ISSN 1831-5380
Sadržaj stranice | Pravna napomena | Kolačići | Česta pitanja | Kontakt | Ispis stranice

10.1. Interpunkcija, neodvojivi razmaci i zanaglasna dužina

Pri uporabi interpunkcijskih znakova slijede se pravila hrvatskog pravopisa, od kojih se katkad mora odstupiti radi tehničkog usklađivanja s drugim službenim jezicima EU-a.

10.1.1. Točka

Točka se piše:

na kraju rečenice,
iza arapskih i rimskih rednih brojeva (npr. 5. siječnja, godište 39., članak 17. stavak 2.a točka iv.),
iza brojeva poglavlja (uspravno nabrajanje):

10.

10.1.

10.2.

10.2.1.

na kraju bilježaka (osim ako se na kraju bilješke navodi poveznica na internetsku stranicu, npr. vidjeti točku 8.2. ili ako se bilješka sastoji samo od poveznice),
iza kratica (mn., itd., i sl.),
i onda kada iza nje slijedi drugi interpunkcijski znak (2005./2006., 1941.–1945.),
iza opisa slike u općim publikacijama.

Točka se ne piše:

iza kratice za gospođicu, gospođu i gospodina – gđica, gđicu, gđa, gđu, gđi, gdin, gdina itd. (u dokumentima rabimo kratice gđa i g.),
za odvajanje decimala (vidjeti točku 10.1.2.),
iza oznake (npr. dijela akta, priloga) ako ona završava slovom (npr. stavak 2.a, Prilog 1.A),
pri nabrajanju ili citiranju, primjerice u ispravcima – ako rečenica završava točkom ispred navodnika, ne stavlja se još jedna točka iza navodnika:

umjesto:

„(b)
praktične načine dodjele sredstava institucijama prema čimbenicima rizika navedenima u delegiranom aktu.”;

treba stajati:

„(b)
praktične načine dodjele institucijama čimbenika rizika navedenih u delegiranom aktu.”

10.1.2. Zarez

Zarez se piše:

na kraju pozivanja:
uzimajući u obzir …,
na kraju zadnje uvodne izjave,
pri odvajanju decimala (15,5 milijuna),
iza uvodnog pozdrava u pismima:
Poštovani, Poštovani predsjedniče,
pri odvajanju imena mjesta u nominativu i datuma:
Luxembourg, 23. listopada 2015.

za odvajanje nerestriktivnih atributnih rečenica (kojima se dodatno objašnjava riječ):

Države članice, koje poštuju zadane kriterije, imaju pravo na financijsku pomoć.
(novac će dobiti sve države članice jer sve poštuju pravila)
ako na kraju retka u uspravnom nabrajanju stoji „i” ili „ili”:
xxx,
xxx, i
xxx.
zarez se piše i između istoznačnih priložnih oznaka:
sljedećeg petka, 19. listopada; u glavnome gradu, Zagrebu

Zarez se ne piše:

ispred kratice „itd.ˮ,
ako je ime mjesta ispred datuma u prijedložnom izrazu:
U Luxembourgu 23. listopada 2015.
iza priložne oznake na početku rečenice:
Nakon napornih rasprava sporazum o partnerstvu potpisan je 1990. u Bruxellesu.
za odvajanje restriktivnih atributnih rečenica (kojima se sužava značenje riječi):
Države članice koje poštuju zadane kriterije imaju pravo na financijsku pomoć.
(tj. novac će dobiti samo one države članice koje poštuju pravila)
iza rečeničnih konektora: npr. u tu svrhu, posljedično itd.,
iza pozdravnih riječi iza kojih slijedi potpis u novome retku:
Srdačan pozdrav
Petra Horvat

10.1.3. Točka sa zarezom

Točka sa zarezom piše se:

pri nabrajanju točaka označenih slovima ili rimskim brojkama:
1.
Xxx:
(a)
xxx:
i.
xxx;
ii.
xxx;
(b)
xxx;
(c)
xxx.
2.
Xxx.
kada je nabrajanje u rečenici složeno i sadržava više zareza,
Napomena:
Radi jasnoće u pravnim tekstovima, da bi se elementi u nabrajanju jasno razdvojili jedan od drugoga (iako se to kosi s pravilima hrvatskog pravopisa), točka sa zarezom piše se:
ako na kraju retka u uspravnom nabrajanju stoji „i”:
i.
xxx;
ii.
xxx; i
iii.
xxx.
ako se veznik „iˮ nalazi u zasebnom retku:
i.
xxx;
ii.
xxx;
i
iii.
xxx.

10.1.4. Dvotočka

Dvotočka se piše kad slijedi nabrajanje.

Ne piše se iza naslova ili iza naslova tablice ili grafikona.

Kad dvotočka označuje suprotnost ili „podijeljeno”, ispred i iza nje stavlja se razmak.

10.1.5. Trotočka

Trotočka označuje da je ispušten dio teksta:

Vidjeti stranicu … ovoga Službenog lista.

10.1.6. Oble zagrade

U oblim se zagradama navode:

dodatne informacije:
Uredbom se uređuje pravo poslovnog nastana (vidjeti članak 2.).
točke označene slovima:
U članku 1. stavku 3. točki (a) navodi se…
slovne oznake u nabrajanju, npr. (a), (b), (c),
oznake za bilješke, npr. (*), (2),
ako je potrebno, tj. ako se u nekom kontekstu ne može uporabiti kosa crta, oznake za promjenu roda ili broja (npr. država(-e), član(ica), dokument(i), predsjednik(-ca)).

Ispred oblih zagrada ne piše se zarez.

10.1.7. Uglate zagrade

U uglatim se zagradama navode:

ispušteni dio teksta unutar citata:
U preambuli UFEU-a izražena je namjera da se unaprijedi „demokratsko i učinkovito funkcioniranje institucija […] unutar jedinstvenog institucionalnog okvira”.
(cjeloviti citat glasi: „Želeći dodatno unaprijediti demokratsko i učinkovito funkcioniranje institucija kako bi im se omogućilo bolje obavljanje povjerenih im zadaća unutar jedinstvenog institucionalnog okvira”.)
podatci koji su tajni ili još nisu poznati, npr. u modelima ugovora, nacrtima akata.

Uglate se zagrade ne pišu u primjerima dvostrukih zagrada:

(vidjeti odjeljak 10.1. točku (a))

10.1.8. Navodnici

U hrvatskim tekstovima u institucijama EU-a koristimo se ovim oblicima navodnika:

prva razina: „…” (Alt 0132Alt 0148)
druga razina: ,…’ (Alt 0130Alt 0146)

Ako je potrebna treća razina, ponovno uporabite navodnike druge razine.

Navodnike pišemo pri:

citiranju govora ili teksta:
Članak 3. UEU-a glasi: „Cilj je Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda.”
navođenju naslova (tada nije potrebno naslov dodatno naglasiti kurzivom):
… tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 3/2015 pod nazivom „Jamstvo za mlade EU-a”.
isticanju pojmova (npr. u definicijama):
Unija se temelji na ovom Ugovoru i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Ugovori”).
… u skladu s načelom „sve na jednome mjestu”
„naručitelj” znači svaka osoba koja…
Napomena:
U izvješćima Revizorskog suda rabi se formulacija „u daljnjem tekstu”, za razliku od formulacije „dalje u tekstu” u pravnim aktima.

10.1.9. Spojnica

Spojnica se piše bez bjelina slijeva i zdesna:

između dvočlanih pojmova (sklanja se samo drugi dio):
e-pošta, 25-godišnjica, pilot-projekt
englesko-hrvatski rječnik, političko-ekonomski problem
za navođenje padežnih nastavaka u pokratama:
EU-a, NATO-u
u nekim vlastitim imenima:
Ana-Marija, Jean-Paul, Aix-en-Provence

Treba izbjegavati rastavljanje riječi koje se pišu sa spojnicom na kraju retka, no ako to nije moguće izbjeći, spojnica se ponavlja i na početku novog retka:

političko-
-ekonomski problem

Spojnica se ne piše:

pri prenošenju riječi latinskog podrijetla koje se u engleskom zbog pridjevnog oblika pišu sa spojnicom:
ad hoc, ex post, ex ante

10.1.10. Crtica

Razlikujemo dugu crticu (em dash) i kratku crticu (en dash).

Dugom crticom (em dash) bilježi se:

vertikalno nabrajanje (uvođenje alineja – engl. indent, fr. tiret): :
— uzimajući u obzir…,
u tablicama duga crtica znači: „nema podataka”.

Dobije se pritiskom na tipku Ctrl, Alt i minus na numeričkom dijelu tipkovnice.

Kratkom crticom (en dash) bilježi se:

značenje „od … do” (piše se bez razmaka, npr. 1 200–1 500 EUR, Bruxelles–Luxembourg),
matematički znak minus.

Dobije se pritiskom na tipku Ctrl i minus na numeričkom dijelu tipkovnice.

10.1.11. Kosa crta

Kosa crta piše se pri:

kad postoje dvojake mogućnosti, ovisno o kontekstu:
i/ili
kad su uključene dvije sastavnice:
školska godina 2015./2016.
Napomena:
Pritom navedeno razdoblje obuhvaća dio 2015. i dio 2016. godine, ali ne obje godine u potpunosti (za razliku od 2015.–2016., kada se misli na razdoblje od dvije kalendarske godine, tj. 12 mjeseci 2015. godine i 12 mjeseci 2016. godine).
u nazivima zakonodavnih akata:
Uredba (EU) 2016/95, Direktiva (EU) 2016/51

Kosu crtu pišemo bez bjelina, odnosno priljubljeno uz riječ s obje strane, pa i kad je riječ o višečlanim sastavnicama (u skladu s tehničkim standardima pripreme teksta u Uredu za publikacije):

Vijeće Europske unije/Vijeće ministara

10.1.12. Nedjeljivi razmaci

Nedjeljivi se razmaci stavljaju:

pri navođenju naziva akata, npr. „(EU) 2016/325”,
pri raščlambi u aktima, no samo za pojedine jedinice, npr. „članak 3.”, „stavak 4.”, „točka (b)”,
Napomena:
Nije potrebno stavljati nedjeljivi razmak između jedinica, tj. između članaka, stavaka i točaka.
pisanju datuma, npr. „13. rujna 1959.”,
između kratica „br.” ili „str.” i broja koji slijedi,
pri pisanju postotaka, npr. „15 %”,
između teksta ili brojke i oznake za bilješku, npr. „Uredba (EU) 2016/39 (1)”,
unutar višeznamenkastih brojeva, npr. „11 500”.

Dio tekstova katkad se izravno upućuje u tisak, pa je stavljanje nedjeljivih razmaka važno zbog prijeloma teksta u tiskari.

10.1.13. Zanaglasna dužina

Oznaka dužine bilježi se na nastavku za genitiv množine kad nije jasno je li riječ o obliku za genitiv jednine ili genitiv množine:

Komisija kao čuvarica Ugovorâ, sjednice odborâ Europskog parlamenta
Datum zadnje promjene: 23.7.2019.
Vrh stranice
Previous pageNext page