22012A1215(01)

SPORAZUM

o pridruživanju između Europske Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu: „države članice Europske unije”,

i

EUROPSKA UNIJA,

s jedne strane, i

REPUBLIKA KOSTARIKA,

REPUBLIKA EL SALVADOR,

REPUBLIKA GVATEMALA,

REPUBLIKA HONDURAS,

REPUBLIKA NIKARAGVA,

REPUBLIKA PANAMA,

DALJE U TEKSTU: „Srednja Amerika”,

s druge strane,

UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalne povijesne, kulturne, političke, gospodarske i socijalne veze među strankama te želju za jačanjem njihovih odnosa koji se temelje na zajedničkim načelima i vrijednostima i nastavljaju se na postojeće mehanizme koji uređuju odnose među strankama, kao i želju za učvršćivanjem, produbljivanjem i diverzificiranjem veza između dvije regije u područjima od zajedničkog interesa u duhu uzajamnog poštovanja, jednakosti, nediskriminacije, solidarnosti i uzajamne koristi;

UZIMAJUĆI U OBZIR pozitivan razvoj u obje regije u posljednja dva desetljeća, koji je omogućio da promicanje zajedničkih ciljeva i interesa dosegne novu fazu u odnosima, koji su postali dublji, suvremeniji i stalni, kako bi se uspostavilo pridruživanje dvije regije koje odgovara trenutačnim unutarnjim izazovima kao i novoj međunarodnoj stvarnosti;

NAGLAŠUJUĆI važnost koju stranke pridaju učvršćivanju političkog dijaloga i procesu gospodarske suradnje među strankama koji je uspostavljen na temelju dijaloga iz San Joséa koji je započeo 1984. i od tada je više puta obnavljan;

PODSJEĆAJUĆI na zaključke sastanka na vrhu u Beču 2006., uključujući obveze koje je Srednja Amerika preuzela u pogledu produbljivanja regionalne gospodarske integracije;

PREPOZNAJUĆI napredak koji je postignut u procesu gospodarske integracije Srednje Amerike, kao što je ratifikacija sporazuma Convenio Marco para el Establecimiento de la Unión Aduanera Centroamericana i Tratado sobre Inversión y Comercio de Servicios, kao i provedba pravosudnog mehanizma koji osigurava izvršavanje regionalnoga gospodarskog zakonodavstva diljem čitave regije Srednje Amerike;

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoje poštovanje demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava kako su određena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima;

PODSJEĆAJUĆI na svoju privrženost načelima vladavine prava i dobrog upravljanja;

NA TEMELJU načela podijeljene odgovornosti i uvjereni u važnost sprečavanja uporabe nezakonitih droga i smanjenja njihovih štetnih učinaka, uključujući borbu protiv uzgoja proizvodnje, prerade i nezakonite trgovine drogama i njihovim prekursorima, te pranja novca;

PRIMJEĆUJUĆI da odredbe ovog Sporazuma koje spadaju u područje primjene dijela III. glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao odvojene ugovorne stranke, a ne kao dio Europske unije, osim ako Europska unija zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom zajednički obavijesti republike stranke SA da je Ujedinjena Kraljevina (UK) ili Irska obvezana kao dio Europske unije u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Ako Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska prestanu biti obvezane kao dio Europske unije u skladu s člankom 4.a Protokola br. 21, Europska unija zajedno s UK-om i/ili Irskom odmah obavješćuje republike stranke SA o svakoj promjeni njihovog stajališta, a u tom slučaju one i dalje ostaju obvezane odredbama ovog Sporazuma kao odvojene ugovorne stranke. Isto se primjenjuje na Dansku, u skladu s Protokolom priloženim tim Ugovorima o stajalištu Danske;

NAGLAŠUJUĆI svoju privrženost suradnji u ostvarivanju ciljeva iskorjenjivanja siromaštva, stvaranja radnih mjesta, pravednog i održivog razvoja, uključujući aspekte izloženosti prirodnim katastrofama, očuvanja i zaštite okoliša i bioraznolikosti, te postupnoj integraciji republika stranke SA u svjetsko gospodarstvo;

PONOVNO POTVRĐUJUĆI važnost koju stranke pridaju načelima i pravilima koja uređuju međunarodnu trgovinu, a posebno onima koja su sadržana u Sporazumu iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije od 15. travnja 1994. (dalje u tekstu: "Sporazum o WTO-u") i multilateralnim sporazumima priloženima Sporazumu o WTO-u, kao i potrebi njihove primjene na transparentan i nediskriminirajući način;

UZIMAJUĆI U OBZIR razliku u gospodarskom i socijalnom razvoju koja postoji između republika stranke SA i stranke EU te zajednički cilj jačanja procesa gospodarskog i socijalnog razvoja u Srednjoj Americi;

ŽELEĆI ojačati svoje gospodarske odnose, a posebno trgovinu i ulaganja, jačanjem i unaprjeđenjem trenutačne razine pristupa republika stranke SA tržištu Europske unije, i time doprinositi gospodarskom rastu u Srednjoj Americi i smanjenju asimetrija između dvije regije;

UVJERENI da će ovaj Sporazum stvoriti pozitivno ozračje za rast održivih gospodarskih odnosa među njima, a posebno u sektorima trgovine i ulaganja koji su ključni za ostvarenje gospodarskog i socijalnog razvoja te tehnološku inovaciju i modernizaciju;

NAGLAŠUJUĆI potrebu nadogradnje načela, ciljeva i mehanizama koji uređuju odnose između dvije regije, a posebno Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice, i njezinih država članica, te republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname koji je potpisan 2003. (dalje u tekstu „Sporazum o političkom dijalogu i suradnji iz 2003.”), kao i Okvirnog sporazuma o suradnji koji su potpisale iste stranke;

SVJESNI potrebe promicanja održivog razvoja u obje regije kroz razvojno partnerstvo u koji su uključeni svi relevantni dionici, uključujući civilno društvo i privatni sektor, u skladu s načelima određenima u Konsenzusu iz Monterreya i Izjavi iz Johannesburga te u njezinom Planu provedbe;

PONOVNO POTVRĐUJUĆI da države u izvršavanju svojeg suverenog prava na iskorištavanje svojih prirodnih resursa, u skladu s vlastitim politikama zaštite okoliša i razvoja, trebaju promicati održivi razvoj;

NE ZABORAVLJAJUĆI potrebu razvoja sveobuhvatnog dijaloga o migracijama kako bi se ojačala suradnja dvije regije u pitanjima migracija u okviru dijelova ovog Sporazuma koji se odnose na politički dijalog i suradnju te potrebu učinkovitog promicanja i zaštite ljudskih prava svih migranata;

POTVRĐUJUĆI da nijedna odredba u ovom Sporazumu ni na koji način ne upućuje na, niti se ni na koji način ne tumači ili podrazumijeva kao definicija stajališta stranaka u tekućim ili budućim bilateralnim ili multilateralnim trgovinskim pregovorima;

NAGLAŠUJUĆI želju za suradnjom u međunarodnim forumima u pitanjima od obostranog interesa;

IMAJUĆI NA UMU strateško partnerstvo koje je uspostavljeno između Europske unije te Latinske Amerike i Kariba u okviru sastanka na vrhu u Riju 1999., te ponovno potvrđeno na sastanku na vrhu u Madridu 2002., sastanku na vrhu u Guadalajari 2004., sastanku na vrhu u Beču 2006., sastanku na vrhu u Limi 2008. te na sastanku na vrhu u Madridu 2010;

UZIMAJUĆI U OBZIR Madridsku izjavu iz svibnja 2010.;

ODLUČILI SU SKLOPITI OVAJ SPORAZUM:

DIO I.

OPĆE I INSTITUCIONALNE ODREDBE

GLAVA I.

PRIRODA I PODRUČJE PRIMJENE OVOG SPORAZUMA

Članak 1.

Načela

1.   Unutarnje i međunarodne politike obje stranke temelje se na poštovanju demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava, kako su utvrđena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, te na vladavini prava, što čini ključni element ovog Sporazuma.

2.   Stranke potvrđuju svoju opredijeljenost promicanju održivog razvoja, što je vodeće načelo za provedbu ovog Sporazuma, posebno uzimajući u obzir Milenijske razvojne ciljeve. Stranke osiguravaju odgovarajuću ravnotežu između gospodarskih, socijalnih i okolišnih sastavnica održivog razvoja.

3.   Stranke ponovno potvrđuju svoju privrženost dobrom upravljanju i vladavini prava, što posebno uključuje nadređenost prava, razdvajanje ovlasti, neovisnost pravosuđa, jasne postupke za donošenje odluka na razini tijela javne vlasti, transparentne i odgovorne institucije, dobro i transparentno vođenje javnih poslova na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te provedbu mjera čiji je cilj sprečavanje i borba protiv korupcije.

Članak 2.

Ciljevi

Stranke su suglasne da su ciljevi ovog Sporazuma:

Članak 3.

Područje primjene

Stranke se smatraju jednakima. Nijedna odredba u ovom Sporazumu ne tumači se kao ugrožavanje suverenosti bilo koje republike stranke SA.

GLAVA II.

INSTITUCIONALNI OKVIR

Članak 4.

Vijeće za pridruživanje

1.   Osniva se Vijeće za pridruživanje koje nadzire ispunjavanje ciljeva ovog Sporazuma i njegovu provedbu. Vijeće za pridruživanje sastaje se na ministarskoj razini redovno najmanje svake dvije godine i izvanredno kada god to okolnosti zahtijevaju, ako se stranke tako usuglase. Vijeće za pridruživanje sastaje se prema potrebi i ako se s tim usuglase obje stranke na razini šefova država ili vlada. Nadalje, kako bi se ojačao politički dijalog i postao učinkovitiji, potiče se održavanje i posebnih ad hoc sastanaka na radnoj razini.

2.   Vijeće za pridruživanje razmatra sva važnih pitanja koja se pojave u okviru ovog Sporazuma, kao i sva druga bilateralna, multilateralna ili međunarodna pitanja koja su od zajedničkog interesa.

3.   Vijeće za pridruživanje također razmatra prijedloge i preporuke stranaka za poboljšanje odnosa uspostavljenih na temelju ovog Sporazuma.

Članak 5.

Sastav i poslovnik

1.   Vijeće za pridruživanje sastoji se od predstavnika stranke EU i svake od republika stranke SA na ministarskoj razini, u skladu s unutarnjim aranžmanima stranaka i uzimajući u obzir posebna pitanja (politički dijalog, suradnja i/ili trgovina) koja treba raspraviti na određenom zasjedanju.

2.   Vijeće za pridruživanje utvrđuje svoj poslovnik.

3.   Članovi Vijeća za pridruživanje mogu u skladu s uvjetima utvrđenima u njegovom poslovniku urediti da ih predstavljaju zamjenici.

4.   Vijećem za pridruživanje naizmjence predsjedavaju predstavnik stranke EU, s jedne strane, i jedne republike stranke SA, s druge strane, u skladu s odredbama utvrđenima u njegovom poslovniku.

Članak 6.

Ovlasti za donošenje odluka

1.   Za potrebe postizanja ciljeva ovog Sporazuma, Vijeće za pridruživanje ima ovlasti donositi odluke u slučajevima predviđenima ovim Sporazumom.

2.   Donesene odluke obvezujuće su za stranke, koje poduzimaju sve mjere koje su potrebne za provedbu takvih odluka u skladu s unutarnjim pravilima i pravnim postupcima svake stranke.

3.   Vijeće za pridruživanje također može davati relevantne preporuke.

4.   Vijeće za pridruživanje donosi odluke i preporuke zajedničkim dogovorom među strankama. U slučaju republika stranke SA, za donošenje odluka i preporuka potreban je njihov konsenzus.

5.   Postupak utvrđen u stavku 4. primjenjuje se na sva druga upravljačka tijela uspostavljena ovim Sporazumom.

Članak 7.

Odbor za pridruživanje

1.   Vijeću za pridruživanje u obavljanju njegovih dužnosti pomaže Odbor za pridruživanje koji se sastoji od predstavnika stranke EU i svake od republika stranke SA na razini visokih dužnosnika, i uzimajući u obzir posebna pitanja (politički dijalog, suradnja i/ili trgovina) koja treba raspraviti na određenom zasjedanju.

2.   Odbor za pridruživanje odgovoran je za opću provedbu ovog sporazuma.

3.   Vijeće za pridruživanje utvrđuje poslovnik Odbora za pridruživanje.

4.   Odbor za pridruživanje ima ovlast donositi odluke u slučajevima predviđenima ovim Sporazumom ili ako na njega takve ovlasti prenese Vijeće za pridruživanje. U tom slučaju, Odbor za pridruživanje svoje odluke donosi u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima od 4. do 6.

5.   Odbor za pridruživanje se u načelu sastaje jednom godišnje u svrhu cjelovitog preispitivanja provedbe ovog Sporazuma, na datum i s dnevnim redom koji unaprijed usuglase stranke, jedne godine u Bruxellesu, a iduće u Srednjoj Americi. Na zahtjev bilo koje stranke i uz zajedničku suglasnost, mogu se sazvati i posebni sastanci. Odborom za pridruživanje naizmjence predsjeda predstavnik svake stranke.

Članak 8.

Pododbori

1.   Odboru za pridruživanje u obavljanju njegovih dužnosti pomažu pododbori osnovani ovim Sporazumom.

2.   Odbor za pridruživanje može odlučiti osnovati bilo kakav dodatan pododbor. Može odlučiti promijeniti zadaću dodijeljenu bilo kojem pododboru ili raspustiti bilo koji pododbor.

3.   Pododbori se na odgovarajućoj razini sastaju jednom godišnje na zahtjev bilo koje stranke ili Odbora za pridruživanje. Kada se održavaju uz osobno prisustvo, održavaju se naizmjence u Bruxellesu i Srednjoj Americi. Sastanci se također mogu održavati putem bilo kakvog tehnološkog sredstva koje je dostupno strankama.

4.   Pododborima na razdoblje od godinu dana naizmjence predsjeda predstavnik stranke EU, s jedne strane, i predstavnik jedne republike stranke SA, s druge strane.

5.   Osnivanje ili postojanje pododbora ne sprečava stranke da bilo kakvo pitanje izravno ne upute Odboru za pridruživanje.

6.   Vijeće za pridruživanje usvaja poslovnik koji određuje sastav i dužnosti takvih pododbora i način njihovog funkcioniranja, u mjeri u kojoj to nije predviđeno ovim Sporazumom.

7.   Osniva se Pododbor za suradnju. On pomaže Odboru za pridruživanje u obavljanju njegovih dužnosti u vezi s dijelom III. ovog Sporazuma. Također ima sljedeće zadaće:

Članak 9.

Parlamentarni odbor za pridruživanje

1.   Osniva se Parlamentarni odbor za pridruživanje. Sastoji se od članova Europskog parlamenta, s jedne strane, i od članova Parlamento Centroamericano (PARLACEN), a u slučaju republika stranke SA koje nisu članice PARLACEN-a, od predstavnika koje odredi njihov nacionalni kongres, s druge strane, koji se sastaju i razmjenjuju stajališta. Parlamentarni odbor za pridruživanje određuje učestalost svojih sastanaka, a naizmjence mu predsjedava jedna od dvije strane.

2.   Parlamentarni odbor za pridruživanje utvrđuje svoj poslovnik.

3.   Parlamentarni odbor za pridruživanje može od Vijeća za pridruživanje zatražiti relevantne informacije o provedbi ovog Sporazuma. Vijeće za pridruživanje dostavlja Odboru zatražene informacije.

4.   Parlamentarni odbor za pridruživanje obavješćuje se o odlukama i preporukama Vijeća za pridruživanje.

5.   Parlamentarni odbor za pridruživanje može davati preporuke Vijeću za pridruživanje.

Članak 10.

Zajednički savjetodavni odbor

1.   Osniva se Zajednički savjetodavni odbor kao savjetodavno tijelo Vijeća za pridruživanje. Njegov rad sastoji se od dostavljanja mišljenja organizacija civilnog društva tom Vijeću u vezi s provedbom ovog Sporazuma, ne dovodeći u pitanje druge procese u skladu s člankom 11. Zajednički savjetodavni odbor ima dodatnu zadaću doprinošenja promicanju dijaloga i suradnje između organizacija civilnog društva u Europskoj uniji i Srednjoj Americi.

2.   Zajednički savjetodavni odbor sastavljen je od jednakog broja predstavnika Europskoga Gospodarskog i socijalnog odbora, s jedne strane, i predstavnika Comité Consultivo del Sistema de la Integración Centroamericana (CC-SICA) i Comité Consultivo de Integración Económica (CCIE), s druge strane.

3.   Zajednički savjetodavni odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 11.

Civilno društvo

1.   Stranke promiču sastanke predstavnika civilnih društava Europske unije i Srednje Amerike, uključujući akademsku zajednicu, socijalne i gospodarske partnere i nevladine organizacije.

2.   Stranke pozivaju na održavanje redovitih sastanaka s tim predstavnicima kako bi ih se obavijestilo o provedbi ovog Sporazuma i prikupili njihovi prijedlozi u vezi s time.

DIO II.

POLITIČKI DIJALOG

Članak 12.

Ciljevi

Stranke su suglasne da su ciljevi političkog dijaloga između republika stranke SA i stranke EU:

Članak 13.

Područja

1.   Stranke su suglasne da politički dijalog obuhvaća sve aspekte od obostranog interesa kako na regionalnoj tako i na međunarodnoj razini.

2.   Politički dijalog između stranaka priprema put za nove inicijative za ostvarivanje zajedničkih ciljeva i za uspostavu zajedničkih temelja u područjima kao što su: regionalna integracija; vladavina prava; demokracija; ljudska prava; promicanje i zaštita prava i temeljnih sloboda autohtonih naroda i pojedinaca, kako su prepoznata u Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda; jednake mogućnosti i jednakost spolova; struktura i orijentacija međunarodne suradnje; migracije; smanjenje siromaštva i socijalna kohezija; temeljni radni standardi; zaštita okoliša i održivo upravljanje prirodnim resursima; regionalna sigurnost i stabilnost, uključujući borbu protiv nesigurnosti građana; korupcija; droge; prekogranični organizirani kriminal; nezakonita trgovina malim i lakim oružjem te njegovim streljivom; borba protiv terorizma; sprečavanje i mirno rješavanje sukoba.

3.   Dijalog na temelju dijela II. također obuhvaća međunarodne konvencije o ljudskim pravima, dobrom upravljanju, temeljnim radnim standardima i okolišu, u skladu s međunarodnim obvezama stranaka, a posebno se bavi pitanjem njihove učinkovite provedbe.

4.   Stranke se u svakom trenutku mogu usuglasiti dodati bilo koju drugu temu kao područje za politički dijalog.

Članak 14.

Razoružavanje

1.   Stranke su suglasne surađivati i doprinositi jačanju multilateralnog sustava u području uklanjanja konvencionalnog oružja, punim poštivanjem svojih postojećih obveza prema međunarodnim ugovorima i sporazumima te drugim relevantnim međunarodnim instrumentima u području uklanjanja konvencionalnog oružja te provedbom tih obveza na nacionalnoj razini.

2.   Stranke će posebno promicati punu provedbu i univerzalizaciju Konvencije o zabrani uporabe, skladištenja, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništavanju te Konvencije o određenom konvencionalnom oružju i njezinih protokola.

3.   Stranke nadalje priznaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja, uključujući njihovo streljivo, i njegovo pretjerano gomilanje i nekontrolirano širenje predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti. Stoga su suglasne surađivati u borbi protiv nezakonite trgovine i pretjeranoga gomilanja malog i lakog oružja, uključujući njihovo streljivo, te su također suglasne surađivati u uređenju zakonite trgovine konvencionalnim oružjem.

4.   Stranke su stoga suglasne poštovati i u potpunosti provoditi svoje obveze u vezi s postupanjem prema nezakonitoj trgovini malim i lakim oružjem, uključujući njegovo streljivo, prema postojećim međunarodnim sporazumima i primjenjivim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i obveze preuzete u okviru drugih međunarodnih instrumenata koji su primjenjivi u ovom području, kao što je Plan djelovanja ujedinjenih naroda u vezi s malim i lakim oružjem.

Članak 15.

Oružje za masovno uništavanje

1.   Stranke smatraju da širenje nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja za masovno uništavanje i sredstava njihove dostave kako državnim tako i nedržavnim čimbenicima predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti.

2.   Stranke su stoga suglasne surađivati i doprinositi borbi protiv širenja oružja za masovno uništavanje te sredstava njegove dostave punim poštovanjem i provedbom na nacionalnoj razini svojih postojećih obveza iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju, kao i drugih relevantnih međunarodnih obveza.

3.   Stranke su suglasne da ta odredba predstavlja ključni element ovog Sporazuma.

4.   Stranke su nadalje suglasne surađivati i doprinositi cilju neširenja oružja:

5.   Stranke su suglasne uspostaviti redoviti politički dijalog koji će pratiti i učvrstiti njihovu suradnju u tom području.

Članak 16.

Borba protiv terorizma

1.   Stranke ponovno potvrđuju važnost borbe protiv terorizma te su suglasne, u skladu s međunarodnim pravom u području ljudskih prava te humanitarnim i izbjegličkim pravom, relevantnim međunarodnim konvencijama i instrumentima, relevantnim rezolucijama Ujedinjenih naroda i svojim zakonodavstvom i propisima te Globalnom strategijom Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma koja je sadržana u Rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda 60/288 od 8. rujna 2006., surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorističkih činova.

2.   To posebno čine:

Članak 17.

Teška kaznena djela od međunarodnog značaja

1.   Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice kao cjeline ne smiju ostati nekažnjena i njihov kazneni progon treba osigurati mjerama na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, ovisno o potrebi, uključujući Međunarodni kazneni sud.

2.   Stranke smatraju da je osnivanje i učinkovito funkcioniranje Međunarodnog kaznenog suda važno za međunarodni mir i pravdu te da Sud predstavlja učinkoviti instrument za istraživanje i kazneni progon počinitelja najtežih kaznenih djela koja se tiču međunarodne zajednice kao cjeline kada nacionalni sudovi ne žele ili nisu u mogućnosti to učiniti, budući da Međunarodni kazneni sud dopunjuje nacionalnu kaznenu nadležnost.

3.   Stranke su suglasne surađivati u promicanju univerzalnog pristupanja Rimskom statutu:

4.   Svaka država ima suvereno pravo odlučiti o najprikladnijem trenutku za pristupanje Rimskom statutu.

Članak 18.

Financiranje za razvoj

1.   Stranke su suglasne podupirati međunarodne napore u promicanju politika i propisa za financiranje razvoja i jačanje suradnje kako bi se ostvarili ciljevi usuglašeni na međunarodnoj razini, uključujući Milenijske razvojne ciljeve, te obveze preuzete u okviru Konsenzusa iz Monterreya i drugih povezanih foruma.

2.   U tu svrhu i s ciljem poticanja inkluzivnijih društava, stranke priznaju potrebu za razvoj novih i inovativnih financijskih mehanizama.

Članak 19.

Migracije

1.   Stranke ponovno potvrđuju važnost koju pridaju zajedničkom upravljanju migracijskih tokova između svojih državnih područja. Priznajući da je siromaštvo jedan od ključnih uzroka migracija i s ciljem jačanja međusobne suradnje, uspostavljaju sveobuhvatni dijalog o svim pitanjima povezanima s migracijama, uključujući nezakonite migracije, kretanjima izbjeglica, krijumčarenje i trgovina ljudima, te uključuju izazove povezane s migracijama, uključujući odljev mozgova, u nacionalne strategije za gospodarski i društveni razvoj u područjima iz kojih migranti dolaze, također uzimajući u obzir povijesne i kulturne veze koje postoje između obje regije.

2.   Stranke su suglasne osigurati učinkovito ostvarivanje, zaštitu i promicanje ljudskih prava za sve migrante te načela pravednosti i transparentnosti u jednakom tretmanu migranata, te ističu važnost borbe protiv rasizma, diskriminacije, ksenofobije i drugih oblika netolerancije.

Članak 20.

Okoliš

1.   Stranke promiču dijalog u području okoliša i održivog razvoja razmjenom informacija i poticanjem inicijativa u vezi s lokalnim i globalnim pitanjima okoliša, priznajući načelo zajedničkih, ali različitih odgovornosti, kako su određene u Izjavi iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992.

2.   Taj dijalog, između ostalog, ima za cilj borbu protiv prijetnje klimatskih promjena, očuvanje bioraznolikosti, zaštitu i održivo upravljanje šumama kako bi se, između ostalog, smanjile emisije koje proizlaze iz odšumljavanja i propadanja šuma, zaštitu vodnih i morskih resursa, slivova i močvarnih područja, istraživanje i razvoj alternativnih goriva i tehnologija obnovljivih izvora energije te reformu upravljanja okolišem kako bi se povećala njegova učinkovitost.

Članak 21.

Sigurnost građana

Stranke vode dijalog o sigurnosti građana koja je temelj za promicanje ljudskog razvoja, demokracije, dobrog upravljanja i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Potvrđuju da sigurnost građana nadilazi nacionalne i regionalne granice te stoga zahtijeva poticanje šireg dijaloga i suradnje u vezi s tim pitanjem.

Članak 22.

Dobro upravljanje u području poreza

S ciljem jačanja i razvoja gospodarskih aktivnosti uz istodobno uzimanje u obzir potrebe za razvojem relevantnog regulatornog okvira, stranke priznaju i prihvaćaju zajednička i međunarodno usuglašena načela dobrog upravljanja u području poreza.

Članak 23.

Zajednički gospodarsko-financijski kreditni fond

1.   Stranke su suglasne o važnosti jačanja napora kako bi se smanjilo siromaštvo i podržao razvoj u Srednjoj Americi, posebno njezinih najsiromašnijih područja i stanovništava.

2.   Stranke su stoga suglasne pregovorima dogovoriti osnivanje zajedničkoga gospodarskog i financijskog mehanizma koji, između ostalog, uključuje posredovanje Europske investicijske banke (EIB), Fonda za poticanje ulaganja u Latinskoj Americi (LAIF) i tehničku pomoć regionalnog srednjeameričkog programa za suradnju. Taj mehanizam pomaže u smanjenju siromaštva, promicanju razvoja i općeg blagostanja Srednje Amerike te potiče društveni i gospodarski rast te uravnotežene odnose između obje regije.

3.   U tu svrhu, uspostavljena je radna skupina dvije regije. Mandat te skupine je ispitati osnivanje takvog mehanizma te načine njegovog funkcioniranja.

DIO III.

SURADNJA

Članak 24.

Ciljevi

1.   Opći cilj suradnje je potpora provedbi ovog Sporazuma kako bi se postiglo učinkovito partnerstvo između dvije regije lakšim pristupom resursima, mehanizmima, alatima i postupcima.

2.   Prednost imaju sljedeći ciljevi, koji su dodatno razrađeni u glavama od I. do IX. ovog dijela:

3.   Stranke donose politike i mjere s ciljem ostvarivanja gore navedenih ciljeva. Te mjere mogu uključivati inovativne financijske mehanizme s ciljem doprinošenja ostvarenju Milenijskih razvojnih ciljeva i drugih razvojnih ciljeva usuglašenih na međunarodnoj razini, u skladu s preuzetim obvezama u okviru Konsenzusa iz Monterreya i kasnijih foruma.

Članak 25.

Načela

Suradnja između stranaka uređena je prema sljedećim načelima:

Članak 26.

Načini i metodologija

1.   Kako bi provele aktivnosti suradnje, stranke su suglasne o sljedećem:

2.   Stranke su suglasne, u skladu sa svojim potrebama i u okviru svojih programa i zakonodavstva, poticati suradnju među financijskim institucijama.

Članak 27.

Evolutivna klauzula

1.   Činjenica da neko područje ili aktivnost suradnje nisu uključeni u ovaj Sporazum ne tumači se kao prepreka strankama da odluče, u skladu s vlastitim zakonodavstvom, surađivati u tim područjima ili aktivnostima.

2.   Nijedna mogućnost za suradnju se ne isključuje unaprijed. Stranke mogu iskoristiti Odbor za pridruživanje kako bi istražile izvedive mogućnosti za suradnju koja je u obostranom interesu.

3.   U vezi s provedbom ovog Sporazuma, stranke mogu dati prijedloge za proširenje suradnje u svim područjima, uzimajući u obzir iskustvo stečeno tijekom provedbe ovog Sporazuma.

Članak 28.

Suradnja u području statistike

1.   Stranke su suglasne surađivati kako bi razvile bolje statističke metode i programe u skladu s međunarodno prihvaćenim normama, uključujući prikupljanje, obradu, kontrolu kvalitete i diseminaciju statističkih podataka, s ciljem stvaranja pokazatelja koji će omogućavati bolju usporedivost između stranaka, čime će se strankama omogućiti korištenje statističkih podataka druge stranke o trgovini robom i uslugama, izravnim stranim ulaganjima i, općenitije, bilo kojem području obuhvaćenom ovim Sporazumom, a za koje se mogu pripremiti statistički podaci. Stranke potvrđuju korisnost bilateralne suradnje za potporu tim ciljevima.

2.   Cilj suradnje u ovom području je također:

3.   Ta suradnja, između ostalog, može uključivati: tehničke razmjene između statističkih zavoda u republikama stranke SA i u državama članicama Europske unije i Eurostata, uključujući razmjenu znanstvenika; razvoj poboljšanih, i tamo gdje je to važno, dosljednih metoda prikupljanja podataka, raščlanjivanja, analize i tumačenja; i organizaciju seminara, radnih skupina ili programa osposobljavanja u području statistike.

GLAVA I.

DEMOKRACIJA, LJUDSKA PRAVA I DOBRO UPRAVLJANJE

Članak 29.

Demokracija i ljudska prava

1.   Stranke surađuju kako bi ostvarile puno poštovanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, koje su univerzalne, nedjeljive, međusobno povezane i međuovisne, kao i izgradnju i jačanje demokracije.

2.   Takva suradnja, između ostalog, može uključivati:

Članak 30.

Dobro upravljanje

Stranke su suglasne da suradnja u ovom području aktivno podupire vlade kroz mjere s ciljem, posebno:

Članak 31.

Modernizacija državne i javne uprave, uključujući decentralizaciju

1.   Stranke su suglasne da je cilj suradnje u ovom području poboljšanje njihovih pravnih i institucionalnih okvira, posebno na temelju najboljih praksi. To uključuje reformu i modernizaciju javne uprave, uključujući kroz jačanje kapaciteta, kako bi se podržali i ojačali procesi decentralizacije i poduprle organizacijske promjene koje su posljedica regionalne integracije, pri čemu se posebna pozornost pridaje organizacijskoj učinkovitosti i pružanju usluga građanima, kao i dobrom i transparentnom upravljanju javnim resursima i odgovornosti.

2.   Ta suradnja može uključivati nacionalne i regionalne programe te projekte kojima je cilj jačanje sposobnosti za oblikovanje politika te provedbu i ocjenu javnih politika, kao i jačanje pravosudnog sustava uz istovremeno poticanje sudjelovanja civilnog društva.

Članak 32.

Sprečavanje i rješavanje sukoba

1.   Stranke su suglasne da suradnja u ovom području promiče i održava sveobuhvatnu mirovnu politiku, uključujući sprečavanje i rješavanje sukoba. Ta se politika temelji na načelu preuzimanja obveze i sudjelovanja društva te je prvenstveno usredotočena na razvoj regionalnih, lokalnih i nacionalnih kapaciteta. Osigurava jednake političke, gospodarske, socijalne i kulturne mogućnosti za sve segmente društva, jača demokratski legitimitet, promiče socijalnu koheziju i učinkoviti mehanizam za mirno usklađivanje interesa različitih skupina te potiče aktivno i organizirano civilno društvo, posebno koristeći postojeće regionalne institucije.

2.   Suradnja jača sposobnosti za rješavanje sukoba i može uključivati, između ostalog, pružanje potpore procesima medijacije, pregovora i pomirbe; strategijama koje promiču mir; naporima za jačanje povjerenja i izgradnje sigurnosti na regionalnoj razini; naporima za pomoć djeci, ženama i starijim ljudima te mjerama za borbu protiv protupješačkih mina.

Članak 33.

Jačanje institucija i vladavine prava

Stranke posebnu važnost pridaju učvršćivanju vladavine prava i jačanju institucija na svim razinama u području kaznenog progona i posebno suđenja. Cilj suradnje je posebno jačanje nezavisnosti pravosuđa i poboljšanje njegove učinkovitosti.

GLAVA II.

PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST

Članak 34.

Zaštita osobnih podataka

1.   Stranke su suglasne surađivati kako bi poboljšale razinu zaštite osobnih podataka u skladu s najvišim međunarodnim normama, kao što su Smjernice za uređenje računalnih datoteka o sadrže osobnim podacima, kako ih je izmijenila Opća skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990., te radile na slobodnom kretanju osobnih podataka između stranaka, uz puno poštovanje njihovog domaćeg zakonodavstva.

2.   Suradnja u zaštiti osobnih podataka može uključivati, između ostalog, tehničku pomoć u obliku razmjene informacija i stručnog znanja, uzimajući u obzir zakone i propise stranaka.

Članak 35.

Nedopuštene droge

1.   Stranke sudjeluju kako bi osigurale sveobuhvatni, integrirani i uravnoteženi pristup preko učinkovitih mjera i koordinacije između nadležnih tijela, uključujući iz sektora zdravstva, obrazovanja, kaznenog progona, carinskih službi, socijalnog rada, pravosuđa i unutarnjih poslova, s ciljem smanjivanja, koliko god je to moguće, opskrbe i potražnje za nedopuštenim drogama te njihovog utjecaja na korisnike droga i društvo u cjelini, te kako bi se ostvario nadzor i učinkovitija prevencija preusmjeravanja prema kemijskim prekurzorima koji se koriste za nezakonitu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih tvari, uključujući preusmjeravanje prema nezakonitoj primjeni opojnih droga i psihotropnih tvari u medicini i znanosti.

2.   Suradnja se temelji na načelu zajedničke odgovornosti, relevantnim međunarodnim konvencijama te na Političkoj izjavi, Posebnoj izjavi o vodećim načelima za smanjenje potražnje za drogama i ostalim glavnim dokumentima koji su usvojeni na Dvadesetom izvanrednom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama u lipnju 1998.

3.   Cilj suradnje je koordinacija i jačanje zajedničkih napora u rješavanju problema nedopuštenih droga. Ne dovodeći u pitanje druge mehanizme suradnje, stranke su suglasne da se na međuregionalnoj razini u tu svrhu koristi Mehanizam za koordinaciju i suradnju u području droga između Europske unije i Latinske Amerike te Kariba te su suglasne surađivati s ciljem jačanja njegove učinkovitosti.

4.   Stranke su također suglasne surađivati u borbi protiv kriminala povezanog s nezakonitom trgovinom drogama, pojačanom koordinacijom s relevantnim međunarodnim tijelima i organima.

5.   Stranke surađuju kako bi osigurale sveobuhvatni i uravnoteženi pristup preko učinkovitih mjera i koordinacije između nadležnih tijela, uključuje sektore socijalnog rada, pravosuđa i unutarnjih poslova, s ciljem:

Članak 36.

Pranje novca, uključujući financiranje terorizma

1.   Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju korištenja njihovih financijskih sustava i poduzeća za pranje prihoda koji se ostvaruju teškim kaznenim djelima, a posebno kaznenim djelima povezanim s nedopuštenim drogama i psihotropnim tvarima te s terorizmom.

2.   Ta suradnja, prema potrebi i u skladu s normama koje je uspostavila Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF), uključuje administrativnu i tehničku pomoć namijenjenu razvoju i provedbi propisa i učinkovitom funkcioniranju prikladnih normi i mehanizama. Suradnja posebno omogućuje razmjene relevantnih informacija i usvajanje relevantnih normi za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s onima koje su usvojila međunarodna tijela koja djeluju u tom području, te s najboljim praksama koje se koriste u međunarodnom kontekstu.

Članak 37.

Organizirani kriminal i sigurnost građana

1.   Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i suzbijanju organiziranog i financijskog kriminala. U tu svrhu, promiču i razmjenjuju dobre prakse i provode relevantne usuglašene međunarodne norme i instrumente, kao što je Konvencija Ujedinjenih naroda o transnacionalnom organiziranom kriminalu i Protokoli uz tu Konvenciju te Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije. Posebno potiču programe za zaštitu svjedoka.

2.   Stranke su suglasne surađivati kako bi poboljšale sigurnost građana, posebno kroz potporu sigurnosnim politikama i strategijama. Ta suradnja treba doprinijeti sprečavanju kriminala i može uključivati aktivnosti kao što su projekti regionalne suradnje između policijskih i pravosudnih tijela, programi osposobljavanja, razmjene najboljih praksi profiliranja u kriminalističkim istragama. Također obuhvaća, između ostalog, razmjene stajališta o zakonodavnim okvirima te administrativnu i tehničku pomoć kojoj je cilj jačanje institucionalnih i operativnih sposobnosti tijela kaznenog progona.

Članak 38.

Borba protiv korupcije

1.   Stranke priznaju važnost sprečavanja i suzbijanja korupcije u privatnom i javnom sektoru te ponovno potvrđuju svoju zabrinutost u vezi s ozbiljnošću položaja i prijetnjama koje korupcija predstavlja za stabilnost i sigurnost demokratskih institucija. U tu svrhu, stranke surađuju s ciljem provedbe i promicanja relevantnih međunarodnih normi i instrumenata, poput Konvencije ujedinjenih naroda protiv korupcije.

2.   Stranke posebno surađuju u području:

Članak 39.

Nezakonita trgovina malim i lakim oružjem

1.   Stranke surađuju kako bi spriječile i suzbile nezakonitu trgovinu malim i lakim oružjem, uključujući njihovo streljivo. Cilj im je koordinacija mjera za jačanje pravne i institucionalne suradnje, kao i prikupljanje i uništavanje malog i lakog oružja, uključujući njihovo streljivo, koje se nalazi u posjedu civilnih osoba.

2.   Stranke surađuju u promicanju zajedničkih inicijativa u borbi protiv malog i lakog oružja, uključujući njihovo streljivo. Stranke posebno surađuju u zajedničkim inicijativama čiji je cilj provedba nacionalnih, regionalnih i međunarodnih programa te konvencija u tom području, kako u multilateralnom tako i u međuregionalnom okviru.

Članak 40.

Borba protiv terorizma uz puno poštovanje ljudskih prava

1.   U suradnji u području suzbijanja terorizma provodit će se okvir i norme usuglašeni u dijelu II. članku 16.

2.   Stranke također surađuju kako bi osigurale kazneni progon svih osoba koje sudjeluju u financiranju, planiranju, pripremi ili počinjenju terorističkih djela ili ih podupiru. Stranke su suglasne da se borba protiv terorizma odvija uz puno poštovanje svih relevantnih rezolucija Ujedinjenih naroda uz istovremeno poštovanje suverenosti država te zakonitosti postupka, ljudskih prava i temeljnih sloboda.

3.   Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorističkih djela kroz policijsku i pravosudnu suradnju.

GLAVA III.

DRUŠTVENI RAZVOJ I SOCIJALNA KOHEZIJA

Članak 41.

Socijalna kohezija, uključujući borbu protiv siromaštva, nejednakosti i isključenosti

1.   Stranke, potvrđujući da su društveni razvoj i gospodarski razvoj međusobno povezani, suglasne su da je cilj suradnje jačanje socijalne kohezije smanjenjem siromaštva, nepravednosti, nejednakosti i socijalne isključenosti, posebno s obzirom na ispunjavanje Milenijskih razvojnih ciljeva i međunarodno usuglašenog cilja promicanja pravedne globalizacije i dostojanstvenog rada za sve. Za postizanje tih ciljeva mobiliziraju se značajna financijska sredstva, kako iz suradnje tako i iz nacionalnih izvora.

2.   U tu svrhu, stranke surađuju kako bi promicale i poduprle provođenje:

3.   Stranke su suglasne poticati razmjenu informacija o aspektima socijalne kohezije nacionalnih planova ili strategija kao i iskustava u vezi s njihovim uspješnim ili neuspješnim oblikovanjem i provedbom.

4.   Stranke također nastoje zajednički procijeniti doprinos provedbe ovog Sporazuma socijalnoj koheziji.

Članak 42.

Zapošljavanje i socijalna zaštita

1.   Stranke su suglasne surađivati kako bi promicale zapošljavanje i socijalnu zaštitu mjerama i programima, namijenjenima posebno:

2.   Aktivnosti se mogu provoditi na nacionalnoj, regionalnoj i međuregionalnoj razini, uključujući umrežavanjem, međusobnim učenjem, utvrđivanjem i širenjem dobrih praksi, dijeljenjem informacija na temelju usporedivih statističkih alata i pokazatelja te kontaktima između organizacija socijalnih partnera.

Članak 43.

Obrazovanje i osposobljavanje

1.   Stranke su suglasni da je cilj suradnje:

2.   Stranke su također suglasne poticati:

3.   Stranke su suglasne pridavati posebnu pažnju daljnjem razvoju područja znanja EU-Latinska Amerika i Karibi te inicijativa poput zajedničkog područja visokog obrazovanja EU-Latinska Amerika i Karibi, posebno s ciljem poticanja objedinjavanja i razmjene iskustava i tehničkih resursa.

Članak 44.

Javno zdravlje

1.   Stranke su suglasne surađivati u razvoju učinkovitih zdravstvenih sustava, dostatnog broja osposobljenih zdravstvenih radnika, pravednih mehanizama financiranja i programa socijalne zaštite.

2.   Posebna pozornost pridaje se sektorskim reformama i osiguravanju pravičnog pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama, sigurnoj hrani, posebno za ranjive skupine kao što su osobe s invaliditetom, stariji, žene, djeca i autohtoni narodi.

3.   Cilj suradnje je također promicanje primarne zdravstvene skrbi i preventivne zdravstvene skrbi kroz integrirane pristupe i mjere u koje su uključeni drugi sektori politike, posebno u borbi protiv HIV-a/AIDS-a, malarije, tuberkuloze, denga groznice, Chagasove bolesti i drugih prioritetnih zaraznih i nezaraznih bolesti, kao i protiv kroničnih bolesti; smanjivanje smrtnosti djece; poboljšanje zdravlja majki i rješavanje prioritetnih područja kao što su spolno i reproduktivno zdravlje te prevencija i liječenje spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća, pod uvjetom da ti ciljevi nisu u suprotnosti s nacionalnim pravnim okvirima. Osim toga, stranke surađuju u područjima kao što su obrazovanje, čišćenje vode i sanitarne teme.

4.   Suradnja može dodatno poticati razvoj, provedbu i promicanje međunarodnog prava u području zdravstva, uključujući Međunarodne zdravstvene propise i Okvirnu konvenciju Međunarodne zdravstvene organizacije o nadzoru duhana.

5.   Stranke traže stvaranje udruženja koje nadilaze sustav javnog zdravlja, kroz strateška partnerstva s civilnim društvom i drugim čimbenicima, pri čemu se prioritet daje sprečavanju bolesti i promicanju zdravlja.

Članak 45.

Autohtoni narodi i druge etničke skupine

1.   Stranke su, uz poštovanje i promicanje svojih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih obveza, suglasne da aktivnosti suradnje unaprjeđuju zaštitu i promicanje prava i temeljnih sloboda autohtonih naroda, kako su priznata Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda. Osim toga, aktivnosti suradnje unaprjeđuju i promiču ljudska prava i temeljne slobode pripadnika manjina i etničkih skupina.

2.   Posebna pozornost pridaje se smanjivanju siromaštva te borbi protiv nejednakosti, isključenosti i diskriminacije. Relevantni međunarodni dokumenti i instrumenti koji se bave pravima autohtonih naroda, kao što su Rezolucija Ujedinjenih naroda 59/174 o drugom desetljeću autohtonih naroda svijeta i, kako je ratificirana, Konvencija Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim i plemenskim narodima u nezavisnim državama, trebaju usmjeravati razvoj aktivnosti suradnje, u skladu s nacionalnim i međunarodnim obvezama stranaka.

3.   Stranke su također suglasne da aktivnosti suradnje sustavno uzimaju u obzir socijalne, gospodarske i kulturne identitete tih naroda i osiguravaju, prema potrebi, njihovo učinkovito sudjelovanje u aktivnostima suradnje, posebno u onim područjima koja su za njih najvažnija, posebno u području održivog razvoja i korištenju zemlje i prirodnih resursa, okoliša, zdravlja, baštine i kulturnog identiteta.

4.   Suradnja doprinosi promicanju razvoja autohtonih naroda. Suradnja također doprinosi promicanju razvoja pripadnika organizacija manjina i etničkih skupina. Takvom suradnjom jačaju se i njihove pregovaračke, administrativne i upravljačke sposobnosti.

Članak 46.

Ranjive skupine

1.   Stranke su suglasne da u suradnji u korist ranjivih skupina daju prednost mjerama, uključujući inovativne politike i projekte, koje se odnose na ranjive skupine. Cilj suradnje treba biti promicanje razvoja čovjeka, smanjivanje siromaštva i borba protiv socijalne isključenosti.

2.   Suradnja uključuje zaštitu ljudskih prava i jednakih mogućnosti ranjivih skupina, stvaranje gospodarskih mogućnosti za najsiromašnije, kao i konkretne socijalne politike čiji je cilj razvoj ljudskih sposobnosti kroz obrazovanje i osposobljavanje, pristup osnovnim socijalnim uslugama, socijalnoj sigurnosti i pravosuđu, uz poseban naglasak na, između ostalog, osobe s invaliditetom i njihove obitelji, djecu, žene i starije.

Članak 47.

Rod

1.   Stranke su suglasne da suradnja pomaže u jačanju politika, programa i mehanizama kojima je cilj osigurati, poboljšati i proširiti jednako sudjelovanje i jednake mogućnosti muškaraca i žena u svim sektorima političkoga, gospodarskog i kulturnog života, posebno s obzirom na učinkovitu provedbu Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Prema potrebi, predviđaju se pozitivne mjere za potporu ženama.

2.   Suradnjom se promiče integracija pristupa koji uzima u obzir rod u sva relevantna područja suradnje, uključujući javne politike, razvojne strategije i mjere, kao i pokazatelje za mjerenje njihovog učinka.

3.   Suradnjom se također pomaže olakšati jednaki pristup muškaraca i žena svim uslugama i sredstvima koja im omogućuju da u potpunosti ostvaruju svoja temeljna prava, kao u vezi s obrazovanjem, zdravljem, strukovnim obrazovanjem, mogućnostima zapošljavanja, političkim odlučivanjem, upravljačkim strukturama i privatnim poduzećima.

4.   Posebna pozornost pridaje se programima za suzbijanje nasilja nad ženama, posebno sprečavanjem tog nasilja.

Članak 48.

Mladi

1.   Suradnja između stranaka podupire sve relevantne sektorske politike namijenjene mladima, s ciljem sprečavanja daljnjeg širenja siromaštva i marginalizacije. Uključuje potporu obiteljskim politikama i obrazovanju, kao i osiguravanju mogućnosti zapošljavanja mladih, posebno u siromašnim područjima, te poticanje socijalnih i pravosudnih programa za sprečavanje maloljetničke delikvencije i ponovno uključivanje u gospodarski i društveni život.

2.   Stranke su suglasne promicati aktivno sudjelovanje mladih u društvu, uključujući u oblikovanje politika koje utječu na njihove živote.

GLAVA IV.

MIGRACIJE

Članak 49.

Migracije

1.   Suradnja se temelji na posebnoj procjeni potreba koja se provodi zajedničkim savjetovanjem između stranaka, a provodi se u skladu s relevantnim zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonodavstvom koje je sa snazi. Suradnja će se posebno usredotočiti na:

2.   U okviru suradnje za sprečavanje i nadzor imigracije koja nije u skladu s pravnim okvirom zemlje odredišta, stranke su također suglasne ponovno primiti one svoje državljane čiji boravak na državnom području druge stranke nije u skladu s njihovim pravnim okvirima. U tu svrhu:

3.   Ako osoba koja treba biti ponovno prihvaćena ne posjeduje nikakve isprave ili druge dokaze o svom državljanstvu, nadležna diplomatska i/ili konzularna predstavništva dotične države članice Europske unije ili republike stranke SA, na zahtjev dotične republike stranke SA ili države članice Europske unije, dogovaraju sve što je potrebno za razgovor s tom osobom kako bi se utvrdilo njezino državljanstvo.

4.   Stranke su suglasne, na zahtjev i u najkraćem mogućem roku, sklopiti sporazum kojim se uređuju posebne obveze država članica Europske unije i republika stranke SA o ponovnom prihvatu. Taj sporazum također obuhvaća ponovni prihvat državljana drugih zemalja i osoba bez državljanstva.

GLAVA V.

OKOLIŠ, PRIRODNE KATASTROFE I KLIMATSKE PROMJENE

Članak 50.

Suradnja u području okoliša

1.   Stranke su suglasne surađivati kako bi zaštitile i poboljšale kvalitetu okoliša na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini s ciljem postizanja održivog razvoja, kako je utvrđeno u Deklaraciji iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992.

2.   Uzimajući u obzir načelo zajedničke, ali različite odgovornosti, prioritete i nacionalne razvojne strategije, stranke dužnu pažnju pridaju odnosu između siromaštva i okoliša te utjecaju gospodarske aktivnosti na okoliš, uključujući potencijalni utjecaj ovog Sporazuma.

3.   Suradnja se posebno odvija u području:

4.   Suradnja može uključivati mjere kao što su:

Članak 51.

Upravljanje prirodnim katastrofama

1.   Stranke su suglasne da je cilj suradnje u ovom području smanjiti ranjivost regije Srednje Amerike u odnosu na prirodne katastrofe pružanjem potpore nacionalnim naporima, kao i regionalnom okviru za smanjenje ranjivosti i reagiranje na prirodne katastrofe, jačanjem regionalnih istraživanja, širenjem najboljih praksi, koje se temelje na iskustvima iz smanjenja rizika od katastrofa, pripremljenošću, planiranjem, praćenjem, sprečavanjem, ublažavanjem posljedica, reagiranjem i sanacijom. Suradnja također podupire napore za usklađivanje pravnog okvira prema međunarodnim normama i poboljšanje koordinacije institucija i vladine potpore.

2.   Stranke potiču strategije koje smanjuju socijalnu i okolišnu ranjivost te jačaju sposobnosti lokalnih zajednica i institucija za smanjenje rizika od katastrofa.

3.   Stranke posebnu pažnju pridaju poboljšanju smanjenja rizika od katastrofa u svim svojim politikama, uključujući prostorno planiranje, sanaciju i obnovu.

GLAVA VI.

GOSPODARSKI I TRGOVINSKI RAZVOJ

Članak 52.

Suradnja i tehnička pomoć u području politike tržišnog natjecanja

Tehnička pomoć je, između ostalog, usredotočena na jačanje institucionalne sposobnosti i osposobljavanje ljudskih resursa tijela nadležnih za tržišno natjecanje, uzimajući u obzir regionalnu dimenziju, kako bi im se pružila potpora u jačanju i učinkovitom provođenju zakonodavstva u području tržišnog natjecanja u području suzbijanja zlouporabe monopolskog položaja i spajanja, uključujući širenje znanja o tržišnom natjecanju.

Članak 53.

Carinska suradnja i uzajamna pomoć

1.   Stranke promiču i olakšavaju suradnju između svojih carinskih službi kako bi osigurale postizanje ciljeva određenih u poglavlju 3. (Olakšavanje carine i trgovine) glave II. dijela IV. ovog Sporazuma, posebno kako bi se zajamčilo pojednostavnjivanje carinskih postupaka i olakšavanje zakonite trgovine uz istovremeno očuvanje njihovih nadzornih sposobnosti.

2.   Suradnja, između ostalog, uključuje:

3.   Stranke pružaju uzajamnu upravnu pomoć u carinskim pitanjima u skladu s odredbama Priloga III. dijelu IV. ovog Sporazuma.

Članak 54.

Suradnja i tehnička pomoć u olakšavanju carine i trgovine

Stranke priznaju važnost tehničke pomoći u području olakšavanja carine i trgovine za provedbu mjera utvrđenih u poglavlju 3. (Olakšavanje carine i trgovine) glave II. dijela IV. ovog Sporazuma. Stranke su suglasne surađivati, između ostalog, u sljedećim područjima:

Članak 55.

Suradnja i tehnička pomoć u području intelektualnog vlasništva i prijenosa tehnologije

1.   Stranke priznaju važnost suradnje i tehničke pomoći u području intelektualnog vlasništva te su suglasne surađivati, između ostalog, u sljedećem:

2.   Stranke priznaju važnost suradnje u carinskim pitanjima te se stoga obvezuju promicati i olakšavati suradnju u primjeni graničnih mjera u vezi s pravima intelektualnog vlasništva, pri čemu se posebno povećava razmjena informacija i koordinacija između odgovarajućih carinskih uprava. Suradnjom se nastoji ojačati i modernizirati rad carinskih tijela u republikama stranke SA.

3.   Stranke također priznaju važnost tehničke pomoći u suradnji u području prijenosa tehnologije za jačanje intelektualnog vlasništva te su suglasne surađivati, između ostalog, u sljedećim aktivnostima:

Članak 56.

Suradnja u području poslovnog nastana, trgovine uslugama i elektroničke trgovine

1.   Stranke priznaju važnost tehničke suradnje i pomoći za olakšavanje provedbe preuzetih obveza i maksimiziranje mogućnosti stvorenih na temelju glave III. (Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina) dijela IV. te za ostvarenje ciljeva ovog Sporazuma.

2.   Suradnja uključuje potporu tehničkoj pomoći, osposobljavanju i izgradnji kapaciteta u, između ostalog, sljedećim područjima:

Članak 57.

Suradnja i tehnička pomoć u vezi s tehničkim preprekama u trgovini

Stranke priznaju važnost suradnje i tehničke pomoći u području tehničkih prepreka u trgovini te su suglasne surađivati, između ostalog, u sljedećim područjima:

Članak 58.

Suradnja i tehnička pomoć u području javne nabave

Stranke priznaju važnost suradnje i tehničke pomoći u području javne nabave te su suglasne surađivati kako slijedi:

Članak 59.

Suradnja i tehnička pomoć u području ribarstva i akvakulture

1.   Stranke priznaju važnost gospodarske, tehničke i znanstvene suradnje za održivi razvoj sektora ribarstva i akvakulture. Ciljevi takve suradnje posebno bi trebali biti sljedeći:

2.   Između ostaloga, suradnja može uključivati:

Članak 60.

Suradnja i tehnička pomoć u području obrtničkih proizvoda

Stranke priznaju važnost programa suradnje koji promiču mjere koje pomažu da obrtnički proizvodi proizvedeni u republikama stranke SA imaju koristi od ovog Sporazuma. Konkretnije, suradnja bi se mogla usredotočiti na sljedeća područja:

Članak 61.

Suradnja i tehnička pomoć u području ekoloških proizvoda

Stranke priznaju važnost programa suradnje koji povećavaju koristi koje bi ekološki proizvodi proizvedeni u republikama stranke SA mogli imati od ovog Sporazuma. Konkretnije, suradnja bi se mogla usredotočiti, između ostalog, na sljedeća područja:

Članak 62.

Suradnja i tehnička pomoć u području sigurnosti hrane, sanitarnih i fitosanitarnih pitanja i dobrobiti životinja

1.   Cilj suradnje u ovom području je jačanje sposobnosti stranaka u sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima te pitanjima dobrobiti životinja, kako bi se poboljšao pristup tržištu druge stranke i istovremeno zaštitila razina zaštite ljudi, životinja i bilja, kao i dobrobit životinja.

2.   Između ostaloga, suradnja može uključivati:

3.   Pododbor za sanitarna i fitosanitarna pitanja, kako je osnovan u dijelu IV. glavi II. (Trgovina robom) poglavlju 5. (Sanitarne i fitosanitarne mjere) ovog Sporazuma, predlaže potrebe za sudjelovanje kako bi se uspostavio program rada.

4.   Odbor za pridruživanje prati napredak suradnje uspostavljenje na temelju ovog članka, a rezultate praćenja dostavlja Pododboru za sanitarna i fitosanitarna pitanja.

Članak 63.

Suradnja i tehnička pomoć u području trgovine i održivog razvoja

1.   Stranke priznaju važnost suradnje i tehničke pomoći u području trgovine i rada te trgovine i okoliša za postizanje ciljeva glave VIII. (Trgovina i održivi razvoj) dijela IV. ovog Sporazuma.

2.   Kako bi se dopunile aktivnosti određene u glavi III. (Socijalni razvoj i socijalna kohezija) i V. (Okoliš, prirodne katastrofe i klimatske promjene) dijela III. ovog Sporazuma, stranke su suglasne surađivati, uključujući podupiranjem tehničke pomoći, osposobljavanja i mjera za jačanje sposobnosti, između ostalog, u sljedećim područjima:

Članak 64.

Industrijska suradnja

1.   Stranke su suglasne da industrijska suradnja promiče modernizaciju i restrukturiranje industrije i pojedinih sektora u Srednjoj Americi, kao i industrijsku suradnju između gospodarskih subjekata, s ciljem jačanja privatnog sektora pod uvjetima koji promiču zaštitu okoliša.

2.   Inicijative za industrijsku suradnju odražavaju prioritete koje odrede stranke. One uzimaju u obzir regionalne aspekte industrijskog razvoja, prema potrebi, uz promicanje međudržavnih partnerstava. Tim se inicijativama posebno nastoji uspostaviti odgovarajući okvir za poboljšanje znanja i iskustva u vezi s upravljanjem te promicanje transparentnosti u vezi s tržištima i uvjetima za poduzeća.

Članak 65.

Energija (uključujući obnovljivu energiju)

1.   Stranke su suglasne da je njihov zajednički cilj jačanje suradnje u području energije, posebno održivih i obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, tehnologije koja štedi energiju, elektrifikacije ruralnih krajeva i regionalne integracije energetskih tržišta, između ostalog kako su utvrdile stranke, a u skladu s domaćim zakonodavstvom.

2.   Suradnja može uključivati, između ostalog, sljedeće:

Članak 66.

Suradnja u području rudarstva

Stranke su suglasne surađivati u području rudarstva kroz inicijative poput razmjene informacija, stručnjaka, iskustava, razvoja i prijenosa tehnologije, uzimajući u obzir svoja zakonodavstva i unutarnje postupke kao i aspekte održivog razvoja i uključujući zaštitu i očuvanje okoliša.

Članak 67.

Pravedan i održivi turizam

1.   Stranke priznaju važnost turističkog sektora za smanjivanje siromaštva kroz društveni i gospodarski razvoj lokalnih zajednica i veliki gospodarski potencijal obje regije za poslovni razvoj u tom području.

2.   U tu svrhu, suglasne su promicati pravedan i održivi turizam, posebno kako bi se poduprlo:

Članak 68.

Suradnja u području prometa

1.   Stranke su suglasne da je suradnja u ovom području usredotočena na restrukturiranje i modernizaciju prometa i povezanih infrastrukturnih sustava, uključujući granične prijelaze, olakšavanje i poboljšanje kretanja putnika i robe te osiguravanje boljeg pristupa gradskim, zračnim, pomorskim, željezničkih i cestovnim prometnim tržištima te prometnim tržištima na unutarnjim plovnim putovima, unaprjeđenjem upravljanja prometom sa operativnog i administrativnog stajališta te promicanjem visokih operativnih normi.

2.   Suradnja može uključivati sljedeće:

Članak 69.

Dobro upravljanje u području poreza

U skladu sa svojim nadležnostima, stranke će poboljšati međunarodnu suradnju u području poreza kako bi olakšale naplatu zakonitih poreznih prihoda i razvile mjere za učinkovitu provedbu zajedničkih i međunarodno usuglašenih načela dobrog upravljanja u području poreza kako su spomenuta u članku 22. dijela II. ovog Sporazuma.

Članak 70.

Mikro, mala i srednja poduzeća

Stranke su suglasne surađivati u promicanju konkurentnosti i uključivanja ruralnih i gradskih MMSP-ova i njihovih predstavničkih organizacija na međunarodna tržišta, priznajući pritom njihov doprinos socijalnoj koheziji kroz smanjivanje siromaštva i stvaranje radnih mjesta, pružanjem nefinancijskih usluga i tehničke pomoći izvršavanjem, između ostalog, sljedećih mjera suradnje:

Članak 71.

Suradnja u području mikrokredita i mikrofinanciranja

Stranke su suglasne da, kako bi se smanjila nejednakost u pogledu dohotka, mikrofinanciranje, uključujući programe za mikrokreditiranje, mora stvoriti neovisno zapošljavanje i dokazati da je učinkovit instrument za smanjivanje siromaštva i ranjivosti u gospodarskim krizama te omogućiti šire sudjelovanje u gospodarstvu. Suradnja se bavi sljedećim pitanjima:

GLAVA VII.

REGIONALNA INTEGRACIJA

Članak 72.

Suradnja u području regionalne integracije

1.   Stranke su suglasne da suradnja na ovom području jača proces regionalne integracije u Srednjoj Americi u svim aspektima, posebno u razvoju i provedbi njezina zajedničkog tržišta s ciljem postupne uspostave gospodarske unije.

2.   Suradnja podupire aktivnosti povezane s procesom integracije Srednje Amerike, posebno razvoj i jačanje zajedničkih institucija kako bi postale učinkovitije, bolje provjerljive i transparentnije, te njihovih međuinstitucionalnih odnosa.

3.   Suradnja jača sudjelovanje civilnog društva u procesu integracije u uvjetima koje su odredile stranke, koji uključuju mehanizme savjetovanja i kampanje podizanja svijesti.

4.   Suradnja promiče razvoj zajedničkih politika i usklađivanje pravnih okvira u mjeri u kojoj su obuhvaćeni instrumentima integracije Srednje Amerike, uključujući gospodarske politike poput trgovine, carina, poljoprivrede, energije, prijevoza, komunikacija, tržišnog natjecanja, kao i usklađivanje makroekonomskih politika u područjima poput monetarne politike, fiskalne politike i javnih financija. Suradnja može dodatno promicati usklađivanje sektorskih politika u područjima poput zaštite potrošača, okoliša, socijalne kohezije, sigurnosti, prevencije prirodnih rizika i katastrofa i odgovora na njih. Posebna pažnja pridaje se pitanju roda.

5.   Suradnja može promicati ulaganja u zajedničku infrastrukturu i mreže, posebno na granicama republika stranke SA.

Članak 73.

Regionalna suradnja

Stranke su suglasne da će koristiti sve postojeće instrumente suradnje kako bi promicale aktivnosti usmjerene na razvoj suradnje između stranke EU i republika stranke SA, bez dovođenja u pitanje suradnje između njih, između republika stranke SA i ostalih zemlja i/ili regija u Latinskoj Americi i na Karibima na svim područjima suradnje na koja se primjenjuje ovaj Sporazum. Aktivnosti regionalne i bilateralne suradnje podrazumijevaju međusobno nadopunjavanje.

GLAVA VIII.

SURADNJA U PODRUČJU KULTURE I U AUDIOVIZUALNOM SEKTORU

Članak 74.

Suradnja u području kulture i u audiovizualnom sektoru

1.   Stranke se obvezuju promicati kulturnu suradnju kako bi unaprijedile međusobno razumijevanje i podupirale uravnoteženu kulturnu razmjenu, kao i širenje kulturnih aktivnosti, roba i usluga te umjetnika i djelatnika u kulturi, uključujući ostale organizacije civilnog društva iz stranke EU i republika stranke SA u skladu s relevantnim zakonodavstvom.

2.   Stranke podupiru međukulturalni dijalog između pojedinaca, kulturnih institucija i organizacija koje predstavljaju civilno društvo iz stranke EU i republika stranke SA.

3.   Stranke podupiru usklađivanje u okviru UNESCO-a kako bi stranka EU i republike stranke SA promicale kulturne raznolikosti, između ostalog, putem savjetovanja o ratifikaciji i provedbi Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. Suradnja također uključuje promicanje kulturne raznolikosti, uključujući raznolikost autohtonih naroda i kulturne prakse ostalih posebnih skupina, uključujući obrazovanje na autohtonim jezicima.

4.   Stranke su suglasne promicati suradnju u audiovizualnom i medijskom sektoru, uključujući radio i tisak, putem zajedničkih inicijativa u osposobljavanju, kao i u aktivnostima audiovizualnog razvoja, produkcije i distribucije, uključujući područja obrazovanja i kulture.

5.   Suradnja se odvija u skladu s relevantnim nacionalnim odredbama o autorskim pravima i međunarodnim sporazumima koji se primjenjuju.

6.   Suradnja na ovom području također uključuje, između ostalog, zaštitu i promicanje prirodne i kulturne baštine (materijalne i nematerijalne), uključujući sprečavanje i aktivnosti protiv nezakonitog trgovanja kulturnom baštinom, u skladu s relevantnim međunarodnim instrumentima.

7.   Protokol o kulturnoj suradnji koja se navodi u ovoj glavi nalazi se u prilogu ovom Sporazumu.

GLAVA IX.

DRUŠTVO ZNANJA

Članak 75.

Informacijsko društvo

1.   Stranke su suglasne da su informacijske i komunikacijske tehnologije ključni sektori u suvremenom društvu te su od presudne važnosti za gospodarski i društveni razvoj i neometani prijelaz u informacijsko društvo. Suradnja u ovom području pomaže uspostavu stabilnog regulatornog i tehnološkog okvira, podupire razvoj navedenih tehnologija i politika koje će omogućiti smanjenje razlike u digitalnoj tehnologiji i razvoj ljudskih resursa, pruža pravedan i uključujući pristup informacijskim tehnologijama te maksimalizira korištenje navedenih tehnologija u pružanju usluga. U tom smislu suradnja također podupire primjenu navedenih politika i doprinosi poboljšanju interoperabilnosti elektroničkih komunikacijskih usluga.

2.   Cilj je suradnje na ovom području promocija:

Članak 76.

Znanstvena i tehnološka suradnja

1.   Suradnja u ovom području usmjerena je na razvoj znanstvenih, tehnoloških i inovacijskih kapaciteta koji obuhvaća sve aktivnosti iz istraživačkih okvirnih programa (OP-ova). Stranke u tu svrhu i u skladu sa svojim unutarnjima pravilima promiču politički dijalog na regionalnoj razini, razmjenu informacija i sudjelovanje svojih tijela za istraživanje i tehnološki razvoj u sljedećim aktivnostima znanstvene i tehnološke suradnje:

2.   Poseban je naglasak na jačanju ljudskog potencijala kao dugotrajne osnove za znanstvenu i tehnološku izvrsnost i stvaranje održivih veza među znanstvenim i tehnološkim zajednicama stranaka kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini. U tu svrhu promiču se razmjene istraživača i najboljih praksa u istraživačkim projektima.

3.   Istraživački centri, institucije visokog obrazovanja i drugi dionici, uključujući mikro, mala i srednja poduzeća, koje se nalaze u strankama prema potrebi su uključeni u ovu suradnju.

4.   Stranke su suglasne primjenjivati sve mehanizme za povećanje količine i kvalitete visokokvalificiranih ljudskih resursa, uključujući osposobljavanje, zajedničko istraživanje, stipendije i razmjene.

5.   Stranke promiču sudjelovanje svojih odnosnih subjekata u međusobnim znanstvenim i tehnološkim programima u provođenju uzajamno korisne znanstvene izvrsnosti i u skladu sa svojim odnosnim odredbama koje uređuju sudjelovanje pravnih osoba iz trećih zemalja.

DIO IV.

TRGOVINA

GLAVA I.

POČETNE ODREDBE

Članak 77.

Uspostava područja slobodne trgovine i odnos prema Sporazumu o WTO-u

1.   Stranke ovog Sporazuma, u skladu s člankom XXIV. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (dalje u tekstu: „GATT iz 1994.”) i člankom V. Općeg sporazuma o trgovini uslugama (dalje u tekstu: „GATS”), uspostavljaju područje slobodne trgovine.

2.   Stranke ponovno potvrđuju svoja postojeća (1) prava i međusobne obveze na temelju Sporazuma o WTO-u.

Članak 78.

Ciljevi

Ciljevi dijela IV. ovog Sporazuma jesu:

Članak 79.

Definicije opće primjene

Ako nije drukčije navedeno, za potrebe dijela IV. ovog Sporazuma, izrazi u nastavku imaju sljedeće značenje:

GLAVA II.

TRGOVINA ROBOM

POGLAVLJE 1.

Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu

ODJELJAK A

Opće odredbe

Članak 80.

Cilj

Stranke postupno liberaliziraju trgovinu robom u skladu s odredbama ovog Sporazuma te u skladu s člankom XXIV. GATT-a iz 1994.

Članak 81.

Područje primjene

Osim ako je drukčije određeno, odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na trgovinu robom između stranaka.

ODJELJAK B

Ukidanje carina

Članak 82.

Razvrstavanje robe

Razvrstavanje robe u trgovini između stranaka jest razvrstavanje koje je određeno odgovarajućom tarifnom nomenklaturom u skladu s Harmoniziranim sustavom.

Članak 83.

Ukidanje carina

1.   Svaka stranka ukida carine na robu podrijetlom iz druge stranke u skladu s popisima navedenima u Prilogu I. (Ukidanje carina). Za potrebe ovog poglavlja, „podrijetlom iz” znači kvalificirano prema pravilima podrijetla određenima Prilogom II. (O definiciji koncepta „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje). (2)

2.   Za svaku robu osnovna stopa carine na koju će se primijeniti postupna sniženja prema stavku 1. je osnovna stopa carine navedena u popisima.

3.   Ako stranka bilo kada nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma snizi carinsku stopu po načelu najpovlaštenije države koju primjenjuje, navedena carinska stopa primjenjuje se ako je i sve dok je niža od carinske stope izračunane u skladu s popisom navedene stranke.

4.   Pet godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke se, na zahtjev bilo koje stranke, savjetuju kako bi razmotrile ubrzanje i proširenje područja primjene ukidanja carina na uvoz među njima. Sporazum stranaka o ubrzanju tempa ukidanja ili ukidanju carina na robu zamjenjuje sve carinske stope ili kategorije određene prema njihovim popisima za navedenu robu.

Članak 84.

Mirovanje

Ni jedna stranka neće povećati postojeće carine niti usvojiti nove carine na robu podrijetlom iz druge stranke (3). Navedeno ne sprečava ni jednu stranku da:

ODJELJAK C

Netarifne mjere

Članak 85.

Nacionalni tretman

Svaka stranka odobrava nacionalni tretman za robu druge stranke u skladu s člankom III. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje. U tu svrhu, članak III. GATT-a iz 1994. i njegove napomene za tumačenje uključuju se u ovaj Sporazum (4) i čine njegov sastavni dio.

Članak 86.

Uvozna i izvozna ograničenja

Ni jedna stranka ne usvaja niti zadržava nikakve zabrane niti ograničenja na uvoz bilo koje robe druge stranke ili na izvoz ili prodaju za izvoz bilo koje robe upućene na državno područje druge stranke, osim ako je drukčije određeno ovim Sporazumom ili u skladu s člankom XI. GATT-a iz 1994. i njegovima napomenama za tumačenje. U tu svrhu, članak XI. GATT-a iz 1994. i njegove napomene za tumačenje ugrađuju u ovaj Sporazum (5) i čine njegov sastavni dio.

Članak 87.

Naknade i druge pristojbe za uvoz i izvoz

Svaka stranka u skladu s člankom VIII.1. GATT-a iz 1994. i njegovim napomenama za tumačenje osigurava da se iznos svih naknada i pristojba bilo koje naravi (osim carina, naknada istovjetnih nacionalnim porezima ili drugih nacionalnih naknada koje se primjenjuju u skladu s člankom 85. ovog poglavlja, te antidampinških i kompenzacijskih pristojbi koje se primjenjuju prema nacionalnom pravu stranke i u skladu s poglavljem 2. (Mjere za zaštitu trgovine) ove glave) uvedene na uvoz ili izvoz ili u vezi s njima ograniči na približni trošak pruženih usluga te da iste ne predstavljaju neizravnu zaštitu domaće robe ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe.

Članak 88.

Pristojbe ili porezi na izvoz

Osim ako ovim Sporazumom nije drukčije određeno, ni jedna stranka ne zadržava niti usvaja nikakve pristojbe ili poreze uvedene na izvoz robe drugoj stranci ili u vezi s njim.

ODJELJAK D

Poljoprivreda

Članak 89.

Izvozne subvencije za poljoprivredne proizvode

1.   Za potrebe ovog članka „izvozne subvencije” imaju značenje koje navedeni izraz ima u članku 1. točki (e) Sporazuma WTO-a o poljoprivredi (dalje u tekstu: „Sporazum o poljoprivredi”), uključujući sve izmjene navedenog članka.

2.   Stranke imaju isti cilj zajedničke suradnje u WTO-u kako bi osigurale usporedno ukidanje svih oblika izvoznih subvencija i uvođenje discipline u sve izvozne mjere s istovjetnim učinkom. U tu svrhu izvozne mjere s istovjetnim učinkom obuhvaćaju izvozne kredite, izvozne kreditne garancije ili programe osiguranja, izvozna državna trgovačka poduzeća i pomoć u hrani.

3.   Ni jedna stranka ne zadržava, uvodi ili ponovno uvodi izvozne subvencije na poljoprivredne proizvode koji se upućuju na državni teritorij druge stranke te su ili:

4.   U slučajevima navedenima u stavku 3. točkama (a) i (c), ako stranka zadrži, uvede ili ponovno uvede izvozne subvencije, stranka na koju utječu iste/stranka uvoznica može primijeniti dodatne tarife koje bi povećale carine na uvoz takve robe do razine pristojbe koja se primjenjuje po načelu najpovlaštenije države ili osnovne stope određene Prilogom I. (Ukidanje carina), koja god je niža, za razdoblje određeno za zadržavanje izvozne subvencije.

5.   Za proizvode koji su u cijelosti liberalizirani tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s Prilogom I. (Ukidanje carina) i za koje ne vrijede bescarinske kvote po stupanju na snagu, ni jedna stranka ne zadržava, uvodi ili ponovno uvodi izvozne subvencije na kraju navedenog prijelaznog razdoblja.

ODJELJAK E

Ribarstvo, akvakultura, zanatski proizvodi i ekološki proizvodi

Članak 90.

Tehnička suradnja

Mjere pomoći tehničke suradnje za unapređenje trgovine u području ribarstva, akvakulture, zanatskih proizvoda i ekoloških proizvoda između stranaka utvrđene su u člancima 59., 60. i 61. glave VI. (Gospodarski i trgovinski razvoj) dijela III. ovog Sporazuma.

ODJELJAK F

Institucionalne odredbe

Članak 91.

Pododbor za pristup tržištu za robu

1.   Stranke osnivaju Pododbor za pristup tržištu za robu u skladu s člankom 348. i kako je određeno Prilogom XXI. (Pododbori).

2.   Funkcije Pododbora uključuju:

POGLAVLJE 2.

Mjere za zaštitu trgovine

ODJELJAK A

Antidampinške i kompenzacijske mjere

Članak 92.

Opće odredbe

1.   Stranke zadržavaju svoja prava i obveze iz Sporazuma WTO-u o primjeni članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (dalje u tekstu: „Antidampinški sporazum”) i iz Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama (dalje u tekstu „Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama”) te Sporazuma WTO-a o pravilima podrijetla (dalje u tekstu: „Sporazum o pravilima podrijetla”).

2.   Kada se antidampinške i kompenzacijske mjere mogu uvesti na regionalnoj i nacionalnoj osnovi, stranke osiguravaju da regionalna i nacionalna tijela ne primjenjuju navedene antidampinške i kompenzacijske mjere istovremeno za isti proizvod.

Članak 93.

Transparentnost i pravna sigurnost

1.   Stranke su suglasne da se mjere za zaštitu trgovine koriste u potpunosti u skladu sa zahtjevima WTO-a te da se temelje na pravednom i transparentnom sustavu.

2.   Prepoznajući prednosti pravne sigurnosti i predvidljivosti za gospodarske subjekte, stranke osiguravaju da, prema potrebi, njihovo nacionalno zakonodavstvo u području antidampinških i kompenzacijskih mjera jest i da će ostati u potpunosti usklađeno sa zakonodavstvom WTO-a.

3.   Neovisno o članku 6. stavku 9. Antidampinškog sporazuma i članku 12. stavku 8. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, poželjno je da stranke osiguraju, neposredno nakon bilo kakvog uvođenja privremenih mjera, potpuno i smisleno objavljivanje svih bitnih činjenica i razmatranja koja čine temelj za odluku o primjeni mjera, ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 5. Antidampinškog sporazuma i članak 12. stavak 4. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Objave su u pisanom obliku te se dostavljaju zainteresiranim strankama uz dovoljno dugačak rok za obranu njihovih interesa.

4.   Na zahtjev zainteresiranih stranaka, stranke odobravaju raspravu kako bi zainteresirane stranke izrazile svoja stajališta tijekom ispitnih postupaka u vezi antidampinških i kompenzacijskih mjera. To ne smije nepotrebno odgađati provođenje ispitnih postupaka.

Članak 94.

Razmatranje javnog interesa

Stranka može odlučiti da neće primjenjivati antidampinške ili kompenzacijske mjere kada se, na temelju podataka dobivenih tijekom ispitnog postupka, može jasno zaključiti da primjena takvih mjera nije u javnom interesu.

Članak 95.

Pravilo niže pristojbe

Ako stranka odluči uvesti antidampinšku ili kompenzacijsku pristojbu, iznos takve pristojbe ne smije premašivati maržu dampinga ili subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, ali je poželjno da je pristojba niža od navedene marže ako bi takva niža pristojba omogućila uklanjanje štete domaćoj industriji.

Članak 96.

Uzročno-posljedična veza

Kako bi uvela antidampinške i kompenzacijske mjere, te u skladu s odredbama utvrđenima u članku 3. stavku 5. Antidampinškog sporazuma i članku 15. stavku 5. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, tijela koja provode ispitni postupak, prilikom dokazivanja uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza i štete za domaću industriju, razdvajaju i razlikuju štetne učinke svih poznatih čimbenika od štetnih učinaka dampinškog ili subvencioniranog uvoza.

Članak 97.

Kumulativna ocjena

Kada se istovremeno provode ispitni postupci u vezi s antidampinškim ili kompenzacijskim pristojbama za uvoz iz više od jedne zemlje, tijelo koje provodi ispitni postupak stranke EU pažljivo ispituje je li kumulativna ocjena učinaka uvoza iz bilo koje republike stranke SA primjerena s obzirom na uvjete tržišnog nadmetanja između uvezenih proizvoda i uvjeta tržišnog nadmetanja između uvezenih proizvoda i istovjetnog domaćeg proizvoda.

Članak 98.

Izuzeće iz postupaka rješavanja sporova

Stranke ne koriste postupke rješavanja sporova iz naslova X. (Rješavanje sporova) dijela IV. ovog Sporazuma za pitanja navedena u ovom odjeljku.

ODJELJAK B

Zaštitne mjere

Pododjeljak B.1.

Opće odredbe

Članak 99.

Provedba zaštitnih postupaka

1.   Svaka stranka osigurava dosljednu, nepristranu i objektivnu provedbu svojih zakona, propisa, rješenja i odluka koji uređuju postupak za primjenu zaštitnih mjera.

2.   Svaka stranka povjerava utvrđivanje ozbiljne štete ili prijetnje ozbiljne štete u postupku zaštite iz ovog odjeljka nadležnom tijelu koje provodi ispitivanje. Takvo utvrđivanje podliježe sudskoj ili upravnoj reviziji u mjeri koju predviđa nacionalno zakonodavstvo.

3.   Svaka stranka usvaja ili zadržava pravedne, pravovremene, transparentne i učinkovite postupke zaštite iz ovog odjeljka.

Članak 100.

Nekumulacija

Nijedna stranka ne može istovremeno na isti proizvod primjenjivati:

Pododjeljak B.2.

Multilateralne zaštitne mjere

Članak 101.

Opće odredbe

Stranke zadržavaju svoja prava i obveze iz članka XIX. GATT-a iz 1994., Sporazuma o zaštitnim mjerama, članka 5. Sporazuma o poljoprivredi te Sporazuma o pravilima podrijetla.

Članak 102.

Transparentnost

Neovisno o članku 101., na zahtjev druge stranke, stranka koja pokreće ispitni postupak ili namjerava poduzeti zaštitne mjere odmah dostavlja ad hoc pisanu obavijest sa svim odnosnim informacijama, uključujući, prema potrebi, informacije o pokretanju istrage u vezi sa zaštitnim mjerama, privremene nalaze i konačne nalaze ispitnog postupka.

Članak 103.

Izuzeće iz postupaka rješavanja sporova

Stranke ne koriste postupke rješavanja sporova iz naslova X. (Rješavanje sporova) dijela IV. ovog Sporazuma za odredbe koje upućuju na prava i obveze WTO-a koji proizlaze iz ovog pododjeljka.

Pododjeljak B.3.

Bilateralne zaštitne mjere

Članak 104.

Primjena bilateralne zaštitne mjere

1.   Neovisno o pododjeljku B.2. (Multilateralne zaštitne mjere), ako se proizvod podrijetlom iz jedne stranke, radi smanjenja ili ukidanja carine u skladu s ovim Sporazumom, uvozi na državno područje druge stranke u takvim povećanim količinama, u apsolutnom smislu ili u odnosu na domaću proizvodnju, i pod uvjetima koji bi predstavljali značajni uzrok ili prijetnju ozbiljne štete za domaće proizvođače istovjetnih ili izravno konkurentnih proizvoda, stranka uvoznica može poduzeti odgovarajuće mjere pod uvjetima postupaka iz ovog pododjeljka i u skladu s njima.

2.   U slučaju da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1., zaštitne mjere stranke uvoznice mogu uključivati isključivo jedno od sljedećeg:

3.   U slučaju proizvoda koji su već bili u potpunosti liberalizirani prije stupanja na snagu ovog Ugovora na temelju carinskih povlastica koje su odobrene prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, stranka EU pažljivo ispituje je li povećani uvoz posljedica smanjenja ili ukidanja carina u skladu s ovim Sporazumom.

4.   Ni jedna gore navedena mjera ne primjenjuje se u okviru povlaštenih bescarinskih tarifnih kvota odobrenih na temelju ovog Sporazuma.

Članak 105.

Uvjeti i ograničenja

1.   Bilateralna zaštitna mjera ne smije se primijeniti:

2.   Kada stranka prestane primjenjivati bilateralnu zaštitnu mjeru, stopa je carine stopa koja bi vrijedila za robu u skladu s popisom navedene stranke.

Članak 106.

Privremene mjere

U kritičnim okolnostima kada bi odlaganje prouzročilo štetu koja bi se teško popravila, stranka može privremeno primijeniti bilateralnu zaštitnu mjeru bez ispunjavanja zahtjeva iz članka 116., stavka 1. ovog poglavlja, prema privremenom utvrđivanju da postoje jasni dokazi da se uvoz proizvoda podrijetlom iz druge stranke povećao kao posljedica smanjenja ili ukidanja carina u skladu s ovim Sporazumom te da takav uvoz uzrokuje ili prijeti da će uzrokovati stanja opisana u članku 104. ili 109.Trajanje privremene mjere ne prelazi dvije stotine dana, tijekom kojih stranka primjenjuje odgovarajuća postupovna pravila iz pododjeljka B.4 (Postupovna pravila koja se primjenjuju na bilateralne zaštitne mjere). Stranka bez odlaganja vraća iznos svih povećanja carine ako ispitni postupak opisan u pododjeljku B.4 ne rezultira nalazom da su zahtjevi članka 104. ispunjeni. Trajanje privremene mjere računa se kao dio razdoblja opisanog u članku 105., stavku 1. točki (b). Dotična stranka uvoznica obavješćuje drugu dotičnu stranku o poduzimanju navedene privremene mjere te bez odlaganja upućuje predmet na ispitivanje Odboru za pridruživanje na zahtjev druge stranke.

Članak 107.

Naknada i obustava koncesija

1.   Stranka koja primjenjuje bilateralnu zaštitnu mjeru savjetuje se sa strankom čiji proizvodi podliježu mjeri kako bi se usuglasile o odgovarajućoj naknadi za liberalizaciju trgovine u obliku koncesija s bitno jednakim učincima na trgovinu. Stranka pruža priliku za takva savjetovanja najkasnije trideset dana nakon početka primjene bilateralne zaštitne mjere.

2.   Ako savjetovanja iz stavka 1. u roku od trideset dana ne rezultiraju dogovorom o naknadi za liberalizaciju trgovine, stranka čiji proizvodi podliježu zaštitnoj mjeri može obustaviti primjenu bitno jednakih koncesija za trgovinu stranke koja primjenjuje zaštitnu mjeru.

Članak 108.

Vremensko razdoblje između dvije mjere

Ni jedna zaštitna mjera na koju se upućuje u ovom pododjeljku ne primjenjuje se na uvoz proizvoda koji je ranije podlijegao takvoj mjeri, osim ako nije proteklo vremensko razdoblje jednako polovici razdoblja tijekom kojeg se primjenjivala zaštitna mjera za razdoblje koje je neposredno prethodilo.

Članak 109.

Najudaljenije regije

1.   Kada se bilo koji proizvod podrijetlom iz jedne republike stranke SA ili više njih uvozi na državno područje jedne najudaljenije regije stranke EU ili nekoliko njih u takvim povećanim količinama i pod uvjetima koji bi uzrokovali ili prijetili da uzrokuju ozbiljno pogoršanje gospodarskog stanja najudaljenije regije (najudaljenijih regija) dotične stranke EU, stranka EU, nakon što je ispitala druga rješenja, može iznimno poduzeti zaštitne mjere ograničene na državno područje dotične regije (dotičnih regija).

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1., ostala pravila određena ovim podstavkom koja se primjenjuju na bilateralne zaštitne mjere također se primjenjuju na sve zaštitne mjere usvojene prema ovom članku.

3.   Vijeće za pridruživanje može raspravljati može li se, u slučajevima prijetnje ili značajnog pogoršanja gospodarskog stanja izrazito nerazvijenih regija republika stranke SA, ovaj članak također primjenjivati na navedene regije.

Pododjeljak B.4.

Postupovna pravila koja se primjenjuju na bilateralne zaštitne mjere

Članak 110.

Mjerodavno pravo

Za primjenu bilateralnih zaštitnih mjera, nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak postupa u skladu s odredbama ovog pododjeljka, a u slučajevima koji nisu obuhvaćeni ovim pododjeljkom, nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak primjenjuje pravila svog nacionalnog zakonodavstva.

Članak 111.

Pokretanje postupka

1.   Prema nacionalnom zakonodavstvu svake stranke, nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak može pokrenuti postupak zaštite na vlastitu inicijativu, nakon primitka informacija od jedne države članice Europske Unije ili više njih ili nakon pisanog zahtjeva subjekata u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. U slučajevima kada se postupak pokreće na temelju pisanog zahtjeva, subjekt koji podnosi zahtjev dokazuje da je reprezentativan za domaću industriju koja proizvodi robu koja je istovjetna ili izravno konkurentna uvoznoj robi.

2.   Nakon podnošenja pisanih zahtjeva, isti će se odmah staviti na raspolaganje za javni pregled, osim povjerljivih podataka koji su u njima sadržani.

3.   Nakon pokretanja postupka zaštite, nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak objavljuje obavijest o pokretanju postupka u službenom listu stranke. U obavijesti se navodi subjekt koji je podnio pisani zahtjev, prema potrebi, uvezena roba koja je predmet postupka te njezin podnaslov i tarifni broj prema kojima se razvrstava, narav i vremenski okvir odluke, vrijeme i mjesto održavanja javne rasprave ili rok u kojem zainteresirane stranke mogu zatražiti usmenu raspravu pred tijelom koje provodi ispitni postupak, rok u kojem zainteresirane stranke mogu izjaviti svoja stajališta i dostaviti podatke, mjesto gdje se mogu pregledati pisani zahtjev i svi ostali dokumenti koji nisu povjerljivi te naziv, adresa i telefonski broj ureda kojem se moguće obratiti za više informacija.

4.   Nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak prilikom postupka zaštite koji je pokrenut na temelju pisanog zahtjeva subjekta koji tvrdi da je reprezentativan za domaću industriju, ne objavljuje obavijest iz stavka 3. bez prethodne pažljive ocjene ispunjava li pisani zahtjev zahtjeve njegovog nacionalnog zakonodavstva.

Članak 112.

Ispitni postupak

1.   Stranka može primijeniti zaštitnu mjeru isključivo nakon ispitnog postupka nadležnog tijela navedene stranke prema postupcima iz ovog pododjeljka. Navedeni ispitni postupak uključuje objektivnu javnu obavijest svim zainteresiranim strankama te javne rasprave ili ostale odgovarajuće mjere prilikom kojih bi uvoznici, izvoznici i ostale zainteresirane stranke mogli predstaviti dokaze i svoja stajališta, uključujući priliku da odgovore na predstavke ostalih stranaka.

2.   Svaka stranka osigurava da njezino nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak završi sve ispitne postupke u roku od godinu dana od datuma njihova pokretanja.

Članak 113.

Dokaz o šteti i uzročno-posljedična veza

1.   Nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak prilikom provođenja istog ocjenjuje sve bitne čimbenike objektivne i količinski odredive prirode koji utječu na stanje domaće industrije, posebno stopu i iznos porasta uvoza dotične robe u apsolutnom smislu i u razmjeru s domaćom proizvodnjom, udio domaćeg tržišta koji je preuzeo povećani uvoz te promjene u razini prodaje, proizvodnje, produktivnosti, iskorištenosti kapaciteta, dobiti i gubicima te zaposlenosti.

2.   Ne utvrđuje se je li povećani uvoz uzrokovao ili prijeti li da će uzrokovati stanja navedena u članku 104. ili 109. ako ispitni postupak, na temelju objektivnih dokaza, ne pokaže postojanje jasne uzročno-posljedične veze između povećanog uvoza dotične robe i stanja opisanih u članku 104. ili 109.

Kada drugi čimbenici, osim povećanog uvoza, u isto vrijeme uzrokuju stanja opisana u članku 104. ili 109., takva šteta ili značajno pogoršanje gospodarskog stanja ne pripisuju se povećanom uvozu.

Članak 114.

Rasprave

Tijekom svakog postupka, nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak:

Članak 115.

Povjerljive informacije

Nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak po iskazu uzroka tretira povjerljivo sve informacije koje su po prirodi povjerljive ili koje su predočene na povjerljivoj osnovi. Takve informacije ne objavljuju se bez dozvole stranke koja ih je dostavila. Od stranaka koje dostavljaju povjerljive informacije može se zatražiti dostava njihovih sažetaka koji nisu povjerljivi, a ako stranke navedu da se takve informacije ne mogu sažeti, trebaju navesti razloge zašto ne mogu dostaviti sažetke. Međutim, ako nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak utvrdi da zahtjev za povjerljivošću nije utemeljen ili ako stranka ne želi objaviti informacije ili odobriti njihovu objavu u općenitom ili sažetom obliku, tijelo može zanemariti takve informacije, osim ako se iz relevantnih izvora može zadovoljavajući dokazati da su informacije točne.

Članak 116.

Obavijesti i objave

1.   Ako stranka smatra da postoji okolnost navedena u stavku 104. ili 109., predmet se odmah upućuje na ispitivanje Odboru za pristupanje. Odbor za pristupanje može dati preporuke potrebne za otklanjanje nastalih okolnosti. Ako Odbor za pristupanje ne da nikakvu preporuku s ciljem otklanjanja okolnosti, ili ako se u roku od 30 dana od upućivanja predmeta Odboru za pristupanje ne postigne nikakvo drugo zadovoljavajuće rješenje, stranka uvoznica može usvojiti odgovarajuće mjere za otklanjanje okolnosti u skladu s ovim pododjeljkom.

2.   Nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak dostavlja stranci izvoznici sve bitne informacije koje uključuju dokaz o šteti ili ozbiljnom pogoršanju gospodarskog stanja uzrokovanima povećanim uvozom, precizan opis dotičnog proizvoda te predložene mjere, predloženi datum uvođenja i očekivano trajanje.

3.   Nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak također objavljuje nalaze i obrazložene zaključke o svim bitnim činjeničnim i pravnim pitanjima u službenom listu stranke, uključujući opis uvezene robe i stanje zbog kojeg su mjere uvedene u skladu s člankom 104. ili 109., uzročno-posljedičnu vezu između takvog stanja i povećanog uvoza te oblik, razinu i trajanje mjera.

4.   Nadležno tijelo koje provodi ispitni postupak ne objavljuje nikakve zaprimljene informacije u skladu ni s jednom obvezom u vezi povjerljivih informacija koja je nastala tijekom postupka.

POGLAVLJE 3.

Carina i olakšavanje trgovine

Članak 117.

Ciljevi

1.   Stranke prepoznaju važnost carine i olakšavanja trgovine u evoluirajućem svjetskom trgovinskom okruženju. Stranke su suglasne ojačati suradnju u tom području s ciljem osiguranja da relevantno zakonodavstvo i postupci, kao i administrativna sposobnost relevantnih administracija, ostvaruju ciljeve učinkovitog nadzora i promicanja olakšavanja trgovine te pomažu u promicanju razvoja i regionalne integracije republika stranke SA.

2.   Stranke prihvaćaju da se ni na koji način ne smiju ugroziti legitimni ciljevi javnog poretka, uključujući one koji se odnose na sigurnost i sprečavanje prijevare.

Članak 118.

Carina i postupci u vezi s trgovinom

1.   Stranke su suglasne da se njihovo trgovinsko i carinsko zakonodavstvo i postupci temelje na:

2.   Stranke su suglasne da njihova carinska zakonodavstva, odredbe i postupci u najvećoj mogućoj mjeri povlače bitne elemente iz Međunarodne konvencije o pojednostavljenju i usklađivanju carinskih postupaka, kako je izmijenjena (revidirana Konvencija iz Kyota), te njezinih priloga.

3.   S ciljem unapređenja načina rada, kao i osiguranja nediskriminacije, transparentnosti, učinkovitosti, integriteta i odgovornosti za rad, stranke:

4.   Stranke osiguravaju da se zakonodavstvo koje se odnosi na carinske posrednike temelji na transparentnim i razmjernim pravilima. Ako stranka zahtjeva obvezno korištenje carinskih posrednika, pravne osobe mogu poslovati putem vlastitih carinskih posrednika koji za tu namjenu imaju dozvolu nadležnog tijela. Ova odredba ne dovodi u pitanje položaj stranaka u multilateralnim pregovorima.

Članak 119.

Provoz

1.   Stranke osiguravaju slobodan provoz kroz svoje državno područje u skladu s načelima članka V. GATT-a iz 1994.

2.   Sva ograničenja, kontrole ili zahtjevi moraju biti opravdani zakonitim ciljem javnog poretka i moraju biti nediskriminirajući, razmjerni i primjenjivati se jedinstveno.

3.   Ne dovodeći u pitanje zakonitu carinsku provjeru i nadzor robe u provozu, svaka stranka odobrava prometu u provozu na državno područje bilo koje stranke ili iz njega, tretman koji nije manje povoljan od tretmana odobrenog prometu u provozu kroz njezino državno područje.

4.   U skladu s načelima članka V. GATT-a iz 1994., stranke primjenjuju režime koji omogućavaju provoz robe bez ubiranja bilo kakvih carina, pristojba za provoz ili drugih pristojba u vezi s provozom, osim pristojba za prijevoz ili pristojba koje su razmjerne administrativnim troškovima provoza ili trošku pruženih usluga, pod uvjetom dostavljanja odgovarajuće garancije.

5.   Stranke promiču i provode regionalne aranžmane za provoz s ciljem smanjenja trgovinskih prepreka.

6.   Stranke osiguravaju suradnju i koordinaciju između svih dotičnih tijela i agencija na svom državnom području s ciljem olakšavanja prometa u provozu i promicanja prekogranične suradnje.

Članak 120.

Odnosi s poslovnom zajednicom

Stranke su suglasne:

Članak 121.

Određivanje carinske vrijednosti

Sporazum WTO-a o provedbi članka VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (dalje u tekstu: „Sporazum o određivanju carinske vrijednosti”) uređuje pravila za određivanje carinske vrijednosti koja se primjenjuju na uzajamnu trgovinu između stranaka.

Članak 122.

Upravljanje rizicima

Svaka stranka koristi sustave upravljanja rizicima koji omogućavaju njezinim carinskim tijelima da se prilikom pregleda usredotoče na robu visokog rizika i koji olakšavaju carinjenje i kretanje robe niskog rizika.

Članak 123.

Pododbor za carinu, olakšavanje trgovine i pravila podrijetla

1.   Stranke osnivaju Pododbor za carinu, olakšavanje trgovine i pravila podrijetla u skladu s člankom 348. te kako je određeno Prilogom XXI. (Pododbori).

2.   Funkcije Pododbora uključuju:

3.   Stranke se mogu usuglasiti da održavaju sastanke ad hoc za carinsku suradnju, pravila podrijetla ili uzajamnu administrativnu pomoć.

Članak 124.

Suradnja i tehnička pomoć u području carine i olakšavanja trgovine

Mjere tehničke pomoći za provedbu ovog poglavlja utvrđuju se u člancima 53. i 54. glave VI. (Gospodarski i trgovinski razvoj) dijela III. ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 4.

Tehničke prepreke u trgovini

Članak 125.

Ciljevi

1.   Cilj je ovog poglavlja olakšati i povećati trgovinu robom identificiranjem, sprečavanjem i uklanjanjem nepotrebnih prepreka za trgovinu između stranaka, koje mogu nastati kao posljedica pripreme, usvajanja i primjene tehničkih propisa, normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti u okviru Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini (dalje u tekstu: „Sporazum TBT”).

2.   Stranke se obvezuju surađivati u jačanju regionalne integracije unutar stranaka u vezi s pitanjima tehničkih prepreka u trgovini.

3.   Stranke se obvezuju uspostaviti i ojačati tehnički kapacitet u vezi s pitanjima tehničkih prepreka u trgovini s ciljem poboljšanja pristupa njihovim tržištima.

Članak 126.

Opće odredbe

Stranke ponovno potvrđuju svoja postojeća međusobna prava i obveze iz Sporazuma TBT, koji se uključuje u ovaj Sporazum te čini njegov sastavni dio. Stranke posebno uzimaju u obzir članak 12. Sporazuma TBT o posebnom i različitom tretmanu.

Članak 127.

Područje primjene i opseg

1.   Ovo poglavlje primjenjuje se na pripremu, usvajanje i primjenu tehničkih propisa, normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti kako je definirano u Sporazumu TBT, a koji mogu utjecati na trgovinu robom između stranaka.

2.   Neovisno o stavku 1., ovo se poglavlje ne primjenjuje na sanitarne i fitosanitarne mjere kako je definirano u Prilogu A Sporazumu WTO-a o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera (dalje u tekstu: Sporazum SPS) niti na specifikacije za nabavu koje pripremaju vladina tijela za potrebe svoje proizvodnje ili potrošnje, koje će se urediti glavom V. (Javna nabava) dijela IV. ovog Sporazuma.

Članak 128.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se definicije iz Priloga 1. Sporazumu TBT.

Članak 129.

Tehnički propisi

Stranke su suglasne najbolje iskoristiti dobru regulatornu praksu kako je navedeno u Sporazumu TBT. Točnije, stranke su suglasne:

Članak 130.

Norme

1.   Stranke potvrđuju svoju obvezu na temelju članka 4. stavka 1. Sporazuma TBT da njihova tijela za normizaciju prihvate i postupaju u sukladnosti s „Kodeksom dobre prakse za pripremu, usvajanje i primjenu normi” iz Priloga 3. Sporazumu TBT.

2.   Stranke se obvezuju:

Članak 131.

Ocjena sukladnosti i akreditacija

1.   Stranke priznaju da postoji širok raspon mehanizama ocjenjivanja sukladnosti kako bi se olakšao prihvat proizvoda na državno područje stranaka, uključujući:

2.   U skladu s tim, stranke se obvezuju:

Članak 132.

Poseban i različit tretman

U skladu s odredbama članka 126. ovog poglavlja, stranke su suglasne:

Članak 133.

Suradnja i tehnička pomoć

Stranke su suglasne da je u njihovom zajedničkom interesu promicanje inicijativa za zajedničku suradnju i tehničku pomoć u vezi s pitanjima koja se odnose na tehničke prepreke u trgovini. U tom smislu stranke su odredile brojne aktivnosti suradnje koje su određene člankom 57. glave VI. (Gospodarski i trgovinski razvoj) dijela III. ovog Sporazuma.

Članak 134.

Suradnja i regionalna integracija

Stranke su suglasne da je suradnja između nacionalnih i regionalnih tijela koja se bave pitanjima tehničkih prepreka u trgovini u javnom i privatnom sektoru važna za olakšavanje trgovine unutar regija i između samih stranaka. U tu svrhu stranke se obvezuju provesti zajedničke akcije koje mogu uključivati:

Članak 135.

Transparentnost i postupci obavješćivanja

Stranke su suglasne:

Članak 136.

Nadzor nad tržištem

Stranke se obvezuju:

Članak 137.

Naknade

Stranke se obvezuju da će osigurati da:

Članak 138.

Označivanje i etiketiranje

1.   Stranke podsjećaju da, kako je navedeno u članku 1. Priloga 1. Sporazumu TBT, tehnički propis može uključivati ili može uređivati isključivo zahtjeve za označivanje i etiketiranje te su suglasne da će, kada njihovi tehnički propisi predviđaju bilo kakve zahtjeve za označivanje ili etiketiranje, poštovati načela članka 2. stavka 2. Sporazuma TBT.

2.   Točnije, stranke su suglasne da:

3.   Uzimajući u obzir stavak 2., stranke su suglasne da, kada stranka zahtjeva označivanje ili etiketiranje tekstilnih proizvoda, odjeće ili obuće, može se zahtijevati da sljedeće informacije budu trajno navedene:

4.   Stranke primjenjuju odredbe ovog članka u roku od najkasnije godine dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Članak 139.

Pododbor za tehničke prepreke u trgovini

1.   Stranke uspostavljaju Pododbor za tehničke prepreke u trgovini u skladu s člankom 348. te kako je određeno Prilogom XXI. (Pododbori).

2.   Pododbor ima sljedeće funkcije:

POGLAVLJE 5.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Članak 140.

Ciljevi

Ciljevi su ovog poglavlja:

Članak 141.

Multilateralna prava i obveze

Stranke ponovno potvrđuju svoja prava i obveze na temelju Sporazuma SPS.

Članak 142.

Područje primjene

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na sve sanitarne i fitosanitarne mjere stranke koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na trgovinu između stranaka.

2.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na norme, tehničke propise i postupke ocjenjivanja sukladnosti kako je definirano Sporazumom TBT.

3.   Nadalje, ovo se poglavlje primjenjuje na suradnju u području dobrobiti životinja.

Članak 143.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se definicije iz Priloga A Sporazumu SPS.

Članak 144.

Nadležna tijela

Nadležna su tijela stranaka tijela nadležna za provedbu ovog poglavlja, kako je predviđeno Prilogom VI. (Nadležna tijela). U skladu s člankom 151. ovog poglavlja, stranke se međusobno obavješćuju o svim promjenama koje se odnose na takva nadležna tijela.

Članak 145.

Opća načela

1.   Sanitarne i fitosanitarne mjere koje primjenjuju stranke slijede načela utvrđena u članku 3. Sporazuma SPS.

2.   Sanitarne i fitosanitarne mjere ne mogu se koristiti tako da stvaraju neopravdane prepreke u trgovini.

3.   Postupci iz područja primjene ovog poglavlja primjenjuju se transparentno, bez neopravdanih odlaganja te u uvjetima i zahtjevima, uključujući troškove koji nisu viši od stvarnog troška usluge i koji su pravedni u odnosu na sve naknade koje se naplaćuju za istovjetne domaće proizvode stranaka.

4.   Stranke ne koriste postupke navedene u stavku 3. niti zahtjeve za dodatne informacije kako bi odgodile pristup tržištu bez znanstvene i tehničke opravdanosti.

Članak 146.

Zahtjevi u pogledu uvoza

1.   Stranka izvoznica osigurava da su proizvodi koji se izvoze u stranku uvoznicu sukladni s njezinim sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima.

2.   Stranka uvoznica osigurava da se njezini uvjeti za uvoz primjenjuju na razmjeran i nediskriminirajući način.

Članak 147.

Olakšavanje trgovine

1.   Popis objekata:

2.   Pregledi prilikom uvoza i naknade za inspekcijski pregled: sve naknade za postupke u vezi uvoznih proizvoda mogu obuhvaćati isključivo troškove koje nadležno tijelo ima prilikom obavljanja pregleda prilikom uvoza; isti nisu veći od stvarnog troška usluge te su pravedni u odnosu na sve naknade koje se naplaćuju na istovjetne domaće proizvode.

Članak 148.

Provjere

1.   Kako bi se zadržalo povjerenje u učinkovitu provedbu odredbi i područja primjene ovog poglavlja, svaka stranka ima pravo:

2.   Stranke dijele rezultate i zaključke o provjerama koje su izvršene na državnom području druge stranke te ih objavljuju.

3.   Ako stranka uvoznica odluči izvršiti posjet radi provjere u stranci izvoznici, isti najavljuje drugoj stranci najmanje šezdeset radnih dana prije posjeta, osim u hitnim slučajevima ili ako se dotične stranke dogovore drukčije. Sve izmjene u vezi s navedenim posjetom moraju usuglasiti dotične stranke.

Članak 149.

Mjere povezane sa zdravljem životinja i biljaka

1.   Stranke prepoznaju koncept područja bez štetnika ili bolesti i područja niske prisutnosti štetnika ili bolesti u skladu sa Sporazumom SPS, kao i norme, smjernice ili preporuke Svjetske organizacije za zdravlje životinja (dalje u tekstu: „OIE”) te Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (dalje u tekstu: „IPPC”). Pododbor na koji se upućuje u članku 156. ovog poglavlja može odrediti daljnje detalje postupka za priznavanje takvih područja, uzimajući u obzir Sporazum SPS, bitne norme, smjernice ili preporuke OIE-a i IPPC-a. Navedeni postupak uključuje stanja povezana s izbijanjima i ponovnim zarazama.

2.   Stranke prilikom određivanja područja bez štetnika ili bolesti i područja niske prisutnosti štetnika ili bolesti, uzimaju u obzir čimbenike poput zemljopisnog položaja, ekosustava, epidemiološkog nadzora i učinkovitosti sanitarnih ili fitosanitarnih nadzora na takvim područjima.

3.   Stranke uspostavljaju blisku suradnju u utvrđivanju područja bez štetnika ili bolesti i područja niske prisutnosti štetnika ili bolesti s ciljem stjecanja povjerenja u postupke koje svaka stranka slijedi prilikom utvrđivanja takvih područja.

4.   Prilikom utvrđivanja takvih područja, prvi put ili nakon izbijanja bolesti životinja ili ponovnog unosa biljnih štetnika, stranka uvoznica u načelu temelji svoje utvrđivanje zdravstvenog statusa životinja i biljaka stranke izvoznice ili njihovih dijelova, na informacijama koje je dostavila stranka izvoznica u skladu sa Sporazumom SPS, bitnim normama, smjernicama ili preporukama OIE-a i IPPC-a, te uzima u obzir utvrđivanje stranke izvoznice.

5.   Ako ne prihvati gore navedeno utvrđivanje stranke izvoznice, stranka uvoznica objašnjava razloge te je spremna za savjetovanje.

6.   Stranka izvoznica pruža potrebne dokaze kako bi stranci uvoznici objektivno pokazala da takva područja jesu te će vjerojatno ostati područja bez štetnika ili bolesti, odnosno područja niske prisutnosti štetnika ili bolesti. Za te potrebe se stranci uvoznici na zahtjev daje pristup za inspekciju, ispitivanje i druge odgovarajuće postupke.

7.   Stranke prepoznaju načelo OIE-a o kompartmentalizaciji te načelo IPPC-a o proizvodnim lokacijama bez štetnika. Stranke će razmotriti svoje buduće preporuke o tom pitanju, a Pododbor uspostavljen u skladu s člankom 156. ovog poglavlja donijet će odgovarajuće preporuke.

Članak 150.

Ekvivalentnost

Putem Pododbora za sanitarna i fitosanitarna pitanja uspostavljenog člankom 156., stranke mogu razviti odredbe o ekvivalentnosti te će donijeti preporuke u skladu s postupcima iz institucionalnih odredbi ovog Sporazuma.

Članak 151.

Transparentnost i razmjena informacija

Stranke:

Članak 152.

Obavješćivanje i savjetovanje

1.   Svaka stranka obavješćuje drugu stranku pisanim putem u roku od tri radna dana o svim ozbiljnim ili značajnim rizicima za život ili zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, uključujući sva hitna stanja u vezi s hranom.

2.   Obavijesti se šalju kontaktnim točkama navedenima u Prilogu IX. (Kontaktne točke i internetske stranice). Pisane obavijesti podrazumijevaju obavijesti poštom, faksom ili elektroničkom poštom.

3.   Ako je stranka ozbiljno zabrinuta zbog rizika za život ili zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, uključujući proizvode kojima se trguje, savjetovanje u vezi navedenog stanja održava se na zahtjev u najkraćem mogućem roku. Svaka stranka nastoji u takvim uvjetima pružiti sve potrebne informacije kako bi se izbjegao prekid trgovine.

4.   Savjetovanje na koje se upućuje u stavku 3. može se održati putem elektroničke pošte, video konferencije, audio konferencije ili bilo kojeg drugog sredstva koje stranke zajednički usuglase. Stranka koja je zatražila savjetovanje trebala bi osigurati pripremu zapisnika sa savjetovanja, koji stranke službeno odobravaju.

Članak 153.

Hitne mjere

1.   U slučaju ozbiljnog rizika za zdravlje ili život ljudi, životinja ili biljaka, stranka uvoznica može bez prethodne obavijesti poduzeti potrebne mjere za zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka. Za pošiljke u provozu između stranaka, stranka uvoznica razmatra najprikladnije i najviše razmjerno rješenje kako bi se izbjegli nepotrebni prekidi trgovine.

2.   Stranka koja poduzima mjere obavješćuje drugu stranku u najkraćem mogućem roku, ne dužem od jednog radnog dana nakon usvajanja mjere. Stranke mogu zatražiti sve informacije u vezi sa sanitarnim i fitosanitarnim stanjem i usvojenim mjerama, a stranke odgovaraju čim zatražene informacije budu na raspolaganju.

3.   Na zahtjev bilo koje stranke i u skladu s odredbama članka 152. ovog poglavlja, stranke održavaju savjetovanje o stanju u roku od petnaest dana od obavijesti. Navedeno savjetovanje održava se kako bi se izbjegli nepotrebni prekidi trgovine. Stranke mogu razmotriti mogućnost olakšavanja provedbe ili zamjenu mjera.

Članak 154.

Suradnja i tehnička pomoć

1.   Mjere suradnje i tehničke pomoći potrebne za provedbu ovog poglavlja utvrđene su u članku 62. glave VI. (Gospodarski i trgovinski razvoj) dijela III. ovog Sporazuma.

2.   Stranke uspostavljaju putem Pododbora za sanitarna i fitosanitarna pitanja iz članka 156. ovog poglavlja, radni program, uključujući utvrđivanje potreba za suradnju i tehničku pomoć, za izgradnju i/ili jačanje kapaciteta stranaka u području pitanja zdravlja ljudi, životinja ili biljaka te sigurnosti hrane u zajedničkom interesu.

Članak 155.

Poseban i različit tretman

Svaka republika stranke SA može se izravno savjetovati sa strankom EU ako utvrdi poseban problem povezan s predloženom mjerom stranke EU koja može utjecati na njihovu trgovinu. Za takvo savjetovanje, odluke WTO-a/Odbora SPS, poput dokumenta G/SPS/33 i njegovih izmjena, mogu se koristiti kao smjernica.

Članak 156.

Pododbor za sanitarna i fitosanitarna pitanja

1.   Stranke uspostavljaju Pododbor za sanitarna i fitosanitarna pitanja u skladu s člankom 348. te kako je određeno Prilogom XXI. (Pododbori).

2.   Navedeni se Pododbor može baviti svim pitanjima povezanima s pravima i obvezama iz ovog poglavlja. Točnije, Pododbor ima sljedeće odgovornosti i funkcije:

3.   Pododbor se na prvom sastanku dogovara o svojim pravilima postupanja koja odobrava Odbor za pridruživanje.

Članak 157.

Rješavanje sporova

1.   Ako stranka smatra da mjera druge stranke jest ili bi mogla biti proturječna obvezama iz ovog poglavlja, ista može zatražiti tehničko savjetovanje Pododbora iz članka 156. Nadležna tijela navedena u Prilogu VI. (Nadležna tijela) olakšavaju navedeno savjetovanje.

2.   Osim ako se stranke u sporu nisu drukčije usuglasile, ako je spor predmet savjetovanja Pododbora i skladu sa stavkom 1., navedeno savjetovanje zamjenjuje savjetovanje predviđeno u članku 310. glave X. (Rješavanje sporova) dijela IV. ovog Sporazuma. Savjetovanje Pododbora smatra se zaključenim u roku od trideset dana nakon dana podnošenja zahtjeva, osim ako se stranke ne usuglase da nastave sa savjetovanjem. Navedeno savjetovanje može se održati putem telefonske konferencije, video konferencije ili drugih sredstava koje stranke zajednički usuglase.

POGLAVLJE 6.

Iznimke u vezi s robom

Članak 158.

Opće iznimke

1.   Članak XX. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje, obuhvaćen je ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio.

2.   Stranke prihvaćaju da se članak XX. GATT-a iz 1994. također može primjenjivati na okolišne mjere potrebne za zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka te da se članak XX. točka (g) GATT-a iz 1994. primjenjuje na mjere koje se odnose na očuvanje živih i neživih neobnovljivih prirodnih resursa.

3.   Stranke prihvaćaju da, na zahtjev stranke te prije poduzimanja bilo koje mjere predviđene člankom XX. točkom (i) i člankom XX. točkom (j) GATT-a iz 1994., stranka izvoznica koja želi poduzeti mjere dostavlja drugoj stranci sve relevantne informacije. Stranke se mogu usuglasiti o bilo kojem sredstvu za okončanje uvjeta zbog kojih su potrebne mjere. Ako se u roku od 30 dana ne postigne dogovor, stranka izvoznica može na izvoz dotičnog proizvoda primijeniti mjere iz ovog članka. Ako zbog iznimnih i kritičnih okolnosti koje zahtijevaju hitno djelovanje nije moguće prethodno obavješćivanje ili ispitivanje, stranka koja namjerava poduzeti mjere može odmah primijeniti mjere opreza koje su potrebne za rješenje situacije i o tome bez odlaganja obavješćuje drugu stranku.

GLAVA III.

POSLOVNI NASTAN, TRGOVINA USLUGAMA I ELEKTRONIČKA TRGOVINA

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 159.

Cilj, područje primjene i opseg

1.   Stranke, ponovno potvrđujući svoje obveze prema Sporazumu o WTO-u, utvrđuju potrebne odredbe za postupnu liberalizaciju poslovnog nastana i trgovine uslugama te za suradnju u elektroničkoj trgovini (dalje u tekstu „elektronička trgovina”).

2.   Ništa u ovoj glavi ne tumači se kao zahtjev za privatizaciju javnih poduzeća ili javnih komunalnih usluga u obnašanju javne vlasti ili uvođenje bilo kakve obveze s obzirom na javnu nabavu.

3.   Odredbe ove glave ne primjenjuju se na subvencije koje odobravaju stranke.

4.   U skladu s odredbama ove glave, svaka stranka zadržava pravo urediti i uvesti nove propise kako bi ispunila legitimne ciljeve politike.

5.   Ova se glava ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu zapošljavanja stranke, niti se primjenjuje na mjere koje se odnose na državljanstvo, boravište ili trajno zapošljavanje.

6.   Ništa u ovoj glavi ne sprečava stranku da primjeni mjere kako bi uredila ulazak fizičkih osoba na njezino državno područje, ili njihov privremeni boravak na njezinom državnom području, uključujući mjere koje su potrebne za zaštitu cjelovitosti njezinih granica i osiguranje uređenog prelaska fizičkih osoba preko tih granica, pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju tako da poništavaju ili smanjuju koristi koje sve stranke imaju prema posebnim obvezama (8).

Članak 160.

Definicije

Za potrebe ove glave:

Članak 161.

Suradnja u području poslovnog nastana, trgovine uslugama i elektroničke trgovine

Stranke su suglasne da je u njihovom zajedničkom interesu da promiču inicijative za uzajamnu suradnju i tehničku pomoć u vezi pitanja povezanih s poslovnim nastanom, trgovinom uslugama i elektroničkom trgovinom. U tom smislu, stranke su odredile niz aktivnosti suradnje koje su određene u članku 56. glave VI. (Gospodarski i trgovinski razvoj) dijela III. ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 2.

Poslovni nastan

Članak 162.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

Članak 163.

Obuhvaćenost

Ovo se poglavlje primjenjuje na mjere stranaka koje utječu na poslovni nastan (12) u svim gospodarskim djelatnostima kako je određeno u članku 162., uz izuzetak:

Članak 164.

Pristup tržištu

1.   U pogledu pristupa tržištu kroz poslovni nastan, svaka stranka poslovnim jedinicama i ulagačima druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od onog predviđenog na temelju odredbi, ograničenja i uvjeta usuglašenih i navedenih u specifičnim obvezama iz Priloga X. (Popis obveza koje se odnose na poslovni nastan).

2.   U sektorima u kojima su preuzete obveze u vezi s pristupom tržištu, mjere koje stranka ne provodi ili ne donosi na temelju regionalne potpodjele ili na temelju svog cjelokupnog državnog područja, osim ako nije drukčije navedeno u Prilogu X., utvrđuju se kao:

Članak 165.

Nacionalni tretman

1.   U sektorima upisanima u Prilog X. (Popis obveza koje se odnose na poslovni nastan) i podložno u njemu određenim uvjetima i kvalifikacijama, svaka stranka poslovnim jedinicama i ulagačima druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od onog kojeg odobrava vlastitim sličnim poslovnim jedinicama i ulagačima.

2.   Stranka može ispuniti zahtjev iz stavka 1. tako da poslovnim jedinicama i ulagačima druge stranke odobri ili formalno jednak tretman ili formalno različit tretman od onog kojeg odobrava vlastitim sličnim poslovnim jedinicama i ulagačima.

3.   Formalno jednak tretman ili formalno različit tretman smatra se manje povoljnim ako mijenja uvjete tržišnog natjecanja u korist poslovnih jedinica i ulagača stranke u usporedbi sa sličnim poslovnim jedinicama i ulagačima druge stranke.

4.   Specifične obveze preuzete na temelju ovog članka ne tumače se tako da se od stranke zahtijeva da nadoknadi bilo kakav podređen unutarnji konkurentski položaj koji proizlazi iz činjenice da su odgovarajući ulagači stranog podrijetla.

Članak 166.

Popisi obveza

Sektori za koje se svaka stranka opredjeljuje na temelju ovog poglavlja te, putem zadržavanja prava, ograničenja, uvjeta i kvalifikacija pristupu tržištu i nacionalnog tretmana koja se primjenjuju na poslovne jedinice i ulagače druge stranke u tim sektorima, određeni su u popisima obveza koji su uključeni u Prilog X. (Popis obveza koje se odnose na poslovni nastan).

Članak 167.

Drugi sporazumi

Ništa u ovoj glavi ne tumači se kao ograničavanje prava ulagača stranaka da iskoriste bilo kakav povoljniji tretman predviđen bilo kakvim postojećim ili budućim međunarodnim sporazumom o ulaganju kojega su država članica Europske unije i republika stranke SA stranke. Ništa u ovom Sporazumu ne podliježe, izravno ili neizravno, bilo kojem postupku rješavanja sporova između ulagača i države koji su određeni tim sporazumima.

Članak 168.

Preispitivanje

Stranke se obvezuju preispitati pravni okvir za ulaganja, ulagačko okružje i tok ulaganja među njima u skladu sa svojim obvezama u međunarodnim sporazumima, najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga u redovitim vremenskim razmacima.

POGLAVLJE 3.

Prekogranično pružanje usluga

Članak 169.

Opseg i definicije

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na mjere stranaka koje utječu na prekogranično pružanje svih usluga, uz izuzetak:

2.   Za potrebe ovog poglavlja:

Članak 170.

Pristup tržištu

1.   U pogledu pristupa tržištu kroz načine pružanja usluga određenih u članku 169. stavku 2. točki (a), svaka stranka uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od onog predviđenog na temelju odredbi, ograničenja i uvjeta usuglašenih i navedenih u specifičnim obvezama iz Priloga XI. (Popis obveza koje se odnose na prekogranično pružanje usluga).

2.   U sektorima u kojima su preuzete obveze u vezi s pristupom tržištu, mjere koje stranka ne provodi ili ne donosi na temelju regionalne potpodjele ili na temelju svog cjelokupnog državnog područja, osim ako nije drukčije navedeno u Prilogu XI., utvrđuju se kao:

Članak 171.

Nacionalni tretman

1.   U sektorima upisanima u Prilogu XI. (Popis obveza koje se odnose na prekogranično pružanje usluga) i podložno svim u njemu određenim uvjetima i kvalifikacijama, svaka stranka uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobrava, u odnosu na sve mjere koje utječu na prekogranično pružanje usluga, tretman koji nije manje povoljan od onog kojeg odobrava vlastitim sličnim uslugama i pružateljima usluga.

2.   Stranka može ispuniti zahtjev iz stavka 1. tako da uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobri ili formalno jednak tretman ili formalno različit tretman od onog kojeg odobrava vlastitim sličnim uslugama i pružateljima usluga.

3.   Formalno jednak tretman ili formalno različit tretman smatra se manje povoljnim ako mijenja uvjete tržišnog natjecanja u korist usluga i pružatelja usluga stranke u usporedbi sa sličnim uslugama i pružateljima usluga druge stranke.

4.   Specifične obveze preuzete na temelju ovog članka ne tumače se tako da se od stranke zahtijeva da nadoknadi bilo kakav podređen unutarnji konkurentski položaj koji proizlazi iz činjenice da su odgovarajuće usluge ili pružatelji usluga stranog podrijetla.

Članak 172.

Popisi obveza

Sektori za koje se svaka stranka opredjeljuje na temelju ovog poglavlja te, putem rezervi, ograničenja, uvjeta i kvalifikacija pristupu tržištu i nacionalnog tretmana koja se primjenjuju na poslovne jedinice i ulagače druge stranke u tim sektorima, određeni su u popisima obveza koji su uključeni u Prilog XI. (Popis obveza koje se odnose na prekogranično pružanje usluga).

POGLAVLJE 4.

Privremena prisutnost fizičkih osoba iz poslovnih razloga

Članak 173.

Opseg i definicije

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na mjere stranaka koje se odnose na ulazak u njihovo državno područje i privremeni boravak ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika, prodavatelja poslovnih usluga, ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka koji podliježu članku 159. stavku 5. ove glave u njemu.

2.   Za potrebe ovog poglavlja:

Članak 174.

Ključno osoblje i diplomirani vježbenici

1.   Za svaki sektor liberaliziran u skladu s poglavljem 2. ove glave ovog poglavlja i podložno bilo kakvoj rezervi navedenoj u Prilogu X. (Popis obveza koje se odnose na poslovni nastan) ili u Prilogu XII. (Rezerve u vezi s ključnim osobljem i diplomiranim vježbenicima stranke EU), stranka EU dopušta investitorima republike stranke SA da u svojoj poslovnoj jedinici zaposle fizičke osobe republike stranke SA pod uvjetom da su ti zaposlenici ključno osoblje ili diplomirani vježbenici kako su utvrđeni u članku 173. Privremeni ulazak i boravak ključnog osoblja i diplomiranih vježbenika smije trajati najdulje tri godine za osobe premještene unutar poduzeća, devedeset dana u bilo kojem razdoblju od dvanaest mjeseci za poslovne posjetitelje i godinu dana za diplomirane vježbenike.

Za svaki sektor liberaliziran u skladu s poglavljem 2. ove glave, mjere koje stranka EU ne poduzimaju ili donose na temelju regionalne potpodjele ili na temelju njihovog čitavog državnog područja, osim ako nije drukčije navedeno u Prilogu XII., utvrđuju se kao ograničenja ukupnog broja fizičkih osoba koje ulagač može zaposliti kao ključno osoblje i diplomirane vježbenike u konkretnom sektoru u obliku brojčanih kvota ili provjere gospodarskih uvjeta i kao diskriminacijska ograničenja.

2.   Za svaki sektor naveden u Prilogu XIII. (Popis obveza republike stranke SA u vezi s ključnim osobljem i diplomiranim vježbenicima) i podložno bilo kakvim rezervama i uvjetima navedenima u tom Prilogu, republike stranke SA dopušta investitorima stranke EU da u svojoj poslovnoj jedinici zaposle fizičke osobe stranke EU pod uvjetom da su ti zaposlenici ključno osoblje ili diplomirani vježbenici kako su utvrđeni u članku 173. Privremeni ulazak i boravak ključnog osoblja i diplomiranih vježbenika smije trajati najdulje jednu godinu, obnovljivo do maksimalnog mogućeg trajanja u skladu s relevantnim odredbama relevantnog zakonodavstva stranke. Privremeni ulazak i boravak poslovnih posjetitelja smije trajati najdulje devedeset dana u bilo kojem razdoblju od dvanaest mjeseci.

Za svaki sektor naveden u Prilogu XIII. i podložno bilo kakvim rezervama i uvjetima navedenima u tom Prilogu, mjere koje republika stranke SA ne poduzima ili donose na temelju regionalne potpodjele ili na temelju njihovog čitavog državnog područja, utvrđuju se kao ograničenja ukupnog broja fizičkih osoba koje ulagač može zaposliti kao ključno osoblje i diplomirane vježbenike u konkretnom sektoru u obliku brojčanih kvota ili provjere gospodarskih uvjeta i kao diskriminacijska ograničenja.

Članak 175.

Prodavatelji poslovnih usluga

1.   Za svaki sektor liberaliziran u skladu s poglavljima 2. ili 3. ove glave i podložno bilo kakvim rezervama navedenima u Prilogu X. (Popis obveza koje se odnose na poslovni nastan) ili u Prilogu XI. (Popis obveza koje se odnose na prekogranično pružanje usluga), stranka EU dopušta privremeni ulazak i boravak prodavatelja poslovnih usluga republike stranke SA za razdoblje od najviše devedeset dana u bilo kojem razdoblju od dvanaest mjeseci.

2.   Za svaki sektor naveden u Prilogu XIV. (Popis obveza republike stranke SA o prodavateljima poslovnih usluga) i podložno bilo kakvim rezervama i uvjetima navedenima u tom Prilogu, republike stranke EU dopuštaju privremeni ulazak i boravak prodavatelja poslovnih usluga republike stranke EU za razdoblje od najviše devedeset dana u bilo kojem razdoblju od dvanaest mjeseci.

Članak 176.

Ugovorni pružatelji usluga i neovisni stručnjaci

Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze prema GATS-u s obzirom na ulazak i privremeni boravak ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka.

POGLAVLJE 5.

Regulatorni okvir

ODJELJAK A

Odredbe opće primjene

Članak 177.

Uzajamno priznavanje

1.   Ništa u ovoj glavi ne sprečava stranku da zahtijeva da fizičke osobe moraju imati potrebne kvalifikacije i/ili radno iskustvo određeno za sektor dotične djelatnosti na državnom području na kojem se usluga pruža.

2.   Stranke potiču odgovarajuća stručna tijela ili nadležna tijela na svojim državnim područjima da zajedno izrade i dostave prijedloge o uzajamnom priznavanju Odboru za pridruživanje, za potrebe ispunjavanja, u cijelosti ili djelomično, od strane ulagača i pružatelja usluga kriterija koje svaka stranka primjenjuje za izdavanje odobrenja i dozvola ulagačima i pružateljima usluga te za njihov rad i certifikaciju, posebno stručne usluge.

3.   Po primitku preporuke iz prethodnog stavka, Odbor za pridruživanje, u razumnom roku, preispituje tu preporuku s ciljem utvrđivanja je li on u skladu s ovom glavom.

4.   Kada se u skladu s postupkom određenim u stavku 3. utvrdi da je preporuka iz stavka 2. u skladu s ovom glavom te da postoji dovoljna razina sukladnosti između odgovarajućih propisa stranaka, stranke potiču svoja nadležna tijela da pregovaraju o sklapanju sporazuma o uzajamnom priznavanju zahtjeva, kvalifikacija, dozvola i drugih propisa s ciljem provedbe te preporuke.

5.   Svaki takav sporazum mora biti u skladu s odgovarajućim odredbama Sporazuma o WTO-u, a posebno s člankom VII. GATS-a.

Članak 178.

Transparentnost i objava povjerljivih informacija

1.   Svaka stranka odmah odgovara na sve zahtjeve druge stranke za konkretnim informacijama o svim njihovim mjerama opće primjene ili međunarodnim sporazumima koji se odnose na ovu glavu ili na nju utječu. Svaka stranka određuju jednu ili više informacijskih točaka koje, na zahtjev, pružaju konkretne informacije ulagačima i pružateljima usluga druge stranke o svim takvim pitanjima, ne kasnije od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Informacijske točke ne trebaju biti depozitari zakona i propisa.

2.   Ništa u dijelu IV. ovog Sporazuma ne tumači se kao zahtjev bilo kojoj stranci da dostavi povjerljive informacije, čija bi objava ometala provedbu zakona ili na drugi način bilo u suprotnosti s javnim interesom ili koje bi mogle dovesti u pitanje legitimne komercijalne interese određenih poduzeća, javnih ili privatnih.

Članak 179.

Postupci

1.   Ako je za pružanje usluge ili poslovnu jedinicu za koju je preuzeta specifična obveza potrebno odobrenje, nadležna tijela stranke, u razumnom roku nakon podnošenja zahtjeva koji se na temelju domaćih zakona i propisa smatra potpunim, obavješćuju podnositelja zahtjeva o odluci o tom zahtjevu. Na zahtjev podnositelja zahtjeva, nadležna tijela stranke, bez nepotrebnog odlaganja, pružaju informacije o statusu zahtjeva.

2.   Svaka stranka održava ili osniva pravosudne, arbitražne ili upravne sudove ili postupke koji omogućuju hitno preispitivanje administrativnih odluka koje utječu na poslovni nastan, prekogranično pružanje usluga ili privremenu prisutnost fizičkih osoba iz poslovnih razloga te, u slučajevima u kojima je to opravdano, odgovarajuća pravna sredstva na zahtjev ulagača ili pružatelja usluge na kojeg utječu. Ako takvi postupci nisu neovisni o agenciji kojoj je povjerena dotična administrativna odluka, stranke osiguravaju da se postupcima de facto osigurava objektivno i nepristrano preispitivanje.

ODJELJAK B

Računalne usluge

Članak 180.

Dogovor o računalnim uslugama

1.   U mjeri u kojoj se preuzimaju obveze u vezi s trgovinom računalnim uslugama u popisima obveza u skladu s poglavljima 2., 3. i 4. ove glave, stranke prihvaćaju dogovor utvrđen u sljedećim stavcima.

2.   SKP 84 (21), šifra Ujedinjenih naroda koja se koristi za opisivanje računalnih i srodnih usluga, obuhvaća osnovne funkcije korištene za pružanje svih računalnih i srodnih usluga: računalni programi utvrđeni kao nizovi uputa koje su potrebne kako bi računala radila i komunicirala (uključujući njihov razvoj i provedbu), obrada i pohrana podataka, te srodne usluge, poput usluge savjetovanja i osposobljavanja za osoblje klijenata. Razvoj tehnologije doveo je do povećane ponude tih usluga u obliku grupe ili paketa srodnih usluga koji može uključivati neke ili sve navedene osnovne funkcije. Na primjer, usluge poput ugošćavanja mrežnih stranica ili domene, usluge rudarenja podataka i računalne tehnologije isprepletenih sustava pojedinačno se sastoje od kombinacije osnovnih funkcija računalnih usluga.

3.   Računalne i srodne usluge, bez obzira pružaju li se preko mreže, uključujući Internet, uključuju sve usluge koje pružaju:

4.   Računalne i srodne usluge omogućuju pružanje drugih usluga (na primjer financijskih usluga) preko elektroničkih i preko drugih sredstava. Međutim, postoji važna razlika između omogućavanja usluge (npr. ugošćivanje mrežnih stranica, obrada podataka ili ugošćivanje aplikacije) i sadržaja ili osnovne usluge koja se pruža elektroničkim putem (npr. financijske usluge). U takvim slučajevima, sadržaj ili osnovna usluga nije obuhvaćena SKP-om 84.

ODJELJAK C

Kurirske usluge

Članak 181.

Područje primjene i definicije

1.   Ovaj odjeljak određuje načela regulatornog okvira za kurirske usluge navedene na popisima obveza u skladu s poglavljima 2., 3. i 4. ove glave.

2.   Za potrebe ovog odjeljka i poglavlja 2., 3. i 4. ove glave „dozvola” znači odobrenje koje je pojedinačnom pružatelju dalo regulatorno tijelo, a koje se zahtijeva prije početka pružanja određene usluge.

Članak 182.

Sprečavanje povrede tržišnog natjecanja u sektoru kurirskih usluga

1.   Stranke uvode ili provode odgovarajuće mjere za potrebe sprečavanja pružatelja koji, sami ili zajedno, mogu bitno utjecati na uvjete sudjelovanja (s obzirom na cijenu i ponudu) na relevantnom tržištu kurirskih usluga zbog korištenja svojeg položaja na tržištu, da ne sudjeluju u ili nastavljaju povrede tržišnog natjecanja.

2.   Svaka stranka osigurava da, ako se monopolistički dobavljač poštanskih usluga natječe, bilo izravno ili kroz povezano društvo, u pružanju usluge ekspresne dostave izvan područja primjene njegovih monopolističkih prava, to ne krši njegove obveze na temelju ove glavom.

Članak 183.

Dozvole

1.   Ako se zahtijeva dozvola, javno se objavljuju:

2.   Podnositelja zahtjeva se, na njegov zahtjev obavješćuje o razlozima za uskraćivanje dozvole. Dobavljač na kojeg utječe odluka ima pravo pozvati se protiv te odluke pred nezavisnim i nadležnim tijelom u skladu s relevantnim zakonodavstvom. Takav će postupak biti transparentan, nediskriminirajući i temeljit će se na objektivnim kriterijima.

Članak 184.

Neovisnost regulatornih tijela

Ako stranke imaju regulatorna tijela, takva su tijela pravno odvojena od bilo kojeg pružatelja kurirskih usluga te mu nisu odgovorna. Odluke koje regulatorno tijelo donese i postupci koje koristi nepristrani su prema svim sudionicima na tržištu.

ODJELJAK D

Telekomunikacijske usluge

Članak 185.

Definicije i područje primjene

1.   Ovaj odjeljak određuje načela regulatornog okvira za javne telekomunikacijske usluge, osim emitiranja, za koje su preuzete obveze u skladu s poglavljima 2., 3. i 4. ove glave što uključuje usluge govorne telefonije, usluge prijenosa podataka komutacijom paketa, usluge prijenosa podataka komutacijom linija, usluge komunikacije putem teleksa, brzojavne usluge, usluge komunikacije putem telefaksa, usluge zakupljenih privatnih linija te mobilne i osobne komunikacijske usluge i sustavi (22).

2.   Za potrebe ove glave:

Članak 186.

Regulatorno tijelo

1.   Regulatorno tijelo u telekomunikacijskom sektoru pravno je odvojeno i funkcionalno neovisno od bilo kojeg pružatelja telekomunikacijskih usluga.

2.   Svaka stranka nastoji osigurati da njezino regulatorno tijelo posjeduje dostatne izvore za provedbu svojih funkcija. Zadaće regulatornog tijela javno se objavljuju u lako dostupnom i jasnom obliku, posebno ako su te zadaće dodijeljene više od jednom tijelu.

3.   Odluke koje regulatorno tijelo donosi i postupci koje regulatorno tijelo koristi nepristrane su u odnosu na sve sudionike na tržištu.

4.   Dobavljač na kojeg utječe odluka regulatornog tijela ima pravo, u skladu s relevantnim zakonodavstvom, pozvati se protiv te odluke pred nadležnim tijelom koje je nezavisno od uključenih dobavljača. Ako nadležno tijelo nije pravosudno tijelo, uvijek se razlozi za njegovu odluku daju u pisanom obliku, a njegove su odluke podložne preispitivanju nepristranog i neovisnog pravosudnog tijela.

Odluke koje donose takva nadležna tijela učinkovito se primjenjuju u skladu s primjenjivim pravnim postupcima. Do rezultata svih takvih pravnih postupaka, odluka regulatornog tijela je na snazi osim ako nadležno tijelo mjerodavnog zakonodavstva ne odredi drukčije.

Članak 187.

Odobrenje za pružanje telekomunikacijskih usluga (23)

1.   Pružanje usluga se, koliko god je to moguće, odobrava kroz jednostavne postupke i kad god je to primjenjivo, kroz same obavijesti.

2.   Za rješavanje pitanja dodjeljivanja brojeva i frekvencija može se zahtijevati dozvola ili određeno odobrenje. Odredbe i uvjeti za takve dozvole ili određena odobrenja javno se objavljuju.

3.   Ako je potrebna dozvola ili odobrenje:

Članak 188.

Mjere za zaštitu tržišnog natjecanja kod glavnih pružatelja

Stranke uvode ili provode odgovarajuće mjere radi sprečavanja pružatelja koji su, sami ili zajedno, glavni pružatelji, da ne sudjeluju u ili nastavljaju praksu koja dovodi do povrede tržišnog natjecanja. Takva praksa koja dovodi do povrede tržišnog natjecanja posebno uključuje:

Članak 189.

Međusobno povezivanje (25)

1.   Svaki pružatelj s odobrenjem za pružanje telekomunikacijskih usluga ima pravo pregovarati o međusobnom povezivanju s drugim pružateljima javno dostupnih telekomunikacijskih mreža i usluga. Međusobno povezivanje se u načelu treba dogovoriti na temelju poslovnih pregovora među dotičnim dobavljačima, ne dovodeći u pitanje ovlast regulatornog tijela da intervenira u skladu s relevantnim zakonodavstvom.

2.   Pružatelji koji dobiju informacije od drugog dobavljača tijekom postupka pregovora o aranžmanima međusobnog povezivanja obvezni su te informacije koristiti isključivo za onu potrebu za koju su im informacije dostavljene te u svakom trenutku poštuju povjerljivost prenesenih ili pohranjenih informacija.

3.   Međusobno povezivanje s glavnim pružateljem osigurava se na svakoj tehnički izvedivoj točki u mreži. Takvo međusobno povezivanje pruža se u skladu s relevantnim zakonodavstvom:

4.   Postupci koji se primjenjuju za međusobno povezivanje s glavnim pružateljem javno se objavljuju.

5.   Glavni pružatelji javno objavljuju svoje sporazume o međusobnom povezivanju koji su na snazi ili svoje referentne ponude za međusobno povezivanje, ili oboje, u skladu s relevantnim zakonodavstvom.

6.   Pružatelj usluge koji zatraži međusobno povezivanje s glavnim pružateljem može se, nakon razumnog razdoblja koje je javno objavljeno, obratiti neovisnom domaćem tijelu, koje može biti regulatorno tijelo iz članka 186., da odluči o sporovima o relevantnim odredbama, uvjetima i cijenama međusobnog povezivanja.

Članak 190.

Ograničeni resursi

Svaki postupak za raspodjelu i korištenje ograničenih resursa, uključujući frekvencije, brojeve i pravo puta, provodi se nepristrano, pravovremeno, transparentno i nediskriminirajuće. Trenutačno stanje dodijeljenih frekvencijskih pojaseva javno se objavljuje, ali se ne zahtijeva detaljno utvrđivanje frekvencija dodijeljenih za posebnu državnu uporabu.

Članak 191.

Univerzalna usluga

1.   Svaka stranka ima pravo utvrditi vrstu obveza univerzalne usluge koje želi ustanoviti ili zadržati.

2.   Takve se obveze same po sebi ne smatraju povredom tržišnog natjecanja, pod uvjetom da se njima upravlja na transparentno, objektivno i nediskriminirajuće. Upravljanje takvim obvezama također je neutralno s obzirom na tržišno natjecanje te ne opterećuje više nego što je to potrebno za vrstu univerzalne usluge kako je utvrđuje stranka.

3.   Svi pružatelji trebaju imati pravo pružati temeljnu uslugu. Imenovanje se provodi pomoću učinkovitog, transparentnog i nediskriminirajućeg mehanizma, u skladu s relevantnim zakonodavstvom.

4.   Stranke osiguravaju da:

Članak 192.

Povjerljivost informacija

Svaka stranka, u skladu sa svojim relevantnim zakonodavstvom, osigurava povjerljivost telekomunikacija i s njima povezanih podataka o prometu preko javne telekomunikacijske mreže i javno dostupnih telekomunikacijskih usluga, bez da pritom ograničava trgovinu uslugama, podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije, ili prikriveno ograničavanje trgovine uslugama.

Članak 193.

Sporovi među pružateljima

U slučaju spora među pružateljima telekomunikacijskih mreža ili usluga u vezi s pravima i obvezama koje proizlaze iz članka 188. i članka 189., dotično nacionalno regulatorno tijelo ili drugo odgovarajuće tijelo, na zahtjev bilo kojeg dobavljača i u skladu s postupkom ustanovljenim u njihovom relevantnom zakonodavstvu, izdaje obvezujuću odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku.

ODJELJAK E

Financijske usluge

Članak 194.

Područje primjene i definicije

1.   Ovaj odjeljak određuje načela regulatornog okvira za sve financijske usluge navedene na popisima obveza u skladu s poglavljima 2., 3. i 4. ove glave.

2.   Za potrebe ovog poglavlja i poglavlja 2., 3. i 4. ove glave:

Članak 195.

Bonitetno izuzeće

1.   Svaka stranka može donijeti ili provoditi mjere iz bonitetnih razloga, kao što su:

2.   Ako takve mjere nisu u skladu s odredbama ovog poglavlja, ne koriste se kao sredstvo za izbjegavanje opredjeljenja ili obveza stranke na temelju poglavlja.

3.   Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači kao zahtjev stranci za otkrivanje informacija koje se odnose na poslove i račune pojedinačnih klijenata ili bilo kakvih povjerljivih ili nejavnih podataka koji su u vlasništvu javnih subjekata.

Članak 196.

Učinkovito i transparentno uređenje

1.   Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da sve zainteresirane osobe unaprijed obavijestiti o svim mjerama opće primjene koje stranka predlaže za donošenje kako bi tim osobama omogućile da tu mjeru komentiraju. O takvoj se mjeri obavješćuje:

2.   Svaka stranka zainteresiranim osobama stavlja na raspolaganje svoje zahtjeve za ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na pružanje financijskih usluga.

Na njegov zahtjev, dotična stranka obavješćuje podnositelja zahtjeva o statusu njegovog zahtjeva. Ako dotična stranka od pronositelja zahtjeva zahtijeva dodatne informacije, o tome bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje podnositelja zahtjeva.

3.   Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da provede i primjeni na svom državnom području međunarodno usuglašene norme za uređenje i nadzor sektora financijskih usluga i za borbu protiv pranja novca ili druge imovine i financiranja terorizma, i borbe protiv utaje ili izbjegavanja poreza.

Članak 197.

Nove financijske usluge

1.   Stranka dopušta pružatelju financijske usluge druge stranke s poslovnim nastanom na njezinom državnom području da na njezinom državnom području ponudi nove financijske usluge u okviru podsektora i financijskih usluga navedenih na njihovih popisima obvezama i podložno odredbama, ograničenjima, uvjetima i kvalifikacijama određenima na takvim popisima obveza i uz uvjet da uvođenje ove nove financijske usluge ne zahtijeva novi zakon ili izmjenu postojećeg zakona.

2.   U skladu sa stavkom 1., stranka može odrediti pravni oblik putem kojeg se usluga može pružati te mogu zahtijevati odobrenje za pružanje te usluge. Ako se zahtijeva takvo odobrenje, odluka se donosi u razumnom vremenskom roku, a odobrenje može biti odbijeno samo iz bonitetnih razloga.

Članak 198.

Obrada podataka

1.   Svaka stranka dopušta pružatelju financijske usluge druge stranke prijenos informacija u elektroničkom ili drugom obliku, na njezino državno područje i iz njega, za potrebe obrade podataka, ako je takva obrada potrebna za redovito poslovanje takvog pružatelja financijske usluge (26).

2.   Svaka stranka donosi ili održava odgovarajuće zaštitne mjere kako bi zaštitila privatnost i temeljna prava te slobodu pojedinaca, posebno u pogledu prijenosa osobnih podataka.

Članak 199.

Posebna izuzeća

1.   Ništa u ovoj glavi ne sprečava stranku, uključujući njezine javne subjekte, da na svojem državnom području isključivo ona obavlja ili pruža djelatnosti ili usluge koje su dio javnim mirovinskih planova ili zakonskog sustava socijalne sigurnosti, osim ako te djelatnosti mogu obavljati, kako je predviđeno domaćim propisima stranke, pružatelji financijskih usluga u konkurenciji s javnim subjektima ili privatnim institucijama.

2.   Ništa se u ovom Sporazumu ne primjenjuje na djelatnosti koje središnja banka ili monetarno tijelo ili bilo kakav drugi javni subjekt obavlja u provođenju monetarne ili tečajne politike.

3.   Ništa u ovoj glavi ne sprečava stranku, uključujući njihove javne subjekte, da na svojim državnim područjima isključivo obavljaju ili pružaju djelatnosti ili usluge za račun ili s jamstvom ili koristeći financijska sredstva stranke ili njezinih javnih subjekata.

ODJELJAK F

Usluge u međunarodnom pomorskom prometu

Članak 200.

Područje primjene, definicije i načela

1.   U ovom su odjeljku određena načela u vezi usluga u međunarodnom pomorskom prometu navedenima na popisima obveza na temelju poglavlja 2., 3. i 4. ove glave.

2.   Za potrebe ovog odjeljka i poglavlja 2., 3. i 4. ove glave:

3.   S obzirom na postojeće stanje između stranaka u međunarodnom pomorskom prometu, svaka stranka:

4.   Svaka stranka u primjeni tih načela:

5.   Svaka stranka dopušta pružateljima međunarodnih pomorskih usluga druge stranke da imaju poslovni nastan na njezinom državnom području u skladu s člankom 165.

6.   Stranke osiguravaju da se usluge pružene u lukama pružaju u nediskriminirajućim odredbama i uvjetima. Dostupne usluge mogu uključivati peljarenje, tegljenje i pomoć pri tegljenju, opskrbu hranom, gorivom i vodom, skupljanje otpada i uklanjanje ostataka tereta, usluge lučke kapetanije, navigacijsku pomoć, operativne obalne usluge koje su nužne za ukrcaj na brod, uključujući komunikacije, opskrbu pitkom vodom i električnom energijom, usluge hitnih popravaka, sidrenje, privez i privezivačke usluge.

POGLAVLJE 6.

Elektronička trgovina

Članak 201.

Cilj i načela

1.   Priznajući da elektronička trgovina povećava mogućnosti za trgovinu u mnogim sektorima, stranke su suglasne međusobno promicati razvoj elektroničke trgovine, posebno suradnjom u vezi s pitanjima koja se odnose na elektroničku trgovinu prema odredbama ove glave.

2.   Stranke priznaju da je razvoj elektroničke trgovine u skladu s najvišim međunarodnim normama zaštite podataka, kako bi se osigurala povjerljivost korisnika elektroničke trgovine.

3.   Stranke su suglasne ne uvoditi carine na isporuke elektroničkim sredstvima.

Članak 202.

Regulatorni aspekti elektroničke trgovine

Stranke održavaju dijalog o regulatornim pitanjima u vezi s elektroničkom trgovinom, koji će se, između ostalog, baviti sljedećim pitanjima:

POGLAVLJE 7.

Iznimke

Članak 203.

Opće iznimke

1.   Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije među strankama u kojima prevladavaju slični uvjeti ili prikriveno ograničavanje poslovnog nastana ili prekograničnog pružanja usluga, ništa se u ovoj glavi ne tumači se kao sprečavanje bilo koje stranke da donese ili provede mjere koje su:

2.   Odredbe ove glave i odgovarajućih priloga na popisima obveza ne primjenjuju se na sustave socijalne sigurnosti stranke ili na aktivnosti na državnom području svake stranke koje su povezane, čak i povremeno, s izvršavanjem službenih ovlasti.

GLAVA IV.

TEKUĆA PLAĆANJA I KRETANJA KAPITALA

Članak 204.

Cilj i područje primjene

1.   Cilj stranaka je liberalizacija tekućih plaćanja i kretanja kapitala između njih, u skladu s preuzetim obvezama u okviru međunarodnih financijskih institucija imajući na umu stabilnost valute svake stranke.

2.   Ova se glava primjenjuje na sva tekuća plaćanja i kretanja kapitala između stranaka.

Članak 205.

Tekući račun

Stranke dopuštaju ili daju ovlaštenje za sva plaćanja i prijenose na tekući račun između stranaka, kad je to potrebno, u slobodnoj konvertibilnoj valuti i u skladu s pojedinim odredbama Statuta Međunarodnog monetarnog fonda, posebno uključujući odredbe članka VIII.

Članak 206.

Kapitalni račun

U pogledu transakcija na kapitalnom računu i financijskom računu bilance plaćanja, nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke dopuštaju ili osiguravaju, gdje je to primjenjivo, slobodno kretanje kapitala u vezi s izravnim ulaganjima u pravne osobe koje su osnovane u skladu sa zakonima zemlje domaćina i s ulaganjima i drugim transakcijama koje su provedene u skladu s odredbama glave III. (Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina) (30) dijela IV. ovog Sporazuma, kao i likvidaciju i povrat tih ulaganja i bilo kakve dobiti nastale na temelju njih.

Članak 207.

Zaštitne mjere

Ako, u izvanrednim okolnostima, kretanje kapitala između stranaka uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljnih poteškoća u funkcioniranju politike deviznog tečaja ili monetarne politike u stranci, dotična stranka može poduzeti zaštitne mjere u pogledu kretanja kapitala tijekom razdoblja od najviše jedne godine. Primjena zaštitnih mjera može se produljiti njihovom formalnim ponovnim uvođenjem u slučaju iznimno izvanrednih okolnosti i nakon što su stranke unaprijed međusobno uskladile primjenu bilo kakvog predloženog formalnog ponovnog uvođenja (31).

Članak 208.

Završne odredbe

1.   S obzirom na ovu glavu, stranke potvrđuju prava i obveze koje utvrđuje Međunarodni monetarni fond ili bilo koji drugi sporazum između država članica Europske unije i republika stranke SA.

2.   Stranke se međusobno savjetuju s ciljem olakšavanja kretanja kapitala među njima kako bi promicale ciljeve ovog Sporazuma.

GLAVA V.

JAVNA NABAVA

Članak 209.

Uvod

1.   Stranke prepoznaju doprinos transparentnog, konkurentnog i otvorenog javnog nadmetanja u održivom gospodarskom razvoju i kao svoj cilj postavljaju učinkovito, uzajamno i postupno otvaranje svojeg relevantnog tržišta nabave.

2.   Za potrebe ove glave:

Članak 210.

Područje primjene i opseg

1.   Ova se glava primjenjuje na sve mjere u vezi obuhvaćene nabave. U svrhu ove glave, obuhvaćena nabava znači nabava za javne potrebe:

2.   Osim ako nije drukčije predviđeno, ova se glava ne primjenjuje na:

3.   Svaka stranka određuje sljedeće informacije u Dodatku 1. (opseg) Prilogu XVI. kako slijedi:

4.   Ako domaće zakonodavstvo stranke dopušta da obuhvaćenu nabavu u ime naručitelja obave drugi subjekti ili osobe, odredbe ove glave se jednako primjenjuju.

6.   Ništa se u ovom poglavlju ne tumači tako da stranku sprečava u uvođenju ili provođenju mjera koje se odnose na robu ili uslugu osoba s invaliditetom, dobrotvornih ustanova ili zatvorenika, ili mjera potrebnih radi zaštite javnog morala, reda ili sigurnosti; života ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja, uključujući ekološke mjere i intelektualno vlasništvo.

Republike stranke SA mogu donijeti, razviti, održati ili provoditi mjere kako bi poticale mogućnosti ili programe za politiku nabave za razvoj svojih manjina i svojih mikro, malih ili srednjih poduzeća uključujući povlaštena pravila, kao što su:

7.   Ništa u ovoj glavi ne sprečava stranku da razvija nove politike, postupke ili ugovorna sredstva nabave, pod uvjetom da su u skladu s ovom glavom.

Članak 211.

Opća načela

1.   U odnosu na sve mjere i sve obuhvaćene nabave, svaka stranka, uključujući njezine naručitelje, robama i uslugama druge stranke te dobavljačima druge stranke koji nude robu ili usluge bilo koje stranke odobrava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji ta stranka, uključujući njezine naručitelje, odobrava domaćoj robi, uslugama i dobavljačima.

2.   U vezi s bilo kakvom mjerom u pogledu obuhvaćenih javnih nabava, stranka, uključujući njihove naručitelje, ne:

3.   Svakoj stranci EU ili pružatelju usluga s poslovnim nastanom u jednoj od republika stranke SA odobrava se u svim ostalim republikama stranke SA tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji one odobravaju vlastitim dobavljačima ili pružateljima usluga u vezi s bilo kakvom mjerom u pogledu obuhvaćenih javnih nabava.

Svakom dobavljaču ili pružatelju usluga iz republike stranke SA s poslovnim nastanom u državi članici Europske unije odobrava se u svim ostalim državama članicama Europske unije tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji one odobravaju vlastitim dobavljačima ili pružateljima usluga u vezi s bilo kakvom mjerom u pogledu obuhvaćenih javnih nabava.

Stranke ne uvode nove zahtjeve za lokalni poslovni nastan ili registraciju dobavljača i pružatelja usluga koji žele predati ponudu za obuhvaćenu javnu nabavu koja bi dobavljače i pružatelje usluga druge stranke stavila u konkurentski nepovoljan položaj. Postojeći zahtjevi će podlijegati analizi u roku od deset godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma (32).

4.   Ako naručitelj provodi obuhvaćenu nabavu elektroničkim sredstvima, on:

5.   Nabavljač provodi obuhvaćenu nabavu na transparentan i nepristran način, kojim se izbjegavaju sukobi interesa i sprečava praksa korupcije i koji je u skladu s ovom glavom tako da koristi metode poput otvorenog javnog nadmetanja, selektivnog javnog nadmetanja i ograničenog javnog nadmetanja. Osim toga, stranke utvrđuju ili održavaju sankcije za sprečavanje takvih praksi korupcije.

6.   Za potrebe obuhvaćene nabave, nijedna stranka ne primjenjuje pravila o podrijetlu na robu ili usluge koje su uvezene iz ili ih isporučuje druga stranka, istovremeno, primjenjuju u uobičajenom tijeku trgovine na uvoz ili isporuke iste robe ili usluga iz iste stranke.

7.   Uz izuzetke iz ove glave ili priloga ovoj glavi, nijedna stranka ne traži, uzima u obzir, nalaže ili primjenjuje kompenzacije.

Članak 212.

Objava informacija o nabavi

1.   Svaka stranka:

2.   Stranka SA izvodi sve razumne napore kako bi se razvila jedinstvena točka pristupa na regionalnoj razini. Stranka EU pruža tehničku i financijsku pomoć kako bi razvila, ustanovila i održala takvu jedinstvenu točku pristupa. Na takvu suradnju se upućuje u glavi VI. (Gospodarski i trgovinski razvoj) dijela III. ovog Sporazuma Provođenje ove odredbe podliježe ostvarenju inicijative o tehničkoj i financijskoj pomoći za razvoj, osnivanje i održavanje jedinstvene točke pristupa na razini Srednje Amerike.

3.   Svaka stranka odmah obavješćuje drugu stranku o svakoj izmjeni podataka stranke navedenih u Dodatku 2. (Mediji za objavu informacija o nabavi) ili 3. (Mediji za objavu obavijesti) Prilogu XVI.

Članak 213.

Objavljivanje obavijesti

1.   Za svaku obuhvaćenu nabavu, osim u okolnostima opisanima u članku 220., naručitelj objavljuje obavijesti o namjeri nabave u odgovarajućem mediju navedenom u Dodatku 3. (Mediji za objavu obavijesti) Prilogu XVI. Svaka obavijest uključuje informacije predviđene u Dodatku 4. (Obavijest o namjeri nabave) Prilogu XVI. Te su obavijesti dostupne elektroničkim putem bez naknade putem jedinstvene točke pristupa na regionalnoj razini, ako i u slučaju gdje postoje.

2.   Naručitelji se potiču da objavljuju, što je prije moguće, svake godine, obavijesti u vezi njihovih budućih planova nabave (dalje u tekstu „obavijest o planiranoj nabavi”). Takva obavijest treba uključivati predmet nabave i približni datum objave obavijesti o planiranoj nabavi ili datum kada se nabava može provesti.

3.   Naručitelj može, ako to domaće zakonodavstvo predviđa, koristiti obavijest o planiranoj nabavi kao obavijest o namjeri nabave uz uvjet da uključuje što je moguće više dostupnih informacija iz Dodatka 4. (Obavijest o namjeri nabave) i izjavu da zainteresirani dobavljači naručitelju izražavaju interes za nabavom.

Članak 214.

Uvjeti sudjelovanja

1.   Naručitelj ograničava sve uvjete za sudjelovanje u nabavi na one koji su ključni da se osigurava da dobavljač ima pravne i financijske sposobnosti i komercijalne i tehničke mogućnosti da poduzme dotičnu nabavu.

2.   Prilikom procjenjivanja ispunjava li dobavljač uvjete za sudjelovanje, naručitelj ocjenjuje financijske, komercijalne i tehničke sposobnosti dobavljača na temelju poslovnih aktivnosti dobavljača na i izvan državnog područja stranke naručitelja, i za sudjelovanje dobavljača u nabavi ne mora uvesti uvjet da je naručitelj već prije sklopio jedan ili više ugovora s naručiteljem te stranke ili da dobavljač mora imati prethodno radno iskustvo na državnom području te stranke.

3.   Prilikom izrade te procjene, naručitelj temelji svoju evaluaciju na uvjetima koji su unaprijed određeni u obavijestima ili dokumentaciji za nadmetanje.

4.   Naručitelj može isključiti dobavljača zbog poput bankrota, lažnih izjava, značajnih nedostataka u izvedbi bilo kojeg značajnog zahtjeva ili obveze iz prethodnog jednog ili više ugovora, presuda u vezi zločina ili drugih presuda u vezi ozbiljnih javnih kaznenih dijela, profesionalnih povreda, neplaćanja poreza ili sličnih razloga.

Svaka stranka može usvojiti ili održavati postupke za proglašavanje neprihvatljivim za sudjelovanje u strankinoj nabavi, na neodređeno ili određeno vrijeme, dobavljače za koje stranka smatra da su bili uključeni u neovlaštene ili druge nezakonite aktivnosti vezane uz nabavu. Na zahtjev druge stranke, stranka identificira, u izvedivoj mjeri, dobavljače za koje je iz ovih postupaka utvrđeno da su neprihvatljivi i, gdje je to prikladno, izmijeniti informacije u vezi onih dobavljača ili neovlaštenih ili nezakonitih aktivnosti.

5.   Naručitelj može zatražiti od ponuditelja da navede u ponudi sve udjele ugovora za koje ponuditelj može namijeniti podugovaranje s trećim strankama i sve predložene podugovaratelje. Ovime se ne dovodi se u pitanje ispitivanje glavnog dugovanja gospodarskog subjekta.

Članak 215.

Kvalifikacija i registracija dobavljača

1.   Ako naručitelj namjerava koristiti selektivno javno nadmetanje, on:

2.   Naručitelji kao kvalificirane dobavljače priznaju sve domaće dobavljače i sve dobavljače druge stranke koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u određenoj nabavi, osim ako naručitelj u obavijesti o namjeri nabave ne navede bilo kakva ograničenja s obzirom na dobavljače kojima će biti dopušteno podnošenje ponuda i kriterije za odabir ograničenog broja dobavljača.

3.   Ako dokumentacija za nadmetanje nije javno dostupna na dan objave obavijesti iz stavka 1., naručitelj osigurava da se ta dokumentacija stavi na raspolaganje istovremeno svim odabranim kvalificiranim dobavljačima u skladu sa stavkom 2.

4.   Naručitelj može održavati popis dobavljača, uz uvjet da se obavijest o pozivanju zainteresiranih dobavljača na prijavljivanje za uključivanje na popis objavljuje godišnje, i ako je objavljen elektroničkim putem, da se kontinuirano stavlja na raspolaganje na prikladnom mediju navedenom u Dodatku 3. (Mediji za objavu obavijesti) Prilogu XVI. Takva obavijest uključuje informacije predviđene u Dodatku 5. (Obavijest o pozivanju zainteresiranih dobavljača na prijavljivanje za uključivanje na popis dobavljača) Prilogu XVI.

5.   Neovisno o stavku 4., ako je popis dobavljača valjan tri godine ili manje, naručitelj može objaviti obavijest navedenu u tom stavku samo jednom, na početku razdoblja valjanosti popisa, uz uvjet da obavijest navodi razdoblje valjanosti i da daljnje obavijesti neće biti objavljene.

6.   Naručitelj dopušta dobavljačima da se prijave u bilo koje vrijeme za uključivanje na popis dobavljača i uključuje na popis unutar razumno kratkog vremena sve dobavljače koji su ispunili odgovarajuće uvjete.

7.   Naručitelj može, ako je to predviđeno zakonodavstvom stranke, koristiti obavijest o pozivanju dobavljača da se prijave za uključivanje na popis dobavljača kao obavijest o namjeri nabave, uz uvjet da:

8.   Naručitelj odmah obavješćuje sve dobavljače koji predaju zahtjev za sudjelovanje ili prijavu za uključivanje na popis dobavljača o odluci naručitelja uzimajući pritom u obzir zahtjev.

9.   Ako naručitelj odbije zahtjev dobavljača da se kvalificira ili prijavi za uključivanje na popis dobavljača, prestaje priznavati dobavljača kao kvalificiranog ili ukloni dobavljača s popisa dobavljača, subjekt odmah obavješćuje dobavljača i, na zahtjev dobavljača, odmah pruža dobavljaču pisano objašnjenje o razlozima svoje odluke.

10.   Stranke navode u odjeljku F (Opće napomene) Dodatka 1. (Opseg) Prilogu XVI., koji subjekti mogu koristiti popis dobavljača.

Članak 216.

Tehničke specifikacije

1.   Naručitelj ne priprema, usvaja ili primjenjuje bilo kakve tehničke specifikacije ili određuje bilo kakav postupak ocjenjivanja sukladnosti sa svrhom ili učinkom stvaranja nepotrebnih prepreka međunarodnoj trgovini.

2.   Tijekom određivanja tehničkih specifikacija za robu ili usluge koje se nabavljaju, naručitelj može, kada je to prikladno:

3.   Ako se dizajn ili opisne karakteristike koriste za tehničke specifikacije, naručitelj navodi, prema potrebi, da će razmotriti ponude jednakovrijedne robe ili usluga koje dokazano ispunjavaju uvjete nabave uključivanjem riječi poput „ili jednakovrijedno” u natječajnu dokumentaciju.

4.   Naručitelj ne propisuje tehničke specifikacije koje zahtijevaju ili upućuju na određeni žig ili trgovački naziv, patent, autorsko pravo, obličje, vrstu, posebno podrijetlo, proizvođača ili dobavljača, osim ako ne postoji neki drugi dovoljno precizan ili razumljiv način kako bi se opisali zahtjevi nabave i pod uvjetom da subjekt uključuje riječi, kao što su „ili jednakovrijedno”, u natječajnu dokumentaciju.

5.   Naručitelj ne traži i ne prihvaća savjete koji se mogu upotrijebiti u pripremi ili usvajanju bilo kakvih tehničkih specifikacija za konkretnu nabavu, od osobe koja bi mogla imati poslovni interes u nabavi, na način koji bi spriječio tržišno natjecanje.

6.   Radi veće jasnoće, ovaj članak nije namijenjen sprečavanju naručitelja da pripremi, usvoji ili primjeni tehničke specifikacije kako bi promicao očuvanje prirodnih resursa ili zaštite okoliša.

Članak 217.

Dokumentacija za nadmetanje

1.   Naručitelj dobavljačima dostavlja dokumentaciju za nadmetanje koja uključuje sve informacije koje su im potrebne kako bi mogli pripremiti i dostaviti odgovarajuće ponude. Osim ako to nije već dostavljeno u obavijesti o namjeri nabave, takva dokumentacija uključuje potpun opis pitanja navedenih u Dodatku 8. (Dokumentacija za nadmetanje) Prilogu XVI.

2.   Naručitelj odmah dostavlja, na zahtjev, dokumentaciju za nadmetanje svim dobavljačima koji sudjeluju u nabavi; i odgovara na sve razumne zahtjeve za relevantnim podacima koje preda dobavljač koji sudjeluje u nabavi, uz uvjet da takve informacije ne daju dobavljaču prednost pred svojim konkurentima u nabavi i da je zahtjev predan unutar odgovarajućeg roka.

3.   Ako tijekom nabave naručitelj promijeni ili izmijeni kriterije ili zahtjeve iz obavijesti o namjeri nabave ili dokumentacije za nadmetanje dostavljene dobavljačima koje sudjeluju, dužan je dostaviti u pisanom obliku sve takve promjene:

Članak 218.

Rokovi

Naručitelj, u skladu sa svojim potrebama, pruža dovoljno vremena dobavljačima da pripreme i predaju zahtjeve za sudjelovanje i uzvratne ponude, uzimajući pritom u obzir čimbenike poput prirode i složenosti nabave, opseg predviđenog podugovaranja i vrijeme za prijenos ponuda iz stranih i domaćih točaka gdje se elektronička sredstva ne koriste. Takvi rokovi, uključujući sva produljenja rokova, jednaki su za sve zainteresirane ili uključene dobavljače. Primjenjivi rokovi predviđeni su u Dodatku 6. (Rokovi) Prilogu XVI.

Članak 219.

Pregovori

1.   Svaka stranka može u sljedećim slučajevima za svoje naručitelje predvidjeti da vodi nabavu kroz postupak pregovora:

2.   Naručitelj:

Članak 220.

Uporaba ograničenog javnog nadmetanja ili drugih jednakovrijednih postupaka javnog nadmetanja

1.   Pod uvjetom da se natječajni postupak ne koristi za izbjegavanje konkurencije ili za zaštitu domaćih dobavljača, naručitelj može dodijeliti ugovor ograničenim javnim nadmetanjem ili drugim jednakovrijednim natječajnim postupcima u sljedećim okolnostima:

2.   Naručitelj vodi evidenciju ili priprema pisana izvješća u kojima se pruža određeno obrazloženje za svaki ugovor dodijeljen prema odredbama stavka 1.

Članak 221.

Elektroničke dražbe

Ako naručitelj namjerava provesti obuhvaćenu nabavu koristeći elektroničku dražbu, on svakom sudioniku, prije početka elektroničke dražbe dostavlja:

Članak 222.

Postupanje s ponudama i dodjeljivanje ugovora

1.   Naručitelj dobiva, otvara i postupa sa svim ponudama u skladu s postupcima koji jamče pravednost i nepristranost postupka nabave i povjerljivost ponuda.

2.   Za dodjeljivanje treba razmotriti je li ponuda u pisanom obliku i je li u vrijeme otvaranja u skladu s osnovnim zahtjevima navedenima u natječajnoj dokumentaciji i ako je to primjenjivo, u obavijestima, i dolazi li od dobavljača koji ispunjava uvjete za sudjelovanje.

3.   Osim ako naručitelj ne odluči da dodjela ugovora nije u javnom interesu, dodjeljuje ugovor dobavljaču za kojeg utvrdi da je sposoban ispuniti uvjete ugovora i koji je na temelju kriterija za evaluaciju određenih u obavijestima i natječajnoj dokumentaciji, predao najpovoljniju ponudu, ili u slučaju u kojem je cijena jedini kriterij, najnižu cijenu.

4.   Ako naručitelj dobije ponudu s cijenom koja je neuobičajeno niža od cijena u ostalim predanim ponudama, može provjeriti s dobavljačem ispunjava li uvjete za sudjelovanje i je li sposoban ispuniti uvjete ugovora.

Članak 223.

Transparentnost informacija o nabavi

1.   Naručitelj odmah, na zahtjev i u pisanom obliku, obavješćuje dobavljače koji sudjeluju u nabavi o svojim odlukama u vezi s dodjelom ugovora. Podložno stavcima 2. i 3. članka 224. naručitelj na zahtjev daje neuspješnom dobavljaču objašnjenje razloga zašto nije odabrao njegovu ponudu i relativne prednosti ponude uspješnog dobavljača.

2.   Nakon dodjeljivanja svakog ugovora obuhvaćenog ovom glavom, naručitelj što je prije moguće, u skladu s rokovima određenima u zakonodavstvu svake stranke, objavljuje obavijest u prikladnom časopisu ili elektroničkom mediju navedenom u dodatku 3. (Mediji za objavu obavijesti) Prilogu XVI. Ako se koristi samo elektronički medij, informacije moraju ostati dostupne tijekom razumnog vremenskog razdoblja. Obavijest uključuje barem informacije određene u Dodatku 7. (Obavijesti o dodjeljivanju) Prilogu XVI.

Članak 224.

Objava podataka

1.   Na zahtjev druge stranke svaka stranka odmah daje sve bitne podatke o odluci o obuhvaćenoj nabavi, s ciljem određivanja je li nabava provedena u skladu s pravilima iz ove glave. U slučajevima gdje odavanje takvih podataka dovodi u pitanje konkurentnost u budućim ponudama, stranka koja dobiva informacije, ne otkriva ih nijednom dobavljaču, osim nakon savjetovanja s i uz dopuštenje stranke koja je dala podatke.

2.   Bez obzira na bilo koju drugu odredbu ove glave stranka, uključujući svoje naručitelje, nijednom dobavljaču ne daje informacije koje mogu dovesti u pitanje poštenu konkurenciju između dobavljača.

3.   Ništa se u ovoj glavi ne tumači se kao zahtjev stranci, uključujući njezine naručitelje, nadležna tijela i kontrolnih tijela za otkrivanje povjerljivih informacija ako njihovo otkrivanje ometa kazneni progon, može dovesti u pitanje poštenu konkurenciju između dobavljača, moglo bi dovesti u pitanje legitimne komercijalne interese određenih osoba, uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva ili bi moglo na drugi način suprotno javnom interesu.

Članak 225.

Domaći postupci preispitivanja

1.   Svaka stranka utvrđuje i održava pravovremene, djelotvorne, transparentne i nediskriminirajuće administrativne ili sudske postupke preispitivanja kroz koje dobavljač može predstaviti izazov u vezi s obvezama stranke i njezinih subjekata iz ove glave koji mogu proizaći iz konteksta obuhvaćene nabave, u kojoj dobavljač ima ili je imao interes. Pravila postupanja za sve izazove su u pisanom obliku i opće su dostupna.

2.   Svaka stranka može predvidjeti u svom domaćem zakonodavstvu, da u slučaju pritužbe dobavljača koja proizlazi iz konteksta obuhvaćene nabave, potiče svog naručitelja i dobavljača da traže rješavanje pritužbe putem konzultacije. Naručitelj odobrava nepristrano i pravovremeno razmatranje svake takve pritužbe na način koji ne dovodi u pitanje sudjelovanje dobavljača u tekućim ili budućim nabavama ili njegovo pravo na traženje korektivnih mjera iz administrativnih ili sudskih postupaka preispitivanja.

3.   Svakom se dobavljaču, od trenutka kada mu je osnova za pritužbu postala poznata ili mu je opravdano trebala postati poznata, daje dovoljno vremena za pripremu i podnošenje pritužbe, što ni u kojem slučaju ne smije biti manje od deset dana.

4.   Svaka stranka osniva ili imenuje najmanje jedno nepristrano administrativno ili pravosudno tijelo koje je neovisno o njezinim naručiteljima za primanje i preispitivanje pritužbe dobavljača koja proizlazi iz konteksta obuhvaćene nabave.

5.   Ako neko tijelo osim nadležnog tijela navedenog u stavku 4. u početku preispita pritužbu, stranka osigurava da se dobavljač može žaliti na početnu odluku nepristranom administrativnom ili pravosudnom tijelu koje je neovisno od naručitelja čija nabava podliježe predmetu pritužbe. Tijelo nadležno za pravnu zaštitu, a koje nije sud, podliježe pravosudnoj kontroli ili ima postupovno jamstvo koje predviđa da:

6.   Svaka stranka usvaja ili održava postupke koji predviđaju:

Članak 226.

Izmjene i ispravci opsega

1.   Stranka EU podnosi izmjene i ispravke opsega kroz bilateralne pregovore sa svakom dotičnom republikom stranke SA. Obratno, svaka republika stranke SA podnosi izmjene i ispravke opsega kroz bilateralne pregovore sa svakom strankom EU.

Ako stranka ima namjeru izmjene svog opsega nabave iz ove glave, ona

2.   Neovisno o podstavku 1. točki (b), stranka ne treba osigurati kompenzacijska usklađenja ako:

Stranke mogu načiniti manje izmjene ili ispravke samo formalne prirode u svom opsegu iz ove glave, u skladu s odredbama iz glave XIII. (Posebne zadaće u pitanjima trgovina tijela s poslovnim nastanom iz ovog Sporazuma) dijela IV. ovog Sporazuma.

3.   Ako se dotična stranka EU ili republika stranke SA ne slaže da:

mora uložiti prigovor pisanim putem unutar trideset dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ili se smatra da je pristala na izmjene ili predložene izmjene uključujući za potrebe glave X. (Rješavanje sporova) dijela IV. ovog Sporazuma.

4.   Ako se dotične stranke slože o predloženim izmjenama, ispravcima ili manjim izmjenama uključujući u slučajeve u kojima nije uložen prigovor u roku od trideset dana iz stavka 3., izmjene se provode u skladu s odredbama stavka 6.

5.   Stranka EU i svaka republika stranke SA može se u bilo koje vrijeme uključiti u bilateralne pregovore o proširenju pristupa tržištu obostrano dodijeljenog u skladu s ovom glavom, u skladu s mjerodavnim institucionalnim i postupovnim aranžmanima predviđenima ovim Sporazumom.

6.   Vijeće za pridruživanje izmjenjuje odgovarajuće dijelove odjeljaka A, B i C Dodatka 1. (Opseg) Prilogu XVI. kako bi odrazio izmjene dogovorene između stranaka, tehničke ispravke ili manje izmjene.

Članak 227.

Suradnja i tehnička pomoć u javnoj nabavi

Stranke su suglasne da je u njihovom zajedničkom interesu da promiču inicijative za uzajamnu suradnju i tehničku pomoć u vezi pitanja povezanih s javnom nabavom. U tom smislu, stranke su odredile niz aktivnosti suradnje koje su određene u članku 58. glave VI. (Gospodarski i trgovinski razvoj) dijela III. ovog Sporazuma.

GLAVA VI.

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

POGLAVLJE 1.

Ciljevi i načela

Članak 228.

Ciljevi

Ciljevi ove glave su: