgisches Landespflegegesetz (HmbLPG);

 

Hessisches Ausführungsgesetz zum Pflege-Versicherungsgesetz;

 

Landespflegegesetz (LPflegeG M-V);

 

Gesetz zur Planung und Förderung von Pflegeeinrichtungen nach dem Elften Buch Sozialgesetzbuch (Niedersächsisches Pflegegesetz – NPflegeG);

 

Gesetz zur Weiterentwicklung des Landespflegerechts und Sicherung einer unterstützenden Infrastruktur für ältere Menschen, pflegebedürftige Menschen und deren Angehörige (Alten- und Pflegegesetz Nordrhein-Westfalen – APG NRW);

 

Landesgesetz zur Sicherstellung und Weiterentwicklung der pflegerischen Angebotsstruktur (LPflegeASG) (Rheinland-Pfalz);

 

Gesetz Nr. 1694 zur Planung und Förderung von Angeboten für hilfe-, betreuungs- oder pflegebedürftige Menschen im Saarland (Saarländisches Pflegegesetz);

 

Sächsisches Pflegegesetz (SächsPflegeG);

 

Schleswig-Holstein: Ausführungsgesetz zum Pflege-Versicherungsgesetz (Landespflegegesetz – LPflegeG);

 

Thüringer Gesetz zur Ausführung des Pflege-Versicherungsgesetzes (ThürAGPflegeVG);

 

Landeskrankenhausgesetz Baden-Württemberg;

 

Bayerisches Krankenhausgesetz (BayKrG);

 

Berliner Gesetz zur Neuregelung des Krankenhausrechts;

 

Krankenhausentwicklungsgesetz Brandenburg (BbgKHEG);

 

Bremisches Krankenhausgesetz (BrmKrHG);

 

Hamburgisches Krankenhausgesetz (HmbKHG);

 

Hessisches Krankenhausgesetz 2011 (HKHG 2011);

 

Krankenhausgesetz für das Land Mecklenburg-Vorpommern (LKHG M-V);

 

Niedersächsisches Krankenhausgesetz (NKHG);

 

Krankenhausgestaltungsgesetz des Landes Nordrhein-Westfalen (KHGG NRW);

 

Landeskrankenhausgesetz Rheinland-Pfalz (LKG Rh-Pf);

 

Saarländisches Krankenhausgesetz (SKHG);

 

Gesetz zur Neuordnung des Krankenhauswesens (Sächsisches Krankenhausgesetz – SächsKHG);

 

Krankenhausgesetz Sachsen-Anhalt (KHG LSA);

 

Gesetz zur Ausführung des Krankenhausfinanzierungsgesetzes (AG-KHG) in Schleswig-Holstein;

 

Thüringisches Krankenhausgesetz (Thür KHG).

HR: Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12 i 144/12).

SI: Zakon o zdravstvenim uslugama, Službeni list Republike Slovenije, br. 23/2005, članci 1., 3. i 62.–64.; Zakon o liječenju neplodnosti i postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, Službeni list Republike Slovenije, br. 70/00, članci 15. i 16.; i Zakon o opskrbi krvi (ZPKrv-1), Službeni list Republike Slovenije, br. 104/06, članci 5. i 8.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FR: Za bolničke usluge i usluge hitne pomoći, usluge zdravstvenih ustanova za stanovanje (osim bolničkih usluga) te socijalne usluge potrebno je odobrenje za izvršavanje upravljačkih funkcija. U postupku izdavanja odobrenja uzima se u obzir raspoloživost lokalnih rukovoditelja.

Društva mogu imati bilo koji pravni oblik, osim oblika rezerviranih za slobodna zanimanja.

Mjere:

 

FR: Loi 90-1258 relative à l'exercice sous forme de société des professions libérales;

 

Loi n°2011-940 du 10 août 2011 modifiant certaines dipositions de la loi n°2009-879 dite HPST;

 

Loi n°47-1775 portant statut de la coopération; i

 

Code de la santé publique.

Rezerva br. 14 – Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima

Sektor – podsektor:

Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima – hoteli, restorani te priprema i dostava hrane i pića (catering); usluge putničkih agencija i organizatora grupnih putovanja (turoperatora) (uključujući voditelje putovanja); usluge turističkih vodiča

Industrijska klasifikacija:

CPC 641, 642, 643, 7471, 7472

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Obvezno je osnivanje društva (bez podružnica). Usluge putničkih agencija i organizatora grupnih putovanja (turoperatora) mogu pružati osobe sa sjedištem u EGP-u ako osoba nakon uspostave poslovnog nastana na državnom području Bugarske dostavi presliku dokumenta kojim se potvrđuje njezino pravo na obavljanje te djelatnosti te potvrdu ili drugi dokument koji je izdala kreditna institucija ili osiguratelj i koji sadržava podatke o postojanju osiguranja kojim je pokrivena odgovornost osobe za štetu koja može nastati kao rezultat skrivljenog neizvršenja profesionalnih dužnosti. Broj stranih rukovoditelja ne smije biti veći od broja rukovoditelja koji su bugarski državljani, ako je javni (državni ili općinski) udio u vlasničkom kapitalu bugarskog trgovačkog društva veći od 50 %. Turistički vodiči moraju imati državljanstvo države članice EGP-a (CPC 641, 642, 643, 7471, 7472).

Mjere:

BG: Zakon o turizmu, članci 61., 113. i 146.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U CY: Dozvola za osnivanje turističkog putničkog društva ili agencije i upravljanje njima te produljenje dozvole za poslovanje postojećeg društva ili agencije izdaje se samo osobama iz Unije. Ni jedno nerezidentno društvo, osim onih koja imaju poslovni nastan u drugoj državi članici, ne može u Republici Cipru organizirano ili stalno obavljati djelatnosti iz članka 3. prethodno navedenog zakona, osim ako ga zastupa rezidentno društvo. Za pružanje usluga turističkih vodiča, putničkih agencija i turoperatora obvezno je državljanstvo države članice (CPC 7471, 7472).

Mjere:

CY: Zakon o turističkim uredima, putničkim agencijama i turističkim vodičima iz 1995. (Zakon 41(I)/1995), kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U EL: Državljani trećih zemalja moraju steći diplomu škole za turističke vodiče pri grčkom Ministarstvu turizma kako bi imali pravo na obavljanje djelatnosti. Odstupajući od prethodno navedenih odredaba, obavljanje djelatnosti iznimno se smije privremeno (do najviše godinu dana) odobriti građanima trećih zemalja pod određenim točno utvrđenim uvjetima u slučaju potvrđenog nepostojanja turističkog vodiča za određeni jezik.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U ES (u ES se primjenjuje i na regionalnu razinu vlasti): Za pružanje usluga turističkog vodiča obvezno je državljanstvo države članice (CPC 7472).

U HR: Za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu obvezno je državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske (CPC 641, 642, 643, 7471, 7472).

Mjere:

 

EL: Predsjednička odluka 38/2010;

 

Ministarska odluka 165261/IA/2010 (Službeni list 2157/B);

 

članak 50. zakona 4403/2016; i

 

članak 47 Zakona 4582/2018 (Službeni list 208/A).

 

ES: Andalucía: Decreto 8/2015, de 20 de enero, Regulador de guías de turismo de Andalucía;

 

Aragón: Decreto 21/2015, de 24 de febrero, Reglamento de Guías de turismo de Aragón;

 

Cantabria: Decreto 51/2001, de 24 de julio, članak 4., por el que se modifica el Decreto 32/1997, de 25 de abril, por el que se aprueba el reglamento para el ejercicio de actividades turísticoinformativas privadas;

 

Castilla y León: Decreto 25/2000, de 10 de febrero, por el que se modifica el Decreto 101/1995, de 25 de mayo, por el que se regula la profesión de guía de turismo de la Comunidad Autónoma de Castilla y León;

 

Castilla la Mancha: Decreto 86/2006, de 17 de julio, de Ordenación de las Profesiones Turísticas;

 

Cataluña: Decreto Legislativo 3/2010, de 5 de octubre, para la adecuación de normas con rango de ley a la Directiva 2006/123/CE, del Parlamento y del Consejo, de 12 de diciembre de 2006, relativa a los servicios en el mercado interior, članak 88.;

 

Comunidad de Madrid: Decreto 84/2006, de 26 de octubre del Consejo de Gobierno, por el que se modifica el Decreto 47/1996, de 28 de marzo;

 

Comunidad Valenciana: Decreto 90/2010, de 21 de mayo, del Consell, por el que se modifica el reglamento regulador de la profesión de guía de turismo en el ámbito territorial de la Comunitat Valenciana, aprobado por el Decreto 62/1996, de 25 de marzo, del Consell;

 

Extremadura: Decreto 37/2015, de 17 de marzo;

 

Galicia: Decreto 42/2001, de 1 de febrero, de Refundición en materia de agencias de viajes, guias de turismo y turismo activo;

 

Illes Balears: Decreto 136/2000, de 22 de septiembre, por el cual se modifica el Decreto 112/1996, de 21 de junio, por el que se regula la habilitación de guía turístico en las Islas Baleares; Islas Canarias: Decreto 13/2010, de 11 de febrero, por el que se regula el acceso y ejercicio de la profesión de guía de turismo en la Comunidad Autónoma de Canarias, članak 5.;

 

La Rioja: Decreto 14/2001, de 4 de marzo, Reglamento de desarrollo de la Ley de Turismo de La Rioja;

 

Navarra: Decreto Foral 288/2004, de 23 de agosto. Reglamento para actividad de empresas de turismo activo y cultural de Navarra;

 

Principado de Asturias: Decreto 59/2007, de 24 de mayo, por el que se aprueba el Reglamento regulador de la profesión de Guía de Turismo en el Principado de Asturias; i

 

Región de Murcia: Decreto n.o 37/2011, de 8 de abril, por el que se modifican diversos decretos en materia de turismo para su adaptación a la ley 11/1997, de 12 de diciembre, de turismo de la Región de Murcia tras su modificación por la ley 12/2009, de 11 de diciembre, por la que se modifican diversas leyes para su adaptación a la directiva 2006/123/CE, del Parlamento Europeo y del Consejo de 12 de diciembre de 2006, relativa a los servicios en el mercado interior.

HR: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20 i 42/20); i Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U HU: Za prekogranično pružanje usluga putničkih agencija i organizatora grupnih putovanja (turoperatora) te usluga turističkih vodiča potrebna je dozvola koju izdaje Mađarski ured za izdavanje trgovinskih dozvola. Dozvole su ograničene na državljane država članica EGP-a i pravne osobe sa sjedištem u državama članicama EGP-a (CPC 7471, 7472).

U IT (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Turistički vodiči iz zemalja izvan država članica Unije moraju pribaviti posebnu dozvolu pokrajine kako bi mogli obavljati usluge profesionalnog turističkog vodiča. Turistički vodiči iz država članica mogu slobodno obavljati djelatnost i nije im potrebna takva dozvola. Dozvola se izdaje turističkim vodičima koji dokažu da posjeduju odgovarajuću stručnost i znanje (CPC 7472).

Mjere:

HU: Zakon CLXIV. iz 2005. o trgovini, Uredba vlade br. 213/1996 (XII.23.) o organizaciji putovanja i djelatnostima putničkih agencija.

IT: Zakon 135/2001, članci 7.5. i 6.; i Zakon 40/2007 (DL 7/2007).

Rezerva br. 15 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Sektor – podsektor:

Rekreacijske usluge; usluge novinskih agencija, ostale sportske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 962, dio 96419

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)

Usluge novinskih agencija (CPC 962)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

U CY: Osnivanje tiskovne agencije ili podružnice agencije ili upravljanje njima u Republici Cipru odobrava se samo građanima Republike Cipra ili Unije ili pravnim osobama kojima upravljaju građani Republike Cipra ili Unije.

Mjere:

CY: Zakon o tisku (br. 145/89), kako je izmijenjen.

(b)

Ostale sportske usluge (CPC 96419)

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori te prekogranična trgovina uslugama – nacionalni tretman:

U AT (primjenjuje se na regionalnu razinu vlasti): Poslovanje škola skijanja i usluge planinarskih vodiča uređeni su zakonima saveznih pokrajina (Bundesländer). Za pružanje tih usluga može biti obvezno državljanstvo države članice EGP-a. Može biti obvezno da poduzeća imenuju glavnog direktora koji je državljanin države članice EGP-a.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

U CY: Za otvaranje plesne škole i za obavljanje djelatnosti tjelesnog odgoja obvezno je državljanstvo.

Mjere:

 

AT: Kärntner Schischulgesetz, LGBl. br. 53/97;

 

Kärntner Berg- und Schiführergesetz, LGBl. br. 25/98;

 

NÖ- Sportgesetz, LGBl. br. 5710;

 

OÖ- Sportgesetz, LGBl. br. 93/1997;

 

Salzburger Schischul- und Snowboardschulgesetz, LGBl. br. 83/89;

 

Salzburger Bergführergesetz, LGBl. br. 76/81;

 

Steiermärkisches Schischulgesetz, LGBl. br. 58/97;

 

Steiermärkisches Berg- und Schiführergesetz, LGBl. br. 53/76;

 

Tiroler Schischulgesetz. LGBl. br. 15/95;

 

Tiroler Bergsportführergesetz, LGBl. br. 7/98;

 

Vorarlberger Schischulgesetz, LGBl. br. 55/02, članak 4. stavak 2. točka (a);

 

Vorarlberger Bergführergesetz, LGBl. br. 54/02; i

 

Wien: Gesetz über die Unterweisung in Wintersportarten, LGBl. br. 37/02.

 

CY: Zakon 65(I)/1997, kako je izmijenjen;

 

Zakon 17(I) /1995, kako je izmijenjen; i

 

Pravilnik o privatnim školama za gimnastiku iz 1995./2012., kako je izmijenjen.

Rezerva br. 16 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge u prijevozu

Sektor – podsektor:

Usluge prijevoza – ribolov i vodni prijevoz – sve druge komercijalne djelatnosti koje se obavljaju brodom; vodni prijevoz i pomoćne usluge u vodnom prijevozu; željeznički prijevoz i pomoćne usluge u željezničkom prijevozu; cestovni prijevoz i pomoćne usluge u cestovnom prijevozu; pomoćne usluge u zračnom prijevozu; pružanje usluga kombiniranog prijevoza

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev 3.1 0501, 0502; CPC 5133, 5223, 711, 712, 721, 741, 742, 743, 744, 745, 748, 749, 7461, 7469, 83103, 86751, 86754, 8730, 882

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

Pomorski prijevoz i pomoćne usluge u pomorskom prijevozu Sve komercijalne djelatnosti koje se obavljaju brodom (ISIC Rev. 3.1 0501, 0502; CPC 5133, 5223, 721, dio 742, 745, 74540, 74520, 74590, 882)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U EU-u: Za lučke usluge upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo mogu ograničiti broj pružatelja lučkih usluga za određenu lučku uslugu.

Mjere:

EU: Članak 6. Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori; prekogranična trgovina uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Prijevoz i sve djelatnosti koje se odnose na vodogradnju i podvodne tehničke radove, ispitivanje i crpljenje minerala i drugih anorganskih resursa, peljarenje, skladištenje, prihvat otpada, mješavina vode i ulja itd., a koji se obavljaju plovilima u unutarnjim vodama i teritorijalnome moru Bugarske, mogu obavljati samo plovila koja plove pod bugarskom zastavom ili plovila koja plove pod zastavom druge države članice.

Broj pružatelja usluga u lukama može se ograničiti ovisno o objektivnom kapacitetu luke, o čemu odlučuje stručna komisija koju osniva ministar prometa, informacijskih tehnologija i komunikacija.

Za popratne usluge obvezno je državljanstvo. Zapovjednik i upravitelj stroja plovila moraju biti državljani države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije (ISIC Rev. 3.1 0501, 0502, CPC 5133, 5223, 721, 74520, 74540, 74590, 882).

Mjere:

 

BG: Zakonik o trgovačkoj mornarici;

 

Zakon o morskim vodama, unutarnjim plovnim putovima i lukama Republike Bugarske;

 

Pravilnik o uvjetima i redoslijedu odabira bugarskih prijevoznika putnika i tereta u skladu s međunarodnim ugovorima; i

 

Pravilnik br. 3 o servisiranju plovila bez posade.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U BG: U pogledu popratnih usluga u javnom prijevozu koji se obavlja u bugarskim lukama, u lukama koje su od nacionalne važnosti pravo na obavljanje popratnih aktivnosti dodjeljuje se ugovorom o koncesiji. U lukama koje su od regionalne važnosti to se pravo dodjeljuje na temelju ugovora s vlasnikom luke (CPC 74520, 74540, 74590).

Mjere:

BG: Zakonik o trgovačkoj mornarici; i

Zakon o morskim vodama, unutarnjim plovnim putovima i lukama Republike Bugarske.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U DK: Pružatelji usluga peljarenja te usluge mogu obavljati u Danskoj samo ako imaju domicil u EGP-u te su ih danska tijela registrirala i odobrila u skladu s danskim Zakonom o peljarenju (CPC 74520).

Mjere:

DK: Danski Zakon o peljarenju, članak 18.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Plovilo koje ne pripada državljaninu države članice može se upotrebljavati na njemačkim saveznim vodnim putovima samo za aktivnosti osim prijevoza i pomoćnih usluga nakon dobivanja posebnog odobrenja. Izuzeća za plovila iz zemalja izvan Unije mogu se odobriti samo ako nisu dostupna plovila iz Unije, ako su plovila iz Unije dostupna pod vrlo nepovoljnim uvjetima ili na temelju reciprociteta. Izuzeća za plovila koja plove pod zastavom Novog Zelanda mogu se odobriti na temelju reciprociteta (članak 2. stavak 3. Verordnung über die Küstenschifffahrt-a, KüSchV). Sve djelatnosti obuhvaćene područjem primjene zakona o peljarenju uređene su te je akreditacija ograničena na državljane država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije. Stavljanje na raspolaganje objekata za peljarenje i upravljanje tim objektima ograničeno je na tijela javne vlasti ili društva koje ta tijela ovlaste.

Za najam ili zakup plovila duge plovidbe s rukovateljima ili bez njih te za najam ili zakup plovila unutarnje plovidbe bez rukovatelja, sklapanje ugovora za prijevoz tereta brodovima pod stranom zastavom ili zakup takvih plovila može se ograničiti, ovisno o raspoloživosti brodova koji plove pod njemačkom zastavom ili zastavom druge države članice.

Transakcije između rezidenata i nerezidenata unutar gospodarskog područja mogu biti ograničene (vodni prijevoz, popratne usluge u vodnom prijevozu, najam brodova, usluge zakupa brodova bez rukovatelja (CPC 721, 745, 83103, 86751, 86754, 8730)) ako se odnose na:

i.

najam plovila za prijevoz unutarnjim plovnim putovima koja nisu registrirana na gospodarskom području;

ii.

prijevoz tereta tim plovilima za prijevoz unutarnjim plovnim putovima; ili

iii.

usluge tegljenja tim plovilima za plovidbu unutarnjim plovnim putovima.

Mjere:

 

DE: Gesetz über das Flaggenrecht der Seeschiffe und die Flaggenführung der Binnenschiffe (Flaggenrechtsgesetz; Zakon o zaštiti zastave);

 

Verordnung über die Küstenschifffahrt (KüSchV);

 

Gesetz über die Aufgaben des Bundes auf dem Gebiet der Binnenschiffahrt (Binnenschiffahrtsaufgabengesetz – BinSchAufgG);

 

Verordnung über Befähigungszeugnisse in der Binnenschiffahrt (Binnenschifferpatentverordnung – BinSchPatentV);

 

Gesetz über das Seelotswesen (Seelotsgesetz – SeeLG);

 

Gesetz über die Aufgaben des Bundes auf dem Gebiet der Seeschiffahrt (Seeaufgabengesetz – SeeAufgG); i

 

Verordnung zur Eigensicherung von Seeschiffen zur Abwehr äußerer Gefahren (See-Eigensicherungsverordnung – SeeEigensichV).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FI: popratne usluge u pomorskom prijevozu koje se pružaju u finskome moru ograničene su na flote koje plove pod zastavom Finske, Unije ili Norveške (CPC 745).

Mjere:

 

FI: Merilaki (Zakon o pomorstvu) (674/1994); i

 

Laki elinkeinon harjoittamisen oikeudesta (Zakon o pravu na obavljanje trgovine) (122/1919), odjeljak 4.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U EL: Državni monopol uveden je u lukama za usluge utovara i istovara tereta (CPC 741).

U IT: Na usluge utovara i istovara pomorskog tereta primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih objekata i utjecaj na njih; gustoća naseljenosti; geografska rasprostranjenost i otvaranje novih radnih mjesta (CPC 741).

Mjere:

 

EL: Zakonik javnog pomorskog prava (Zakonodavni dekret 187/1973).

 

IT: Zakonik o brodovima;

 

Zakon 84/1994,

 

Ministarska uredba 585/1995. i

 

Željeznički prijevoz i pomoćne usluge u željezničkom prijevozu (CPC 711, 743).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Samo državljani države članice Unije mogu pružati usluge željezničkog prijevoza ili popratne usluge u željezničkom prijevozu u Bugarskoj. Ministar prometa željezničkim prijevoznicima koji su registrirani kao trgovci izdaje dozvolu za obavljanje željezničkog prijevoza putnika ili tereta (CPC 711, 743).

Mjere:

BG: Zakon o željezničkom prijevozu, članci 37 i 48.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U LT: isključiva prava na pružanje usluga provoza dodjeljuju se željezničkim poduzećima koja su u vlasništvu države ili čiji su udjeli u 100-postotnom vlasništvu države (CPC 711).

Mjere:

 

LT: Zakonik Republike Litve o željezničkom prijevozu od 22. travnja 2004. br. IX-2152, kako je izmijenjen 8. lipnja 2006. Zakonikom br. X-653; i

 

Cestovni prijevoz i pomoćne usluge u cestovnom prijevozu (CPC 712, 7121, 7122, 71222, 7123).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U AT: (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za prijevoz putnika i tereta isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima ugovornih stranaka EGP-a te pravnim osobama iz Unije koje imaju sjedište u Austriji. Dozvole se dodjeljuju u skladu s nediskriminirajućim uvjetima, uz uvjet reciprociteta (CPC 712).

Mjere:

 

AT: Güterbeförderungsgesetz (Zakon o prijevozu robe), BGBl. br. 593/1995; § 5;

 

Gelegenheitsverkehrsgesetz (Zakon o povremenom prijevozu), BGBl. br. 112/1996; § 6; i

 

Kraftfahrliniengesetz (Zakon o redovnom prijevozu), BGBl. I br. 203/1999 kako je izmijenjen, čl. 7 i 8.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U EL: Za prijevoznike u cestovnom prijevozu tereta: za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza tereta potrebna je grčka dozvola. Dozvole se dodjeljuju u skladu s nediskriminirajućim uvjetima, uz uvjet reciprociteta (CPC 7123).

Mjere:

EL: Dozvole za cestovne prijevoznike tereta: grčki zakon 3887/2010 (Službeni list vlade A' 174), kako je izmijenjen člankom 5. Zakona 4038/2012 (Službeni list vlade A' 14).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U IE: Za pružanje usluga međugradskog autobusnog prijevoza provodi se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih objekata i utjecaj na njih; gustoća naseljenosti; geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta (CPC 7121, CPC 7122).

U MT: Taksi: na broj dozvola primjenjuju se količinska ograničenja.

Karrozzini (kočije koje vuku konji): na broj dozvola primjenjuju se količinska ograničenja (CPC 712).

U PT: Za pružanje usluga limuzina provodi se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih objekata i utjecaj na njih; gustoća naseljenosti; geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta (CPC 71222).

Mjere:

IE: Zakon o uređenju javnog prijevoza iz 2009.

MT: Uredbe o uslugama prijevoza taksijem (SL499.59).

PT: Uredba sa zakonskom snagom 41/80, 21. kolovoza.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U CZ: Obvezno je osnivanje društva u Češkoj (bez podružnica).

Mjere:

CZ: Zakon br. 111/1994, Zb., o željezničkom prijevozu.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U SE: Za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika potrebna je švedska dozvola. Kriteriji za dobivanje dozvole za upravljanje taksijem uključuju da je trgovačko društvo imenovalo fizičku osobu u svojstvu upravitelja prijevoza (vrijedi de facto uvjet u pogledu boravišta – vidjeti švedsku rezervu u pogledu vrsta poslovnog nastana).

Kriteriji za dobivanje dozvole za ostale cestovne prijevoznike zahtijevaju da trgovačko društvo ima poslovni nastan u Uniji i poslovnu jedinicu u Švedskoj te da imenuje fizičku osobu u svojstvu upravitelja prijevoza koja mora imati boravište u Uniji.

Mjere:

 

SE: Yrkestrafiklag (2012:210) (Zakon o profesionalnim vozačima);

 

Yrkestrafikförordning (2012:237) (Vladina uredba o profesionalnim vozačima);

 

Taxitrafiklag (2012:211) (Zakon o taksijima); i

 

Taxitrafikförordning (2012:238) (Vladina uredba o taksijima).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U SK: Za pružanje usluga cestovnog prijevoza obvezno je osnivanje društva ili boravište u državi članici.

Mjere:

 

SK: Zakon 56/2012 Zb. o cestovnom prijevozu; i

 

Pomoćne usluge u zračnom prijevozu.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U PL: Za usluge skladištenja zamrznute ili rashlađene robe te usluge skladištenja tekućina ili plinova u rasutom stanju u zračnim lukama mogućnost pružanja određenih kategorija usluga ovisit će o veličini zračne luke. Broj pružatelja usluga u svakoj zračnoj luci može se ograničiti zbog ograničenosti raspoloživog prostora, i na najmanje dva pružatelja usluga zbog drugih razloga.

Mjere:

PL: Poljski Zakon o zrakoplovstvu od 3. srpnja 2002., članci 174.2. i 174.3.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U EU-u: Za zemaljske usluge može biti obvezan poslovni nastan na području Unije. Razina otvorenosti zemaljskih usluga ovisi o veličini zračne luke. Broj dobavljača u svakoj zračnoj luci može se ograničiti. Za „velike zračne luke” taj se broj ne može ograničiti na manje od dva dobavljača. Zahtijeva se reciprocitet.

Mjere:

EU: Direktiva Vijeća 96/67/EZ. (13)

U BE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Za zemaljske usluge obvezan je reciprocitet.

Mjere:

 

BE: Arrêté Royal du 6 novembre 2010 réglementant l'accès au marché de l'assistance en escale à l'aéroport de Bruxelles-National (članak 18.);

 

Besluit van de Vlaamse Regering betreffende de toegang tot de grondafhandelingsmarkt op de Vlaamse regionale luchthavens (članak 14.);

 

Arrêté du Gouvernement wallon réglementant l'accès au marché de l'assistance en escale aux aéroports relevant de la Région wallonne (članak 14.); i .

 

Popratne usluge u svim vrstama prijevoza (dio CPC-a 748).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

EU (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Usluge carinjenja mogu pružati samo osobe s boravištem u Uniji ili pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji.

Mjere:

EU: Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14); i

Pružanje usluga kombiniranog prijevoza (CPC 711, 712, 7212, 741, 742, 743, 744, 745, 748, 749).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

EU (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): Osim FI: samo prijevoznici s poslovnim nastanom u državi članici koji zadovoljavaju uvjete poslovanja i pristupa tržištu prijevoza robe između država članica mogu, u okviru kombiniranog prijevoza između država članica, obavljati početne ili završne dionice cestovnog prijevoza koje su sastavni dio kombiniranog prijevoza i koje mogu ili ne moraju uključivati prelazak granice. Primjenjuju se ograničenja koja utječu na sve oblike prijevoza.

Mogu se poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da se porezi na motorna vozila koji se primjenjuju na cestovna vozila, kada je riječ o pravcima kombiniranog prijevoza, smanje ili nadoknade.

Mjere:

EU: Direktiva Vijeća 92/106/EEZ (15) od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica.

Rezerva br. 17 – Rudarstvo i djelatnosti povezane s energijom

Sektor – podsektor:

Rudarstvo i iskopavanje – materijali za proizvodnju energije; Rudarstvo i iskopavanje – metalne rudače i druge vrste rudarstva; Djelatnosti povezane s energijom – proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije, plina, pare i tople vode za vlastite potrebe; transport goriva cjevovodima; spremanje i skladištenje goriva koje se transportira cjevovodima; i usluge povezane s distribucijom energije

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 10, 11, 12, 13, 14, 40, CPC 5115, 63297, 713, dio 742, 8675, 883, 887

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

a)

Rudarstvo i iskopavanje (ISIC Rev. 3.1 10, 11, 12, Vađenje materijala za proizvodnju energije; 13, 14: Vađenje metalnih rudača i druge vrste rudarstva; CPC 5115, 7131, 8675, 883)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U NL: Istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika u Nizozemskoj uvijek se obavlja zajedno s društvom s ograničenom odgovornošću ili dioničkim društvom koje imenuje ministar gospodarstva. Člancima 81. i 82. Zakona o rudarstvu propisano je da sve udjele u imenovanom društvu mora izravno ili neizravno držati Nizozemska (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 11, 3.1 12, 3.1 13, 3.1 14).

U BE: Istraživanje i iskorištavanje mineralnih resursa i drugih neživih resursa u teritorijalnim vodama i epikontinentalnom pojasu podliježu koncesiji. Koncesionar mora imati adresu za dostavu pismena u Belgiji (ISIC Rev. 3.1:14).

U IT (za istraživanje se primjenjuje i na regionalnu razinu vlasti): Na rudnike u vlasništvu države primjenjuju se posebna pravila za istraživanje i iskopavanje. Prije iskorištavanja obvezno je ishoditi dozvolu za istraživanje (permesso di ricerca, članak 4. Kraljevskog dekreta 1447/1927). Ta dozvola ima ograničenu valjanost i u njoj su točno definirane granice zemljišta koje se istražuje. Različitim osobama ili društvima može se odobriti više dozvola za istraživanje za isto područje (ta vrsta dozvole nije nužno isključiva). Za obradu i iskorištavanje minerala obvezno je odobrenje („concessione”, članak 14.) regionalnog tijela (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 11, 3.1 12, 3.1 13, 3.1 14, CPC 8675, 883).

Mjere

BE: Arrêté Royal du 1er septembre 2004 relatif aux conditions, à la délimitation géographique et à la procédure d'octroi des concessions d'exploration et d'exploitation des ressources minérales et autres ressources non vivantes de la mer territoriale et du plateau continental.

IT: Usluge istraživanja: Kraljevski dekret 1447/1927; i Zakonodavni dekret 112/1998, članak 34.

NL: Mijnbouwwet (Zakon o rudarstvu).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U BG: Djelatnosti ispitivanja ili istraživanja podzemnih prirodnih resursa na državnom području Republike Bugarske, u epikontinentalnom pojasu i u isključivom gospodarskom pojasu u Crnom moru, podliježu odobrenju, dok djelatnosti crpljenja i iskorištavanja podliježu koncesiji koja se dodjeljuje u skladu sa Zakonom o podzemnim prirodnim resursima.

Društva koja su registrirana u područjima s povlaštenim poreznim tretmanom (tj. odobalnim područjima) ili koja su izravno ili neizravno povezana s takvim društvima ne smiju sudjelovati u otvorenim postupcima za dodjelu dozvola ili koncesija za ispitivanje, istraživanje ili crpljenje prirodnih resursa, uključujući rudače uranija i torija, niti upravljati postojećom dozvolom ili koncesijom koja je dodijeljena jer su takve djelatnosti isključene, uključujući mogućnost registracije geološkog ili komercijalnog otkrića ležišta koje je rezultat istraživanja.

Vađenje rudače uranija zabranjeno je Dekretom Vijeća ministara br. 163. od 20. kolovoza 1992.

U pogledu istraživanja i vađenja rudače torija primjenjuje se opći sustav dozvola i koncesija. Odluke kojima se dopušta istraživanje i vađenje rudače torija donose se u skladu s nediskriminirajućim uvjetima, pojedinačno za svaki slučaj.

U skladu s Odlukom Nacionalne skupštine Republike Bugarske od 18. siječnja 2012. (kako je izmijenjena 14. lipnja 2012.) zabranjena je svaka primjena tehnologije hidrauličkog frakturiranja, odnosno frakiranja, za potrebe ispitivanja, istraživanja ili iskorištavanja nafte i plina.

Zabranjeno je istraživanje i vađenje plina iz škriljevca (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 11, 3.112, 3.1 13, 3.1 14).

Mjere:

 

BG: Zakon o podzemnim prirodnim resursima;

 

Zakon o koncesiji;

 

Zakon o privatizaciji i postprivatizacijskom nadzoru;

 

Zakon o sigurnoj upotrebi nuklearne energije;

 

Odluka Nacionalne skupštine Republike Bugarske od 18. siječnja 2012.;

 

Zakon o gospodarskim i financijskim odnosima s društvima registriranima na područjima s povlaštenim poreznim tretmanom, osobama koje su pod njihovom kontrolom i njihovim stvarnim vlasnicima; i

 

Zakon o podzemnim resursima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U CY: Vijeće ministara može odbiti dodijeliti odobrenje za djelatnosti ispitivanja, istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika koje provodi bilo koji subjekt koji je pod stvarnom kontrolom Novog Zelanda ili državljanima Novog Zelanda. Nakon dodjele odobrenja nijedan subjekt ne smije doći pod izravnu ili neizravnu kontrolu Novog Zelanda ili državljana Novog Zelanda bez prethodnog odobrenja vijeća ministara. Vijeće ministara može odbiti dodijeliti odobrenje za subjekt koji je pod stvarnom kontrolom Novog Zelanda ili državljana Novog Zelanda ako Novi Zeland subjektima iz Republike Cipra ili subjektima iz država članica, u odnosu na pravo na pristup i obavljanje djelatnosti ispitivanja, istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika, ne odobrava tretman koji je usporediv s onime koji Republika Cipar ili država članica odobrava subjektima iz Novog Zelanda (ISIC Rev 3.1 1110).

Mjere:

CY: Zakon o ugljikovodicima (ispitivanje, istraživanje i iskorištavanje) iz 2007., (Zakon 4(I)/2007), kako je izmijenjen.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U SK: Za rudarstvo, djelatnosti povezane s rudarstvom i djelatnosti geoloških istraživanja obvezno je osnovati društvo u EGP-u (bez podružnica). Djelatnosti rudarstva i ispitivanja obuhvaćene Zakonom Slovačke Republike 44/1988 o zaštiti i iskorištavanju prirodnih resursa regulirane su na nediskriminirajućoj osnovi, među ostalim na temelju mjera javne politike čiji je cilj očuvanje i zaštita prirodnih resursa i okoliša, kao što je odobrenje ili zabrana određenih rudarskih tehnologija. Podrazumijeva se da te mjere obuhvaćaju zabranu upotrebe izluživanja cijanidom u obradi ili rafiniranju minerala, zahtjev posebnog odobrenja u slučaju frakiranja za potrebe ispitivanja, istraživanja ili iskorištavanja nafte i plina, te prethodno odobrenje na temelju lokalnog referenduma u slučaju nuklearnih ili radioaktivnih mineralnih resursa. Time se ne pojačavaju nesukladni aspekti postojeće mjere na koju se donosi rezerva. (ISIC 10, 11, 12, 13, 14, CPC 5115, 7131, 8675 i 883).

Mjere

SK: Zakon 51/1988 o rudarstvu, eksplozivima i državnim upravljanjem rudarstvom; i Zakon 569/2007 o obavljanju djelatnosti geoloških istraživanja, Zakon 44/1988 o zaštiti i iskorištavanju prirodnih resursa.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U FI: Za istraživanje i iskorištavanje mineralnih resursa potrebna je dozvola za vađenje nuklearnih materijala, koju dodjeljuje vlada. Dozvolu za iskorištavanje određenog rudarskog područje mora izdati vlada. Odobrenje se može dati fizičkoj osobi koja ima boravište u EGP-u ili pravnoj osobi s poslovnim nastanom u EGP-u. Može se provesti ispitivanje gospodarskih potreba (ISIC Rev. 3.1 120, CPC 5115, 883, 8675).

U IE: Društva za istraživanje i vađenje minerala koja posluju u Irskoj moraju ondje imati prisutnost. Kad je riječ o istraživanju minerala, društva (irska i strana) se za vrijeme izvođenja radova moraju koristiti uslugama zastupnika ili upravitelja istraživanjima koji ima boravište u Irskoj. Kad je riječ o rudarstvu, društvo koje je osnovano u Irskoj mora imati državnu koncesiju ili dozvolu za rudarstvo. Vlasništvo u takvom društvu nije ograničeno (ISIC Rev. 3.1 10, 3.1 13, 3.1 14, CPC 883).

U LT: Svi podzemni mineralni resursi (energenti, metali, industrijski i građevinski minerali) u Litvi u isključivom su državnom vlasništvu. Dozvole za geološko istraživanje ili iskorištavanje mineralnih sirovina mogu se dodijeliti fizičkoj osobi s boravištem u Uniji i EGP-u ili pravnoj osobi s poslovnim nastanom u Uniji i EGP-u.

Mjere

FI: Kaivoslaki (Zakon o rudarstvu) (621/2011); i

Ydinenergialaki (Zakon o nuklearnoj energiji) (990/1987).

IE: Zakon o razvoju ruda 1940.–2017.; i Zakon o planiranju te propisi u području okoliša.

LT: Ustav Republike Litve iz 1992., kako je zadnje izmijenjen 21. ožujka 2019. br. XIII-2004; i

Zakon o podzemnim aktivnostima br. I-1034, 1995., nova redigirana verzija od 10. travnja 2001. br. IX-243, kako je zadnje izmijenjena 14. travnja 2016. br. XII-2308.

Samo u pogledu ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U SI: Za istraživanje i iskorištavanje mineralnih resursa, uključujući regulirane usluge rudarstva, obvezan je poslovni nastan u EGP-u, Švicarskoj Konfederaciji ili zemlji članici OECD-a, odnosno državljanstvo jedne od tih država, ili državljanstvo treće zemlje pod uvjetom materijalnog reciprociteta. Poštovanje uvjeta reciprociteta provjerava ministarstvo nadležno za rudarstvo (ISIC Rev. 3.1 10, ISIC Rev. 3.1 11, ISIC Rev. 3.1 12, ISIC Rev. 3.1 13, ISIC Rev. 3.1 14, CPC 883, CPC 8675).

Mjere:

SI: Zakon o rudarstvu iz 2014.

(b)

Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije, plina, pare i tople vode za vlastite potrebe; transport goriva cjevovodima; spremanje i skladištenje goriva koje se transportira cjevovodima; usluge povezane s distribucijom energije (ISIC Rev. 3.1 40, 3.1 401, CPC 63297, 713, dio 742, 74220, 887)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U DK: Vlasnik ili korisnik koji planira uspostaviti infrastrukturu za opskrbu plinom ili cjevovod za transport sirove ili rafinirane nafte i naftnih proizvoda ili prirodnog plina prije početka radova mora dobiti dozvolu lokalnog tijela. Broj tih dozvola koje se izdaju može biti ograničen (CPC 7131).

U MT: EneMalta plc ima monopol u opskrbi električnom energijom (ISIC Rev. 3.1401; CPC 887).

U NL: Vlasništvo nad električnom mrežom i mrežom plinovoda isključivo se dodjeljuje nizozemskoj vladi (prijenosni sustavi) i drugim tijelima javne vlasti (distribucijski sustavi) (ISIC Rev. 3.1040, CPC 71310).

Mjere:

DK: Lov om naturgasforsyning, LBK 1127 05/09/2018, lov om varmeforsyning, LBK 64 21/01/2019, lov om Energinet, LBK 997 27/06/2018. Bekendtgørelse nr. 1257 af 27. november 2019 om indretning, etablering og drift af olietanke, rørsystemer og pipelines (Odluka br. 1257 od 27. studenoga 2019. o uređenju, uspostavi i djelovanju spremnika nafte, sustava cjevovoda te cjevovoda)

MT: EneMalta Act Cap. 272. i Zakon o društvu EneMalta (prijenos imovine, prava, odgovornosti i obveza) poglavlje 536.

NL: Elektriciteitswet 1998; Gaswet.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U AT: Kad je riječ o transportu plina, odobrenje se dodjeljuje samo državljanima države članice EGP-a s domicilom u EGP-u. Poduzeća i partnerstva moraju imati sjedište u EGP-u. Operator mreže mora imenovati glavnog direktora i tehničkog direktora koji je odgovoran za tehnički nadzor nad upravljanjem mrežom, a obojica moraju biti državljani države članice EGP-a. Kad je riječ o aktivnostima koje obavlja subjekt odgovoran za odstupanje (sudionik na tržištu ili njegov izabrani predstavnik odgovoran za neravnotežu), odobrenje se izdaje samo austrijskim državljanima ili državljanima druge države članice EU-a ili EGP-a.

Nadležno tijelo može odustati od uvjeta u pogledu državljanstva i sjedišta ako se upravljanje mrežom za transport prirodnog plina smatra javnim interesom.

Za prijevoz robe, osim plina i vode, primjenjuje se sljedeće:

i.

za fizičke osobe odobrenje se dodjeljuje samo državljanima države članice EGP-a koji moraju imati boravište u Austriji; i

ii.

poduzeća i partnerstva moraju imati sjedište u Austriji. Provodi se ispitivanje gospodarskih potreba ili ispitivanje interesa. Prekograničnim cjevovodima ne smiju se ugroziti sigurnosni interesi Austrije i njezin status neutralne zemlje. Poduzeća i partnerstva moraju imenovati glavnog direktora koji mora biti državljanin države članice EGP-a. Nadležno tijelo može odustati od uvjeta u pogledu državljanstva i sjedišta ako se upravljanje cjevovodom smatra nacionalnim gospodarskim interesom (CPC 713).

Mjere:

 

AT: Rohrleitungsgesetz (Zakon o prijevozu cjevovodima), BGBl. br. 411/1975 kako je izmijenjen, čl. 5., 15.; i

 

Gaswirtschaftsgesetz 2011 (Zakon o plinu), BGBl. I br. 107/2011, kako je izmijenjen, članci 43., 44., 90., 93.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbor te prekogranična trgovina uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost (primjenjuje se samo na regionalnu razinu vlasti):

U AT: Za prijenos i distribuciju električne energije odobrenje se dodjeljuje samo državljanima države članice EGP-a s domicilom u EGP-u. Ako operator imenuje glavnog direktora ili zakupoprimca, ne primjenjuje se uvjet u pogledu domicila.

Pravne osobe (poduzeća) i partnerstva moraju imati sjedište u EGP-u. Oni moraju imenovati glavnog direktora ili zakupoprimca, pri čemu obojica moraju biti državljani države članice EGP-a s domicilom u EGP-u.

Nadležno tijelo može odustati od uvjeta u pogledu domicila i državljanstva ako se upravljanje mrežom smatra javnim interesom (ISIC Rev. 3.1 40, CPC 887).

Mjere:

 

AT: Burgenländisches Elektrizitätswesengesetz 2006, LGBl. br. 59/2006 kako je izmijenjen;

 

Niederösterreichisches Elektrizitätswesengesetz, LGBl. br. 7800/2005 kako je izmijenjen;

 

Oberösterreichisches Elektrizitätswirtschafts- und -Organisationsgesetz 2006, LGBl. br. 1/2006, kako je izmijenjen;

 

Salzburger Landeselektrizitätsgesetz 1999 (LEG), LGBl. br. 75/1999 kako je izmijenjen;

 

Tiroler Elektrizitätsgesetz 2012 – TEG 2012, LGBl. br. 134/2011 kako je izmijenjen;

 

Vorarlberger Elektrizitätswirtschaftsgesetz, LGBl. br. 59/2003 kako je izmijenjen;

 

Wiener Elektrizitätswirtschaftsgesetz 2005 – WElWG 2005, LGBl. br. 46/2005 kako je izmijenjen;

 

Steiermärkisches Elektrizitätswirtschafts- und Organisationsgesetz (ELWOG), LGBl. br. 70/2005, kako je izmijenjen; i

 

Kärntner Elektrizitätswirtschafts-und Organisationsgesetz (ELWOG), LGBl. br. 24/2006, kako je izmijenjen;

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U CZ: Obvezno je odobrenje za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, trgovinu njome te ostale aktivnosti subjekta na tržištu električne energije, te za proizvodnju, transport, distribuciju i skladištenje plina te trgovinu njime, za proizvodnju i distribuciju toplinske energije. Takvo odobrenje može se dodijeliti samo fizičkim osobama s boravišnom dozvolom ili pravnim osobama s poslovnim nastanom u Europskoj uniji. Postoje ekskluzivna prava za prijenos električne energije i plina te za dozvole za subjekte na tržištu (ISIC Rev. 3.1 40, CPC 7131, 63297, 742, 887).

U LT: Dozvole za prijenos i distribuciju električne energije te javnu opskrbu i organizaciju trgovine električnom energijom mogu se izdati samo pravnim osobama s poslovnim nastanom u Republici Litvi, podružnicama stranih pravnih osoba ili drugim organizacijama iz druge države članice s poslovnim nastanom u Republici Litvi. Dozvole za proizvodnju električne energije, razvoj kapaciteta za proizvodnju električne energije i izgradnju izravnih vodova mogu se izdati pojedincima s boravištem u Republici Litvi, pravnim osobama s poslovnim nastanom u Republici Litvi ili podružnicama pravnih osoba ili drugih organizacija iz druge države članice koje imaju poslovni nastan u Republici Litvi. Ova se rezerva ne primjenjuje na konzultantske usluge povezane s prijenosom i distribucijom električne energije uz naknadu ili na temelju ugovora (ISIC Rev. 3.1 401, CPC 887).

Za gorivo je obvezan poslovni nastan. Dozvole za prijenos i distribuciju, skladištenje goriva i ukapljivanje prirodnog plina mogu se izdati samo pravnim osobama s poslovnim nastanom u Republici Litvi, stranim pravnim osobama ili drugim organizacijama (podružnicama) iz druge države članice s poslovnim nastanom u Republici Litvi.

Ova se rezerva ne primjenjuje na konzultantske usluge u pogledu prijenosa i distribucije goriva uz naknadu ili na temelju ugovora (CPC 713, CPC 887).

U PL: Za sljedeće djelatnosti potrebna je dozvola u skladu sa Zakonom o energiji:

i.

proizvodnja goriva ili električne energije, osim sljedećega: proizvodnja krutih ili plinovitih goriva; proizvodnja električne energije iz izvora električne energije ukupnog kapaciteta od najviše 50 MW, osim ako je riječ o obnovljivim izvorima energije; kogeneracija električne i toplinske energije iz izvora ukupnog kapaciteta od najviše 5 MW, osim ako je riječ o obnovljivim izvorima energije; i proizvodnja toplinske energije iz izvora ukupnog kapaciteta od najviše 5 MW;

ii.

skladištenje plinovitih goriva u skladišnim postrojenjima, ukapljivanje prirodnog plina i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na terminalima za ukapljeni prirodni plin (UPP) te skladištenje tekućeg plina, osim sljedećega: lokalno skladištenje tekućeg plina u postrojenjima kapaciteta manjeg od 1 MJ/s i skladištenja tekućih goriva u maloprodaji;

iii.

prijenos ili distribucija goriva ili električne energije, osim: distribucije plinovitih goriva u mrežama kapaciteta manjeg od 1 MJ/s te prijenosa i distribucije toplinske energije ako ukupan kapacitet koji su naručili kupci nije veći od 5 MW; i

iv.

trgovina gorivima ili energijom, osim sljedećega: trgovine krutim gorivima; trgovine električnom energijom korištenjem postrojenja napona manjeg od 1 kV u vlasništvu kupca; trgovine plinovitim gorivima ako vrijednost godišnjeg prometa nije veća od ekvivalenta od 100 000 EUR; trgovine ukapljenim plinom ako vrijednost godišnjeg prometa nije veća od 10 000 EUR; i trgovine plinovitim gorivima i električnom energijom na burzi robe koju obavljaju brokerska društva koja brokerske usluge na burzi robe pružaju na temelju Zakona od 26. listopada 2000. o burzama robe, kao i trgovine toplinskom energijom ako kapacitet koji su naručili kupci ne premašuje 5 MW. Ograničenja u pogledu prometa ne primjenjuju se na usluge veleprodaje plinovitih goriva ili ukapljenog plina ili na usluge maloprodaje plina u boci.

Nadležno tijelo može izdati dozvolu samo podnositelju zahtjeva koji je registrirao svoj glavni ured ili boravište na državnom području države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije (ISIC Rev. 3.1 040, CPC 63297, 74220, CPC 887).

Mjere:

CZ: Zakon br. 458/2000 zb. o uvjetima poslovanja i javnoj upravi u sektoru energetike (Zakon o energetici).

LT: Zakon Republike Litve o prirodnom plinu od 10. listopada 2000. br. VIII-1973, nova redigirana verzija od 1. kolovoza 2011. Br. XI-1564, kako je zadnje izmijenjen 25. lipnja 2020. br. XIII-3140;

Zakon Republike Litve o električnoj energiji od 20. srpnja 2000. br. VIII-1881, nova redigirana verzija od 7. veljače 2012., kako je zadnje izmijenjen 20. listopada 2020. br. XIII-3336;

Zakon Republike Litve o nužnim mjerama za zaštitu od prijetnji koje predstavljaju nesigurne nuklearne elektrane u trećim zemljama od 20. travnja 2017. br. XIII-306, posljednja izmjena 19. prosinca 2019. br. XIII-2705; i

Zakon Republike Litve o energiji iz obnovljivih izvora od 12. svibnja 2011. br. XI-1375.

PL: Zakon o energiji od 10. travnja 1997., članci 32. i 33.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U SI: Za proizvodnju, trgovinu, prijenos i distribuciju električne energije i prirodnog plina te opskrbu krajnjih kupaca električnom energijom i prirodnim plinom obvezan je poslovni nastan u Uniji (ISIC Rev. 3.1 4010, 4020, CPC 7131, CPC 887).

Mjere:

 

SI: Energetski zakon (Zakon o energiji) 2014., Službeni list Republike Slovenije br. 17/2014; i

Zakon o rudarstvu iz 2014.

Rezerva br. 18 – Poljoprivreda, ribolov i proizvodnja

Sektor – podsektor:

Poljoprivreda, lov, šumarstvo; uzgoj životinja i sobova, ribolov i akvakultura; izdavaštvo, tiskanje i reproduciranje snimljenog materijala

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1011, 012, 013, 014, 015, 1531, 050, 0501, 0502, 221, 222, 323, 324, CPC 881, 882, 88442

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Razina vlasti:

EU / država članica (osim ako je navedeno drukčije)

Opis:

(a)

Poljoprivreda, lov i šumarstvo (ISIC Rev. 3.1011, 012, 013, 014, 015, 1531, CPC 881)

U pogledu liberalizacije ulaganja – zahtjevi u pogledu rezultata:

EU: Interventne agencije koje imenuju države članice obvezne su kupovati žitarice koje su požnjevene u Uniji. Izvozne subvencije ne odobravaju se za rižu uvezenu iz trećih zemalja i ponovno izvezenu u treće zemlje. Samo proizvođači riže iz Unije mogu zatražiti plaćanje kompenzacija.

Mjere:

EU: Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16) (Uredba o jedinstvenom ZOT-u).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman:

U IE: Osnivanje poslovne jedinice stranih državljana u djelatnostima proizvodnje brašna podliježe odobrenju (ISIC Rev. 3.1 1531).

Mjere:

IE: Zakon o poljoprivrednim proizvodima (žitarice) 1933.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FI: Samo državljani države članice EGP-a koji imaju boravište na području na kojem žive stada sobova mogu biti vlasnici sobova i uzgajati ih. Mogu se dodijeliti isključiva prava.

U FR: Kako bi osoba mogla postati član ili upravitelj poljoprivredne zadruge, mora dobiti prethodno odobrenje (ISIC Rev. 3.1011, 012, 013, 014, 015).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U SE: Samo narod Sami može posjedovati i uzgajati sobove.

Mjere:

FI: Poronhoitolaki (Zakon o uzgoju sobova) (848/1990), poglavlje 1., odjeljak 4., Protokol 3. uz Ugovor o pristupanju Finske.

FR: Code rural et de la pêche maritime (Zakonik o poljoprivredi i morskom ribarstvu).

SE: Zakon o uzgoju sobova (1971:437), odjeljak 1.

(b)

Ribolov i akvakultura (ISIC Rev. 3.1050, 0501, 0502, CPC 882)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Samo plovila koja plove pod bugarskom zastavom smiju uzimati morske ili riječne biološke resurse u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Bugarske. Strani brodovi (plovila treće zemlje) ne smiju obavljati gospodarski ribolov u isključivom gospodarskom pojasu Bugarske, osim na temelju sporazuma između Bugarske i države zastave. Pri prolasku kroz isključivi gospodarski pojas strani ribolovni brodovi ne smiju zadržati svoju ribolovnu opremu u operativnom načinu rada.

U FR: Francuskom plovilu koje plovi pod francuskom zastavom može se izdati odobrenje za ribolov ili mu se može odobriti ribolov na temelju nacionalnih kvota samo ako se utvrdi stvarna gospodarska povezanost s državnim područjem Francuske te ako se plovilom upravlja i ako ga se kontrolira iz stalne poslovne jedinice koja se nalazi na državnom području Francuske (ISIC Rev. 3.1050, CPC 882).

Mjere:

BG: članak 49. Zakona o pomorskom prostoru, unutarnjim plovnim putovima i lukama Republike Bugarske.

FR: Code rural et de la pêche maritime (Zakonik o poljoprivredi i morskom ribarstvu).

(c)

Proizvodnja – izdavaštvo, tiskanje i reproduciranje snimljenog materijala (ISIC Rev. 3.1 221, 222, 323, 324, CPC 88442)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U LV: Samo pravne osobe osnovane u Latviji i fizičke osobe iz Latvije imaju pravo osnovati masovne medije i djelovati u tom području. Podružnice nisu dopuštene (CPC 88442).

Mjere:

LV: Zakon o tisku i drugim masovnim medijima, članak 8.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

U DE (primjenjuje se i na regionalnu razinu vlasti): U svim novinama, časopisima i ostalim periodičnim publikacijama koje se javno distribuiraju ili tiskaju mora se jasno navesti „odgovorni urednik” (puno ime i adresa fizičke osobe). Za odgovornog urednika može biti obvezno trajno boravište u Njemačkoj, Uniji ili državi članici EGP-a. Nadležno tijelo regionalne vlasti može dopustiti izuzeća (ISIC Rev. 3.1 22).

Mjere:

DE:

Regionalna razina:

 

Gesetz über die Presse Baden-Württemberg (LPG BW);

 

Bayerisches Pressegesetz (BayPrG);

 

Berliner Pressegesetz (BlnPrG);

 

Brandenburgisches Landespressegesetz (BbgPG);

 

Gesetz über die Presse Bremen (BrPrG);

 

Hamburgisches Pressegesetz;

 

Hessisches Pressegesetz (HPresseG);

 

Landespressegesetz für das Land Mecklenburg-Vorpommern (LPrG M-V);

 

Niedersächsisches Pressegesetz (NPresseG);

 

Pressegesetz für das Land Nordrhein-Westfalen (Landespressegesetz NRW);

 

Landesmediengesetz (LMG) Rheinland-Pfalz;

 

Saarländisches Mediengesetz (SMG);

 

Sächsisches Gesetz über die Presse (SächsPresseG);

 

Pressegesetz für das Land Sachsen-Anhalt (Landespressegesetz);

 

Gesetz über die Presse Schleswig-Holstein (PressG SH); i

 

Thüringer Pressegesetz (TPG).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U IT: Ako Novi Zeland dopusti talijanskim ulagateljima da drže u vlasništvu više od 49 % kapitala i glasačkih prava u novozelandskim izdavačkim kućama, i Italija će novozelandskim ulagateljima dopustiti da drže u vlasništvu više od 49 % kapitala i glasačkih prava u talijanskim izdavačkim kućama pod istim uvjetima (ISIC Rev. 3.1 221, 222).

Mjere:

IT: Zakon 416/1981, članak 1. (i naknadne izmjene).

U pogledu liberalizacije ulaganja – viša uprava i upravni odbori:

U PL: Za obavljanje djelatnosti glavnog urednika novina i časopisâ obvezno je poljsko državljanstvo (ISIC Rev. 3.1 221, 222).

Mjere:

PL: Zakon od 26. siječnja 1984. o tisku, Službeni list, br. 5., točka 24., s naknadnim izmjenama.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U SE: Fizičke osobe koje su vlasnici periodičnih publikacija koje se tiskaju i objavljuju u Švedskoj moraju imati boravište u Švedskoj ili biti državljani države članice EGP-a. Vlasnici takvih časopisa koji su pravne osobe moraju imati poslovni nastan u EGP-u. Periodične publikacije koje se tiskaju i objavljuju u Švedskoj te tehničke snimke moraju imati nadležnog urednika s domicilom u Švedskoj (ISIC Rev. 3.1 22, CPC 88442).

Mjere:

SE: Zakon o slobodi tiska (1949:105);

Temeljni zakon o slobodi izražavanja (1991:1469); i

Zakon o pravilnicima u pogledu Zakona o slobodi tiska i Temeljnog zakona o slobodi izražavanja (1991:1559).

Raspored Novog Zelanda

Objašnjenja

Podrazumijeva se da mjere koje Novi Zeland može poduzeti u skladu s člankom 10.64. (Bonitetno izuzeće), pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz tog članka, uključuju mjere kojima se uređuju:

(a)

izdavanje dozvola ili odobrenje za rad financijskim institucijama ili pružateljima prekograničnih financijskih usluga ili registracija tih subjekata, i odgovarajući zahtjevi;

(b)

pravni oblik, uključujući zahtjeve za osnivanje društva za sistemski važne financijske institucije i ograničenja djelatnosti primanja depozita podružnica inozemnih banaka, i odgovarajući zahtjevi te zahtjevi koji se odnose na direktore i više rukovodstvo financijske institucije ili pružatelje prekograničnih financijskih usluga;

(c)

kapital, izloženosti prema povezanim osobama, likvidnost, objavljivanje i drugi zahtjevi u pogledu upravljanja rizikom;

(d)

platni sustavi, sustavi poravnanja i namire (uključujući sustave vrijednosnih papira);

(e)

sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma; i

(f)

poteškoće ili propast financijske institucije ili pružatelja prekograničnih financijskih usluga.

Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.5.)

Mjera

Companies Act 1993 (Zakon o trgovačkim društvima iz 1993.)

Financial Reporting Act 2013 (Zakon o financijskom izvještavanju iz 2013.)

Opis

Ulaganja

1.

U skladu sa sustavom financijskog izvještavanja Novog Zelanda uspostavljenim Zakonom o trgovačkim društvima iz 1993. i Zakonom o financijskom izvještavanju iz 2013. od sljedećih se vrsta subjekata zahtijeva da sastavljaju financijske izvještaje koji su u skladu s općeprihvaćenom računovodstvenom praksom te da se ti izvještaji revidiraju i registriraju u Registru trgovačkih društava (osim ako se primjenjuju iznimke od bilo kojeg od tih zahtjeva):

a)

svako korporativno tijelo osnovano izvan Novog Zelanda („strano društvo”) koje posluje u Novom Zelandu u smislu Zakona o trgovačkim društvima iz 1993. i koje je „veliko” (17);

b)

svako „veliko” novozelandsko trgovačko društvo u kojem dionice koje zajedno imaju pravo izvršavanja ili nadzora izvršavanja 25 % ili više glasačkih ovlasti na skupštini društva posjeduju (*1):

i.

društvo kći korporativnog tijela koje je osnovano izvan Novog Zelanda;

ii.

korporativno tijelo koje je osnovano izvan Novog Zelanda; ili

iii.

osoba koja nema uobičajeno boravište u Novom Zelandu;

c)

svako „veliko” trgovačko društvo osnovano u Novom Zelandu koje je društvo kći stranog društva.

2.

Ako je društvo dužno sastavljati financijske izvještaje i ako ima jedno ili više društava kćeri, umjesto financijskih izvještaja za sebe mora sastaviti financijske izvještaje grupe koji su u skladu s općeprihvaćenom računovodstvenom praksom koja se odnosi na tu grupu. Ta se obveza ne primjenjuje:

a)

ako je samo društvo A društvo kći korporativnog tijela B, pri čemu je korporativno tijelo B:

i.

osnovano u Novom Zelandu; ili

ii.

registrirano ili se smatra registriranim u skladu s dijelom 18. Zakona o trgovačkim društvima iz 1993.; i

b)

ako su financijski izvještaji grupe koja se sastoji od korporativnog tijela B, društva A i svih ostalih društava kćeri tijela B u skladu s općeprihvaćenom računovodstvenom praksom i dovršeni; i

c)

primjerak financijskih izvještaja grupe iz točke (b) i primjerak revizorskog izvješća o tim izvješćima dostavljaju se radi upisa u registar u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima iz 1993. ili za podnošenje u skladu s drugim zakonom.

2.

Ako je strano društvo dužno pripremiti:

a)

financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima iz 1993., također mora, ako njegovo novozelandsko poduzeće dosegne pragove imovine i prihoda koji se primjenjuju na „velika” strana trgovačka društva, osim financijskih izvještaja samog velikog stranog društva, pripremiti i financijske izvještaje za svoje novozelandsko poduzeće pripremljene kao da to poslovanje obavlja društvo osnovano i registrirano u Novom Zelandu; i

b)

financijske izvještaje grupe u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima iz 1993. i ako poslovanje grupe u Novom Zelandu dosegne pragove imovine i prihoda koji se primjenjuju na „velika” strana društva, pripremljeni financijski izvještaji grupe moraju uključivati, uz financijske izvještaje grupe, financijske izvještaje za poslovanje grupe u Novom Zelandu pripremljene kao da su članovi grupe društva osnovana i registrirana u Novom Zelandu.

Sektor

Poljoprivreda, uključujući usluge povezane s poljoprivredom

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Mjera

Dairy Industry Restructuring Act 2001 (Zakon o restrukturiranju mliječne industrije iz 2001.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Zakonom o restrukturiranju mliječne industrije iz 2001. (DIRA) i propisima predviđa se upravljanje nacionalnom bazom podataka o ispitivanju stada.

Zakonom o restrukturiranju mliječne industrije:

(a)

predviđa se da vlada Novog Zelanda utvrdi aranžmane za upravljanje bazom podataka kojom će upravljati drugi subjekt mliječne industrije. Na taj način vlada Novog Zelanda može:

i.

uzeti u obzir državljanstvo i boravište subjekta, osobe koje su u vlasništvu subjekta ili ga kontroliraju te više rukovodstvo i upravni odbor subjekta; i

ii.

ograničiti tko može imati dionice u subjektu na temelju državljanstva;

(b)

zahtijeva se da osobe koje se bave ispitivanjem stada mliječnih krava dostave podatke subjektu Livestock Improvement Corporation (LIC) ili subjektu sljedniku;

(c)

utvrđuju se pravila o pristupu bazi podataka i uskraćuje pristup na temelju toga što bi svrha korištenja baze podataka mogla biti „štetna za novozelandsku mliječnu industriju”, pri čemu se pri uskraćivanju pristupa može uzeti u obzir državljanstvo ili boravište osobe koja traži pristup.

Sektor

Komunikacijske usluge

Telekomunikacije

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.6.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Mjera

Statut društva Chorus Limited

Opis

Ulaganja

Statutom društva Chorus Limited zahtijeva se odobrenje vlade Novog Zelanda da udio bilo kojeg pojedinačnog stranog subjekta premaši 49,9 %.

Najmanje polovina članova uprave moraju biti državljani Novog Zelanda.

Sektor

Poljoprivreda, uključujući usluge povezane s poljoprivredom

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.5.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Mjera

Primary Products Marketing Act 1953 (Zakon o stavljanju na tržište primarnih proizvoda iz 1953.)

Opis

Ulaganja

U skladu sa Zakonom o stavljanju na tržište primarnih proizvoda iz 1953. vlada Novog Zelanda može donijeti propise kojima se omogućuje osnivanje zakonskih tijela nadležnih za stavljanje na tržište koja imaju ovlasti monopola za stavljanje na tržište i stjecanje (ili manje ovlasti) za „primarne proizvode”, a to su proizvodi dobiveni od pčelarstva, voćarstva, uzgoja hmelja, farmski uzgojenih ili divljih jelena ili koza, tj. krzna ili dlake koza.

Propisi se mogu donositi na temelju Zakona o stavljanju na tržište primarnih proizvoda iz 1953. o širokom rasponu funkcija, ovlasti i djelatnosti tijela nadležnog za stavljanje na tržište. Konkretno, propisima se može zahtijevati da članovi odbora ili osoblje budu državljani Novog Zelanda ili da u njemu imaju boravište.

Sektor

Zračni prijevoz

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Mjera

Statut društva Air New Zealand Limited

Opis

Ulaganja

Strani državljanin ne smije imati više od 10 % dionica koje daju glasačka prava u društvu Air New Zealand, osim ako nema dopuštenje dioničara Kiwi (18). Osim toga:

(a)

najmanje tri člana upravnog odbora moraju imati uobičajeno boravište u Novom Zelandu;

(b)

više od polovine članova upravnog odbora moraju biti državljani Novog Zelanda;

(c)

predsjednik upravnog odbora mora biti državljanin Novog Zelanda; i

(d)

sjedište i glavno mjesto poslovanja društva Air New Zealand moraju biti u Novom Zelandu.

Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Mjera

Overseas Investment Act 2005 (Zakon o stranim ulaganjima iz 2005.)

Fisheries Act 1996 (Zakon o ribarstvu iz 1996.)

Overseas Investment Regulations 2005 (Pravilnik o stranim ulaganjima iz 2005.)

Opis

Ulaganja

U skladu sa sustavom Novog Zelanda za strana ulaganja, kako je utvrđen u relevantnim odredbama Zakona o stranim ulaganjima iz 2005., Zakona o ribarstvu iz 1996. i Pravilnika o stranim ulaganjima iz 2005., za sljedeća ulaganja potrebno je prethodno odobrenje vlade Novog Zelanda:

(a)

stjecanje ili kontrola 25 % ili više bilo koje vrste dionica (19) ili glasačkih prava (20) u novozelandskom subjektu od strane nevladinih izvora ako naknada za prijenos ili vrijednost imovine premašuje 200 milijuna NZD;

(b)

početak poslovanja ili stjecanje postojećeg poduzeća od strane nevladinih izvora, uključujući poslovnu imovinu, u Novom Zelandu ako ukupni rashodi nastali pri osnivanju ili stjecanju tog poslovanja ili te imovine premašuju 200 milijuna NZD;

(c)

stjecanje ili kontrola 25 % ili više bilo koje vrste dionica (21) ili glasačkih prava (22) u novozelandskom subjektu od strane vladinih izvora ako naknada za prijenos ili vrijednost imovine premašuje 100 milijuna NZD;

(d)

početak poslovanja ili stjecanje postojećeg poduzeća od strane vladinih izvora, uključujući poslovnu imovinu, u Novom Zelandu ako ukupni rashodi nastali pri osnivanju ili stjecanju tog poslovanja ili te imovine premašuju 100 milijuna NZD;

(e)

stjecanje ili kontrola, bez obzira na tržišnu vrijednost, određenih kategorija zemljišta koje se smatraju osjetljivima ili za koje je potrebno posebno odobrenje u skladu sa zakonodavstvom Novog Zelanda o stranim ulaganjima; i

(f)

svaka transakcija, bez obzira na tržišnu vrijednost, koja bi dovela do stranih ulaganja u ribolovnu kvotu.

Strani ulagatelji moraju ispunjavati kriterije utvrđene u sustavu za strana ulaganja i sve uvjete koje odrede regulatorno tijelo i nadležni ministri.

Ovaj unos treba tumačiti zajedno s Prilogom II. – Novi Zeland – 11.

Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Mjera

Income Tax Act 2007 (Zakon o porezu na dohodak iz 2007.)

Goods and Services Tax Act 1985 (Zakon o porezu na robu i usluge iz 1985.)

Estate and Gift Duties Act 1968 (Zakon o porezu na nekretnine i darove iz 1968.)

Stamp and Cheque Duties Act 1971 (Zakon o porezu na pečate i čekove iz 1971.)

Gaming Duties Act 1971 (Zakon o igrama na sreću iz 1971.)

Tax Administration Act 1994 (Zakon o poreznoj upravi iz 1994.)

Opis

Ulaganja

Sve postojeće nesukladne mjere oporezivanja

Sektor

Financijske usluge

Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Mjera

Commodity Levies Act 1990 (Zakon o porezu na robu iz 1990.)

Commodity Levies Amendment Act 1995 (Zakon o izmjenama Zakona o porezu na robu iz 1995.)

Kiwifruit Industry Restructuring Act 1999 and Regulations (Zakon o restrukturiranju industrije kivija iz 1999. i pravilnici)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Pružanje osiguranja usjeva može se ograničiti u skladu sa Zakonom o izmjenama zakona o porezu na robu iz 1995. U članku 4. Zakona o porezu na robu predviđeno je da se sredstva dobivena na temelju obvezne pristojbe za robu za uzgajivače pšenice upotrebljavaju za financiranje programa kojim se osiguravaju usjevi pšenice od štete ili gubitka.

Pružanje usluga posredovanja u osiguranju povezanih s izvozom kivija može se ograničiti u skladu sa Zakonom o restrukturiranju industrije kivija iz 1999. i pravilnicima koji se odnose na plasiranje kivija za izvoz na strana tržišta.

Sektor

Financijske usluge

Bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja)

Predmetne obveze

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Mjera

KiwiSaver Act 2006 (Zakon o programu štednje KiwiSaver iz 2006.)

Financial Markets Conduct Act 2013 (Zakon o ponašanju na financijskim tržištima iz 2013.)

Opis

Ulaganja

Upravitelj fonda registriranog programa KiwiSaver i korporativni upravitelj registriranog programa KiwiSaver koji je ograničen program moraju imati barem jednog direktora koji je rezident Novog Zelanda u porezne svrhe.


(1)  Na primjer, partnerstva i poduzeća s jednim vlasnikom općenito nisu prihvatljivi pravni oblici za financijske institucije u Novom Zelandu i Uniji. Cilj ove uvodne napomene nije da ona sama po sebi utječe na, ili na drugi način ograničava, izbor financijske institucije druge stranke između podružnica ili društava kćeri.

(2)  Za potrebe ove rezerve:

(a)

„domaće pravo” znači pravo određene države članice i pravo Unije;

(b)

„međunarodno javno pravo” isključuje pravo Unije i uključuje pravo uspostavljeno međunarodnim ugovorima i konvencijama, kao i međunarodno običajno pravo;

(c)

„pravno savjetovanje” obuhvaća savjetovanje klijenata i savjetovanje s njima o pitanjima koja uključuju transakcije, odnose i sporove, povezana s primjenom ili tumačenjem prava; sudjelovanje s klijentima ili u njihovo ime u pregovorima i drugim poslovima s trećim stranama u takvim pitanjima; i pripremu dokumenata koji su u cijelosti ili djelomično pravno uređeni; te provjeru dokumenata bilo koje vrste za potrebe i u skladu sa zahtjevima zakonodavstva;

(d)

„pravno zastupanje” obuhvaća pripremu dokumenata koji se trebaju dostaviti upravnim agencijama, sudovima ili drugim propisno osnovanim službenim sudovima; i nazočnost pred upravnim agencijama, sudovima ili drugim propisno osnovanim službenim sudovima; i

(e)

„pravna arbitraža, mirenje i posredovanje” znači priprema dokumentacije koja se dostavlja arbitru, miritelju ili posredniku te priprema za svjedočenje i svjedočenje pred njima u svim sporovima koji uključuju primjenu i tumačenje prava. Ne uključuje usluge arbitraže, mirenja i posredovanja u sporovima koji ne uključuju primjenu i tumačenje prava, a koji se odnose na usluge povezane sa savjetovanjem u pogledu upravljanja. Ne uključuju ni djelovanje u svojstvu arbitra, miritelja ili posrednika. Kao potkategorija, usluge međunarodne pravne arbitraže, mirenja ili posredovanja odnose se na iste usluge kad spor uključuje stranke iz dviju ili više zemalja.

(3)  Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL EU L 154, 16.6.2017., str. 1.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Zajednice (SL EU L 3, 5.1.2002., str. 1.).

(5)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL EU L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(6)  Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL EU L 157, 9.6.2006., str. 87.).

(7)  Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL EU L 157, 9.6.2006., str. 87.).

(8)  Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL EU L 293, 31.10.2008., str. 3.).

(9)  Uredba (EZ) br. 80/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o Kodeksu poslovanja računalnih sustava rezervacija i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2299/89 (SL EU L 35, 4.2.2009., str. 47.).

(10)  Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kvalitete usluga (SL EU L 15, 21.1.1998, str. 14.).

(11)  Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira i izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL EU L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL EU L 57, 3.3.2017., str. 1.).

(13)  Direktiva Vijeća 96/67/EZ od 15. listopada 1996. o pristupu tržištu zemaljskih usluga u zračnim lukama Zajednice (SL EU L 272, 25.10.1996., str. 36.).

(14)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL EU L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(15)  Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (SL EU L 368, 17.12.1992., str. 38.).

(16)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL EU L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(17)  Strano trgovačko društvo ili društvo kći stranog trgovačkog društva „veliko” je u odnosu na obračunsko razdoblje ako se primjenjuje najmanje jedno od sljedećeg:

i.

na datum bilance svakog od dva prethodna računovodstvena razdoblja ukupna imovina subjekta i njegovih društava kćeri (ako postoje) premašuje 20 milijuna NZD; ili

ii.

u svakom od dva prethodna računovodstvena razdoblja ukupni prihodi subjekta i njegovih društava kćeri (ako postoje) premašuju 10 milijuna NZD.

Potrebno je izvješće o reviziji, osim ako novozelandsko poslovanje tog stranog društva nije „veliko” i ako se zakonodavstvom jurisdikcije u kojoj je društvo osnovano ne zahtijeva revizija.

(*1)  Novozelandsko trgovačko društvo „veliko” je u odnosu na obračunsko razdoblje ako se primjenjuje barem jedna od sljedećih točaka:

i.

na datum bilance svakog od dva prethodna računovodstvena razdoblja ukupna imovina subjekta i njegovih društava kćeri (ako postoje) premašuje 60 milijuna NZD; ili

ii.

u svakom od dva prethodna računovodstvena razdoblja ukupni prihodi subjekta i njegovih društava kćeri (ako postoje) premašuju 30 milijuna NZD.

(18)  Dionica Kiwi u društvu Air New Zealand je pojedinačna konvertibilna povlaštena dionica s posebnim pravima u vrijednosti 1 NZD koja je izdana Kruni. Dioničar Kiwi je Njegovo Veličanstvo Kralj Novog Zelanda.

(19)  Podrazumijeva se da pojam „dionice” uključuje dionice i druge vrste vrijednosnih papira.

(20)  Podrazumijeva se da „glasačko pravo” uključuje ovlast kontrole 25 % ili više sastava upravljačkog tijela novozelandskog subjekta.

(21)  Podrazumijeva se da pojam „dionice” uključuje dionice i druge vrste vrijednosnih papira.

(22)  Podrazumijeva se da „glasačko pravo” uključuje ovlast kontrole 25 % ili više sastava upravljačkog tijela novozelandskog subjekta.


PRILOG 10.-B

BUDUĆE MJERE

Uvodne napomene

1.

U rasporedima Novog Zelanda i Unije navedeni su, u skladu s člancima 10.10. (Nesukladne mjere) i 10.18. (Nesukladne mjere), unosi Novog Zelanda i Unije koji se odnose na postojeće, restriktivnije ili nove mjere koje nisu u skladu s obvezama koje su uvedene:

(a)

člankom 10.5. (Pristup tržištu) ili 10.14. (Pristup tržištu);

(b)

člankom 10.6. (Nacionalni tretman) ili 10.16. (Nacionalni tretman);

(c)

člankom 10.7. (Tretman najpovlaštenije nacije) ili 10.17. (Tretman najpovlaštenije nacije);

(d)

člankom 10.8. (Viša uprava i upravni odbori);

(e)

člankom 10.9. (Zahtjevi u pogledu rezultata); ili

(f)

člankom 10.15. (Lokalna prisutnost).

2.

Rezervama određene stranke ne dovode se u pitanje prava i obveze stranaka na temelju GATS-a.

3.

Svaki unos sadržava sljedeće elemente:

(a)

„sektor” se odnosi na opći sektor za koji se bilježi unos;

(b)

„podsektor” se odnosi na posebni sektor za koji se bilježi unos;

(c)

„industrijska klasifikacija” odnosi se, ako je to primjenjivo, na djelatnost obuhvaćenu unosom u skladu s CPC-om, ISIC Rev. 3.1 ili kako je izričito drukčije opisano u tom unosu;

(d)

„predmetne obveze” znači obveze iz točke 1. za koje se bilježi unos;

(e)

„opis” utvrđuje opseg sektora, podsektora ili djelatnosti koji su obuhvaćeni unosom; i

(f)

„postojeće mjere” utvrđuju, radi transparentnosti, postojeće mjere koje se primjenjuju na sektore, podsektore ili djelatnosti koji su obuhvaćeni unosom.

4.

Pri tumačenju unosa uzimaju se u obzir svi njegovi elementi Ako dođe do nedosljednosti u vezi s tumačenjem unosa, prednost ima element unosa „opis”.

5.

Za potrebe rasporeda Novog Zelanda i Unije:

(a)

„ISIC Rev. 3.1” znači Međunarodna standardna industrijska klasifikacija svih gospodarskih djelatnosti kako je utvrđena u Statističkom uredu Ujedinjenih naroda, Statistički dokumenti, serija M, br. 4, ISIC Rev. 3.1, 2002.; i

(b)

„CPC” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda (Statistički dokumenti, serija M, br. 77, Odjel za međunarodna gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.)

6.

Za potrebe rasporedâ Novog Zelanda i Unije, unos u pogledu zahtjeva za lokalnom prisutnošću na području Unije ili državnom području Novog Zelanda odnosi se na članak 10.15. (Lokalna prisutnost), a ne na članak 10.14. (Pristup tržištu) ili 10.16 (Nacionalni tretman). Nadalje, takav zahtjev ne uzima se kao rezerva u odnosu na članak 10.6. (Nacionalni tretman).

7.

Unos zabilježen na razini Unije primjenjuje se na mjeru Unije, na mjeru države članice na središnjoj razini ili na mjeru vlasti unutar države članice, osim ako je određena država članica isključena na temelju unosa. Unos zabilježen za državu članicu primjenjuje se na mjeru vlasti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te države članice. Za potrebe unosa Belgije središnjom razinom vlasti obuhvaćene su savezna vlast te vlasti regija i zajednica jer svaka od njih ima jednakovrijedne zakonodavne ovlasti. Za potrebe unosa Unije i država članica regionalna razina vlasti u Finskoj znači Ålandski otoci. Unos zabilježen na razini Novog Zelanda primjenjuje se na mjeru vlasti na središnjoj ili lokalnoj razini.

8.

U popis unosa u ovom Prilogu nisu uključene mjere koje se odnose na kvalifikacijske zahtjeve i postupke, tehničke norme te zahtjeve i postupke za izdavanje dozvola ako oni nisu ograničenje u smislu članka 10.5. (Pristup tržištu), 10.6. (Nacionalni tretman), 10.14. (Pristup tržištu), 10.15 (Lokalna prisutnost) ili 10.16. (Nacionalni tretman). Takve mjere mogu obuhvaćati obvezu pribavljanja dozvole, ispunjenja obveze univerzalne usluge, pribavljanja priznanja kvalifikacije u reguliranim sektorima, polaganja posebnog ispita, uključujući jezične ispite, pripadanja određenoj profesiji (npr. u obliku članstva u strukovnoj organizaciji), angažiranja lokalnog zastupnika za uslugu ili posjedovanja lokalne adrese ili bilo koji drugi nediskriminirajući zahtjev da se određene djelatnosti ne smiju obavljati u zaštićenim zonama ili područjima. Iako nisu navedene, takve se mjere i dalje primjenjuju.

9.

Podrazumijeva se da za Uniju obveza odobravanja nacionalnog tretmana ne obuhvaća zahtjev proširenja tretmana odobrenog u državi članici na osobe iz Novog Zelanda, u primjeni UFEU-a, ili bilo koje mjere donesene u skladu s UFEU-om, uključujući njezinu provedbu u državama članicama, na sljedeće:

(a)

fizičke osobe ili osobe s boravištem u drugoj državi članici; ili

(b)

pravne osobe koje su osnovane ili organizirane u skladu s pravom druge države članice ili Unije i koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u državi članici Unije.

10.

Tretmanom odobrenim pravnim osobama koje su ulagatelji jedne stranke osnovali u skladu s pravom druge stranke (uključujući, u slučaju Unije, pravo države članice), a čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi u toj drugoj stranci, ne dovode se u pitanje uvjeti ili obveze u skladu s odjeljkom B (Liberalizacija ulaganja) Poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja), koji su možda određeni tim pravnim osobama kad su osnovane u toj drugoj stranci te koji se i dalje primjenjuju.

11.

Rasporedi Novog Zelanda i Unije se primjenjuju samo na državno područje Novog Zelanda i područje Unije u skladu s člankom 1.4. (Teritorijalna primjena) i relevantni su samo u kontekstu trgovinskih odnosa između Unije, država članica i Novog Zelanda. Ne utječu na prava i obveze država članica prema pravu Unije.

12.

Podrazumijeva se da se nediskriminirajuće mjere nisu ograničenje u smislu članka 10.5. (Pristup tržištu) ili 10.14. (Pristup tržištu) za svaku mjeru:

(a)

kojom se zahtijeva odvajanje vlasništva nad infrastrukturom od vlasništva nad robom ili uslugama koje se pružaju tom infrastrukturom radi osiguranja poštenog tržišnog natjecanja, primjerice u području energetike, prometa i telekomunikacija;

(b)

kojom se ograničava koncentracija vlasništva radi osiguranja poštenog tržišnog natjecanja;

(c)

kojom se nastoji osigurati očuvanje i zaštita prirodnih resursa i okoliša, uključujući ograničavanje dostupnosti, broja i opsega dodijeljenih koncesija i određivanje moratorija ili zabrane;

(d)

kojom se ograničava broj dodijeljenih odobrenja zbog tehničkih ili fizičkih ograničenja, na primjer telekomunikacijskih spektara i frekvencija; ili

(e)

kojom se zahtijeva da određeni postotak dioničara, vlasnika, partnera ili direktora poduzeća mora biti kvalificiran ili se baviti određenim zanimanjem kao što su odvjetnici ili računovođe.

13.

Kad je riječ o računalnim uslugama, sve sljedeće usluge smatraju se računalnim i povezanim uslugama, bez obzira na to pružaju li se putem mreže, uključujući internet:

(a)

savjetovanje, prilagodba, izrada strategija, analiza, planiranje, izrada specifikacija, dizajn, razvoj, instalacija, provedba, integracija, ispitivanje, uklanjanje grešaka, ažuriranje, podrška, tehnička pomoć ili upravljanje računalima ili računalnim sustavima ili za računala ili računalne sustave;

(b)

računalni programi definirani kao nizovi naredbi koji su potrebni za rad i komuniciranje samih računala ili unutar računala, kao i savjetovanje, izrada strategija, analiza, planiranje, izrada specifikacija, dizajn, razvoj, instalacija, provedba, integracija, ispitivanje, uklanjanje grešaka, ažuriranje, prilagodba, održavanje, podrška, tehnička pomoć, upravljanje računalnim programima ili upotreba računalnih programa ili upravljanje ili upotreba za računalne programe;

(c)

obrada podataka, pohrana podataka, iznajmljivanje diskovnog prostora na poslužitelju ili usluge baze podataka;

(d)

usluge održavanja i popravka uredskih strojeva i opreme, uključujući računala; i

(e)

usluge osposobljavanja osoblja klijenata povezane s računalnim programima, računalima ili računalnim sustavima koje nisu razvrstane u drugu skupinu usluga.

Podrazumijeva se da se usluge koje su omogućene računalnim i povezanim uslugama, osim onih navedenih u točkama od (a) do (e), same po sebi ne smatraju računalnim i povezanim uslugama.

14.

S obzirom na financijske usluge, za razliku od stranih društava kćeri, podružnice koje su u državi članici izravno osnovale financijske institucije izvan Unije, uz određene rijetke iznimke, ne podliježu bonitetnim propisima usklađenima na razini Unije kojima se tim društvima kćerima omogućuje da iskoriste poboljšane mogućnosti za osnivanje novih subjekata i pružanje prekograničnih usluga diljem Unije. Tim se podružnicama stoga izdaju odobrenja za rad na državnom području države članice prema uvjetima istovjetnima onima koji se primjenjuju na domaće financijske institucije u toj državi članici i od njih se može zahtijevati da zadovolje niz određenih bonitetnih zahtjeva kao što su, u slučaju bankarstva i vrijednosnih papira, odvojena kapitalizacija i drugi uvjeti koji se odnose na solventnost, financijsko izvješćivanje i objavljivanje financijskih izvješća ili, u slučaju osiguranja, posebni uvjeti koji se odnose na jamstva i depozite, odvojenu kapitalizaciju i lokalizaciju u dotičnoj državi članici imovine koja predstavlja tehničke rezerve i najmanje jednu trećinu granice solventnosti.

15.

Kad je riječ o članku 10.5. (Pristup tržištu), na pravne osobe koje pružaju financijske usluge i osnovane su na temelju prava Novog Zelanda ili Unije ili barem jedne od država članica primjenjuju se nediskriminirajuća ograničenja pravnog oblika (1).

16.

Na popisu rezervi u nastavku upotrebljavaju se sljedeće pokrate:

EU

Unija, uključujući države članice

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

EE

Estonija

EL

Grčka

ES

Španjolska

FI

Finska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LT

Litva

LU

Luksemburg

LV

Latvija

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SE

Švedska

SI

Slovenija

SK

Slovačka Republika

Raspored Unije

Rezerva br. 1 – Svi sektori

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge – osim usluga povezanih sa zdravstvom

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge – zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda

Rezerva br. 4 – Poslovne usluge – usluge istraživanja i razvoja

Rezerva br. 5 – Poslovne usluge – usluge poslovanja nekretninama

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge – usluge najma ili zakupa

Rezerva br. 7 – Poslovne usluge – usluge agencija za naplatu i usluge kreditnog izvješćivanja

Rezerva br. 8 – Poslovne usluge – usluge posredovanja

Rezerva br. 9 – Poslovne usluge – usluge zaštite i istražne usluge

Rezerva br. 10 – Poslovne usluge – ostale poslovne usluge

Rezerva br. 11 – Telekomunikacije

Rezerva br. 12 – Građevinarstvo

Rezerva br. 13 – Usluge distribucije

Rezerva br. 14 – Obrazovne usluge

Rezerva br. 15 – Usluge povezane s okolišem

Rezerva br. 16 – Financijske usluge

Rezerva br. 17 – Zdravstvene i socijalne usluge

Rezerva br. 18 – Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima

Rezerva br. 19 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Rezerva br. 20 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge prijevoza

Rezerva br. 21 – Poljoprivreda, ribolov i vode

Rezerva br. 22 – Rudarstvo i djelatnosti povezane s energijom

Rezerva br. 23 – Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Rezerva br. 1 – Svi sektori

Sektor:

Svi sektori

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

Unija zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Osnivanje poslovne jedinice

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

EU: Usluge koje se smatraju javnim komunalnim uslugama na nacionalnoj ili lokalnoj razini mogu podlijegati javnim monopolima ili isključivim pravima dodijeljenima privatnim subjektima.

Postoje javne komunalne službe u sektorima kao što su sektori povezani s uslugama znanstvenog i tehničkog savjetovanja, uslugama istraživanja i razvoja u društvenim i humanističkim znanostima, uslugama tehničkog ispitivanja i analize, uslugama povezanima s okolišem, zdravstvenim uslugama, uslugama u prijevozu i pomoćnim uslugama za sve vrste prijevoza. Isključiva prava s obzirom na takve usluge često se dodjeljuju privatnim subjektima, primjerice subjektima koji imaju koncesije tijela državne uprave, s tim da one podliježu posebnim obvezama pružanja usluge. S obzirom na to da javne komunalne službe često postoje i na decentraliziranoj razini, detaljan i konačan popis na razini pojedinih sektora nije praktičan. Ova se rezerva ne primjenjuje na telekomunikacijske usluge te na računalne i srodne usluge.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FI: Na fizičke osobe koje nemaju regionalno državljanstvo na Ålandskim otocima i pravne osobe primjenjuju se ograničenja u pogledu prava na stjecanje i posjedovanje nekretnina na Ålandskim otocima bez dopuštenja nadležnih tijela Ålandskih otoka. Na fizičke osobe koje nemaju regionalno državljanstvo na Ålandskim Otocima i sva poduzeća primjenjuju se ograničenja u pogledu prava na poslovni nastan i obavljanje gospodarskih djelatnosti bez dopuštenja nadležnih tijela Ålandskih otoka.

Postojeće mjere:

FI: Ahvenanmaan maanhankintalaki (Zakon o stjecanju zemljišta na Ålandskim otocima) (3/1975), odjeljak 2.; i Ahvenanmaan itsehallintolaki (Zakon o autonomiji Ålandskih otoka) (1144/1991), odjeljak 11.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori:

U FR: U skladu s člancima L151-1 i 153-1 i dalje financijskog i monetarnog zakonika, strana ulaganja u Francuskoj u sektore navedene u članku R.151-3 financijskog i monetarnog zakonika podliježu prethodnom odobrenju ministra gospodarstva.

Postojeće mjere:

FR: Kako je prethodno navedeno u elementu „opis”.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

U FR: Strani udio u vlasništvu u novoprivatiziranim društvima može se ograničiti na promjenjivi udio vlastitog kapitala društva ponuđenog javnosti, koji francuska vlada utvrđuje na temelju svakog pojedinačnog slučaja. Za osnivanje u svrhu obavljanja određenih trgovinskih, industrijskih ili zanatskih djelatnosti obvezno je posebno odobrenje ako glavni direktor nema dozvolu za stalno boravište.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U HU: Društvo može biti osnovano u obliku društva s ograničenom odgovornošću, dioničkog društva ili predstavništva. Početni ulazak na tržište u obliku podružnice dopušten je samo za financijske usluge.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Određene gospodarske djelatnosti povezane s iskorištavanjem ili upotrebom državnih ili javnih dobara podliježu izdavanju koncesija dodijeljenih u skladu s odredbama Zakona o koncesijama.

Komercijalna društva u kojima država ili općina drži udio u kapitalu veći od 50 % ne mogu izvršavati transakcije u svrhu prodaje dugotrajne imovine društva, sklapati ugovore o stjecanju udjela, zakupu, zajedničkim djelatnostima, kreditu, osiguranju potraživanja ni preuzimati obveze na temelju mjenica bez ovlaštenja ili dopuštenja Agencije za javna poduzeća i kontrolu ili drugih državnih ili regionalnih tijela, ovisno o tome koje je tijelo nadležno. Ova se rezerva ne primjenjuje na rudarstvo i vađenje jer se na njih primjenjuje posebna rezerva u rasporedu Unije u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere).

U IT: Vlada može izvršavati određene posebne ovlasti u poduzećima koja posluju u području obrane i nacionalne sigurnosti i koja se bave određenim djelatnostima od strateške važnosti u području energetike, prometa i komunikacija. To se primjenjuje na sve pravne osobe koje se bave djelatnostima od strateške važnosti u području obrane i nacionalne sigurnosti, a ne samo na privatizirana društva.

Ako postoji prijetnja ozbiljne ugroze ključnih interesa obrane i nacionalne sigurnosti, vlada ima sljedeće posebne ovlasti:

(a)

uvesti posebne uvjete za kupnju dionica;

(b)

uložiti veto na donošenje odluka koje se odnose na posebne radnje, primjerice prijenose, spajanja, razdvajanja i promjene djelatnosti; ili

(c)

odbiti stjecanje dionica ako kupac želi steći razinu udjela u kapitalu kojom bi se mogli ugroziti interesi obrane i nacionalne sigurnosti.

Dotično društvo mora obavijestiti ured predsjednika vlade o svim odlukama, aktima i transakcijama (npr. prijenosi, spajanja, razdvajanja, promjene djelatnosti ili ukidanja) koji se odnose na stratešku imovinu u područjima energetike, prometa i komunikacija. Osobito je obvezno obavijestiti o stjecanjima od strane osoba koje nisu iz Unije, a kojima te osobe preuzimaju kontrolu nad društvom.

Predsjednik vlade može izvršavati sljedeće posebne ovlasti:

(a)

uložiti veto na svaku odluku, akt ili transakciju koja predstavlja iznimnu prijetnju ozbiljne ugroze javnog interesa u pogledu sigurnosti mreža i opskrbe te upravljanja njima;

(b)

uvesti posebne uvjete radi jamčenja javnog interesa; ili

(c)

odbiti stjecanje u iznimnim okolnostima u kojima su ugroženi ključni državni interesi.

Zakonom su utvrđeni kriteriji na temelju kojih se ocjenjuju stvarne ili iznimne prijetnje te uvjeti i postupci izvršenja posebnih ovlasti.

Postojeće mjere:

 

IT: Zakon 56/2012 o posebnim ovlastima u društvima koja obavljaju djelatnost u području obrane i nacionalne sigurnosti te energetike, prometa i komunikacija; i

 

Dekret predsjednika vlade DPCM 253 od 30. studenoga 2012. kojim se definiraju djelatnosti od strateške važnosti u području obrane i nacionalne sigurnosti.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori:

U LT: Poduzeća, sektori, zone, imovina i objekti od strateške važnosti za nacionalnu sigurnost.

Postojeće mjere:

LT: Zakon Republike Litve o zaštiti predmeta važnih za osiguravanje nacionalne sigurnosti od 10. listopada 2002. br. IX-1132 (kako je zadnje izmijenjen 17. rujna 2020. br. XIII-3284).

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

U SE: Zahtjevi diskriminacije za osnivače, višu upravu i upravne odbore kad se u švedsko zakonodavstvo uključe novi oblici pravnog udruživanja.

(b)

Stjecanje nekretnina

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

U HU: Stjecanje državne imovine.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U HU: Stjecanje obradivog zemljišta od strane stranih pravnih osoba i fizičkih osoba nerezidenata.

Postojeće mjere:

 

HU: Zakon CXXII. iz 2013. o trgovini poljoprivrednim i šumskim zemljištem (poglavlje II. (stavci 6.–36.) i poglavlje IV. (stavci 38.–59.)); i

 

Zakon CCXII. iz 2013. o prijelaznim mjerama i određenim odredbama povezanima sa Zakonom CXXII. iz 2013. o trgovini poljoprivrednim i šumskim zemljištem (poglavlje IV. (stavci 8.–20.)).

U LV: Stjecanje ruralnog zemljišta od strane državljana Novog Zelanda ili treće zemlje.

Postojeće mjere:

LV: Zakon o privatizaciji zemljišta u ruralnim područjima, odjeljci 28., 29. i 30.

U SK: Strana društva ili fizičke osobe ne mogu steći poljoprivredno i šumsko zemljište koje se nalazi izvan urbane zone općine kao ni neke druge vrste zemljišta (npr. prirodne resurse, jezera, rijeke, javne ceste, itd.).

Postojeće mjere:

 

SK: Zakon br. 44/1988 o zaštiti i iskorištavanju prirodnih resursa;

 

Zakon br. 229/1991 o regulaciji vlasništva nad zemljištem i drugom poljoprivrednom imovinom;

 

Zakon br. 460/1992 Ustava Slovačke Republike;

 

Zakon br. 180/1995 o određenim mjerama za uređenje vlasništva nad zemljištem;

 

Zakon br. 202/1995 o deviznom poslovanju;

 

Zakon br. 503/2003 o povratu vlasništva nad zemljištima;

 

Zakon br. 326/2005 o šumama; i

 

Zakon br. 140/2014 o stjecanju vlasništva nad poljoprivrednim zemljištima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U BG: Fizičke ili pravne osobe koje imaju boravište ili poslovni nastan u Bugarskoj dulje od pet godina mogu steći vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem. Pravne osobe koje imaju poslovni nastan kraće od pet godina također mogu steći vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem ako su partneri u društvu, članovi udruge ili osnivači dioničkog društva i ispunjavaju uvjet u pogledu boravišta od pet godina. Strani državljani i strane pravne osobe s poslovnim nastanom u skladu sa zakonodavstvom treće države mogu steći pravo vlasništva nad zemljištem na temelju međunarodnog sporazuma u skladu s člankom 22. Ustava Republike Bugarske, kao i nasljeđivanjem u skladu sa zakonodavstvom. Strani državljani i strane pravne osobe koji imaju poslovnu jedinicu u skladu sa zakonodavstvom treće države mogu steći pravo na posjedovanje šumskih područja na temelju međunarodnog sporazuma u skladu s člankom 22. stavkom 2. Ustava Republike Bugarske, kao i nasljeđivanjem u skladu sa zakonodavstvom (Zakon o šumama, članak 23. stavak 5.).

Postojeće mjere:

BG: Ustav Republike Bugarske, članak 22. stavak 2. i članak 23. stavak 5.; i

Zakon o šumama, članak 10.

U EE: Osobe koje nisu iz EGP-a ili zemlje članice OECD-a mogu steći nepokretnu imovinu koja obuhvaća poljoprivredno i/ili šumsko zemljište samo uz odobrenje okružnog guvernera i općinskog vijeća te moraju na zakonom propisan način dokazati da će nepokretnu imovinu, u skladu s njezinom namjenom, upotrebljavati učinkovito, održivo i svrhovito.

Postojeće mjere:

EE: Kinnisasja omandamise kitsendamise seadus (Zakon o ograničenjima u pogledu stjecanja nepokretne imovine), poglavlja 2. i 3.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U LT: Sve mjere koje su u skladu s obvezama koje je preuzela Unija i koje se primjenjuju u Litvi u okviru GATS-a u pogledu stjecanja zemljišta. Postupci, uvjeti i ograničenja u pogledu stjecanja zemljišnih parcela utvrđuju se Ustavnim zakonom, Zakonom o zemljištu i Zakonom o stjecanju poljoprivrednog zemljišta.

Međutim, lokalnim vlastima (općine) i drugim nacionalnim subjektima iz zemalja članica OECD-a i Organizacije sjevernoatlantskog ugovora koji obavljaju gospodarske djelatnosti u Litvi, koje su utvrđene ustavnim zakonom u skladu s kriterijima Unije i drugih integracija kojima se Litva pridružila, dopušteno je stjecanje nepoljoprivrednih zemljišnih parcela koje im trebaju za izgradnju i upotrebu zgrada i objekata potrebnih za njihove izravne djelatnosti.

Postojeće mjere:

 

LT: Ustav Republike Litve;

 

Ustavni zakon Republike Litve o provedbi članka 47. stavka 3. Ustava Republike Litve od 20. lipnja 1996., br. I-1392, nova redigirana verzija od 20. ožujka 2003. br. IX-1381, kako je zadnje izmijenjen 12. siječnja 2018., br. XIII-981;

 

Zakon o zemljištu od 26. travnja 1994. br. I-446, nova redigirana verzija od 27. siječnja 2004. br. IX-1983, kako je zadnje izmijenjen 26. lipnja 2020. br. XIII-3165;

 

Zakon Republike Litve o stjecanju poljoprivrednog zemljišta od 28. siječnja 2003. br. IX-1314, nova redigirana verzija od 1. siječnja 2018. br. XIII-801, kako je zadnje izmijenjen 14. svibnja 2020. br. XIII-2935; i

 

Zakon o šumama od 22. studenoga 1994. br. I-671, nova redigirana verzija od 10. travnja 2001. br. IX-240, kako je zadnje izmijenjen 25. lipnja 2020. br. XIII-3115

(c)

Priznavanje

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

U EU-u: Direktive Unije o uzajamnom priznavanju diploma i drugih stručnih kvalifikacija primjenjuju se samo na građane Unije. Pravo pružanja zakonski uređene usluge stručnjaka u jednoj državi članici ne daje pravo na pružanje te usluge u drugoj državi članici.

(d)

Tretman najpovlaštenije nacije

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

U EU-u: Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s bilo kojim međunarodnim ugovorima o ulaganjima ili drugim sporazumima o trgovini koji su na snazi ili potpisani prije datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

U EU-u: Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim ili multilateralnim sporazumom kojim se:

(a)

uspostavlja unutarnje tržište za usluge i ulaganja;

(b)

dodjeljuje pravo poslovnog nastana; ili

(c)

zahtijeva usklađivanje zakonodavstva u jednom gospodarskom sektoru ili više njih.

Unutarnje tržište uslugama i ulaganjima znači područje bez unutarnjih granica u kojem se jamči slobodno kretanje usluga, kapitala i osoba.

Pravo poslovnog nastana znači obvezu sadržajnog ukidanja svih prepreka poslovnom nastanu među strankama bilateralnog ili multilateralnog sporazuma stupanjem na snagu tog sporazuma. Pravo poslovnog nastana uključuje pravo državljana stranaka bilateralnog ili multilateralnog sporazuma na osnivanje i upravljanje poduzećima pod uvjetima koji su jednaki uvjetima koji su na temelju prava propisani za državljane stranke u kojoj se obavlja takvo osnivanje.

Usklađivanje zakonodavstva znači sljedeće:

(a)

ujednačavanje zakonodavstva jedne stranke bilateralnog ili multilateralnog sporazuma ili više njih sa zakonodavstvom druge stranke ili stranaka tog sporazuma; ili

(b)

uključivanje zajedničkog zakonodavstva u pravni poredak stranaka bilateralnog ili multilateralnog sporazuma.

Takvo ujednačavanje ili uključivanje provodi se tek od onog trenutka kad ga se uvede u pravni poredak stranke ili stranaka bilateralnog ili multilateralnog sporazuma i tek se tada smatra da je provedeno.

Postojeće mjere:

 

EU: Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru;

 

Sporazumi o stabilizaciji;

 

Bilateralni sporazumi između EU-a i Švicarske Konfederacije; i

 

Detaljni i sveobuhvatni sporazumi o slobodnoj trgovini.

U EU-u: Osiguravanje različitog postupanja u pogledu prava poslovnog nastana državljanima ili poduzećima na temelju postojećih ili budućih bilateralnih sporazuma između sljedećih država članica: BE, DE, DK, EL, ES, FR, IE, IT, LU, NL, PT te bilo koje od sljedećih zemalja ili kneževina: Andore, Monaka, San Marina i Države Vatikanskoga Grada.

U DK, FI, SE: Mjere koje poduzimaju Danska, Švedska i Finska u cilju promicanja nordijske suradnje, kao što su:

(a)

financijska potpora projektima istraživanja i razvoja (Nordijski industrijski fond – Nordic Industrial Fund);

(b)

financiranje studija izvedivosti za međunarodne projekte (Nordijski fond za izvoz projekata – Nordic Fund for Project Exports); i

(c)

financijska pomoć društvima koja upotrebljavaju tehnologiju za zaštitu okoliša (Nordijska korporacija za financiranje zaštite okoliša – Nordic Environment Finance Corporation (NEFCO)). Svrha NEFCO-a je promicanje ulaganja od nordijskog okolišnog interesa, s naglaskom na istočnu Europu.

U PL: Povlašteni uvjeti za poslovni nastan ili prekogranično pružanje usluga, što može uključivati ukidanje ili izmjene određenih ograničenja iz popisa rezervi koje se primjenjuju u Poljskoj, mogu se primijeniti u okviru ugovorâ o trgovini i plovidbi.

U PT: Pravo odustajanja od primjene uvjeta u pogledu državljanstva za obavljanje određenih djelatnosti i zanimanja fizičkih osoba koje pružaju usluge za zemlje u kojima je portugalski službeni jezik (Angola, Brazil, Cabo Verde, Gvineja Bisau, Ekvatorska Gvineja, Mozambik, Sveti Toma i Prinsipe i Timor-Leste).

(e)

Oružje, streljivo i vojni materijal

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, lokalna prisutnost:

U EU-u: Proizvodnja ili distribucija oružja, streljiva i vojnog materijala ili trgovina njima. Ratni materijal ograničen je na bilo koji proizvod koji je namijenjen i izrađen isključivo za vojnu upotrebu u vezi s ratovanjem ili obranom.

Rezerva br. 2 – Profesionalne usluge – osim zdravstvenih usluga

Sektor:

Profesionalne usluge – pravne usluge: usluge javnih bilježnika i sudskih izvršitelja; računovodstvene i knjigovodstvene usluge; revizorske usluge, usluge poreznog savjetovanja; arhitektonske usluge i usluge urbanističkog planiranja; inženjerske usluge; i integrirane inženjerske usluge.

Industrijska klasifikacija:

Dio CPC-a 861, dio 87902, 862, 863, 8671, 8672, 8673, 8674, dio 879

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Tretman najpovlaštenije nacije

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Pravne usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U EU, osim SE: Pružanje usluga pravnog savjetovanja te izdavanja pravnih potvrda, dokumentacije i ovjeravanja koje pružaju pravnici kojima su povjerene javne funkcije, primjerice bilježnici, huissiers de justice ili drugi officiers publics et ministériels, te mjere koje se odnose na usluge koje pružaju sudski izvršitelji koje imenuje vlada službenim aktom (dio CPC-a 861, dio 87902).

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

U BG: Puni nacionalni tretman u pogledu osnivanja i upravljanja društvima te u pogledu pružanja usluga može se primijeniti samo na društva koja su osnovana u zemljama s kojima su sklopljeni odnosno s kojima će se sklopiti povlašteni sporazumi te na državljane tih zemalja (dio CPC-a 861).

U LT: Odvjetnici iz trećih zemalja smiju sudjelovati kao odvjetnici na sudu samo u skladu s međunarodnim sporazumima (dio CPC-a 861), uključujući posebne odredbe o zastupanju pred sudovima.

(b)

Računovodstvene i knjigovodstvene usluge (CPC 8621 osim usluga revizije, 86213, 86219, 86220)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U HU: Prekogranično pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga.

Postojeće mjere:

HU: Zakon C. iz 2000.; i Zakon LXXV. iz 2007.

(c)

Usluge revizije (CPC – 86211 i 86212 osim računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

U BG: Za provedbu neovisne financijske revizije revizor (samostalni ili revizorsko društvo) mora biti upisan u registar kojim upravlja Komisija za javni nadzor registriranih revizora (CPOSA). Revizor koji je stekao poslovnu sposobnost u trećoj zemlji može biti registriran pod sljedećim uvjetima i podložno načelu reciprociteta:

(a)

samostalni revizor mora položiti ispite iz bugarskog trgovačkog i poreznog prava te prava o socijalnoj sigurnosti na bugarskom jeziku (što odgovara zahtjevima za bugarske državljane);

(b)

strano revizorsko društvo koje želi biti registrirano kao ovlašteni revizor u Bugarskoj mora osigurati da tri četvrtine članova upravljačkih tijela i registriranih revizora koji provode zakonske financijske revizije u ime društva ispunjavaju zahtjeve istovjetne onima za ovlaštene revizore koji su bugarski državljani, uključujući polaganje odgovarajućih ispita, kako je predviđeno Zakonom o neovisnoj financijskoj reviziji (IFAA).

Postojeće mjere:

BG: Zakon o neovisnoj financijskoj reviziji.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

U CZ: Samo pravna osoba u kojoj je najmanje 60 % udjela u kapitalu ili glasačkih prava rezervirano za državljane Češke ili država članica ovlaštena je za obavljanje revizija u Češkoj.

Postojeće mjere:

CZ: Zakon od 14. travnja 2009. br. 93/2009 zb., o revizorima, kako je izmijenjen.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U HU: Prekogranično pružanje revizorskih usluga.

Postojeće mjere:

Zakon C. iz 2000.; i Zakon LXXV. iz 2007.

U PT: Prekogranično pružanje revizorskih usluga.

(d)

Arhitektura i usluge urbanističkog planiranja (CPC 8674)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U HR: Prekogranično pružanje usluga urbanističkog planiranja.

Rezerva br. 3 – Profesionalne usluge – zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih proizvoda

Sektor:

Profesionalne zdravstvene usluge i maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti

Industrijska klasifikacija:

CPC 63211, 85201, 9312, 9319, 93121

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

medicinske i stomatološke usluge; usluge primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa i paramedicinskog osoblja (CPC 63211, 85201, 9312, 9319, 932)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu i nacionalni tretman:

U FI: Pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući medicinske i stomatološke usluge, usluge primalja, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja te usluge psihologa, osim usluga koje pružaju medicinske sestre (CPC 9312, 93191).

Postojeće mjere:

FI: Laki yksityisestä terveydenhuollosta (Zakon o privatnoj zdravstvenoj zaštiti) (152/1990).

U BG: Pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući medicinske i stomatološke usluge, usluge medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja te usluge psihologa (CPC 9312, dio 9319).

Postojeće mjere:

BG: Zakon o medicinskim ustanovama, Zakon o profesionalnoj organizaciji medicinskih sestara, primalja te udruženih liječnika specijalista.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu i nacionalni tretman:

U CZ, MT: Pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi, te drugih povezanih usluga (CPC 9312, dio 9319).

Postojeće mjere:

 

CZ: Zakon br. 296/2008 zb. o zaštiti kvalitete i sigurnosti ljudskog tkiva i stanica namijenjenih za upotrebu u humanoj medicini („Zakon o ljudskom tkivu i stanicama”);

 

Zakon br. 378/2007 zb. o farmaceutskim proizvodima i o izmjeni određenih povezanih zakona (Zakon o farmaceutskim proizvodima);

 

Zakon br. 268/2014, zb. o medicinskim uređajima i izmjeni Zakona br. 634/2004, zb. o administrativnim naknadama, kako je naknadno izmijenjen;

 

Zakon 285/2002 zb. o darivanju, uzimanju i transplantaciji tkiva i organa te o izmjeni određenih zakona (Zakon o transplantaciji);

 

Zakon br. 372/2011 zb. o zdravstvenim uslugama i uvjetima njihova pružanja; i

 

Zakon br. 373/2011, zb., o posebnim zdravstvenim uslugama).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU, osim NL i SE: Za pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi, obvezno je boravište. Te usluge mogu pružati samo fizičke osobe koje fizički borave na području Unije. (CPC 9312, dio 93191).

U BE: Prekogranično pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, financiranih iz javnih ili privatnih izvora, uključujući medicinske i stomatološke usluge te usluge primalja i usluge medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa i paramedicinskog osoblja. (dio CPC-a 85201, 9312, dio 93191).

U PT (odnosi se i na tretman najpovlaštenije nacije): Za profesije fizioterapeuta, paramedicinskog osoblja i podijatara strani državljani mogu dobiti odobrenje za obavljanje na temelju reciprociteta.

(b)

Veterinarske usluge (CPC 932)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BG: Veterinarske klinike mogu osnovati fizičke ili pravne osobe.

Obavljanje veterinarskih djelatnosti dopušteno je samo državljanima države članice EGP-a i osobama sa stalnim boravištem (za osobe sa stalnim boravištem obvezna je fizička prisutnost).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BE, LV: Prekogranično pružanje veterinarskih usluga.

(c)

Maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda te ostale usluge koje pružaju farmaceuti (CPC 63211)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U EU, osim EL, IE, LU, LT i NL: Broj dobavljača kojima je dopušteno pružati određenu uslugu u određenoj lokalnoj zoni ili na određenom lokalnom području može se ograničiti na nediskriminirajućoj osnovi. U tu bi se svrhu moglo primjenjivati ispitivanje gospodarskih potreba, uzimajući u obzir čimbenike kao što su broj postojećih objekata i učinak na njih, prometna infrastruktura, gustoća naseljenosti te geografska rasprostranjenost.

U EU, osim BE, BG, EE, ES, IE i IT: Naručivanje poštom moguće je samo iz država članica EGP-a, stoga je za maloprodaju farmaceutskih proizvoda i određenih medicinskih proizvoda široj javnosti u Uniji obvezan poslovni nastan u bilo kojoj od tih zemalja.

U BE: Maloprodaju farmaceutskih i posebnih medicinskih proizvoda mogu obavljati samo ljekarne s poslovnim nastanom u Belgiji.

U BG, EE, ES, IT i LT: Prekogranična maloprodaja farmaceutskih proizvoda.

U CZ: Maloprodaja je moguća samo iz država članica.

U IE i LT: Prekogranična prodaja farmaceutskih proizvoda koji se izdaju na recept.

U PL: Posrednici u trgovini lijekovima moraju biti registrirani i imati boravište ili registrirano sjedište na državnom području Republike Poljske.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FI: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda te medicinske i ortopedske robe

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U SE: Maloprodaja farmaceutskih proizvoda i osiguravanje farmaceutskih proizvoda za opću javnost.

Postojeće mjere:

 

AT: Arzneimittelgesetz (Zakon o medicinskim proizvodima), BGBl. br. 185/1983 kako je izmijenjen, čl. 57., 59., 59.a; i

 

Medizinproduktegesetz (Medical Products Law), BGBl. br. 657/1996 kako je izmijenjen, članak 99.

 

BE: Arrêté royal du 21 janvier 2009 portant instructions pour les pharmaciens; i

 

Arrêté royal du 10 novembre 1967 relatif à l'exercice des professions des soins de santé.

 

CZ: Zakon br. 378/2007, zb. o farmaceutskim proizvodima, kako je izmijenjen; i

 

Zakon br. 372/2011, zb. o zdravstvenim uslugama, kako je izmijenjen.

 

FI: Lääkelaki (Zakon o lijekovima) (395/1987).

 

PL: Zakon o ljekarništvu, članak 73.a (Službeni list iz 2020., točka. 944., 1493.).

 

SE: Zakon o trgovini farmaceutskim proizvodima (2009:336);

 

Uredba o trgovini farmaceutskim proizvodima (2009:659);

 

Zakon o trgovini određenim lijekovima koji se izdaju bez recepta (2009:730); i

 

Švedska agencija za medicinske proizvode donijela je dodatne propise, pojedinosti su dostupne na (LVFS 2009:9).

Rezerva br. 4 – Poslovne usluge – usluge istraživanja i razvoja

Sektor:

Usluge istraživanja i razvoja

Industrijska klasifikacija:

CPC 851, 852, 853

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U RO: Prekogranično pružanje usluga istraživanja i razvoja.

Postojeće mjere:

RO: Vladina uredba br. 6 / 2011;

Uredba ministra obrazovanja i istraživanja br. 3548 / 2006; i Vladina odluka br. 134/2011.

Rezerva br. 5 – Poslovne usluge – usluge poslovanja nekretninama

Sektor:

Usluge povezane s nekretninama

Industrijska klasifikacija:

CPC 821, 822

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U CZ i HU: Prekogranično pružanje usluga poslovanja nekretninama.

Rezerva br. 6 – Poslovne usluge – usluge najma ili zakupa

Sektor:

Usluge najma/davanja u zakup bez rukovatelja

Industrijska klasifikacija:

CPC 832

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U BE i FR: Prekogranično pružanje usluga zakupa ili najma osobnih i kućanskih artikala bez rukovatelja.

Rezerva br. 7 – Poslovne usluge – usluge agencija za naplatu i usluge kreditnog izvješćivanja

Sektor:

Usluge agencija za naplatu, usluge kreditnog izvješćivanja

Industrijska klasifikacija:

CPC 87901, 87902

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U EU, osim ES, LV i SE, u pogledu pružanja usluga agencija za naplatu i usluga kreditnog izvješćivanja.

Rezerva br. 8 – Poslovne usluge – usluge posredovanja

Sektor:

Poslovne usluge – usluge posredovanja

Industrijska klasifikacija:

CPC 87201, 87202, 87203, 87204, 87205, 87206, 87209

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU, osim HU i SE: Usluge pronalaženja pomoćnog osoblja u domaćinstvu, drugih komercijalnih ili industrijskih radnika, sestrinskog i drugog osoblja (CPC 87204, 87205, 87206, 87209).

U BG, CY, CZ, DE, EE, FI, LT, LV, MT, PL, PT, RO, SI i SK: Usluge traženja izvršnog osoblja (CPC 87201).

U AT, BG, CY, CZ, EE, FI, LT, LV, MT, PL, PT, RO, SI i SK: Usluge posredovanja u zapošljavanju pomoćnog uredskog osoblja i drugog osoblja (CPC 87202).

U AT, BG, CY, CZ, DE, EE, FI, LT, LV MT, PL, PT, RO, SI i SK: Usluge pronalaženja pomoćnog uredskog osoblja (CPC 87203).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU, osim BE, HU i SE: Prekogranično pružanje usluga posredovanja u zapošljavanju pomoćnog uredskog osoblja i drugog osoblja (CPC 87202).

U IE: Prekogranično pružanje usluge angažiranja rukovodećeg osoblja (CPC 87201).

U FR, IE, IT i NL: Prekogranično pružanje usluga uredskog osoblja (CPC 87203).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U DE: Ograničenje broja pružatelja usluga posredovanja u zapošljavanju.

U ES: Ograničenje broja pružatelja usluga traženja izvršnog osoblja i usluga posredovanja u zapošljavanju (CPC 87201, 87202).

U FR: Te usluge mogu podlijegati državnom monopolu (CPC 87202).

U IT: Ograničenje broja pružatelja usluga angažiranja uredskog osoblja (CPC 87203).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U DE: Savezno ministarstvo rada i socijalnih poslova može izdati uredbe o posredovanju u zapošljavanju i zapošljavanju osoba koje nemaju boravište u Uniji ili EGP-u za određene djelatnosti (CPC 87201, 87202, 87203, 87204, 87205, 87206, 87209).

Postojeće mjere:

 

AT: čl. 97. i 135. austrijskog Zakona o trgovini (Gewerbeordnung), Savezni službeni list br. 194/1994 kako je izmijenjen; i

 

Zakon o privremenom zapošljavanju (Arbeitskräfteüberlassungsgesetz, AÜG), Savezni službeni list br. 196/1988, kako je izmijenjen.

 

BG: Zakon o socijalnoj sigurnosti, članci 26., 27., 27.a i 28.

 

CY: Zakon o privatnim agencijama za zapošljavanje br. 126(I)/2012, kako je izmijenjen, Zakon br. 174(I)/2012.

 

CZ: Zakon o zapošljavanju (435/2004).

 

DE: Gesetz zur Regelung der Arbeitnehmerüberlassung (AÜG);

 

Sozialgesetzbuch Drittes Buch (SGB III; Socijalni zakonik, svezak treći) – Promicanje zapošljavanja;

 

Verordnung über die Beschäftigung von Ausländerinnen und Ausländern (BeschV; Pravilnik o zapošljavanju stranaca).

 

DK: čl. 8.a – 8.f Uredbe br. 73 od 17. siječnja 2014. i navedeno u Uredbi sa zakonskom snagom br. 228 od 7. ožujka 2013. (zapošljavanje pomoraca); i Zakon o radnim dozvolama iz 2006. S1(2) i (3).

 

EL: Zakon 4052/2012 (Službeni list vlade 41 Α), kako su neke njegove odredbe izmijenjene Zakonom br. 4093/2012 (Službeni list vlade 222 Α).

 

ES: Real Decreto-ley 8/2014, de 4 de julio, de aprobación de medidas urgentes para el crecimiento, la competitividad y la eficiencia, artículo 117 (tramitado como Ley 18/2014, de 15 de octubre).

 

FI: Laki julkisesta työvoima-ja yrityspalvelusta (Zakon o javnoj službi za zapošljavanje i poduzetništvo) (916/2012).

 

HR: Zakon o tržištu rada (NN 118/18, 32/20)

 

Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19)

 

Zakon o strancima (NN 130/11, 74/13, 67/17, 46/18, 53/20)

 

IE: Zakon o radnim dozvolama iz 2006. S1(2) i (3).

 

IT: Zakonodavni dekret 276/2003, članci 4. i 5.

 

LT: Zakonik Republike Litve o radu odobren Zakonom br. XII-2603 od 14. rujna 2016. Republike Litve, kako je zadnje izmijenjen 15. listopada 2020. br. XIII – 3334;

Zakon Republike Litve o pravnom statusu stranaca od 29. travnja 2004. br. IX-2206, kako je zadnje izmijenjen 10. studenoga 2020. br. XIII-3412.

 

LU: Loi du 18 janvier 2012 portant création de l'Agence pour le développement de l'emploi (Zakon od 18. siječnja 2012. o osnivanju agencije za razvoj zapošljavanja – ADEM).

 

MT: Zakon o službama za zapošljavanje i osposobljavanje (poglavlje 343.) (članci 23. – 25.); i Pravilnik o agencijama za zapošljavanje (S.L. 343.24).

 

PL: Članak 18. Zakona od 20. travnja 2004. o promicanju zapošljavanja i ustanovama tržišta rada (Dz. U. iz 2015., točka 149., kako je izmijenjena).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom br. 260/2009 od 25. rujna, kako je izmijenjena Zakonom br. 5/2014 od 12. veljače;

 

Zakon br. 28/2016 od 23. kolovoza, i

 

Zakon br. 146/2015 od 9. rujna (pristup uslugama agencija za posredovanje u zapošljavanju i pružanje tih usluga).

 

RO: Zakon br. 156/2000 o zaštiti rumunjskih državljana koji rade u inozemstvu, kako je ponovno objavljen; i

 

Odluka Vlade br. 384/2001 o odobrenju metodoloških standarda za primjenu Zakona br. 156/2000, s naknadnim izmjenama;

 

Pravilnik Vlade br. 277/2002, kako je izmijenjen Pravilnikom Vlade br. 790/2004 i Pravilnikom Vlade br. 1122/2010; i

 

Zakon br. 53/2003 – Zakon o radu, kako je ponovno objavljen, s naknadnim izmjenama i dodatkom te Odluka Vlade br. 1256/2011 o uvjetima rada i postupku odobrenja agencija za privremeno zapošljavanje.

 

SI: Zakon o regulaciji tržišta rada (Službeni list Republike Slovenije, br. 80/2010, 21/2013, 63/2013, 55/2017); i

 

Zakon o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca – ZZSDT (Službeni list Republike Slovenije, br. 47/2015), ZZSDT-UPB2 (Službeni list Republike Slovenije, br. 1 /2018).

 

SK: Zakon br. 5/2004 o službama za zapošljavanje; i

 

Zakon br. 455/1991 o izdavanju dozvola za trgovinu.

Rezerva br. 9 – Poslovne usluge – usluge zaštite i istražne usluge

Sektor:

Poslovne usluge – usluge zaštite i istražne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 87301, 87302, 87303, 87304, 87305, 87309

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Sigurnosne usluge (CPC 87302, 87303, 87304, 87305, 87309)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BG, CY, CZ, EE, LT, LV, MT, PL, RO, SI i SK: Pružanje sigurnosnih usluga.

U DK, HR i HU: Pružanje usluga sljedećih podsektora: zaštitarske usluge (87305) u HR i HU, usluge savjetovanja u pogledu sigurnosti (87302) u HR, zaštitarska služba zračnih luka (dio 87305) u DK i usluge oklopnih vozila (87304) u HU.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BE: Obvezno je državljanstvo države članice za članove upravnih odbora pravnih osoba koje pružaju zaštitarske i sigurnosne usluge (87305) te konzultantske usluge i usluge obuke povezane sa sigurnosnim uslugama (87302). Članovi više uprave društava koja pružaju savjetodavne usluge povezane sa zaštitarskim i sigurnosnim uslugama moraju imati boravište i državljanstvo države članice.

U ES: Prekogranično pružanje sigurnosnih usluga. Postoje zahtjevi u pogledu državljanstva za privatno zaštitarsko osoblje.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U FI: Dozvole za pružanje sigurnosnih usluga mogu se dodijeliti samo fizičkim osobama koje imaju boravište u EGP-u ili pravnim osobama s poslovnim nastanom u EGP-u.

U FR i PT: Državljanstvo je uvjet za specijalizirano osoblje u PT i za glavne direktore i direktore u FR.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BE, FI, FR i PT: Stranim pružateljima sigurnosnih usluga nije dopušteno prekogranično pružanje tih usluga.

Postojeće mjere:

BE: Loi réglementant la sécurité privée et particulière, 2 Octobre 2017

BG: Zakon o zaštitarskim djelatnostima u privatnom sektoru.

CZ: Zakon o trgovinskim dozvolama.

DK: Uredba o zaštiti zračnog prijevoza.

FI: Laki yksityisistä turvallisuuspalveluista 282/2002 (Zakon o privatnim sigurnosnim uslugama).

LT: Zakon o osiguranju osoba i imovine od 8. srpnja 2004. br. IX-2327.

LV: Zakon o zaštitarskim djelatnostima (odjeljci 6., 7. i 14.).

PL: Zakon od 22. kolovoza 1997. o zaštiti osoba i imovine (Službeni list iz 2016., točka 1432. kako je izmijenjena).

PT: Zakon 34/2013 izmijenjen Zakonom 46/2019, 16. svibnja; i

Pravilnik 273/2013, izmijenjen Odlukom 106/2015, 13. travnja.

SI: Zakon o zasebnem varovanju (Zakon o privatnim sigurnosnim uslugama).

(b)

Istražne usluge (CPC 87301)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU, osim AT i SE: Pružanje istražnih usluga.

Rezerva br. 10 – Poslovne usluge – ostale poslovne usluge

Sektor, podsektor:

Poslovne usluge – ostale poslovne usluge (usluge pismenog i usmenog prevođenja, usluge umnožavanja, usluge povezane s distribucijom energije i usluge povezane s proizvodnjom)

Industrijska klasifikacija:

CPC 87905, 87904, 884, 887

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Tretman najpovlaštenije nacije

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Usluge prevođenja i tumačenja (CPC 87905)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U HR: Prekogranično pružanje usluga pismenog i usmenog prevođenja službenih dokumenata.

(b)

Usluge umnožavanja (CPC 87904)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U HU: Prekogranično pružanje usluga umnožavanja.

(c)

Usluge povezane s distribucijom energije i usluge povezane s proizvodnjom (dio CPC-a 884, 887 osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U HU: Usluge povezane s distribucijom energije i prekogranično pružanje usluga povezanih s proizvodnjom, osim savjetodavnih i konzultantskih usluga koje se odnose na te sektore.

(d)

Održavanje i popravak plovila, opreme za željeznički prijevoz te zrakoplova i njihovih dijelova (dio CPC-a 86764, CPC 86769, CPC 8868)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU, osim DE, EE i HU: Prekogranično pružanje usluga održavanja i popravka opreme za željeznički prijevoz.

U EU, osim CZ, EE, HU, LU i SK: Prekogranično pružanje usluga održavanja i popravka plovila za prijevoz unutarnjim putovima.

U EU, osim EE, HU i LV: Prekogranično pružanje usluga održavanja i popravka pomorskih plovila.

U EU, osim AT, EE, HU, LV, i PL: Prekogranično pružanje usluga održavanja i popravka zrakoplova i njihovih dijelova (dio CPC-a 86764, 86769, 8868)

U EU: Prekogranično pružanje usluga obveznog nadzora i certifikacije brodova.

Postojeće mjere:

EU: Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(e)

Ostale poslovne usluge povezane sa zrakoplovstvom

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

U EU-u: osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u sljedećim područjima:

(a)

usluge prodaje i marketinga usluga zračnog prijevoza;

(b)

usluge računalnog sustava rezervacija (CRS);

(c)

održavanje i popravak zrakoplova i njihovih dijelova; ili

(d)

najam ili zakup zrakoplova bez posade.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U DE, FR: Gašenje požara iz zraka, letačko osposobljavanje, zaprašivanje, izmjera, kartiranje, fotografiranje i druge poljoprivredne, industrijske i inspekcijske usluge iz zraka.

U FI, SE: Gašenje požara iz zraka

Rezerva br. 11 – Telekomunikacije

Sektor:

Usluge satelitske radiodifuzije

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U BE: Usluge prijenosa radiodifuzije s pomoću satelita

Rezerva br. 12 – Građevinarstvo

Sektor:

Građevinske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 51

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U LT: Pravo izrade projektne dokumentacije za građevinske radove od iznimnog značaja dodjeljuje se samo projektnim poduzećima registriranima u Litvi ili stranim projektnim poduzećima koja su za obavljanje tih djelatnosti dobila odobrenje ustanove koju je ovlastila vlada. Pravo na obavljanje tehničkih djelatnosti u glavnim područjima građevinarstva može se dodijeliti osobi koja nije iz Litve, ali koja je dobila odobrenje ustanove koju je ovlastila litavska vlada.

Rezerva br. 13 – Usluge distribucije

Sektor:

Usluge distribucije

Industrijska klasifikacija:

CPC 62117, 62251, 8929, dio 62112, 62226, dio 631

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Distribucija farmaceutskih proizvoda

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U BG: Prekogranična veleprodajna distribucija farmaceutskih proizvoda (CPC 62251).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U FI: Distribucija farmaceutskih proizvoda (CPC 62117, 62251, 8929).

Postojeće mjere:

BG: Zakon o lijekovima u humanoj medicini; Zakon o medicinskim proizvodima.

FI: Lääkelaki (Zakon o lijekovima) (395/1987).

(b)

Distribucija alkoholnih pića

U FI: Distribucija alkoholnih pića (dio CPC-a 62112, 62226, 63107, 8929).

Postojeće mjere:

FI: Alkoholilaki (Zakon o alkoholu) (1102/2017).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U SE: Uvođenje monopola na maloprodaju likera, vina i piva (osim bezalkoholnog piva). Trenutačno Systembolaget AB ima takav državni monopol na maloprodaju likera, vina i piva (osim bezalkoholnog piva). Alkoholnim pićem smatra se piće s udjelom alkohola većim od 2,25 %. Pivo mora imati udio alkohola veći od 3,5 % (dio CPC-a 631).

Postojeće mjere:

SE: Zakon o alkoholu (2010:1622).

(c)

Ostala distribucija (dio CPC-a 621, CPC 62228, CPC 62251, CPC 62271, dio CPC-a 62272, CPC 62276, CPC 63108, dio CPC-a 6329)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BG: Veleprodajna distribucija kemijskih proizvoda, plemenitih metala i dragog kamenja, medicinskih tvari i proizvoda i predmeta za medicinsku upotrebu; duhana i duhanskih proizvoda te alkoholnih pića.

Bugarska zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na usluge koje pružaju posrednici u trgovini robom.

Postojeće mjere:

 

BG: Zakon o lijekovima u humanoj medicini;

 

Zakon o medicinskim proizvodima;

 

Zakon o veterinarstvu;

 

Zakon o zabrani kemijskog oružja te o nadzoru nad toksičnim kemijskim tvarima i njihovim prekursorima;

 

Zakon o duhanu i duhanskim proizvodima. Zakon o trošarinama i trošarinskim skladištima i Zakon o vinu i jakim alkoholnim pićima.

Rezerva br. 14 – Obrazovne usluge

Sektor:

Usluge obrazovanja

Industrijska klasifikacija:

CPC 92

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU: Usluge obrazovanja koje se financiraju javnim sredstvima ili potporama države u bilo kojem obliku. Ako je stranim pružateljima usluga dopušteno pružanje usluga privatnog obrazovanja, sudjelovanje privatnih subjekata u obrazovnom sustavu može podlijegati dodjeli koncesije na nediskriminirajućoj osnovi.

U AT, BE, BG, CY, EL, ES i SI: U pogledu pružanja ostalih obrazovnih usluga financiranih iz privatnih izvora, odnosno osim onih koje su svrstane među usluge osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja te usluga obrazovanja odraslih (CPC 929).

U CY, FI, MT i RO: Pružanje usluga osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te usluga obrazovanja odraslih financiranih iz privatnih izvora (CPC 921, 922).

U AT, BG, CY, FI, MT i RO: Pružanje usluga visokog obrazovanja financiranih iz privatnih izvora (CPC 923).

U CY: Pružanje usluga obrazovanja odraslih (CPC 924).

U FI: Pružanje usluga obrazovanja odraslih i drugih obrazovnih usluga, osim usluga podučavanja engleskog jezika koje se financiraju privatnim sredstvima (dio CPC-a 924 i 929).

U CZ i SK: Većina članova upravnog odbora ustanove koja pruža obrazovne usluge financirane iz privatnih izvora mora imati državljanstvo te zemlje (CPC 921, 922, 923 za SK osim 92310 i 924).

U SI: Samo slovenske osobe mogu osnovati osnovne škole financirane iz privatnih izvora. Pružatelj usluge mora osnovati registrirano sjedište ili podružnicu. Većina članova upravnog odbora u srednjim školama ili visokim učilištima financiranima iz privatnih izvora moraju biti slovenski državljani (CPC 922, 923).

U SE: Pružatelji obrazovnih usluga kojima su javna tijela izdala odobrenje za pružanje tih usluga. Ova se rezerva primjenjuje na pružatelje privatnih obrazovnih usluga koji primaju neku potporu države, među ostalim na pružatelje obrazovnih usluga koje je priznala država, koji su pod državnim nadzorom ili koji pružaju obrazovanje u okviru kojeg je moguće dobiti potporu za obrazovanje (CPC 92).

U SK: Pružatelji svih obrazovnih usluga financiranih iz privatnih izvora, osim usluga u području tehničkog i strukovnog obrazovanja nakon srednjoškolskog, moraju imati boravište u EGP-u. Može se primijeniti ispitivanje gospodarskih potreba i lokalna tijela vlasti mogu ograničiti broj škola koje se osnivaju (CPC 921, 922, 923 osim 92310, 924).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BG, IT i SI: Ograničenje prekograničnog pružanja usluga u području osnovnoškolskog obrazovanja financiranih iz privatnih izvora (CPC 921).

U BG i IT: Ograničenje prekograničnog pružanja usluga u području srednjoškolskog obrazovanja financiranih iz privatnih izvora (CPC 922).

U AT: Ograničenje prekograničnog pružanja usluga u području obrazovanja odraslih financiranih iz privatnih izvora putem radijskog ili televizijskog emitiranja (CPC 924).

Postojeće mjere:

 

BG: Zakon o predškolskom i školskom obrazovanju;

 

Zakon o visokom obrazovanju, stavak 4. dodatnih odredaba. i

 

i Zakon o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, članak 22.

 

FI: Perusopetuslaki (Zakon o osnovnoškolskom obrazovanju) (628/1998);

 

Lukiolaki (Zakon o općem srednjoškolskom obrazovanju) (629/1998);

 

Laki ammatillisesta koulutuksesta (Zakon o strukovnom osposobljavanju i obrazovanju) (630/1998);

 

Laki ammatillisesta aikuiskoulutuksesta (Zakon o strukovnom obrazovanju odraslih) (631/1998);

 

Ammattikorkeakoululaki (Zakon o politehničkim učilištima) (351/2003); i Yliopistolaki (Zakon o sveučilištima) (558/2009).

 

IT: Kraljevski dekret 1592/1933 (Zakon o srednjoškolskom obrazovanju);

 

Zakon 243/1991 (Povremeni javni doprinosi privatnim sveučilištima);

 

Rezolucija 20/2003 CNVSU-a (Comitato nazionale per la valutazione del sistema universitario); i

 

Dekret predsjednika Republike 25/1998.

 

SK: Zakon 245/2008 o obrazovanju;

 

Zakon 131/2002 o sveučilištima; i

 

Zakon 596/2003 o javnom upravljanju obrazovanjem i školskoj samoupravi.

Rezerva br. 15 – Usluge povezane s okolišem

Sektor:

Usluge povezane s okolišem: gospodarenje otpadom i tlom

Industrijska klasifikacija:

CPC 9401, 9402, 9403, 94060

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U DE: Pružanje usluga gospodarenja otpadom, osim savjetodavnih usluga, te usluga koje se odnose na zaštitu tla i upravljanje kontaminiranim tlom, osim usluga savjetovanja.

Rezerva br. 16 – Financijske usluge

Sektor:

Financijske usluge

Industrijska klasifikacija:

Nije primjenjivo

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Sve financijske usluge

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU: pravo donijeti ili zadržati mjeru koja se odnosi na prekogranično pružanje financijskih usluga, osim onih navedenih u nastavku:

U EU (osim BE, CY, EE, LT, LV, MT, PL, RO i SI):

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(b)

reosiguranje i retrocesija;

(c)

pomoćne osigurateljne usluge;

(d)

pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka i dobava povezanog softvera od strane dobavljača drugih financijskih usluga; i

(e)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

U BE:

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(b)

reosiguranje i retrocesija;

(c)

pomoćne osigurateljne usluge; i

(d)

pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka i dobava povezanog softvera od strane dobavljača drugih financijskih usluga;

U CY:

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(b)

posredovanje u osiguranju;

(c)

reosiguranje i retrocesija;

(d)

pomoćne osigurateljne usluge;

(e)

trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi, izvanburzovnom tržištu ili na neki drugi način;

(f)

pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka i dobava povezanog softvera od strane dobavljača drugih financijskih usluga; i

(g)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

U EE:

(a)

izravno osiguranje (uključujući suosiguranje):

(b)

reosiguranje i retrocesija;

(c)

posredovanje u osiguranju;

(d)

pomoćne osigurateljne usluge

(e)

prihvaćanje depozita;

(f)

sve vrste kreditiranja;

(g)

financijski leasing;

(h)

sve usluge plaćanja i prijenosa novca; jamstva i obveze;

(i)

trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi ili izvanburzovnom tržištu;

(j)

udio u izdanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući jamstvo otkupa i plasman u svojstvu agenta (bilo javna ili privatna izdanja) i pružanje usluga povezanih s takvim izdanjima;

(k)

brokerski novčani poslovi;

(l)

upravljanje imovinom, npr. upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici upravljanja zajedničkim ulaganjima, usluge skrbništva, usluge pohrane i fiducijarne usluge;

(m)

usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, financijske izvedenice i druge prenosive instrumente;

(n)

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s time povezani softver; i

(o)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

U LT:

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(b)

reosiguranje i retrocesija;

(c)

pomoćne osigurateljne usluge;

(d)

prihvaćanje depozita;

(e)

sve vrste kreditiranja;

(f)

financijski leasing;

(g)

sve usluge plaćanja i prijenosa novca; jamstva i obveze;

(h)

trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi ili izvanburzovnom tržištu;

(i)

udio u izdanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući jamstvo otkupa i plasman u svojstvu agenta (bilo javna ili privatna izdanja) i pružanje usluga povezanih s takvim izdanjima;

(j)

brokerski novčani poslovi;

(k)

upravljanje imovinom, npr. upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici upravljanja zajedničkim ulaganjima, usluge skrbništva, usluge pohrane i fiducijarne usluge;

(l)

usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, financijske izvedenice i druge prenosive instrumente;

(m)

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s time povezani softver; i

(n)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

U LV:

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(b)

reosiguranje i retrocesija;

(c)

pomoćne osigurateljne usluge;

(d)

udio u izdanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući jamstvo otkupa i plasman u svojstvu agenta (bilo javna ili privatna izdanja) i pružanje usluga povezanih s takvim izdanjima;

(e)

pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka te s time povezani softver od strane pružatelja drugih financijskih usluga; i

(f)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

U MT:

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(b)

reosiguranje i retrocesija;

(c)

pomoćne osigurateljne usluge;

(d)

prihvaćanje depozita;

(e)

sve vrste kreditiranja;

(f)

pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka i dobava povezanog softvera od strane dobavljača drugih financijskih usluga; i

(g)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

U PL:

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) za osiguranje od rizika povezanih s robom u međunarodnoj trgovini;

(b)

reosiguranje i retrocesija rizika povezanih s robom u međunarodnoj trgovini;

(c)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje i retrocesiju) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(d)

pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka i dobava povezanog softvera od strane dobavljača drugih financijskih usluga; i

(e)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

U RO:

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(b)

reosiguranje i retrocesija;

(c)

pomoćne osigurateljne usluge;

(d)

prihvaćanje depozita;

(e)

sve vrste kreditiranja;

(f)

jamstva i obveze;

(g)

brokerski novčani poslovi;

(h)

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa; i

(i)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

U SI:

(a)

usluge izravnog osiguranja (uključujući suosiguranje) i izravno posredovanje u osiguranju za osiguranje od rizika povezanih sa sljedećim:

i.

pomorskim prijevozom, komercijalnim zrakoplovstvom te lansiranjem svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite), s osiguranjem koje pokriva sve ili samo dio navedenog: robu koja se prevozi, vozilo koje prevozi robu i svaku odgovornost koja proizlazi iz toga; i

ii.

robu u međunarodnom provozu;

(b)

reosiguranje i retrocesija;

(c)

pomoćne osigurateljne usluge;

(d)

sve vrste kreditiranja;

(e)

prihvaćanje jamstava i obveza stranih kreditnih institucija u domaćim pravnim subjektima i obrtima;

(f)

pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka i dobava povezanog softvera od strane dobavljača drugih financijskih usluga; i

(g)

usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge kako su navedene u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne i posredovanje kako je opisano u tom članku.

(b)

Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Prometno osiguranje koje pokriva robu, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji se nalaze u Bugarskoj ne mogu neposredno ugovarati strana osiguravajuća društva.

U DE: Ako je strano osiguravajuće društvo osnovalo podružnicu u Njemačkoj, može ugovarati ugovore o osiguranju u Njemačkoj koji se odnose na međunarodni promet samo preko podružnice osnovane u Njemačkoj.

Postojeće mjere:

 

DE: Luftverkehrsgesetz (LuftVG); i

 

Luftverkehrszulassungsordnung (LuftVZO).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U ES: Za obavljanje zanimanja aktuara obvezno je boravište ili dvije godine iskustva.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U FI: Pružanje usluga posrednika u osiguranju podliježe stalnom mjestu poslovanja u Uniji.

Samo osiguravatelji s glavnim uredom u Uniji ili s podružnicom u Finskoj mogu nuditi usluge izravnog osiguranja, uključujući suosiguranje.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki ulkomaisista vakuutusyhtiöistä (Zakon o stranim osiguravajućim društvima) (398/1995);

 

Vakuutusyhtiölaki (Zakon o osiguravajućim društvima) (521/2008);

 

Laki vakuutusten tarjoamisesta (Zakon o distribuciji osiguranja) (234/2018).

U FR: osiguranje od rizika koji se odnose na kopneni prijevoz mogu sklopiti samo osiguravajuća društva osnovana u Uniji.

Postojeće mjere:

FR: Code des assurances (Zakonik o osiguranju).

U HU: Samo pravne osobe iz Unije i podružnice registrirane u Mađarskoj mogu pružati usluge izravnog osiguranja.

Postojeće mjere:

HU: Zakon LX. iz 2003.

U IT: Prometno osiguranje koje pokriva robu, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji se nalaze u Italiji mogu ugovarati samo osiguravajuća društva osnovana u Europskoj uniji, osim međunarodnog prijevoza koji uključuje uvoz u Italiju. Prekogranično pružanje aktuarskih usluga.

Postojeće mjere:

IT: Članak 29. Zakonika o privatnom osiguranju (Zakonodavni dekret br. 209 od 7. rujna 2005.), Zakon 194/1942 o zanimanju aktuara.

U PT: Osiguranje u zračnom i pomorskom prijevozu koje se odnosi na robu, zrakoplove, trup i osiguranje od odgovornosti mogu ugovarati samo poduzeća iz Unije. Samo fizičke osobe iz Unije ili poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji mogu obavljati djelatnost posrednika za takve osiguravajuće poslove u Portugalu.

Postojeće mjere:

PT: Članak 3. Zakona 147/2015, članak 8. Zakona 7/2019.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U SK: Strani državljani mogu osnovati osiguravajuće društvo u obliku dioničkog društva ili mogu obavljati djelatnost osiguranja preko svojih podružnica s registriranim sjedištem u Slovačkoj. U oba slučaja odobrenje podliježe evaluaciji nadzornog tijela.

Postojeće mjere:

SK: Zakon 39/2015 o osiguranju.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U FI: Najmanje polovina članova upravnog odbora i nadzornog odbora te izvršni direktor osiguravajućeg društva koje pruža usluge obveznog mirovinskog osiguranja moraju imati boravište u EGP-u, osim ako nadležna tijela odobre izuzeće. Strani osiguravatelji ne mogu ishoditi dozvolu u Finskoj kao podružnica za pružanje usluga obveznog mirovinskog osiguranja. Najmanje jedan revizor mora imati trajno boravište u EGP-u.

Za ostala osiguravajuća društva obvezno je boravište u EGP-u za najmanje jednog člana upravnog odbora, nadzornog odbora i izvršnog direktora. Najmanje jedan revizor mora imati trajno boravište u EGP-u. Glavni zastupnik osiguravajućeg društva iz Novog Zelanda mora imati boravište u Finskoj, osim ako se glavni ured društva nalazi u Uniji.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki ulkomaisista vakuutusyhtiöistä (Zakon o stranim osiguravajućim društvima) (398/1995); Vakuutusyhtiölaki (Zakon o osiguravajućim društvima) (521/2008);

 

Laki vakuutusedustuksesta (Zakon o posredovanju u osiguranju) (570/2005);

 

Laki vakuutusten tarjoamisesta (Zakon o distribuciji osiguranja) (234/2018) i

 

Laki työeläkevakuutusyhtiöistä (Zakon o društvima koja pružaju usluge obveznog mirovinskog osiguranja) (354/1997).

(c)

Bankarske i druge financijske usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U EU: Samo pravne osobe s registriranim sjedištem u Uniji mogu obavljati djelatnost depozitorija imovine investicijskih fondova. Za obavljanje djelatnosti upravljanja zajedničkim fondovima, uključujući otvorene investicijske fondove, te investicijskim društvima, ako je to dopušteno u okviru nacionalnog prava, obvezna je uspostava specijaliziranog društva za upravljanje koje ima glavni ured i registrirano sjedište u istoj državi članici.

Postojeće mjere:

EU:

 

Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3); i

 

Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

U EE: Za prihvaćanje depozita obvezno je odobrenje estonskog tijela za financijski nadzor i registracija dioničkog društva, društva kćeri ili podružnice u skladu s estonskim zakonodavstvom.

Postojeće mjere:

EE: Krediidiasutuste seadus (Zakon o kreditnim institucijama), članci 206. i 21.

U SK: Investicijske usluge mogu pružati samo ona društva za upravljanje koja imaju pravni oblik dioničkog društva u kojem je vlasnički udio utvrđen zakonodavstvom.

Postojeće mjere:

 

SK: Zakon 566/2001 o vrijednosnim papirima i investicijskim uslugama; i

 

Zakon 483/2001 o bankama.

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori

U FI: Najmanje jedan od osnivača, članova upravnog odbora ili članova nadzornog odbora odnosno izvršni direktor pružatelja bankarskih usluga i osoba s pravom potpisa u ime kreditne institucije moraju imati trajno boravište u EGP-u. Najmanje jedan revizor mora imati trajno boravište u EGP-u.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki liikepankeista ja muista osakeyhtiömuotoisista luottolaitoksista (Zakon o komercijalnim bankama i drugim kreditnim institucijama u obliku društva s ograničenom odgovornošću) (1501/2001);

 

Säästöpankkilaki (1502/2001) (Zakon o štedionicama);

 

Laki osuuspankeista ja muista osuuskuntamuotoisista luottolaitoksista (1504/2001) (Zakon o zadružnim bankama i drugim kreditnim institucijama u obliku zadružne banke);

 

Laki hypoteekkiyhdistyksistä (936/1978) (Zakon o društvima za hipotekarne kredite);

 

Maksulaitoslaki (297/2010) (Zakon o institucijama za platni promet);

 

Laki ulkomaisen maksulaitoksen toiminnasta Suomessa (298/2010) (Zakon o poslovanju stranih institucija za platni promet u Finskoj); i

 

Laki luottolaitostoiminnasta (Zakon o kreditnim institucijama) (121/2007).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U IT: Usluge financijskih savjetnika (consulenti finanziari). U obavljanju djelatnosti prodaje od vrata do vrata posrednici moraju koristiti ovlaštenog financijskog trgovca s boravištem na državnom području države članice.

Postojeće mjere:

IT: Članci od 91. do 111. Uredbe Državne komisije za trgovačka društva i burzu (Consob) o posrednicima (br. 16190 od 29. listopada 2007.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U LT: Samo banke s registriranim sjedištem ili podružnicom u Litvi koje imaju odobrenje za pružanje investicijskih usluga u EGP-u mogu obavljati djelatnost depozitorija imovine mirovinskog fonda. Barem jedan član uprave banke mora govoriti litavski.

Postojeće mjere:

 

LT: Zakon o bankama Republike Litve od 30. ožujka 2004. br. IX-2085, kako je izmijenjen Zakonom br. XIII-729 od 16. studenoga 2017.;

 

Zakon Republike Litve o subjektima za zajednička ulaganja od 4. srpnja 2003. br. IX-1709, kako je izmijenjen Zakonom br. XIII-1872 od 20. prosinca 2018.;

 

Zakon Republike Litve o dodatnom dobrovoljnom mirovinskom osiguranju od 3. lipnja 1999. br. VIII-1212 (kako je izmijenjen Zakonom br. XII-70 od 20. prosinca 2012.);

 

Zakon Republike Litve o platnom prometu od 5. lipnja 2003. br. IX-1596, kako je zadnje izmijenjen 17. listopada 2019. br. XIII-2488; i

 

Zakon Republike Litve o ustanovama za platni promet od 10. prosinca 2009. br. XI-549 (nova verzija zakona: br. XIII-1093 od 17. travnja 2018.).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U FI: Za usluge plaćanja može biti obvezno boravište ili domicil u Finskoj.

Rezerva br. 17 – Zdravstvene i socijalne usluge

Sektor:

Zdravstvene i socijalne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 93, 931, osim 9312, dio 93191, 9311, 93192, 93193, 93199

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Zdravstvene usluge – bolničke usluge, usluge hitne pomoći, usluge zdravstvenih ustanova za stanovanje (CPC 93, 931, osim 9312, dio 93191, 9311, 93192, 93193, 93199)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori:

EU: Za pružanje svih zdravstvenih usluga koje se financiraju iz javnih izvora ili potporama države u bilo kojem obliku.

EU: Za sve zdravstvene usluge financirane iz privatnih izvora, osim bolničkih usluga, usluga hitne pomoći te usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje osim bolničkih usluga financiranih iz privatnih izvora. Sudjelovanje privatnih subjekata u zdravstvenoj mreži financiranoj iz privatnih izvora može podlijegati dodjeli koncesije na nediskriminirajućoj osnovi. Može se provesti ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih ustanova i učinak na njih, prometna infrastruktura, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost i otvaranje novih radnih mjesta.

Ova se rezerva ne odnosi na pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi; one su obuhvaćene drugim rezervama (CPC 931 osim 9312, dio 93191).

U AT, PL i SI: Pružanje usluga hitne pomoći financiranih iz privatnih izvora (CPC 93192).

U BE: Pružanje usluga hitne pomoći te usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje osim bolničkih usluga financiranih iz privatnih izvora (CPC 93192, 93193).

U BG, CY, CZ, FI, MT i SK: Pružanje bolničkih usluga, usluga hitne pomoći i usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje osim bolničkih usluga financiranih iz privatnih izvora (CPC 9311, 93192, 93193).

U FI: Pružanje ostalih usluga zdravstvene zaštite (CPC 93199).

Postojeće mjere:

CZ: Zakon br. 372/2011 zb. o zdravstvenim uslugama i uvjetima njihova pružanja.

FI: Laki yksityisestä terveydenhuollosta (Zakon o privatnoj zdravstvenoj zaštiti) (152/1990).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata:

U DE: Pružanje usluga iz njemačkog sustava socijalne sigurnosti, u kojem usluge mogu pružati različita društva ili subjekti, a one uključuju elemente tržišnog natjecanja te se stoga ne ubrajaju u „usluge koje se isključivo obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti”. Odobravanje boljeg postupanja za pružanje zdravstvenih i socijalnih usluga u okviru bilateralnog trgovinskog sporazuma (CPC 93).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U DE: Vlasništvo u bolnicama kojima upravljaju njemačke vojne snage.

Nacionalizacija drugih ključnih bolnica financiranih iz privatnih izvora (CPC 93110).

U FR: Pružanje usluga laboratorijskih analiza i ispitivanja financiranih iz privatnih izvora.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FR: Pružanje usluga laboratorijskih analiza i ispitivanja financiranih iz privatnih izvora (dio CPC-a 9311).

Postojeće mjere:

FR: Code de la Santé Publique (Zakonik o javnom zdravstvu)

(b)

Zdravstvene i socijalne usluge, uključujući mirovinsko osiguranje

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU, osim HU: Prekogranično pružanje zdravstvenih usluga, socijalnih usluga i djelatnosti ili usluga koje su dio javnog mirovinskog fonda ili obveznog sustava socijalne sigurnosti. Ova se rezerva ne odnosi na pružanje svih profesionalnih zdravstvenih usluga, uključujući usluge koje pružaju djelatnici kao što su liječnici, stomatolozi, primalje, medicinske sestre, fizioterapeuti, paramedicinsko osoblje i psiholozi; one su obuhvaćene drugim rezervama (CPC 931 osim 9312, dio 93191).

U HU: Prekogranično pružanje svih bolničkih usluga, usluga hitne pomoći te usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje, osim bolničkih usluga, koje se financiraju iz javnih izvora (CPC 9311, 93192, 93193).

(c)

Socijalne usluge, uključujući mirovinsko osiguranje

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata:

U EU: Pružanje svih socijalnih usluga koje se financiraju iz javnih izvora ili potporama države u bilo kojem obliku te djelatnosti ili usluge koje su dio javnog mirovinskog sustava ili obveznog sustava socijalne sigurnosti. Sudjelovanje privatnih subjekata u privatnoj mreži socijalnih usluga može podlijegati dobivanju koncesije na nediskriminirajućoj osnovi. Može se provesti ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih ustanova i učinak na njih, prometna infrastruktura, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost i otvaranje novih radnih mjesta.

U BE, CY, DE, DK, EL, ES, FR, IE, IT i PT: Pružanje socijalnih usluga financiranih iz privatnih izvora, osim usluga povezanih s lječilištima i odmaralištima te domovima za starije osobe.

U CZ, FI, HU, MT, PL, RO, SK, i SI: Pružanje socijalnih usluga financiranih iz privatnih izvora.

U DE: Njemački sustav socijalne sigurnosti, u kojem usluge pružaju različita društva ili subjekti, a one uključuju elemente tržišnog natjecanja te se stoga možda ne ubrajaju u „usluge koje se isključivo obavljaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti”.

Postojeće mjere:

 

FI: Laki yksityisistä sosiaalipalveluista (Zakon o privatnim socijalnim uslugama) (922/2011).

 

IE: Zakon o zdravstvu iz 2004. (odjeljak 39.); i

 

Zakon o zdravstvu iz 1970. (kako je izmijenjen, odjeljak 61.A).

 

IT: Zakon 833/1978 o instituciji sustava javnog zdravstva;

 

Zakonodavni dekret 502/1992 o reorganizaciji regulative u području zdravstva; i Zakon 328/2000 o reformi socijalnih usluga.

Rezerva br. 18 – Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima

Sektor:

Usluge turističkih vodiča te zdravstvene i socijalne usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 7472

Predmetne obveze:

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

U pogledu liberalizacije ulaganja – nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman:

U FR: Zahtjev državljanstva države članice za pružanje usluga turističkih vodiča.

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

U LT: Ako Novi Zeland litavskim državljanima dopusti pružanje usluga turističkih vodiča, i Litva će novozelandskim državljanima dopustiti pružanje usluga turističkih vodiča pod istim uvjetima.

Rezerva br. 19 – Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Sektor:

Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Industrijska klasifikacija:

CPC 962, 963, 9619, 964

Predmetne obveze:Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Viša uprava i upravni odbori

Zahtjevi u pogledu rezultata

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Usluge knjižnica, arhiva i muzeja te druge kulturne usluge (CPC 963)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU, osim AT i, u pogledu liberalizacije ulaganja, u LT: Pružanje usluga knjižnica, arhiva i muzeja te drugih kulturnih usluga.

U AT i LT: Za poslovni nastan može biti obvezna dozvola ili koncesija.

Usluge zabavnog sadržaja, kazališta, glazbenih skupina koje nastupaju uživo i cirkusa (CPC 9619, 964 osim 96492).

(b)

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U EU, osim AT i SE: Prekogranično pružanje usluga zabavnog sadržaja, uključujući usluge kazališta, glazbenih skupina koje nastupaju uživo, cirkusa te diskoteka.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U CY, CZ, FI, MT, PL, RO, SI i SK: U pogledu pružanja usluga zabavnog sadržaja, uključujući usluge kazališta, glazbenih skupina koje nastupaju uživo, cirkusa te diskoteka.

U BG: Pružanje sljedećih usluga zabavnog sadržaja: usluga cirkusa, zabavnih parkova i sličnih atrakcija, usluga plesnih dvorana, diskoteka i učitelja plesa te drugih usluga zabavnog sadržaja.

U EE: Pružanje drugih usluga zabavnog sadržaja, osim usluga kinematografa.

U LT i LV: Pružanje svih usluga zabavnog sadržaja, osim usluga kinematografa.

U CY, CZ, LV, PL, RO i SK: Prekogranično pružanje sportskih i drugih rekreacijskih usluga.

(c)

Usluge novinskih agencija (CPC 962)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije:

U FR: strani udio u vlasništvu postojećih trgovačkih društava koja objavljuju izdanja na francuskom jeziku ne može premašivati 20 % kapitala ili prava glasa u trgovačkom društvu. Na osnivanje novozelandskih novinskih agencija primjenjuju se uvjeti utvrđeni nacionalnim propisima. Osnivanje novinskih agencija od strane stranih ulagača podliježe načelu reciprociteta.

Postojeće mjere:

FR: Ordonnance n° 45-2646 du 2 novembre 1945 portant règlementation provisoire des agences de presse; i Loi n° 86-897 du 1 août 1986 portant réforme du régime juridique de la presse.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U HU: Pružanje usluga novinskih agencija.

(d)

Usluge kockanja i klađenja (CPC 96492)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU: Pružanje usluga kockanja koje uključuju klađenje na uloge s novčanom vrijednosti u igrama na sreću, uključujući posebno lutrije, srećke, usluge kockanja u kockarnicama odnosno igraonicama ili licenciranim objektima, usluge klađenja, usluge binga te usluge kockanja kojima upravljaju dobrotvorne ustanove ili neprofitne organizacije koje ubiru prihode od tih usluga.

Rezerva br. 20 – Usluge prijevoza i pomoćne usluge prijevoza

Sektor:

Usluge prijevoza

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Pomorski prijevoz – sve ostale komercijalne djelatnosti koje se obavljaju brodom

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

EU: Državljanstvo članova posade plovila duge plovidbe ili unutarnje plovidbe.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori:

U EU, osim LV i MT: Samo fizičke ili pravne osobe iz Unije mogu registrirati plovilo i upravljati flotom pod nacionalnom zastavom države poslovnog nastana (odnosi se na sve komercijalne pomorske aktivnosti broda duge plovidbe, uključujući ribolov, akvakulturu i usluge povezane s ribarstvom; međunarodni prijevoz putnika i tereta (CPC 721); i pomoćne usluge u pomorskom prijevozu).

EU: Za usluge razvoza za dio tih usluga koji nije obuhvaćen isključenjem nacionalne pomorske kabotaže.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U MT: Na pomorsku vezu između Malte i kontinentalne Europe preko Italije primjenjuju se isključiva prava (CPC 7213, 7214, dio 742, 745, dio 749).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U SK: Strani ulagatelji moraju imati glavni ured u Slovačkoj kako bi mogli zatražiti dozvolu za pružanje usluge (CPC 722).

(b)

Pomoćne usluge u pomorskom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU: Pružanje usluga peljarenja i pristajanja. Podrazumijeva se da, neovisno o kriterijima koji se mogu primjenjivati na registraciju brodova u državi članici, Unija zadržava pravo zahtijevati da samo brodovi registrirani u nacionalnim registrima država članica pružaju usluge peljarenja i pristajanja (CPC 7452).

U EU, osim LT i LV: Samo plovila koja plove pod zastavom države članice mogu pružati usluge guranja i tegljenja (CPC 7214).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U LT: Samo pravne osobe iz Litve ili pravne osobe iz države članice s podružnicom u Litvi koje imaju certifikat koji je izdala litavska Uprava za pomorsku sigurnost mogu pružati usluge peljarenja, pristajanja, guranja i tegljenja (CPC 7214, 7452).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BE: Usluge ukrcaja i iskrcaja tereta mogu pružati samo akreditirani zaposlenici koji imaju pravo rada u lukama utvrđenima kraljevskim dekretom (CPC 741).

Postojeće mjere:

 

BE: Zakon od 8. lipnja 1972. o uređenju lučkog rada;

 

Arrêté royal du 12 janvier 1973 instituant une Commission paritaire des ports et fixant sa dénomination et sa compétence;

 

Arrêté royal du 4 septembre 1985 portant agrément d'une organisation d'employeur (Anvers);

 

Arrêté royal du 29 janvier 1986 portant agrément d'une organisation d'employeur (Gand);

 

Arrêté royal du 10 juillet 1986 portant agrément d'une organisation d'employeur (Zeebrugge);

 

Arrêté royal du 1er mars 1989 portant agrément d'une organisation d'employeur (Ostende); i

 

Arrêté royal du 5 juillet 2004 relatif à la reconnaissance des ouvriers portuaires dans les zones portuaires tombant dans le champ d'application de la loi du 8 juin 1972 organisant le travail portuaire, tel que modifié.

(c)

Prijevoz unutarnjim plovnim putovima i pomoćne usluge u prijevozu unutarnjim plovnim putovima

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost, tretman najpovlaštenije nacije:

EU: Prijevoz putnika i tereta unutarnjim plovnim putovima (CPC 722) te pomoćne usluge u prijevozu unutarnjim plovnim putovima.

Podrazumijeva se da ova rezerva obuhvaća i pružanje usluga kabotažnog prijevoza na unutarnjim plovnim putovima (CPC 722).

(d)

Željeznički prijevoz i pomoćne usluge u željezničkom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U EU-u: Željeznički prijevoz putnika i tereta (CPC 711).

U LT: Usluge održavanja i popravka opreme za željeznički prijevoz podliježu državnom monopolu (CPC 86764, 86769, dio 8868).

U SE (odnosi se samo na „pristup tržištu”): Usluge održavanja i popravka opreme za željeznički prijevoz podliježu ispitivanju gospodarskih potreba ako ulagatelj namjerava uspostaviti vlastite objekte terminalne infrastrukture. Glavni kriteriji: ograničenja u pogledu prostora i kapaciteta (CPC 86764, 86769, dio 8868).

Postojeće mjere:

SE: Zakon o planiranju i izgradnji (2010:900).

(e)

Cestovni prijevoz (usluge prijevoza putnika, usluge prijevoza tereta, usluge međunarodnog kamionskog prijevoza) te pomoćne usluge u cestovnom prijevozu

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU:

i.

zahtjev poslovnog nastana za pružanje usluga cestovnog prijevoza i ograničenje prekograničnog pružanja tih usluga (CPC 712);

ii.

ograničenje pružanja kabotaže u određenoj državi članici od strane stranih ulagatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici (CPC 712);

iii.

na usluge prijevoza taksijem može se primjenjivati ispitivanje gospodarskih potreba u Uniji, na temelju čega se ograničava broj pružatelja usluga. Glavni kriteriji: lokalna potražnja kako je utvrđeno u primjenjivom pravu (CPC 71221).

Postojeće mjere:

 

EU: Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5);

 

Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6); i

 

Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U BE: Zakonodavstvom je utvrđen maksimalan broj dozvola (CPC 71221).

U IT: Na pružanje usluga limuzina primjenjuje ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta.

Na pružanje usluga međugradskog autobusnog prijevoza primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta.

Na pružanje usluga prijevoza tereta primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: lokalna potražnja (CPC 712).

U PT: Za pružanje usluga limuzina u prijevozu putnika provodi se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta (CPC 712).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BG, DE: Za prijevoz putnika i tereta, isključiva prava ili odobrenja mogu se dodijeliti samo fizičkim osobama iz Unije te pravnim osobama iz Unije koje imaju sjedište u Uniji. Obvezno je osnivanje društva. Fizičke osobe moraju biti državljani države članice (CPC 712).

U MT: Za usluge javnog autobusnog prijevoza: na cijelu se mrežu primjenjuju koncesije koje uključuju obvezu pružanja javne usluge za određene društvene skupine (primjerice studente i starije osobe) (CPC 712).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FI: Za pružanje usluga cestovnog prijevoza obvezno je odobrenje, koje se ne dodjeljuje za vozila registrirana u inozemstvu (CPC 712).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FR: Pružanje usluga međugradskog prijevoza (CPC 712).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U ES: Na pružanje usluga prijevoza putnika u okviru CPC-a 7122 primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: lokalna potražnja. Na pružanje usluga međugradskog autobusnog prijevoza primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: broj postojećih poslovnih jedinica i učinak na njih, gustoća naseljenosti, geografska rasprostranjenost, učinak na prometne uvjete i otvaranje novih radnih mjesta.

U SE: Usluge održavanja i popravka opreme za željeznički i cestovni prijevoz podliježu ispitivanju gospodarskih potreba ako pružatelj namjerava uspostaviti vlastite objekte terminalne infrastrukture. Glavni kriteriji: ograničenja u pogledu prostora i kapaciteta (CPC 6112, 6122, 86764, 86769, dio 8867).

U SK: Na prijevoz tereta primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba. Glavni kriteriji: lokalna potražnja (CPC 712).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U BG: Zahtjev poslovnog nastana za pružanje popratnih usluga u cestovnom prijevozu (CPC 744).

Postojeće mjere:

 

EU: Uredba (EZ) br. 1071/2009;

 

Uredba (EZ) br. 1072/2009; i

Uredba (EZ) br. 1073/2009.

 

FI: Laki kaupallisista tavarankuljetuksista tiellä (Zakon o komercijalnom cestovnom prijevozu) 693/2006;

 

Laki liikenteen palveluista (Zakon o uslugama prijevoza) 320/2017;

 

Ajoneuvolaki (Zakon o vozilima) 1090/2002.

 

IT: Zakonodavni dekret 285/1992 (Zakonik o cestama i naknadne izmjene), članak 85.;

 

Zakonodavni dekret 395/2000, članak 8. (cestovni prijevoz putnika);

 

Zakon 21/1992 (Okvirni zakon o izvanrednom javnom cestovnom prijevozu putnika);

 

Zakon 218/2003, članak 1. (prijevoz putnika unajmljenim autobusima s vozačem); I

 

Zakon 151/1981 (okvirni zakon o javnom lokalnom prijevozu).

 

SE: Zakon o planiranju i izgradnji (2010:900).

(f)

Svemirski prijevoz i najam svemirskih letjelica

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, zahtjevi u pogledu rezultata, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU: Pružanje usluga svemirskog prijevoza i pružanje usluga najma svemirskih letjelica (CPC 733, dio 734).

(g)

Izuzeća u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije

U pogledu liberalizacije ulaganja – tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – tretman najpovlaštenije nacije:

i.

prijevoz (kabotaža) osim pomorskog prijevoza

U FI: Osiguravanje različitog postupanja prema određenoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima kojima se za plovila registrirana pod stranom zastavom određene druge zemlje ili vozila registrirana u inozemstvu propisuje izuzeće za pružanje usluga kabotažnog prijevoza (uključujući kombinirani prijevoz – cestovni i željeznički) u Finskoj na temelju reciprociteta (dio CPC-a 711, dio 712, dio 722).

ii.

pomoćne usluge u pomorskom prijevozu

U BG: Ako Novi Zeland dopusti pružateljima usluga iz Bugarske pružanje usluga iskrcaja i ukrcaja tereta te usluga pohrane i skladištenja u pomorskim i riječnim lukama, uključujući usluge povezane s kontejnerima i robom u kontejnerima, i Bugarska će dopustiti pružateljima usluga iz Novog Zelanda da pod istim uvjetima pružaju usluge iskrcaja i ukrcaja tereta te usluge pohrane i skladištenja u pomorskim i riječnim lukama, uključujući usluge povezane s kontejnerima i robom u kontejnerima (dio CPC-a 741, dio 742).

iii.

najam ili zakup plovila

U DE: Zakup stranih brodova od strane klijenata koji imaju boravište u Njemačkoj može podlijegati uvjetu reciprociteta (CPC 7213, 7223, 83103).

iv.

Cestovni i željeznički prijevoz

EU: Osiguravanje različitog postupanja prema određenoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima u području međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (uključujući kombinirani prijevoz – cestovni ili željeznički) te prijevoza putnika, sklopljenih između Unije ili država članica i određene treće zemlje (CPC 7111, 7112, 7121, 7122, 7123). Tim se postupanjem može:

(A)

zadržati ili ograničiti pružanje relevantnih usluga prijevoza između ugovornih stranaka ili na njihovu području za vozila registrirana u svakoj ugovornoj stranci (8); ili

(B)

predvidjeti porezne olakšice za takva vozila.

v.

Cestovni promet

U BG: Mjere poduzete na temelju postojećeg ili budućeg sporazuma kojima se zadržava ili ograničava pružanje takvih usluga prijevoza te se utvrđuju uvjeti tog pružanja usluga, uključujući dozvole za provoz ili povlaštene naknade za cestovni prijevoz, na državnom području Bugarske ili preko bugarskih granica (CPC 7121, 7122, 7123).

U CZ: Mjere poduzete na temelju postojećeg ili budućeg sporazuma i kojima se zadržava ili ograničava pružanje usluga prijevoza te se određuju uvjeti poslovanja, uključujući dozvole za provoz ili povlaštene naknade za cestovni prijevoz, za usluge prijevoza u Češku, u njoj i iz nje prema dotičnim ugovornim strankama (CPC 7121, 7122, 7123).

U ES: Odobrenje za uspostavljanje komercijalne prisutnosti u Španjolskoj može se odbiti pružateljima usluga čija zemlja podrijetla ne odobrava stvaran tržišni pristup pružateljima usluge iz Španjolske (CPC 7123).

Postojeće mjere:

ES: Ley 16/1987, de 30 de julio, de Ordenación de los Transportes Terrestres.

U HR: Mjere koje se primjenjuju na temelju postojećeg ili budućeg sporazuma o međunarodnom cestovnom prijevozu i kojima se zadržava ili ograničava pružanje usluga prijevoza i određuju uvjeti poslovanja, uključujući dozvole za provoz ili povlaštene naknade za cestovni prijevoz, za usluge prijevoza u Hrvatsku, u njoj i iz nje prema dotičnim ugovornim strankama (CPC 7121, 7122, 7123).

U LT: Mjere koje su poduzete na temelju bilateralnog sporazuma i kojima se uređuju usluge prijevoza i uvjeti obavljanja djelatnosti, uključujući dozvole za bilateralni tranzit i ostale dozvole za prijevoz u pogledu usluga prijevoza na državno područje Litve, kroz njega i iz njega do dotičnih ugovornih stranaka, te poreze i pristojbe za cestovni prijevoz (CPC 7121, 7122, 7123).

U SK: Mjere koje su poduzete na temelju postojećeg ili budućeg sporazuma i kojima se zadržava ili ograničava pružanje usluga prijevoza i određuju uvjeti poslovanja, uključujući dozvole za provoz ili povlaštene naknade za cestovni prijevoz, za usluge prijevoza u Slovačku, u njoj i iz nje prema dotičnim ugovornim strankama (CPC 7121, 7122, 7123).

i.

Željeznički prijevoz

U BG, CZ i SK: Na temelju postojećih ili budućih sporazuma, kojima se uređuju prometna prava i uvjeti poslovanja te pružanje usluga prijevoza na državnom području Bugarske, Češke i Slovačke te između dotičnih zemalja. (CPC 7111, 7112).

ii.

Zračni prijevoz – pomoćne usluge u zračnom prijevozu

EU: Osiguravanje različitog postupanja prema trećoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumom u području usluga prihvata.

iii.

Cestovni i željeznički prijevoz

U EE: Kad se osigurava različito postupanje prema određenoj zemlji u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumima o međunarodnom cestovnom prijevozu (uključujući kombinirani prijevoz – cestovni i željeznički) kojima se rezervira ili ograničava pružanje usluga prijevoza u Estoniju, u njoj i iz nje prema ugovornim strankama za vozila registrirana u svakoj ugovornoj stranci te kojima se omogućuju porezne olakšice za takva vozila (dio CPC-a 711, dio 712, dio 721).

iv.

Sve usluge prijevoza putnika i tereta, osim pomorskog i zračnog prijevoza

U PL: Ako Novi Zeland poljskim pružateljima usluga prijevoza putnika i tereta dopusti pružanje usluga prijevoza na državno područje Novog Zelanda i preko njega, i Poljska će novozelandskim pružateljima usluga prijevoza putnika i tereta dopustiti pružanje usluga prijevoza na državno područje Poljske i preko njega pod istim uvjetima.

Rezerva br. 21 – Poljoprivreda, ribolov i vode

Sektor:

Poljoprivreda, lov, šumarstvo; ribarstvo, akvakultura, usluge povezane s ribarstvom; skupljanje, pročišćivanje i distribucija vode

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1011, ISIC Rev. 3.1012, ISIC Rev. 3.1013, ISIC Rev. 3.1014, ISIC Rev. 3.1015, CPC 8811, 8812, 8813 osim savjetodavnih i konzultantskih usluga; ISIC Rev. 3.1 0501, 0502, CPC 882

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Tretman najpovlaštenije nacije

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Poslovne aktivnosti koje se odnose na upravljanje šumskim područjima, sječu drvne sirovine, popisivanje šumskih područja, izradu planova i programa za upravljanje šumskim područjima i njihov prostorni razvoj, kao i izdavanje odgovarajućih dokumenata, obavljaju trgovačka društva upisana u javni registar pri Izvršnoj agenciji za šume koji imaju potvrdu o registraciji.

Postojeće mjere:

 

BG: Članak 241. Zakona o šumama; i

 

članak 25., članak 36. i članak 36. točka (a) Zakona o lovu i zaštiti divljači.

U HR: Djelatnosti poljoprivrede i lova.

U HU: Djelatnosti poljoprivrede (ISIC Rev. 3.1011, 3.1012, 3.1013, 3.1014, 3.1 015, CPC 8811, 8812, 8813 osim savjetodavnih i konzultantskih usluga).

Postojeće mjere:

HR: Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19)

(b)

Ribolov, akvakultura i usluge povezane s ribolovom (ISIC Rev. 3.1 0501, 0502, CPC 882)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost, tretman najpovlaštenije nacije:

EU:

1.

Posebno u okviru zajedničke ribarstvene politike te sporazumâ o ribarstvu s određenom trećom zemljom, pristup biološkim resursima i ribolovnim područjima u morskim vodama pod suverenitetom ili u nadležnosti država članica te njihova upotreba, ili prava na ribarenje na temelju povlastice za ribolov države članice, uključujući:

(a)

uređenje iskrcaja ulova iz plovila pod zastavom Novog Zelanda ili treće zemlje u pogledu dodijeljenih im kvota ili, samo u pogledu plovila pod zastavom države članice, uz uvjet da se udio ukupnog ulova iskrca u lukama Unije;

(b)

utvrđivanje najmanje potrebne veličine društva kako bi se zaštitila i tradicionalna ribarska plovila i obalna ribarska plovila;

(c)

osiguravanje različitog postupanja u skladu s postojećim ili budućim bilateralnim sporazumom u području ribarstva; i

(d)

zahtijevanjem da posada plovila pod zastavom države članice budu državljani država članica.

2.

Ribarsko plovilo ima pravo ploviti pod zastavom države članice samo:

(a)

ako je potpuno u vlasništvu:

i.

trgovačkog društava osnovanog u Uniji; ili

ii.

državljanina države članice;

(b)

ako se njegov svakodnevni rad upravlja i nadzire iz Unije; i

(c)

ako je najmoprimac, upravitelj ili rukovatelj plovila društvo osnovano u Uniji ili državljanin države članice.

3.

Dozvola za gospodarski ribolov kojom se dodjeljuju prava na obavljanje ribolova u teritorijalnim vodama određene države članice može se dodijeliti samo plovilima koja plove pod zastavom države članice.

4.

Otvaranje morskih ili riječnih objekata akvakulture.

5.

Točka 1. podtočke (a), (b), (c) (osim u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije) i (d), točka 2. podtočka (a) podpodtočka i., točka 2. podtočke (b) i (c) te točka 3. primjenjuju se samo na mjere koje se primjenjuju na plovila ili poduzeća neovisno o nacionalnosti njihovih stvarnih vlasnika.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Samo plovila koja plove pod bugarskom zastavom smiju uzimati morske ili riječne biološke resurse u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Bugarske. Strani brodovi (plovila treće zemlje) ne smiju obavljati gospodarski ribolov u isključivom gospodarskom pojasu Bugarske, osim na temelju sporazuma između Bugarske i države zastave. Pri prolasku kroz isključivi gospodarski pojas strani ribolovni brodovi ne smiju zadržati svoju ribolovnu opremu u operativnom načinu rada.

Postojeće mjere:

BG: članak 49. Zakona o pomorskom prostoru, unutarnjim plovnim putovima i lukama Republike Bugarske.

U FR: Državljani zemalja koje nisu članice Unije ne smiju uzgajati ribu, školjkaše ili alge na državnom pomorskom dobru Francuske.

(c)

Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU: Djelatnosti koje uključuju usluge povezane sa sakupljanjem, pročišćavanjem i distribucijom vode kućanstvima te industrijskim, komercijalnim ili drugim korisnicima, kao i opskrbu pitkom vodom i gospodarenje vodama.

Rezerva br. 22 – Rudarstvo i djelatnosti povezane s energijom

Sektor:

Rudarstvo i iskopavanje – materijali za proizvodnju energije; Rudarstvo i iskopavanje – metalne rudače i druge vrste rudarstva; Djelatnosti povezane s energijom – proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije, plina, pare i tople vode za vlastite potrebe; transport goriva cjevovodima; spremanje i skladištenje goriva koje se transportira cjevovodima; i usluge povezane s distribucijom energije

Industrijska klasifikacija:

ISIC Rev. 3.1 10, 1110, 12, 120, 1200, 13, 14, 232, 233, 2330, 40, 401, 4010, 402, 4020, dio 4030, CPC 613, 62271, 63297, 7131, 71310, 742, 7422, dio 88, 887.

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Rudarstvo i energetske djelatnosti – općenito (ISIC Rev. 3.1 10, 1110, 13, 14, 232, 40, 401, 402, dio 403, 41; CPC 613, 62271, 63297, 7131, 742, 7422, 887 (osim savjetodavnih i konzultantskih usluga))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU: Ako država članica dopušta strano vlasništvo nad sustavom za prijenos plina ili električne energije, ili sustavom za transport nafte i plina cjevovodima, u odnosu na poduzeća iz Novog Zelanda pod kontrolom osoba iz treće zemlje iz koje Unija uvozi više od 5 % svojeg ukupnog uvoza nafte, prirodnog plina ili električne energije, kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe energijom za Uniju u cijelosti odnosno za pojedinačne države članice. Ova se rezerva ne primjenjuje na savjetodavne i konzultantske usluge koje se pružaju kao usluge povezane s distribucijom energije.

Ova se rezerva ne primjenjuje na HR, HU i LT (za LT: samo CPC 7131) u vezi s prijevozom goriva cjevovodima, ni na LV u vezi s uslugama povezanima s distribucijom energije, ni na SI u vezi s uslugama povezanima s distribucijom plina (ISIC Rev. 3.1401, 402, CPC 7131, 887, osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga).

U CY: Za proizvodnju proizvoda od rafinirane nafte, ako ulagatelja kontrolira osoba iz treće zemlje iz koje Unija uvozi više od 5 posto svojeg ukupnog uvoza nafte ili prirodnog plina, te proizvodnja plina, distribucija plinovitih goriva distribucijskom mrežom za vlastite potrebe, proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije, prijevoz goriva cjevovodima, usluge povezane s distribucijom električne energije i prirodnog plina, osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga, usluge veleprodaje električne energije te usluge maloprodaje motornog goriva, električne energije i plina koji nije u bocama (ISIC Rev. 3.1232, 4010, 4020, CPC 613, 62271, 63297, 7131 i 887, osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga).

U FI: Mreže i sustavi za prijenos i distribuciju energije te pare i tople vode. Količinska ograničenja u obliku monopola ili isključivih prava za uvoz prirodnog plina te za proizvodnju i distribuciju pare i tople vode. Trenutačno se primjenjuju prirodni monopoli i isključiva prava (ISIC Rev. 3.1 40, CPC 7131, 887, osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga).

U FR: Sustavi prijenosa električne energije i plina te transport nafte i plina cjevovodima (CPC 7131).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BE: Usluge distribucije energije i usluge povezane s distribucijom energije (CPC 887, osim konzultantskih usluga).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BE: Za usluge prijenosa energije, u pogledu vrsta pravnih subjekata i postupanja prema javnim ili privatnim subjektima kojima je Belgija dodijelila isključiva prava. Obvezan je poslovni nastan u Uniji (ISIC Rev. 3.1 4010, CPC 71310).

U BG: Za usluge povezane s distribucijom energije (dio CPC-a 88).

U PT: Za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, proizvodnju prirodnog plina, prijevoz goriva cjevovodima, usluge veleprodaje električne energije, usluge maloprodaje električne energije i plina koji nije u bocama te usluge povezane s distribucijom električne energije i prirodnog plina. Koncesije u sektoru električne energije i plina dodjeljuju se samo društvima s ograničenom odgovornošću koje imaju sjedište i stvarnu upravu u Portugalu (ISIC Rev. 3.1232, 4010, 4020, CPC 7131, 7422, 887, osim usluga savjetovanja i konzultantskih usluga).

U SK: Obvezno je odobrenje za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, proizvodnju plina i distribuciju plinovitih goriva, proizvodnju i distribuciju pare i tople vode, transport goriva cjevovodima, veleprodaju i maloprodaju električne energije, pare i tople vode te usluge povezane s distribucijom energije, uključujući usluge u području energetske učinkovitosti, energetskih ušteda i energetskog pregleda. Primjenjuje se ispitivanje gospodarskih potreba, a zahtjev se može odbiti samo ako je tržište zasićeno. Za sve te djelatnosti odobrenje se može dodijeliti samo fizičkoj osobi s trajnim boravištem u EGP-u odnosno pravnoj osobi iz EGP-a.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BE: Poduzećima pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba iz treće zemlje iz koje Unija uvozi više od 5 % svojeg ukupnog uvoza nafte, prirodnog plina ili električne energije može se zabraniti da steknu kontrolu nad tom djelatnošću, uz iznimku vađenja metalnih rudača te drugog rudarstva i vađenja. Obvezno je osnivanje društva (bez podružnica) (ISIC Rev. 3.1 10, 1110, 13, 14, 232, dio 4010, dio 4020, dio 4030).

Postojeće mjere:

 

EU: Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća (9); i

 

Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

 

BG: Zakon o energetici.

 

CY: Zakon o nafti (cjevovodi), poglavlje 273., kako je izmijenjen;

 

Zakon o nafti, poglavlje 272., kako je izmijenjen;

 

Zakon o specifikacijama nafte i goriva iz 2003., Zakon 148(I)/2003, kako je izmijenjen; i

 

Zakon o uređenju tržišta plina iz 2004, Zakon 183(I)/2004, kako je izmijenjen.

 

FI: Sähkömarkkinalaki (Zakon o tržištu električne energije) (386/1995); i

 

Maakaasumarkkinalaki (Zakon o tržištu prirodnog plina) (587/2017).

 

FR: Code de l’énergie (Zakonik o energetici).

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 230/2012 i Uredba sa zakonskom snagom 231/2012, 26. listopada – prirodni plin;

 

Uredba sa zakonskom snagom 215-A/2012 i Uredba sa zakonskom snagom 215-B/2012, 8. listopada – električna energija; i

 

Uredba sa zakonskom snagom 31/2006, 15. veljače – sirova nafta/naftni proizvodi.

 

SK: Zakon 51/1988 o rudarstvu, eksplozivima i državnim upravljanjem rudarstvom;

 

Zakon 569/2007 o obavljanju djelatnosti geoloških istraživanja;

 

Zakon 251/2012 o energetici; i

 

Zakon 657/2004 o toplinskoj energiji.

(b)

Električna energija (ISIC Rev. 3.1 40, 401; CPC 62271, 887 (osim savjetodavnih i konzultantskih usluga))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U CY: Proizvodnja, prijenos, distribucija i opskrba električnom energijom: osobe mogu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole Ciparskom energetskom regulatronom tijelu (CERA) samo (a) kad je riječ o fizičkoj osobi, ako je državljanin i ima boravište u Uniji, ili (b) kad je riječ o pravnoj osobi, ako ima poslovni nastan u skladu s pravom države članice i ima registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u Uniji.

U FI: Uvoz električne energije. U pogledu prekogranične trgovine, veleprodaje i maloprodaje električne energije.

U FR: Samo društva u kojima 100 % udjela u kapitalu drže francuska država, neka druga organizacija iz javnog sektora ili Electricité de France (EDF) mogu biti vlasnici sustava prijenosa ili distribucije električne energije te upravljati njima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BG: Za proizvodnju električne energije i proizvodnju toplinske energije.

U LT: Usluge veleprodaje i maloprodaje električne energije koja potječe iz nesigurnih nuklearnih izvora.

U PT: Djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije obavljaju se u okviru isključivih koncesija za javne usluge.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U BE: Za pojedinačno odobrenje za proizvodnju električne energije kapaciteta 25 MW ili više obvezan je poslovni nastan u Uniji ili u drugoj državi koja ima režim sličan režimu utvrđenom važećom Direktivom 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) te u kojoj društvo ima učinkovitu i trajnu vezu s gospodarstvom.

Proizvodnja električne energije na odobalnom državnom području Belgije podliježe koncesiji i obvezi uspostave zajedničkog pothvata s pravnom osobom iz Unije odnosno s pravnom osobom iz zemlje koja ima režim sličan onomu iz Direktive 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12), posebno u pogledu uvjeta za odobrenje i odabir.

Osim toga, pravna osoba trebala bi imati središnju upravu ili glavni ured u državi članici ili zemlji koja ispunjava prethodno navedene kriterije i u kojoj ima učinkovitu i trajnu vezu s gospodarstvom.

Za izgradnju električnih vodova kojima se odobalno mjesto proizvodnje povezuje s prijenosnom mrežom Elije obvezno je odobrenje, a društvo mora ispuniti prethodno navedene uvjete, osim uvjeta za uspostavu zajedničkog pothvata.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BE: Za opskrbu električnom energijom koju provodi posrednik s klijentima iz Belgije koji su povezani na nacionalnu mrežu odnosno na izravnu liniju s nominalnim naponom većim od 70 000 V obvezno je odobrenje. To odobrenje može se dodijeliti samo osobama iz EGP-a.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U FR: Za proizvodnju električne energije.

Postojeće mjere:

 

BE: Arrêté Royal du 11 octobre 2000 fixant les critères et la procédure d'octroi des autorisations individuelles préalables à la construction de lignes directes;

 

Arrêté Royal du 20 décembre 2000 relatif aux conditions et à la procédure d'octroi des concessions domaniales pour la construction et l'exploitation d'installations de production d'électricité à partir de l'eau, des courants ou des vents, dans les espaces marins sur lesquels la Belgique peut exercer sa juridiction conformément au droit international de la mer;

 

Arrêté Royal du 12 mars 2002 relatif aux modalités de pose de câbles d'énergie électrique qui pénètrent dans la mer territoriale ou dans le territoire national ou qui sont installés ou utilisés dans le cadre de l'exploration du plateau continental, de l'exploitation des ressources minérales et autres ressources non vivantes ou de l'exploitation d'îles artificielles, d'installations ou d'ouvrages relevant de la juridiction belge;

 

Arrêté royal relatif aux autorisations de fourniture d'électricité par des intermédiaires et aux règles de conduite applicables à ceux-ci; i

 

Arrêté royal du 12 juin 2001 relatif aux conditions générales de fourniture de gaz naturel et aux conditions d'octroi des autorisations de fourniture de gaz naturel.

 

CY: Zakon o uređenju tržišta električne energije iz 2021.

 

FI: Sähkömarkkinalak (Zakon o tržištu električne energije) 588/2013.

 

FR: Code de l’énergie (Zakonik o energetici).

 

LT: Zakon Republike Litve o nužnim mjerama za zaštitu od prijetnji koje predstavljaju nesigurne nuklearne elektrane u trećim zemljama od 20. travnja 2017. br. XIII-306, posljednja izmjena 19. prosinca 2019. br. XIII-2705;

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 215-A/2012; i

 

Uredba sa zakonskom snagom 215-B/2012, 8. listopada – električna energija.

(c)

Goriva, plin, sirova nafta ili naftni derivati (ISIC Rev. 3.1 232, 40, 402; CPC 613, 62271, 63297, 7131, 71310, 742, 7422, dio CPC-a 88, CPC 887 (osim savjetodavnih i konzultantskih usluga))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U CY: Za proizvodnju proizvoda od rafinirane nafte, ako ulagatelja kontrolira fizička ili pravna osoba iz treće zemlje iz koje Unija uvozi više od 5 % svojeg uvoza nafte ili prirodnog plina, te proizvodnja plina, distribucija plinovitih goriva distribucijskom mrežom za vlastite potrebe, transport goriva cjevovodima, usluge povezane s distribucijom prirodnog plina, osim savjetodavnih i konzultantskih usluga, usluge veleprodaje ili usluge maloprodaje motornog goriva i plina koji nije u bocama.

U FI: Zbog razloga energetske sigurnosti sprečava se kontrola ili vlasništvo stranih fizičkih ili pravnih osoba nad terminalom za ukapljeni prirodni plin (UPP) (uključujući one dijelove terminala za UPP koji se upotrebljavaju za skladištenje ili uplinjavanje UPP-a).

U FR: Radi nacionalne energetske sigurnosti samo društva u kojima 100 % udjela u kapitalu drže francuska država, neka druga organizacija iz javnog sektora ili ENGIE mogu biti vlasnici sustava prijenosa ili distribucije plina te upravljati njima.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U BE: Za usluge skladištenja plinova u rasutom stanju, u pogledu vrsta pravnih subjekata i postupanja prema javnim ili privatnim subjektima kojima je Belgija dodijelila isključiva prava. Za usluge skladištenja plinova u rasutom stanju obvezan je poslovni nastan u Uniji (dio CPC-a 742).

U BG: Za prijevoz cjevovodima, pohranu i skladištenje nafte i prirodnog plina, uključujući prijevoz u tranzitu (CPC 71310, dio CPC-a 742).

U PT: Za prekogranično pružanje usluga pohrane i skladištenja goriva prevezenih cjevovodima (prirodni plin). Također, koncesije koje se odnose na prijenos, distribuciju i podzemnu pohranu prirodnog plina te prihvat, skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na terminalima za UPP dodjeljuju se u okviru ugovora o koncesiji na temelju javnih poziva na podnošenje ponuda (CPC 7131, CPC 7422).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U BE: Prijevoz prirodnog plina i drugih goriva cjevovodima podliježe uvjetu u pogledu odobrenja. To odobrenje može se dodijeliti samo osobi s poslovnim nastanom u državi članici (u skladu s člankom 3. propisa Arrêté Royal od 14. svibnja 2002.).

Ako zatraži odobrenje, društvo mora:

(a)

biti uspostavljeno u skladu s belgijskim pravom, s pravom druge države članice ili s pravom treće zemlje koja je preuzela obveze za zadržavanje regulatornog okvira sličnog zajedničkim zahtjevima utvrđenima u Direktivi 98/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13); i

(b)

imati administrativno sjedište, glavni poslovni nastan ili glavni ured u državi članici odnosno u trećoj zemlji koja je preuzela obveze za održavanje regulatornog okvira sličnog zajedničkim zahtjevima utvrđenima u Direktivi 98/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, uz uvjet da djelatnost tog poslovnog nastana ili glavnog ureda predstavlja učinkovitu i trajnu vezu s gospodarstvom dotične zemlje (CPC 7131).

U BE: Općenito, opskrba prirodnim plinom klijenata s poslovnim nastanom u Belgiji (klijenti su i društva za distribuciju i potrošači čija ukupna kombinirana potrošnja plina iz svih točaka opskrbe iznosi najmanje 1 milijun kubičnih metara godišnje) podliježe pojedinačnom odobrenju koje dodjeljuje ministar, osim ako je dobavljač društvo za distribuciju koje upotrebljava vlastitu distribucijsku mrežu. Takvo odobrenje može se dodijeliti samo osobama iz Europske unije.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – lokalna prisutnost:

U CY: Za prekogranično pružanje usluga pohrane i skladištenja goriva prevezenih cjevovodima te maloprodaju loživog ulja i plina u boci, osim naručivanja poštom (CPC 613, CPC 62271, CPC 63297, CPC 7131, CPC 742).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U HU: Za pružanje usluga prijevoza goriva cjevovodima obvezan je poslovni nastan. Usluge se mogu pružati samo na temelju ugovora o koncesiji koji dodjeljuje država ili lokalno tijelo vlasti. Pružanje tih usluga uređeno je mađarskim Zakonom o koncesijama (CPC 7131).

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U LT: Za prijevoz goriva cjevovodima i pomoćne usluge u prijevozu robe cjevovodima, osim goriva.

Postojeće mjere:

 

BE: Arrêté Royal du 14 mai 2002 relatif à l'autorisation de transport de produits gazeux et autres par canalisations; i

 

Loi du 12 avril 1965 relative au transport de produits gazeux et autres par canalisations (članak 8.2).

 

BG: Zakon o energetici.

 

CY: Zakon o uređenju tržišta plina iz 2004, Zakon 183(I)/2004, kako je izmijenjen;

 

Zakon o nafti (cjevovodi), poglavlje 273;

 

Zakon o nafti, poglavlje 272., kako je izmijenjen; i

 

Zakon o specifikacijama nafte i goriva iz 2003., Zakon 148(I)/2003, kako je izmijenjen.

 

FI: Maakaasumarkkinalaki (Zakon o tržištu prirodnog plina) (587/2017).

 

FR: Code de l’énergie (Zakonik o energetici).

 

HU: Zakon XVI iz 1991. o koncesijama.

 

LT: Zakon Republike Litve o prirodnom plinu od 10. listopada 2000. br. VIII-1973.

 

PT: Uredba sa zakonskom snagom 230/2012 i Uredba sa zakonskom snagom 231/2012, 26. listopada – prirodni plin;

 

Uredba sa zakonskom snagom 215-A/2012 i Uredba sa zakonskom snagom 215-B/2012, 8. listopada – električna energija; i

 

Uredba sa zakonskom snagom 31/2006, 15. veljače – sirova nafta/naftni proizvodi.

(d)

Nuklearna energija (ISIC Rev. 3.1 12, 3.1 23, 120, 1200, 233, 2330, 40, dio 4010, CPC 887))

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U DE: Za proizvodnju, preradu ili prijevoz nuklearnog materijala te proizvodnju ili distribuciju električne energije iz nuklearnog materijala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U AT i FI: za proizvodnju, preradu, distribuciju ili prijevoz nuklearnog materijala te proizvodnju ili distribuciju električne energije iz nuklearnog materijala.

U BE: Za proizvodnju, preradu ili prijevoz nuklearnog materijala te proizvodnju ili distribuciju električne energije iz nuklearnog materijala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata:

U HU i SE: Za preradu nuklearnih goriva i proizvodnju električne energije iz nuklearnog materijala.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori:

U BG: Za obradu materijala za fisiju i fuziju ili materijala iz kojih se oni dobivaju, kao i na trgovinu tim materijalima, na održavanje i popravak opreme i sustava u objektima za proizvodnju nuklearne energije, na prijevoz tih materijala te otpadaka i otpadnih tvari iz njihove obrade, na upotrebu ionizirajuće radijacije te s obzirom na sve ostale usluge povezane s upotrebom nuklearne energije u miroljubive svrhe (uključujući usluge inženjerstva i savjetovanja te usluge povezane sa softverom, itd.).

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman:

U FR: Proizvodnja, prerada, distribucija ili prijevoz nuklearnog materijala moraju biti u skladu s obvezama iz Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

Postojeće mjere:

 

AT: Bundesverfassungsgesetz für ein atomfreies Österreich (Ustavni zakon o Austriji bez nuklearne energije) BGBl. I. br. 149/1999.

 

BG: Zakon o sigurnoj upotrebi nuklearne energije.

 

FI: Ydinenergialaki (Zakon o nuklearnoj energiji) (990/1987).

 

HU: Zakon CXVI. iz 1996. o nuklearnoj energiji; i

 

Uredba vlade br. 72/2000 o nuklearnoj energiji.

 

SE: Švedski zakonik o okolišu (1998:808); i

 

Zakon o nuklearnim aktivnostima (1984:3).

Rezerva br. 23 – Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Sektor:

Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Industrijska klasifikacija:

CPC 9703, dio CPC-a 612, dio CPC-a 621, dio CPC-a 625, dio 85990

Predmetne obveze:

Pristup tržištu

Nacionalni tretman

Zahtjevi u pogledu rezultata

Viša uprava i upravni odbori

Lokalna prisutnost

Poglavlje:

Trgovina uslugama i ulaganja

Opis:

EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

Pogrebne usluge, usluge kremiranja i usluge grobara (CPC 9703)

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu:

U FI: Usluge kremiranja te upravljanja grobljima ili njihova održavanja mogu pružati samo država, općine, župe, vjerske zajednice odnosno neprofitne fondacije ili društva.

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

U DE: Samo pravne osobe osnovane na temelju javnog prava mogu upravljati grobljem. Izgradnja groblja i upravljanje njima te pružanje usluga povezanih s pogrebima.

U PT: Za pružanje pogrebnih usluga i usluga grobara obvezna je komercijalna prisutnost. Za pružanje usluga tehničkog upravitelja subjektima koji pružaju pogrebne usluge i usluge grobara obvezno je državljanstvo države članice EGP-a.

U SE: Monopol Švedske crkve ili lokalnog tijela vlasti na usluge kremiranja i pogrebne usluge.

U CY, SI: Pogrebne usluge, usluge kremiranja i usluge grobara.

Postojeće mjere:

FI: Hautaustoimilaki (Zakon o pogrebnim uslugama) (457/2003).

PT: Uredba sa zakonskom snagom 10/2015 od 16. siječnja, kako je izmijenjena Zakonom 15/2018, 27. ožujka.

SE: Begravningslag (1990:1144) (Zakon o pogrebima); i

Begravningsförordningen (1990:1147) (Pravilnik o pogrebima).

(b)

Ostale usluge povezane s poslovanjem

U pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu:

U FI: Zahtjev poslovnog nastana u Finskoj ili u drugoj državi članici EGP-a za potrebe pružanja usluga elektroničke identifikacije.

Postojeće mjere:

FI: Laki vahvasta sähköisestä tunnistamisesta ja sähköisistä luottamuspalveluista 617/2009 (Zakon o pouzdanoj elektroničkoj identifikaciji i elektroničkim potpisima) 617/2009.

(c)

Nove usluge

U pogledu liberalizacije ulaganja – pristup tržištu, nacionalni tretman, viša uprava i upravni odbori, zahtjevi u pogledu rezultata i u pogledu prekogranične trgovine uslugama – pristup tržištu, nacionalni tretman, lokalna prisutnost:

EU: Za pružanje novih usluga koje nisu sadržane u privremenoj CPC-u.

Raspored Novog Zelanda

Objašnjenja

Podrazumijeva se da mjere koje Novi Zeland može poduzeti u skladu s člankom 10.64. (Bonitetno izuzeće), pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz tog članka, uključuju mjere kojima se uređuju:

(a)

izdavanje dozvola ili odobrenje za rad financijskim institucijama ili pružateljima prekograničnih financijskih usluga ili registracija tih subjekata, i odgovarajući zahtjevi;

(b)

pravni oblik, uključujući zahtjeve za pravno osnivanje društva za sistemski važne financijske institucije, ograničenja djelatnosti primanja depozita podružnica inozemnih banaka i odgovarajuće zahtjeve te zahtjeve koji se odnose na direktore i više rukovodstvo financijske institucije ili pružatelja prekograničnih financijskih usluga;

(c)

kapital, izloženosti prema povezanim osobama, likvidnost, objavljivanje i drugi zahtjevi u pogledu upravljanja rizikom;

(d)

platni sustavi, sustavi poravnanja i namire (uključujući sustave vrijednosnih papira);

(e)

sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma; i

(f)

poteškoće ili propast financijske institucije ili pružatelja prekograničnih financijskih usluga.

Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10,17.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

pružanje javnih usluga za provedbu zakona i izvršavanje kazni; i

(b)

sljedeće usluge, u mjeri u kojoj su to socijalne usluge uspostavljene u javne svrhe:

i.

skrb o djeci;

ii.

zdravlje;

iii.

sigurnost i osiguranje prihoda;

iv.

javno obrazovanje,

v.

javno stanovanje;

vi.

javno osposobljavanje;

vii.

javni prijevoz;

viii.

javna komunalna poduzeća;

ix.

odvoz smeća;

x.

odvodnja;

xi.

otpadne vode;

xii.

gospodarenje otpadnim vodama;

xiii.

gospodarenje otpadom;

xiv.

socijalna sigurnost i osiguranje; i

xv.

socijalna skrb.


Sektor

Financijske usluge

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na pružanje sljedećih usluga:

(a)

obvezno socijalno osiguranje za tjelesne ozljede prouzročene nezgodom, progresivnom bolešću i infekcijom povezanima s radom te ozljedom na liječenju; i

(b)

osiguranje od katastrofa za stambene nekretnine koje pokriva zamjene do utvrđenog zakonskog maksimalnog iznosa.

Postojeće mjere

Accident Compensation Act 2001 (Zakon o naknadi štete od nezgode iz 2001.)

Earthquake Commission Act 1993 (Zakon o Povjerenstvu za potrese iz 1993.)


Sektor

Financijske usluge

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10,16.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama

(a)

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na usluge osiguranja i usluge povezane s osiguranjem, osim za:

i.

osiguranja od rizika koji se odnosi na sljedeće:

A.

pomorski prijevoz i komercijalni zrakoplovni prijevoz te lansiranje svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite) s osiguranjem kojim je pokriveno bilo što ili sve od sljedećeg: robu koja se prevozi; vozilo koje prevozi robu; i svaku odgovornost koja iz toga proizlazi; i

B.

robu u međunarodnom provozu;

C.

osiguranje kredita i jamstava;

D.

kopnena vozila, uključujući motorna vozila;

E.

osiguranje od požara i elementarnih šteta;

F.

ostala osiguranja imovine;

G.

opću odgovornost;

H.

razne financijske gubitke; i

I.

razliku u uvjetima i razliku u ograničenjima, ako je razlika u uvjetima ili razlika u ograničenjima pokrića predviđena u okviru glavne police koju izdaje osiguravatelj za pokriće rizika u više jurisdikcija;

ii.

reosiguranje i retrocesiju iz točke (B) definicije „financijske usluge” iz članka 10.63. (Definicije);

iii.

pomoćne usluge povezane s osiguranjem iz točke (B) definicije „financijske usluge” iz članka 10.63. (Definicije); i

iv.

posredovanje u osiguranju, kao što je posredništvo i zastupanje iz točke (C) definicije „financijske usluge” iz članka 10.63. (Definicije), rizika osiguranja koji se odnose na usluge navedene u točki i.

(b)

Točkom (a) ne dopušta se pružateljima usluga navedenih u točki (a) podtočki i. podpodtočkama od C do I da pružaju uslugu malom ulagatelju.

(c)

U ovom unosu za Novi Zeland „mali ulagatelj” znači:

i.

fizička osoba; ili

ii.

mali ulagatelj kako je definiran u klauzuli 3. Priloga 5. Zakonu o ponašanju na financijskim tržištima iz 2013.

(d)

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na bankarske i ostale financijske usluge (osim osiguranja), osim za:

i.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s time povezani softver iz točke (K) definicije „financijske usluge” iz članka 10.63. (Definicije);

ii.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge kako su navedne u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne posredovanje kako je opisano u tom članku;

iii.

usluge upravljanja portfeljem koje pruža pružatelj financijskih usluga iz Unije za:

A.

registrirani sustav; ili

B.

osiguravajuće društvo.

(e)

Za potrebe obveze iz točke (d) podtočke iii.:

i.

„registrirani sustav” znači registrirani sustav kako je definiran u Zakonu o ponašanju na financijskim tržištima iz 2013.;

ii.

„upravljanje portfeljem” znači upravljanje portfeljem na temelju ovlaštenja klijenta na individualnoj i diskrecijskog osnovi pri čemu takav portfelj uključuje jedan financijski instrument ili više njih; i

iii.

usluge upravljanja portfeljem ne uključuju sljedeće:

A.

skrbničke usluge;

B.

usluge upravitelja; ili

C.

usluge izvršenja.


Sektor

Financijske usluge

Bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja)

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na osnivanje ili rad investicijskog fonda, tržišta ili drugog subjekta osnovanog za trgovinu vrijednosnim papirima ili dodjelu ili upravljanje vrijednosnim papirima u mljekarskoj zadruzi koja je nastala spajanjem odobrenim na temelju Zakona o restrukturiranju mliječne industrije iz 2001. (ili bilo kojeg pravnog sljednika).


Sektor

Financijske usluge

Bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja)

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na uspostavu ili funkcioniranje burzovnog tržišta, tržišta vrijednosnih papira ili budućnosnica.

Podrazumijeva se da se ova rezerva ne primjenjuje na financijsku instituciju koja sudjeluje ili želi sudjelovati na takvoj burzi, tržištu vrijednosnih papira ili budućnosnica.


Sektor

Financijske usluge

Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na osiguranje i usluge povezane s osiguranjem za industrijske marketinške odbore osnovane za proizvode pod sljedećim oznakama CPC-a:

a)

01, osim 01110 i 01340 (proizvodi poljoprivrede, hortikulture i tržišnog vrtlarstva, osim pšenice i kivija);

b)

02 (žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla);

c)

211, osim 21111, 21112, 21115, 21116 i 21119 (meso i mesni proizvodi, osim goveđeg i ovčjeg mesa, peradi i klaoničkih proizvoda);

d)

213-216 (pripremljeno i konzervirano povrće, voćni sokovi i sokovi od povrća, pripremljeno i konzervirano voće i orašasti plodovi, životinjska i biljna ulja i masti);

e)

22 (mliječni proizvodi);

f)

2399 (ostali prehrambeni proizvodi); i

g)

261, osim 2613, 2614, 2615, 02961, 02962 i 02963 (prirodna tekstilna vlakna pripremljena za predenje, osim vune).

Postojeće mjere

Commodity Levies Act 1990 (Zakon o porezu na robu iz 1990.)


Sektor

Financijske usluge

Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na osiguranje i usluge povezane s osiguranjem za industrijske marketinške odbore osnovane za proizvode pod sljedećim oznakama CPC-a:

a)

01, osim 01110 i 01340 (proizvodi poljoprivrede, hortikulture i tržišnog vrtlarstva, osim pšenice i kivija);

b)

02 (žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla);

c)

211, osim 21111, 21112, 21115, 21116 i 21119 (meso i mesni proizvodi, osim goveđeg i ovčjeg mesa, peradi i klaoničkih proizvoda);

d)

213-216 (pripremljeno i konzervirano povrće, voćni sokovi i sokovi od povrća, pripremljeno i konzervirano voće i orašasti plodovi, životinjska i biljna ulja i masti);

e)

22 (mliječni proizvodi);

f)

2399 (ostali prehrambeni proizvodi); i

g)

261, osim 2613, 2614, 2615, 02961, 02962 i 02963 (prirodna tekstilna vlakna pripremljena za predenje, osim vune).

Postojeće mjere

Commodity Levies Act 1990 (Zakon o porezu na robu iz 1990.)


Sektor

Financijske usluge

Predmetne obveze

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

osiguranje i usluge povezane s osiguranjem, osim za:

i.

osiguranja od rizika koji se odnosi na sljedeće:

A.

pomorski prijevoz i komercijalni zrakoplovni prijevoz te lansiranje svemirskih letjelica i tereta (uključujući satelite) s osiguranjem kojim je pokriveno bilo što ili sve od sljedećeg: robu koja se prevozi; vozilo koje prevozi robu; i svaku odgovornost koja iz toga proizlazi; i

B.

robu u međunarodnom provozu;

ii.

reosiguranje i retrocesiju iz točke (B) definicije „financijske usluge” iz članka 10.63. (Definicije); i

iii.

pomoćne usluge povezane s osiguranjem iz točke (D) definicije „financijske usluge” iz članka 10.63. (Definicije);

(b)

bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja), osim za:

i.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s time povezani softver iz točke (K) definicije „financijske usluge” iz članka 10.63. (Definicije); i

ii.

savjetodavne i druge pomoćne financijske usluge kako su navedne u članku 10.63. (Definicije) točki (a) podtočki ii. podpodtočki (L) povezane s bankarskim i drugim financijskim uslugama, ali ne posredovanje kako je opisano u tom članku;


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na vodu, uključujući dodjelu, prikupljanje, obradu i distribuciju vode za piće.


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10,15.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti i provoditi mjere isključivo kao dio akta o prijenosu usluge koja se pruža u okviru izvršavanja javnih ovlasti na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma. Te mjere mogu uključivati:

(a)

ograničavanje broja pružatelja usluga;

(b)

dopuštanje poduzeću u potpunom ili većinskom vlasništvu vlade Novog Zelanda da bude jedini pružatelj usluga ili jedan od ograničenog broja pružatelja usluga;

(c)

nametanje ograničenja koja se odnose na sastav višeg rukovodstva i upravnih odbora;

(d)

zahtijevanje lokalne prisutnosti; i

(e)

navođenje pravnog oblika pružatelja usluga.


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Ako vlada Novog Zelanda u cijelosti posjeduje poduzeće ili ima stvarnu kontrolu nad njim, tada Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na prodaju svih udjela u tom poduzeću ili imovine tog poduzeća bilo kojoj osobi, uključujući povoljnije postupanje prema državljanima Novog Zelanda.


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere kojima se utvrđuju kriteriji za odobrenje koji se primjenjuju na kategorije stranih ulaganja za koje je potrebno odobrenje u skladu sa sustavom stranih ulaganja Novog Zelanda.

Za potrebe transparentnosti te su kategorije, kako je utvrđeno u Prilogu 10.-A (Postojeće mjere) – Novi Zeland – , sljedeće:

(a)

stjecanje ili kontrola 25 % ili više bilo koje vrste dionica (14) ili glasačkih prava (15) u novozelandskom subjektu od strane nevladinih izvora ako naknada za prijenos ili vrijednost imovine premašuje 200 milijuna NZD;

(b)

početak poslovanja ili stjecanje postojećeg poduzeća od strane nevladinih izvora, uključujući poslovnu imovinu, u Novom Zelandu ako ukupni rashodi nastali pri osnivanju ili stjecanju tog poslovanja ili te imovine premašuju 200 milijuna NZD;

(c)

stjecanje ili kontrola 25 % ili više bilo koje vrste dionica (14) ili glasačkih prava (15) u novozelandskom subjektu od strane vladinih izvora ako naknada za prijenos ili vrijednost imovine premašuje 100 milijuna NZD;

(d)

početak poslovanja ili stjecanje postojećeg poduzeća od strane vladinih izvora, uključujući poslovnu imovinu, u Novom Zelandu ako ukupni rashodi nastali pri osnivanju ili stjecanju tog poslovanja ili te imovine premašuju 100 milijuna NZD;

(e)

stjecanje ili kontrola, bez obzira na tržišnu vrijednost, određenih kategorija zemljišta koje se smatraju osjetljivima ili za koje je potrebno posebno odobrenje u skladu sa zakonodavstvom Novog Zelanda o stranim ulaganjima; i

(f)

svaka transakcija, bez obzira na tržišnu vrijednost, koja bi dovela do stranih ulaganja u ribolovnu kvotu.

Postojeće mjere

Overseas Investment Act 2005 (Zakon o stranim ulaganjima iz 2005.)

Fisheries Act 1996 (Zakon o ribarstvu iz 1996.)

Overseas Investment Regulations 2005 (Pravilnik o stranim ulaganjima iz 2005.)


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere kojima se omogućuje različito postupanje prema zemljama strankama i zemljama koje nisu stranke na temelju bilateralnih ili multilateralnih međunarodnih sporazuma koji su na snazi ili potpisani prije datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Podrazumijeva se da to uključuje, u odnosu na sporazume o liberalizaciji trgovine robom, uslugama ili ulaganjima, sve mjere poduzete kao dio šireg procesa gospodarske integracije ili liberalizacije trgovine između stranaka takvih sporazuma.

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere kojima se omogućuje različito postupanje prema zemljama strankama i zemljama koje nisu stranke na temelju međunarodnih sporazuma koji su na snazi ili potpisani nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma uključujući:

(a)

zrakoplovstvo;

(b)

ribarstvo; i

(c)

pomorska pitanja.


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na kontrolu, upravljanje ili korištenje:

(a)

zaštićenih područja koja su uspostavljena na temelju zakonodavstva i koja se kontroliraju u skladu s tim zakonodavstvom, uključujući resurse na kopnu i interese na kopnu ili vodi, koja su uspostavljena za potrebe upravljanja baštinom (povijesna i prirodna baština), javne rekreacije i očuvanja krajolika; ili

(b)

vrsta koje su u vlasništvu Krune i koje ona štiti ili koje su zaštićene zakonom.

Postojeće mjere

Conservation Act 1987 (Zakon o očuvanju iz 1987.) i akti navedeni u:

Prilogu 1. Conservation Act 1987 (Zakon o očuvanju iz 1987.)

Resource Management Act 1991 (Zakon o upravljanju resursima iz 1991.)

Local Government Act 1974 (Zakon o lokalnoj upravi iz 1974.)


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere u pogledu državljanstva ili boravišta koje se odnose na sljedeće:

a)

dobrobit životinja; i

b)

očuvanje života i zdravlja bilja, životinja i ljudi, uključujući posebno:

i.

sigurnost domaće i izvezene hrane;

ii.

hranu za životinje;

iii.

prehrambene standarde;

iv.

biosigurnost;

v.

bioraznolikost; i

vi.

izdavanje certifikata o zdravstvenom stanju robe koja je biljka ili životinja.

Novi Zeland ujedno zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere kojima se zahtijeva nabava usluga usklađivanja, praćenja i sličnih usluga na svojem državnom području kako bi se osiguralo ispunjavanje regulatornih zahtjeva koji se odnose na sljedeća pitanja:

i.

dobrobit životinja;

ii.

sigurnost domaće i izvezene hrane;

iii.

hranu za životinje;

iv.

prehrambene standarde;

v.

biosigurnost;

vi.

bioraznolikost;

vii.

izdavanje certifikata o zdravstvenom stanju robe koja je biljka ili životinja;

viii.

ublažavanje klimatskih promjena; i

ix.

održivost.

Ništa u ovoj rezervi ne tumači se kao odstupanje od obveza iz poglavlja 6. (Sanitarne i fitosanitarne mjere) ili obveza iz Sporazuma o SPS-u ili od Sanitarnog sporazuma.

Ništa u ovoj rezervi ne tumači se kao odstupanje od obveza iz poglavlja 9. (Tehničke prepreke trgovini) ili od obveza iz Sporazuma o TBT-u.


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjeru koja je donesena ili je u okviru donošenja u vezi s obalnim i morskim dnom, unutarnjim vodama kako su definirane međunarodnim pravom (uključujući dna, podzemlje i rubove takvih unutarnjih voda), teritorijalnim morem, isključivim gospodarskim pojasom i epikontinentalnim pojasom, među ostalim za izdavanje pomorskih koncesija u epikontinentalnom pojasu.

Postojeće mjere

Resource Management Act 1991 (Zakon o upravljanju resursima iz 1991.)

Marine and Coastal Area (Takutai Moana) Act 2011 (Zakon o morskom i obalnom području (Takutai Moana) iz 2011.)

Continental Shelf Act 1964 (Zakon o epikontinentalnom pojasu iz 1964.)

Crown Minerals Act 1991 (Zakon o krunskim mineralima iz 1991.)

Exclusive Economic Zone and Continental Shelf (Environmental Effects) Act 2012 (Zakon o isključivom gospodarskom i epikontinentalnom pojasu (učinci na okoliš) iz 2012.)


Sektor

Poslovne usluge

Vatrogasne službe

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na pružanje usluga sprečavanja i gašenja požara, osim usluga gašenja požara iz zraka.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluga putem komercijalne prisutnosti.

Postojeće mjere

Fire and Emergency New Zealand Act 2017 (Zakon Novog Zelanda o požarima i hitnim slučajevima iz 2017.)


Sektor

Poslovne usluge

Istraživanje i razvoj

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

usluge istraživanja i razvoja koje provode visoka učilišta koje financira država ili istraživački instituti Krune kad se takvo istraživanje provodi u javne svrhe; ili

(b)

usluge istraživanja i eksperimentalnog razvoja u području fizike, kemije, biologije, inženjerstva i tehnologije, poljoprivrednih znanosti, medicinskih, farmaceutskih i drugih prirodnih znanosti, tj. CPC 8510.


Sektor

Poslovne usluge

Usluge tehničkog ispitivanja i analize

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

usluge ispitivanja i analize sastava i čistoće (CPC 86761)

(b)

usluge tehničkog ispitivanja (CPC 86764);

(c)

ostale usluge tehničkog ispitivanja i analize (CPC 86769);

(d)

geološke, geofizičke i druge znanstvene istraživačke usluge (CPC 86751); i

(e)

usluge ispitivanja lijekova.


Sektor

Poslovne usluge

Ribarstvo i akvakultura

Usluge povezane s ribarstvom i akvakulturom

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo kontrole aktivnosti stranog ribolova, uključujući iskrcaj ribe, prvi iskrcaj ribe koja se prerađuje na moru i pristup lukama Novog Zelanda (lučke povlastice) u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Postojeće mjere

Fisheries Act 1996 (Zakon o ribarstvu iz 1996.)

Aquaculture Reform Act 2004 (Zakon o reformi akvakulture iz 2004.)


Sektor

Poslovne usluge

Energetika

Prerađivačka industrija

Trgovina na veliko

Maloprodaja

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti mjere kako bi zabranio, regulirao, upravljao ili kontrolirao proizvodnju, uporabu, distribuciju ili maloprodaju nuklearne energije, uključujući utvrđivanje uvjeta za osobe koje se bave tim djelatnostima.


Sektor

Poljoprivreda, uključujući usluge povezane s poljoprivredom

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

držanje udjela u zadruzi mljekara koja nastaje spajanjem odobrenim na temelju Zakona o restrukturiranju mliječne industrije iz 2001. (ili bilo kojem tijelu sljedniku); i

(b)

raspolaganje imovinom te zadruge ili njezina tijela sljednika.

Postojeće mjere

Dairy Industry Restructuring Act 2001 (Zakon o restrukturiranju mliječne industrije iz 2001.)


Sektor

Poljoprivreda, uključujući usluge povezane s poljoprivredom

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na plasiranje svježeg kivija za izvoz na sva tržišta osim Australije.

Postojeće mjere

Kiwifruit Industry Restructuring Act 1999 and Regulations (Zakon o restrukturiranju industrije kivija iz 1999. i pravilnici)


Sektor

Poljoprivreda, uključujući usluge povezane s poljoprivredom

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

utvrđivanje uvjeta za uspostavu i funkcioniranje programa raspodjele koji je odobrila vlada za prava na distribuciju izvoznih proizvoda koji pripadaju kategorijama HS-a obuhvaćenima Sporazumom o poljoprivredi na tržištima na kojima su na snazi carinske kvote, povlastice za pojedine zemlje ili druge mjere sličnog učinka; i

(b)

dodjelu prava distribucije pružateljima usluga trgovine na veliko u skladu s uspostavom ili provedbom takvog programa dodjele.

Svrha ovog unosa nije zabrana svih ulaganja u pružanje usluga veleprodaje i distribucije robe iz poglavlja HS-a obuhvaćenih Sporazumom o poljoprivredi. Unos se primjenjuje na ulaganja u mjeri u kojoj su uslužni sektori navedeni u ovoj rezervi podskup poljoprivrednih proizvoda koji podliježu carinskim kvotama, povlasticama za pojedine zemlje ili drugim mjerama sličnog učinka.


Sektor

Poljoprivreda, uključujući usluge povezane s poljoprivredom

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.5.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere potrebne za utvrđivanje ili provedbu obveznih planova stavljanja na tržište (koji se nazivaju i „strategije plasiranja proizvoda za izvoz”) radi plasiranja za izvoz proizvoda sljedećih djelatnosti:

(a)

poljoprivreda;

(b)

pčelarstvo;

(c)

hortikultura;

(d)

uzgoj drveća;

(e)

poljodjelstvo; i

(f)

uzgoj životinja;

ako u okviru relevantne industrije postoji potpora za donošenje ili aktiviranje obveznog zajedničkog plana stavljanja na tržište.

Kako bi se izbjegle dvojbe, obvezni planovi stavljanja na tržište u kontekstu ove rezerve isključuju mjere kojima se ograničava broj sudionika na tržištu ili ograničava obujam izvoza.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.

Postojeće mjere

New Zealand Horticulture Export Authority Act 1987 (Zakon o tijelu Novog Zelanda nadležnom za izvoz hortikulture iz 1987.)


Sektor

Zdravstvene i socijalne usluge

Predmetne obveze

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sve pružatelje usluga posvajanja i ulagatelje u to područje.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.

Postojeće mjere:

Adoption Act 1995 (Zakon o posvajanju iz 1995.)

Adoption (Inter-country) Act 1997 (Zakon o posvajanju (unutar zemlje) iz 1997.)


Sektor

Rekreacija, kultura i sport

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na usluge kockanja, klađenja i prostitucije.

Postojeće mjere

Gambling Act 2003 and Regulations (Zakon o igrama na sreću iz 2003. i drugi pravilnici)

Prostitution Reform Act 2003 (Zakon o reformi prostitucije iz 2003.)

Racing Act 2003 (Zakon o utrkama iz 2003.)

Racing (Harm Prevention and Minimisation) Regulations 2004 (Pravilnici o utrkama (sprečavanje i ublažavanje štete) iz 2004.)

Racing (New Zealand Greyhound Racing Association Incorporated) Order 2009 (Odluka o utrkama Udruženja trkaćih pasa Novog Zelanda iz 2009.)


Sektor

Rekreacija, kultura i sport

Usluge knjižnica, arhiva, muzeja i ostale kulturne usluge

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

kulturnu baštinu od nacionalne vrijednosti, uključujući etnološko, arheološko, povijesno, književno, umjetničko, znanstveno ili tehnološko nasljeđe, kao i zbirke koje su dokumentirane, sačuvane i izložene u muzejima, galerijama, knjižnicama, arhivima i drugim ustanovama za prikupljanje baštine;

(b)

javne arhive;

(c)

usluge knjižnica i muzeja; i

(d)

usluge očuvanja povijesnih ili svetih mjesta ili povijesnih građevina.


Sektor

Promet

Pomorske usluge

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće:

(a)

prijevoz putnika ili tereta morem između dviju luka u Novom Zelandu te promet koji počinje i završava u istoj luci u Novom Zelandu (pomorska kabotaža), osim kretanja praznih kontejnera;

(b)

usluge razvoza;

(c)

osnivanje registriranog trgovačkog društva za potrebe upravljanja flotom koja plovi pod zastavom Novog Zelanda: i

(d)

registraciju plovila u Novom Zelandu.


Sektor

Usluge distribucije

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere za potrebe javnog zdravlja ili socijalne politike u pogledu usluga veleprodaje i maloprodaje duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.6.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Opis

Ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere oporezivanja koje se odnose na prodaju, kupnju ili prijenos stambenih nekretnina (uključujući kamate koje proizlaze iz ugovora o najmu, financiranje i podjelu dobiti te stjecanje udjela u poduzećima koja posjeduju stambene nekretnine).

Podrazumijeva se da stambene nekretnine ne uključuju nestambene poslovne nekretnine.


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere kojima se zahtijeva:

(a)

da jedan član upravnog odbora mora biti državljanin Novog Zelanda; ili

(b)

da manjina članova upravnog odbora moraju biti državljani Novog Zelanda ako taj zahtjev ne bi bitno ugrozio sposobnost ulagatelja da izvršava kontrolu nad svojim poduzećem, pod uvjetom da je taj zahtjev namijenjen osiguravanju usklađenosti sa zakonima ili drugim propisima koji nisu u suprotnosti s ovim Sporazumom.

Postojeće mjere

Companies Act 1993 (Zakon o trgovačkim društvima iz 1993.)

Limited Partnerships Act 2008 (Zakon o komanditnim društvima iz 2008.)


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje smatra potrebnima za zaštitu ili promicanje prava, interesa, dužnosti i odgovornosti Maora u vezi s trgovinom koja se provodi elektroničkim sredstvima, među ostalim u ispunjavanju svojih obveza na temelju Te Tiriti o Waitangi /Ugovora iz Waitangija, pod uvjetom da se takve mjere ne koriste kao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije osoba druge stranke ili kao prikriveno ograničavanje trgovine uslugama i ulaganja.

Stranke su suglasne da tumačenje Te Tiriti o Waitangi / Ugovora iz Waitangija, uključujući prirodu prava i obveza koje iz njega proizlaze, ne podliježe odredbama ovog Sporazuma o rješavanju sporova.


Sektor

Komunikacijske usluge

Poštanske i kurirske usluge

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

 

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere kojima bi se poštanskim operaterima koji djeluju protivno tržišnom natjecanju odredili dodatni uvjeti za poslovanje na tržištu ili poništenje registracije.

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje bi mu omogućile da ograniči izdavanje poštanskih marki s riječima „Novi Zeland” (16).

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Usluge distribucije

Usluge posrednikâ

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sektore koji nisu obuhvaćeni sljedećim oznakama CPC-a:

(a)

CPC 62113-62115;

(b)

CPC 62117-62118;

(c)

CPC 62111 osim za 02961-02963 (ovčja vuna);

(d)

CPC 62112, osim za CPC 21111, 21112, 21115, 21116 i 21119 (jestivi klaonički proizvodi goveđeg i ovčjeg podrijetla) i 02961-02963 (ovčja vuna); i

(e)

CPC 62116 osim za 2613-2615 (ovčja vuna).

Za sektore obuhvaćene sljedećim CPC oznakama:

(a)

CPC 62111 samo u odnosu na 02961-02963 (ovčja vuna);

(b)

CPC 62112, samo u odnosu na CPC 21111, 21112, 21115, 21116 i 21119 (jestivi klaonički proizvodi goveđeg i ovčjeg podrijetla) i 02961-02963 (ovčja vuna); i

(c)

CPC 62116 samo u odnosu na 2613-2615 (ovčja vuna);

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na izvoznu distribuciju povezane:

(a)

s dodjelom distribucijskih prava povezanih s izvozom proizvoda na izvozna tržišta na kojima carinske kvote, povlastice za pojedine zemlje i druge mjere sličnog učinka ograničavaju broj pružatelja usluga, ukupnu vrijednost transakcija usluga ili broj uslužnih poslova; i

(b)

s obveznim strategijama plasiranja proizvoda za izvoz ako u relevantnoj industriji postoji potpora. Te strategije plasiranja proizvoda za izvoz ne uključuju mjere kojima se ograničava broj sudionika na tržištu ili obujam izvoza.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Usluge distribucije

Usluge veleprodaje

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sektore koji nisu obuhvaćeni sljedećim oznakama CPC-a:

(a)

CPC 6223-6226 i 6228;

(b)

CPC 6221 osim za 02961-02963 (ovčja vuna);

(c)

CPC 6222, osim za CPC 21111, 21112, 21115, 21116 i 21119 (jestivi klaonički proizvodi goveđeg i ovčjeg podrijetla); i

(d)

CPC 62277 osim za 2613-2615 (ovčja vuna).

Za sektore obuhvaćene sljedećim CPC oznakama:

(a)

CPC 6221 samo u odnosu na 02961-02963 (ovčja vuna);

(b)

CPC 6222 samo u odnosu na CPC 21111, 21112, 21115;

(c)

CPC 21116 i 21119 (jestivi klaonički proizvodi goveđeg i ovčjeg podrijetla); i

(d)

CPC 62277 samo u odnosu na 2613-2615 (ovčja vuna);

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na izvoznu distribuciju povezane:

(a)

s dodjelom distribucijskih prava povezanih s izvozom proizvoda na izvozna tržišta na kojima carinske kvote, povlastice za pojedine zemlje i druge mjere sličnog učinka ograničavaju broj pružatelja usluga, ukupnu vrijednost transakcija usluga ili broj uslužnih poslova; i

(b)

s obveznim strategijama plasiranja proizvoda za izvoz ako u relevantnoj industriji postoji potpora. Te strategije plasiranja proizvoda za izvoz ne uključuju mjere kojima se ograničava broj sudionika na tržištu ili obujam izvoza.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Zračni i pomorski prijevoz

Prodaja i oglašavanje usluga zračnog i pomorskog prijevoza

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere u odnosu na proizvode obuhvaćene oznakama CPC 01, 02, 211, od 213 do 216, 22, 2399 i 261 (osim za stavljanje na tržište i prodaju koji se odnose na CPC 21111, 21112, 21115, 21116 i 21119 (jestivi klaonički proizvodi goveđeg i ovčjeg podrijetla), CPC 2613 i 2615 (ovčja vuna) i CPC od 02961 do 02963 (ovčja vuna)).

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Pomorski prijevoz

Međunarodni promet

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na osnivanje registriranog trgovačkog društva u svrhu upravljanja flotom pod zastavom Novog Zelanda. Ova se rezerva odnosi na usluge obuhvaćene oznakom CPC 7211 (prijevoz putnika, osim kabotaže) i 7212 (prijevoz tereta, osim kabotaže).

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Profesionalne usluge

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće podsektore:

(a)

usluge dražbi;

(b)

usluge stečaja i prinudne uprave;

(c)

kartografske usluge;

(d)

usluge franšiza;

(e)

usluge patentnih zastupnika;

(f)

usluge zastupnika za žigove;

(g)

usluge izračuna količine;

(h)

usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja;

(i)

usluge tiskanja i izdavaštva; i

(j)

istraživanje i razvoj u društvenim i humanističkim znanostima.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Poslovne usluge

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće podsektore:

(a)

usluge iznajmljivanja ili unajmljivanja kontejnera;

(b)

licenciranje intelektualnog vlasništva, uključujući žigove;

(c)

licenciranje proizvoda istraživanja i razvoja;

(d)

licenciranje zabavnih, književnih ili umjetničkih izvornika;

(e)

istraživanje i procjena ruda;

(f)

usluge zaštite sigurnosnim sustavima;

(g)

zaštitarske usluge;

(h)

istražne usluge;

(i)

usluge savjetovanja o sigurnosti;

(j)

usluge zaštite blindiranim vozilima; i

(k)

ostale usluge zaštite.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Usluge održavanja i popravaka

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na usluge održavanja i popravka sljedećih proizvoda:

(a)

gotovi metalni proizvodi, strojevi i oprema;

(b)

ostali strojevi i oprema;

(c)

električni kućanski aparati;

(d)

telekomunikacijska oprema i uređaji;

(e)

medicinski, precizni i optički instrumenti;

(f)

elektronički uređaji za široku potrošnju;

(g)

komercijalni i industrijski strojevi;

(h)

dizala i pokretne stepenice; i

(i)

ostala oprema.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Zdravstvene usluge

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće podsektore:

(a)

privatne zdravstvene i socijalne usluge; i

(b)

Usluge primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na rekreacijske, kulturne i sportske usluge.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Usluge prijevoza

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće podsektore:

(a)

usluge peljarenja i pristajanja;

(b)

iznajmljivanje plovila s posadom za usluge pomorskog prijevoza;

(c)

usluge guranja i tegljenja (u pomorskom prijevozu);

(d)

usluge lokalnog vodenog prijevoza putnika;

(e)

usluge iznajmljivanja plovila s rukovateljem;

(f)

prekogranično pružanje usluga rukovanja pomorskim kontejnerima (17) s područja Unije na područje Novog Zelanda. Ova se rezerva ne odnosi na i. pretovar (od broda do broda ili preko pristaništa) ili ii. na upotrebu opreme za rukovanje teretom na brodu.

(g)

održavanja i popravka plovila;

(h)

usluga spašavanja plovila i njihova osposobljavanja za plovidbu;

(i)

prometa unutarnjim plovnim putovima;

(j)

prijevoza tereta u prometu unutarnjim plovnim putovima;

(k)

prijevoza putnika (unutarnji plovni putovi);

(l)

usluga guranja i tegljenja u prometu unutarnjim plovnim putovima;

(m)

iznajmljivanja plovila s posadom u prometu unutarnjim plovnim putovima;

(n)

pomoćnih usluga u prometu unutarnjim plovnim putovima;

(o)

kontrole, inspekcije i nadzora zračnih luka i helidroma;

(p)

usluga svemirskog prijevoza putnika;

(q)

usluga svemirskog prijevoza tereta;

(r)

pomoćnih usluga u svemirskom prijevozu;

(s)

pomoćnih usluga u željezničkom prijevozu;

(t)

usluga cestovnog prijevoza pošte;

(u)

održavanja i popravka opreme za cestovni prijevoz;

(v)

usluga parkirališta;

(w)

pomoćnih usluga u cestovnom prijevozu;

(x)

isporuke desalinizirane vode brodovima na vezu u lukama ili u teritorijalnim vodama; i

(y)

brodogradnje i popravka brodova te usluga brodostrojarstva.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Komunalne usluge

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće podsektore:

(a)

energetske usluge;

(b)

usluge povezane s naftom i drugim ugljikovodicima;

(c)

usluge za potporu naftnoj industriji;

(d)

usluge povezane s naftnim i plinskim resursima;

(e)

usluge povezane s distribucijom energije; i

(f)

distribucija električne energije, plina i vode (za vlastite potrebe).

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Ostale usluge

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na sljedeće podsektore:

(a)

obrtništvo;

(b)

usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja (CPC 8640);

(c)

usluge pakiranja (CPC 8760);

(d)

usluge groblja i krematorija (CPC 9703);

(e)

usluge dizajna nakita;

(f)

pomoćne usluge u akvakulturi;

(g)

usluge koje se pružaju izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima (CPC 9900);

(h)

usluge pomoći u kućanstvu (CPC 87204);

(i)

usluge kozmetičkih tretmana, manikure i pedikure (CPC 97022);

(j)

frizerske i brijačke usluge (CPC 97021);

(k)

usluge uljepšavanja i usluge za njegu i održavanje tijela (CPC 97029);

(l)

usluge davanja bespovratnih sredstava;

(m)

usluge prognoziranja vremena i meteorološke usluge;

(n)

usluge koje pružaju političke organizacije (SKP 95920);

(o)

usluge ostalih članskih organizacija (CPC 9599);

(p)

usluge koje pružaju sindikati (SKP 9520);

(q)

usluge organizacija za zaštitu ljudskih prava;

(r)

usluge poslovnih organizacija, organizacija poslodavaca i strukovnih organizacija (CPC 951);

(s)

usluge specijaliziranog oblikovanja (osim usluga uređenja interijera);

(t)

dizajnerski originali; i

(u)

kombinirane uredske administrativne usluge.

Rezerva u pogledu pristupa tržištu (Ulaganja) odnosi se samo na pružanje usluge putem komercijalne prisutnosti.


Sektor

Ostale usluge koje nisu drugdje uključene

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Lokalna prisutnost (članak 10.15.)

Pristup tržištu (članak 10.14. i članak 10.5.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na pružanje novih usluga osim onih koje nisu sadržane u CPC-u.


Sektor

Svi sektori – kretanje fizičkih osoba

Predmetne obveze

Pristup tržištu (članak 10,14.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na pružanje usluge prisutnošću fizičkih osoba u skladu s odredbama odjeljka D (Ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u poslovne svrhe) poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja) koje nisu u suprotnosti s obvezama Novog Zelanda na temelju GATS-a.


Sektor

Svi sektori

Predmetne obveze

Nacionalni tretman (članak 10.16. i članak 10.6.)

Tretman najpovlaštenije nacije (članak 10.17. i članak 10.7.)

Viša uprava i upravni odbori (članak 10.8.)

Zahtjevi u pogledu rezultata (članak 10.9.)

Opis

Prekogranična trgovina uslugama i ulaganja

Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere potrebne za zaštitu nacionalnog blaga ili određenih lokaliteta od povijesne ili arheološke vrijednosti, ili mjere potrebne za potporu kreativnim umjetnostima (18) od nacionalne vrijednosti.


(1)  Na primjer, partnerstva i poduzeća s jednim vlasnikom općenito nisu prihvatljivi pravni oblici za financijske institucije u Novom Zelandu i Uniji. Cilj ove uvodne napomene nije da ona sama po sebi utječe na, ili na drugi način ograničava, izbor financijske institucije druge stranke između podružnica ili društava kćeri.

(2)  Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (SL EU L 131, 28.5.2009., str. 11.).

(3)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL EU L 302, 17.11.2009., str. 32.).

(4)  Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL EU L 174, 1.7.2011., str. 1.).

(5)  Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL EU L 300, 14.11.2009., str. 51.)

(6)  Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL EU L 300, 14.11.2009., str. 72.).

(7)  Uredba (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 (SL EU L 300, 14.11.2009., str. 88.).

(8)  Kad je riječ o Austriji, dio izuzeća u pogledu tretmana najpovlaštenije nacije koji se odnosi na prometna prava obuhvaća sve zemlje s kojima postoje ili bi se u budućnosti mogli razmotriti bilateralni sporazumi o cestovnom prijevozu ili drugi dogovori u pogledu cestovnog prijevoza.

(9)  Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL EU L 158, 14.6.2019., str. 125.).

(10)  Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL EU L 211, 14.8.2009., str. 94.).

(11)  Direktiva 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 1996. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (SL EU L 27, 30.1.1997., str. 20.).

(12)  Direktiva 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 96/92/EZ (SL EU L 176, 15.7.2003., str. 37.)

(13)  Direktiva 98/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (SL EU L 204, 21.7.1998., str. 1.).

(14)  Podrazumijeva se da pojam „dionice” uključuje dionice i druge vrste vrijednosnih papira.

(15)  Podrazumijeva se da pojam „glasačko pravo” uključuje ovlast kontrole 25 % ili više sastava upravljačkog tijela novozelandskog subjekta.

(16)  Izdavanje poštanskih marki na kojima se nalaze riječi „New Zealand” subjektima uvrštenima na popis Svjetske poštanske unije, osim ako riječi „New Zealand” čine dio naziva subjekta koji izdaje poštanske marke.

(17)  Pojam „usluge pretovara pomorskih kontejnera” znači djelatnosti koje obavljaju trgovačka društva za utovar i istovar plovila, uključujući poduzeća koja upravljaju terminalima, ali ne uključujući neposredne aktivnosti lučkih radnika ako su ti radnici organizirani neovisno o trgovačkim društvima za utovar i istovar plovila ili trgovačkim društvima za upravljanje terminalima. Te djelatnosti uključuju organizaciju i nadzor:

(a)

utovara kontejnera na brod i istovara kontejnera s broda;

(b)

privezivanja i odvezivanja kontejnera; i

(c)

prihvata i isporuke te čuvanja kontejnera prije otpreme ili nakon istovara;

(18)  Pojam „kreativne umjetnosti” uključuju ngā toi Māori (umjetnosti Maora), izvedbene umjetnosti, uključujući kazalište, ples i glazbu, haku (tradicionalni ratni ples Maora), waiatu (pjesma ili pjevanje), vizualne umjetnosti i obrte kao što su slikarstvo, skulptura, whakairo (rezbarenje), raranga (tkanje) i tā moko (tradicionalne maorske tetovaže), književnost, jezičnu umjetnost, kreativne internetske sadržaje, autohtonu tradicionalnu praksu i suvremeni kulturni izričaj te digitalne interaktivne medije i hibridne umjetničke radove, uključujući one koji se služe novim tehnologijama za nadilaženje podjela na zasebne oblike umjetnosti. Pojam „kreativne umjetnosti” obuhvaća one aktivnosti koje su uključene u predstavljanje, izvođenje i tumačenje umjetnosti te proučavanje i tehnički razvoj tih umjetničkih oblika i aktivnosti.


PRILOG 10.-C

POSLOVNI POSJETITELJI U SVRHU OSNIVANJA POSLOVNE JEDINICE, OSOBE PREMJEŠTENE UNUTAR DRUŠTVA I POSLOVNI POSJETITELJI U KRATKOROČNOM POSJETU

1.   

Članci 10.21. (Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osobe premještene unutar društva) i 10.22. (Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu) ne primjenjuju se ni na jednu postojeću nesukladnu mjeru navedenu u ovom Prilogu, u mjeri u kojoj je ona nesukladna.

2.   

Stranka može zadržati, nastaviti provoditi, odmah obnoviti, promijeniti ili izmijeniti mjeru navedenu u ovom Prilogu, pod uvjetom da se promjenom ili izmjenom ne smanjuje usklađenost mjere s člankom 10.21. ((Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osobe premještene unutar društva), kakva je postojala neposredno prije izmjene ili promjene.

3.   

Povrh popisa obveza iz ovog Priloga, svaka stranka može donijeti ili zadržati mjeru koja se odnosi na zahtjeve povezane s kvalifikacijama, postupke stjecanja kvalifikacija, tehničke norme, zahtjeve ili postupke za izdavanje dozvola i koja ne čini ograničenje u smislu članka 10.21. ((Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice i osobe premještene unutar društva) ili 10.22. (Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu). Takva mjera može uključivati potrebu dobivanja dozvole, pribavljanja priznanja kvalifikacija u reguliranom sektoru, polaganja posebnog ispita kao što je ispit o znanju jezika, ispunjavanja uvjeta za pripadnost određenoj struci kao što je članstvo u strukovnoj organizaciji ili bilo koji drugi nediskriminirajući zahtjev da se određene djelatnosti ne smiju obavljati u zaštićenim zonama ili područjima. Iako nisu navedene u ovom Prilogu, takve se mjere i dalje primjenjuju.

4.   

Rasporedi Novog Zelanda i Unije iz točaka 9. i 10. primjenjuju se samo na državno područje Novog Zelanda i područje Unije u skladu s člankom 1.4. (Teritorijalna primjena) i relevantni su samo u kontekstu trgovinskih odnosa između Unije, država članica i Novog Zelanda. Ne utječu na prava i obveze država članica prema pravu Unije.

5.   

Podrazumijeva se da za Uniju obveza odobravanja nacionalnog tretmana ne obuhvaća zahtjev proširenja tretmana odobrenog u državi članici na osobe iz Novog Zelanda, u primjeni UFEU-a, ili bilo koje mjere donesene u skladu s UFEU-om, uključujući provedbu u državama članicama, na sljedeće:

(a)

fizičke osobe ili osobe s boravištem u drugoj državi članici; ili

(b)

pravne osobe koje su osnovane ili organizirane u skladu s pravom druge države članice ili Unije i koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u državi članici Unije.

6.   

Obveze poslovnih posjetitelja u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osoba premještenih unutar društva i poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu ne primjenjuju se u slučajevima u kojima je namjera ili učinak njihove privremene prisutnosti umiješati se u spor ili na drugi način utjecati na ishod bilo kakvog spora ili pregovora o radu ili upravljanju.

7.   

Svi ostali zahtjevi u skladu s pravom i propisima Unije i država članica u pogledu ulaska, boravka, rada i mjera socijalne sigurnosti nastavljaju se primjenjivati, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnim plaćama i kolektivnim ugovorima o plaćama, čak i ako nisu navedeni u ovom Prilogu.

8.   

U popisu obveza iz točke 10. upotrebljavaju se sljedeće pokrate:

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

EE

Estonija

EL

Grčka

ES

Španjolska

EU

Unija, uključujući države članice

FI

Finska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LT

Litva

LU

Luksemburg

LV

Latvija

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SE

Švedska

SI

Slovenija

SK

Slovačka Republika

9.   

Obveze Novog Zelanda jesu sljedeće (1):

 

Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice

Svi sektori

Dopušteno trajanje privremenog boravka: najviše 90 dana tijekom bilo kojeg razdoblja od dvanaest mjeseci.

 

Osobe premještene unutar društva

Svi sektori

Dopušteno trajanje privremenog boravka: ulazak na razdoblje od najviše tri godine.

 

Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu

Svi sektori

Sve aktivnosti iz Priloga 10.-D (Popis aktivnosti poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu)

Dopušteno trajanje privremenog boravka: najviše 90 dana tijekom bilo kojeg razdoblja od dvanaest mjeseci.

10.   

Obveze Unije jesu sljedeće:

 

Poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice

Svi sektori

AT, CZ: Poslovni posjetitelj u svrhu osnivanja poslovne jedinice mora raditi za poduzeće koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze.

SK: Poslovni posjetitelj u svrhu osnivanja poslovne jedinice mora raditi za poduzeće koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze. Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

CY: Dopušteno trajanje privremenog boravka: najviše 90 dana tijekom bilo kojeg razdoblja od dvanaest mjeseci. Poslovni posjetitelj u svrhu osnivanja poslovne jedinice mora raditi za poduzeće koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze.

 

Osobe premještene unutar društva

Svi sektori

AT, CZ, SK: Osobe premještene unutar društva moraju biti zaposlene u poduzeću koje nije neprofitna organizacija jer u protivnom: Ne preuzimaju se obveze.

FI: Rukovodeće osoblje mora biti zaposleno u poduzeću koje nije neprofitna organizacija.

HU: Fizičke osobe koje su bile partner u poduzeću ne mogu se premještati kao osobe premještene unutar društva.

 

Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu

Sve aktivnosti iz Priloga 10.-D (Popis aktivnosti poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu)

CY, DK, HR: Ako poslovni posjetitelj u kratkoročnom posjetu pruža usluge potrebni su radna dozvola i ispitivanje gospodarskih potreba.

LV: Za obavljanje poslova/djelatnosti na temelju ugovora potrebna je radna dozvola.

MT: Obvezna je radna dozvola. Ne provodi se ispitivanje gospodarskih potreba.

SI: Jedinstvena boravišna i radna dozvola potrebna je za pružanje usluga u razdoblju duljem od 14 dana i za određene aktivnosti (istraživanje i dizajn; seminari za osposobljavanje; kupnja; komercijalne transakcije; pismeno i usmeno prevođenje). Nije obvezno ispitivanje gospodarskih potreba.

SK: Za pružanje usluge na državnom području Slovačke dulje od sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

Istraživanje i dizajn

AT: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba, osim za istraživačke aktivnosti znanstvenih i statističkih istraživača.

Marketinška istraživanja

AT: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba. Aktivnosti istraživanja i analize do sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini oslobođene su ispitivanja gospodarskih potreba. Obvezna je sveučilišna diploma.

CY: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

Sajmovi i izložbe

AT, CY: Za aktivnosti koje traju više od sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

Usluga nakon prodaje ili nakon iznajmljivanja

AT: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba. Fizičke osobe koje osposobljavaju radnike da pružaju usluge i koje posjeduju specijalizirano znanje oslobođene su ispitivanja gospodarskih potreba.

CY: Radna dozvola obvezna je za više od sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini.

 

CZ: Radna dozvola obvezna je ako rad traje više od sedam uzastopnih kalendarskih dana ili ukupno 30 dana u kalendarskoj godini.

ES: Obvezna je radna dozvola. Instalateri, osoblje za popravak i održavanje moraju biti zaposleni kod pravne osobe koja dobavlja robu ili pruža uslugu ili poduzeća koje je član iste grupe kao matična pravna osoba, i to najmanje tri mjeseca koja neposredno prethode danu podnošenje zahtjeva za ulazak, te moraju imati najmanje tri godine odgovarajućeg stručnog iskustva, ako je to primjenjivo, stečenog nakon punoljetnosti.

FI: Ovisno o djelatnosti, može biti obvezna boravišna dozvola.

SE: Obvezna je radna dozvola, osim za i. fizičke osobe koje sudjeluju u osposobljavanju, ispitivanju, pripremi ili dovršavanju isporuka ili u sličnim aktivnostima u okviru poslovne transakcije ili ii. instalatere ili tehničke instruktore u vezi s hitnom instalacijom ili popravkom strojeva do dva mjeseca, u kontekstu hitne situacije. Nije obvezno ispitivanje gospodarskih potreba.

Komercijalne transakcije

AT, CY: Za aktivnosti koje traju više od sedam dana u mjesecu ili 30 dana u kalendarskoj godini obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

FI: Fizička osoba mora pružati usluge kao zaposlenik pravne osobe druge stranke.

Zaposlenici u turizmu

CY, ES, PL: Ne preuzimaju se obveze.

FI: Fizička osoba mora pružati usluge kao zaposlenik pravne osobe druge stranke.

SE: Obvezna je radna dozvola, osim za vozače i osoblje turističkih autobusa. Nije obvezno ispitivanje gospodarskih potreba.

Pismeno i usmeno prevođenje

AT: Obvezna je radna dozvola, uključujući ispitivanje gospodarskih potreba.

CY, PL: Ne preuzimaju se obveze.


(1)  Neovisno o obvezama utvrđenima u ovom stavku, Novi Zeland zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na posadu brodova.


PRILOG 10.-D

POPIS AKTIVNOSTI POSLOVNIH POSJETITELJA U KRATKOROČNOM POSJETU

Za potrebe poglavlja 10. (Trgovina uslugama i ulaganja), aktivnosti poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu jesu sljedeće:

(a)

sastanci i savjetovanja: fizičke osobe koje sudjeluju na sastancima ili konferencijama ili u savjetovanjima s poslovnim suradnicima;

(b)

seminari za osposobljavanje: osoblje poduzeća koje ulazi na područje stranke radi neformalnog osposobljavanja o tehnikama i radnim praksama koje su relevantne za poslovanje poduzeća, pod uvjetom da je osposobljavanje ograničeno samo na teorijsku poduku, promatranje i upoznavanje te da ne dovodi do stjecanja formalne kvalifikacije;

(c)

sajmovi i izložbe: osoblje koje posjećuje sajam za potrebe promidžbe svojeg poduzeća ili njegovih proizvoda ili usluga;

(d)

prodaja: predstavnici pružatelja usluga ili dobavljača robe koji uzimaju narudžbe ili pregovaraju o prodaji usluga ili robe ili sklapaju sporazume za prodaju usluga ili robe za tog dobavljača, ali ne isporučuju robu i ne pružaju usluge sami. Poslovni posjetitelji u kratkoročnom posjetu ne bave se izravnom prodajom javnosti;

(e)

kupnja: kupci koji kupuju robu ili usluge za poduzeće, ili osoblje uprave i nadzorno osoblje, koji sudjeluju u poslovnoj transakciji koja se izvodi na području druge stranke;

(f)

usluga nakon prodaje ili nakon iznajmljivanja: instalateri, osoblje za popravak i održavanje te nadzornici koji imaju specijalizirano znanje od ključne važnosti za ugovornu obvezu prodavatelja ili zakupodavca stranke, koji pružaju usluge ili osposobljavaju radnike za pružanje usluga na temelju jamstva ili drugog ugovora o pružanju usluge povezanog s prodajom ili iznajmljivanjem trgovačke ili industrijske opreme ili strojeva, uključujući računalne i srodne usluge, kupljene ili iznajmljene od poduzeća koje se nalazi izvan područja druge stranke tijekom trajanja jamstva ili ugovora o pružanju usluge;

(g)

komercijalne transakcije: uprava ili nadzorno osoblje i osoblje koje pruža financijske usluge (uključujući osiguravatelje, bankare i investicijske posrednike) koji obavljaju komercijalne transakcije za poduzeće koje se nalazi na području druge stranke; i

(h)

zaposlenici u turizmu: osoblje turističkih i putničkih agencija, turistički vodiči ili organizatori putovanja koji prisustvuju ili sudjeluju na konvencijama.


PRILOG 10.-E

UGOVORNI PRUŽATELJI USLUGA I SAMOSTALNI DJELATNICI

1.   

Svaka stranka dopušta ugovornim pružateljima usluga ili samostalnim djelatnicima iz druge stranke da pružaju usluge na njezinu području prisutnošću fizičkih osoba, u skladu s člankom 10.23. (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni djelatnici), za sektore navedene u ovom Prilogu i podložno primjenjivim ograničenjima.

2.   

Popis u nastavku sastoji se od sljedećih elemenata:

(a)

prvi stupac u kojem se navodi sektor ili podsektor za koji je kategorija ugovornih pružatelja usluga i samostalnih djelatnika liberalizirana; i

(b)

drugi stupac s opisom primjenjivih ograničenja.

3.   

Povrh popisa obveza iz ovog Priloga, svaka stranka može donijeti ili zadržati mjeru koja se odnosi na zahtjeve povezane s kvalifikacijama, postupke stjecanja kvalifikacija, tehničke standarde, zahtjeve ili postupke za izdavanje dozvola i koja ne čini ograničenje u smislu članka 10.23. (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni djelatnici). Takva mjera može uključivati potrebu dobivanja dozvole, pribavljanja priznanja kvalifikacija u reguliranom sektoru, polaganja posebnog ispita kao što je ispit o znanju jezika, ispunjavanja uvjeta za pripadnost određenoj struci kao što je članstvo u strukovnoj organizaciji ili bilo koji drugi nediskriminirajući zahtjev da se određene djelatnosti ne smiju obavljati u zaštićenim zonama ili područjima. Iako nisu navedene u ovom Prilogu, takve se mjere i dalje primjenjuju.

4.   

Stranke ne preuzimaju nikakve obveze za ugovorne pružatelje usluga i samostalne djelatnike u sektorima koji nisu uvršteni na popis.

5.   

Za potrebe utvrđivanja pojedinačnih sektora i podsektora „CPC” znači privremena Središnja klasifikacija proizvoda (Statistički dokumenti, serija M, br. 77, Odjel za međunarodna gospodarska i socijalna pitanja, Statistički ured Ujedinjenih naroda, New York, 1991.).

6.   

U sektorima u kojima se primjenjuju ispitivanja gospodarskih potreba glavni kriteriji tih ispitivanja bit će procjena:

(a)

za Novi Zeland, relevantnog stanja na tržištu Novog Zelanda; i

(b)

za Uniju, relevantnog stanja na tržištu u državi članici ili regiji u kojoj će se usluga pružati, među ostalim u pogledu broja pružatelja usluga koji već pružaju uslugu u trenutku procjene i u pogledu utjecaja na te pružatelje.

7.   

Rasporedi Novog Zelanda i Unije iz točaka 14. i 15. primjenjuju se samo na državno područje Novog Zelanda i područje Unije u skladu s člankom 1.4. (Teritorijalna primjena) i relevantni su samo u kontekstu trgovinskih odnosa između Unije, država članica i Novog Zelanda. Ne utječu na prava i obveze država članica prema pravu Unije.

8.   

Podrazumijeva se da za Uniju obveza odobravanja nacionalnog tretmana ne obuhvaća zahtjev proširenja tretmana odobrenog u državi članici na osobe iz Novog Zelanda, u primjeni UFEU-a, ili bilo koje mjere donesene u skladu s UFEU-om, uključujući njezinu provedbu u državama članicama, na sljedeće:

(a)

fizičke osobe ili osobe s boravištem u drugoj državi članici; ili

(b)

pravne osobe koje su osnovane ili organizirane u skladu s pravom druge države članice ili Unije i koje imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u državi članici Unije.

9.   

Obveze u pogledu ugovornih pružatelja usluga i samostalnih djelatnika ne primjenjuju se u slučajevima u kojima je namjera ili učinak njihove privremene prisutnosti umiješati se u ili na drugi način utjecati na ishod bilo kakvog spora ili pregovora o radu ili upravljanju.

10.   

Svi ostali zahtjevi u skladu s pravom i propisima Unije i država članica u pogledu ulaska, boravka, rada i mjera socijalne sigurnosti nastavljaju se primjenjivati, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnim plaćama i kolektivnim ugovorima o plaćama, čak i ako nisu navedeni u ovom Prilogu.

11.   

U popisu obveza iz točke 15. upotrebljavaju se sljedeće pokrate:

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

EE

Estonija

EL

Grčka

ES

Španjolska

EU

Unija, uključujući države članice

FI

Finska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LT

Litva

LU

Luksemburg

LV

Latvija

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SE

Švedska

SI

Slovenija

SK

Slovačka Republika

UPU

Ugovorni pružatelji usluga

SD

Samostalni djelatnici

12.   

Podložno popisu obveza iz točaka 14. i 15., stranke preuzimaju obveze u skladu s člankom 10.23. (Ugovorni pružatelji usluga i samostalni djelatnici) u odnosu na kategoriju ugovornih pružatelja usluga u sljedećim sektorima i podsektorima:

 

Novi Zeland

(a)

usluge pravnog savjetovanja u vezi s međunarodnim javnim pravom i stranim pravom (dio CPC 861);

(b)

računovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge (CPC 862);

(c)

usluge poreznog savjetovanja (dio CPC-a 863);

(d)

usluge ur