ISSN 1831-5380
Sadržaj stranice | Pravna napomena | Kolačići | Česta pitanja | Kontakt | Ispis stranice

10.2. Glagoli

10.2.1. Glagolski vid

Glagoli po vidu mogu biti svršeni, nesvršeni i dvovidni. Primjeri su dvovidnih glagola (glagola koji su u nekim ili svim svojim značenjima i svršeni i nesvršeni, ovisno o kontekstu) cijepiti, napredovati, oblikovati, obrazovati, poštovati, prosvjedovati, savjetovati, uvjetovati, vidjeti te mnogi glagoli koji svršavaju na -irati (npr. organizirati, aktualizirati itd.). Stoga nije potrebno dvovidne glagole dodatno činiti svršenima dodavanjem pojedinih predmetaka, npr. ispoštovati, prokomentirati i sl.

10.2.2. Pasiv

S uporabom pasiva ne treba pretjerivati radi čitljivosti i jasnoće teksta, a posebno treba izbjegavati uporabu izraza „od strane” uz takve oblike kad se vršitelj radnje ipak iskazuje (pritom je svakako bolje uporabiti aktivni oblik glagola ako je to moguće). Pasiv se osim pomoćnim glagolom biti/bivati i glagolskim pridjevom trpnim glavnoga glagola može izraziti i s pomoću zamjenice „seˮ, a takav je oblik često i poželjniji (npr. zastupnici su pozvani/zastupnici se pozivaju, informacije neće biti dane/informacije se neće dati).

Primjer nepotrebne uporabe pasiva: Welcomes the ratification by Cambodia and the Philippines of the Statute of the International Criminal Court… bolje je prevesti: „Pozdravlja činjenicu da su Kambodža i Filipini ratificirali Statut Međunarodnog kaznenog suda…” nego: „Pozdravlja ratifikaciju Statuta Međunarodnog kaznenog suda od strane Kambodže i Filipina…”

10.2.3. Infinitiv kao dopuna glagolima

Infinitiv može biti dopuna određenim glagolima (npr. treba pričekati, namjerava dovršiti), ali ne treba se upotrebljavati umjesto glagolske imenice (npr., umjesto „predložio je odobriti izložbu” bolje je „predložio je odobravanje izložbe”.

10.2.4. Sročnost

Predikat uz brojevne imenice obojica, dvojica itd. stoji kao uz imenice srednjega roda u množini (npr. „četvorica su otišla”, „obojica su došla”, a ne „četvorica su otišli”, „obojica su došli”).

Ako uz te brojevne imenice stoji imenica u muškome rodu kao dopuna, predikatni pridjev može biti i muškoga roda, npr. „Trojica zastupnika zatražila/zatražili su riječ”, a ako se navodi dalje u tekstu, često je u muškome rodu, npr. „Obojica radnika, prvotno optužena za prijevaru, oslobođeni su optužbi zbog manjka dokaza.”

Ako je subjekata u srednjem rodu više, predikat je u množini muškog roda, npr. „Izvješće i mišljenje doneseni su tijekom dugoga postupka”, a predikat je u množini muškoga roda i kad je više subjekata u jednini različitoga roda, npr.: „predsjednik i povjerenica zadržali su se na sastanku”.

Nepromjenjivi brojevi pet, šest itd. i brojevne imenice tipa desetak stoje uz glagolske predikate u jednini, pri čemu su predikatni pridjevi u srednjem rodu jednine, npr. „uloženo je pet milijuna eura”, „desetak zastupnika sudjelovalo je u raspravi” itd.

Ako nakon brojeva dva/dvije, tri i četiri stoji neka od brojevnih imenica (stotina, tisuća itd.) s imenicom u genitivu množine kao dopunom, predikat je u jednini, kao i pri brojevima od pet nadalje:

Tri tisuće izbjeglica ilegalno je prešlo granicu u jednome danu.
Datum zadnje promjene: 3.2.2017.
Vrh stranice
Previous pageNext page