Ured za publikacije – Međuinstitucijski stilski priručnik – 10.1. Interpunkcija, neodvojivi razmaci i zanaglasna dužina

10.1.1. Točka
10.1.2. Zarez
10.1.3. Točka sa zarezom
10.1.4. Dvotočka
10.1.5. Trotočka
10.1.6. Oble zagrade
10.1.7. Uglate zagrade
10.1.8. Navodnici
10.1.9. Spojnica
10.1.10. Crtica
10.1.11. Kosa crta
10.1.12. Neodvojivi razmaci
10.1.13. Zanaglasna dužina

10.1. Interpunkcija, neodvojivi razmaci i zanaglasna dužina

Pri uporabi interpunkcijskih znakova slijede se pravila hrvatskog pravopisa, od kojih se katkad mora odstupiti radi tehničkog usklađivanja s drugim službenim jezicima EU-a.

10.1.1. Točka

Točka se piše:

—

na kraju rečenice,

—

iza arapskih i rimskih rednih brojeva (npr. 5. siječnja, godište 39., članak 17. stavak 2.a točka iv.),

—

iza brojeva poglavlja (uspravno nabrajanje):

10.

10.1.

10.2.

10.2.1.

—

na kraju bilježaka (osim ako se na kraju bilješke navodi poveznica na internetsku stranicu, npr. vidjeti točku 8.2. ili ako se bilješka sastoji samo od poveznice),

—

iza kratica (mn., itd., i sl.),

—

i onda kada iza nje slijedi drugi interpunkcijski znak (2005./2006., 1941.–1945.),

—

iza opisa slike u općim publikacijama.

Točka se ne piše:

—

iza kratice za gospođicu, gospođu i gospodina – gđica, gđicu, gđa, gđu, gđi, gdin, gdina itd. (u dokumentima rabimo kratice gđa i g.),

—

za odvajanje decimala (vidjeti točku 10.1.2.),

—

iza oznake (npr. dijela akta, priloga) ako ona završava slovom (npr. stavak 2.a, Prilog 1.A),

—

pri nabrajanju ili citiranju, primjerice u ispravcima – ako rečenica završava točkom ispred navodnika, ne stavlja se još jedna točka iza navodnika:

umjesto:

„(b)

praktične načine dodjele sredstava institucijama prema čimbenicima rizika navedenima u delegiranom aktu.”;

treba stajati:

„(b)

praktične načine dodjele institucijama čimbenika rizika navedenih u delegiranom aktu.”

10.1.2. Zarez

Zarez se piše:

—

na kraju pozivanja:

uzimajući u obzir …,

—

na kraju zadnje uvodne izjave,

—

pri odvajanju decimala (15,5 milijuna),

—

iza uvodnog pozdrava u pismima:

Poštovani, Poštovani predsjedniče,

—

pri odvajanju imena mjesta u nominativu i datuma:

Luxembourg, 23. listopada 2015.

—

za odvajanje nerestriktivnih atributnih rečenica (kojima se dodatno objašnjava riječ):

Države članice, koje poštuju zadane kriterije, imaju pravo na financijsku pomoć.
(novac će dobiti sve države članice jer sve poštuju pravila)

—

ako na kraju retka u uspravnom nabrajanju stoji „i” ili „ili”:

—

xxx,

—

xxx, i

—

xxx.

—

zarez se piše i između istoznačnih priložnih oznaka:

sljedećeg petka, 19. listopada; u glavnome gradu, Zagrebu

Zarez se ne piše:

—

ispred kratice „itd.ˮ,

—

ako je ime mjesta ispred datuma u prijedložnom izrazu:

U Luxembourgu 23. listopada 2015.

—

iza priložne oznake na početku rečenice:

Nakon napornih rasprava sporazum o partnerstvu potpisan je 1990. u Bruxellesu.

—

za odvajanje restriktivnih atributnih rečenica (kojima se sužava značenje riječi):

Države članice koje poštuju zadane kriterije imaju pravo na financijsku pomoć.
(tj. novac će dobiti samo one države članice koje poštuju pravila)

—

iza rečeničnih konektora: npr. u tu svrhu, posljedično itd.,

—

iza pozdravnih riječi iza kojih slijedi potpis u novome retku:

Srdačan pozdrav

Petra Horvat

10.1.3. Točka sa zarezom

Točka sa zarezom piše se:

—

pri nabrajanju točaka označenih slovima ili rimskim brojkama:

1.

Xxx:

(a)

xxx:

i.

xxx;

ii.

xxx;

(b)

xxx;

(c)

xxx.

2.

Xxx.

—

kada je nabrajanje u rečenici složeno i sadržava više zareza,

Napomena:

Radi jasnoće u pravnim tekstovima, da bi se elementi u nabrajanju jasno razdvojili jedan od drugoga (iako se to kosi s pravilima hrvatskog pravopisa), točka sa zarezom piše se:

—

ako na kraju retka u uspravnom nabrajanju stoji „i”:

i.

xxx;

ii.

xxx; i

iii.

xxx.

—

ako se veznik „iˮ nalazi u zasebnom retku:

i.

xxx;

ii.

xxx;
i
iii.

xxx.

10.1.4. Dvotočka

Dvotočka se piše kad slijedi nabrajanje.

Ne piše se iza naslova ili iza naslova tablice ili grafikona.

Kad dvotočka označuje suprotnost ili „podijeljeno”, ispred i iza nje stavlja se razmak.

10.1.5. Trotočka

Trotočka označuje da je ispušten dio teksta:

Vidjeti stranicu … ovoga Službenog lista.

10.1.6. Oble zagrade

U oblim se zagradama navode:

—

dodatne informacije:

Uredbom se uređuje pravo poslovnog nastana (vidjeti članak 2.).

—

točke označene slovima:

U članku 1. stavku 3. točki (a) navodi se…

—

slovne oznake u nabrajanju, npr. (a), (b), (c),

—

oznake za bilješke, npr. (*), (²),

—

ako je potrebno, tj. ako se u nekom kontekstu ne može uporabiti kosa crta, oznake za promjenu roda ili broja (npr. država(-e), član(ica), dokument(i), predsjednik(-ca)).

Ispred oblih zagrada ne piše se zarez.

10.1.7. Uglate zagrade

U uglatim se zagradama navode:

—

ispušteni dio teksta unutar citata:

U preambuli UFEU-a izražena je namjera da se unaprijedi „demokratsko i učinkovito funkcioniranje institucija […] unutar jedinstvenog institucionalnog okvira”.
(cjeloviti citat glasi: „Želeći dodatno unaprijediti demokratsko i učinkovito funkcioniranje institucija kako bi im se omogućilo bolje obavljanje povjerenih im zadaća unutar jedinstvenog institucionalnog okvira”.)

—

podatci koji su tajni ili još nisu poznati, npr. u modelima ugovora, nacrtima akata.

Uglate se zagrade ne pišu u primjerima dvostrukih zagrada:

(vidjeti odjeljak 10.1. točku (a))

10.1.8. Navodnici

U hrvatskim tekstovima u institucijama EU-a koristimo se ovim oblicima navodnika:

—

prva razina: „…” (Alt 0132 … Alt 0148)

—

druga razina: ,…’ (Alt 0130 … Alt 0146)

Ako je potrebna treća razina, ponovno uporabite navodnike druge razine.

Navodnike pišemo pri:

—

citiranju govora ili teksta:

Članak 3. UEU-a glasi: „Cilj je Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda.”

—

navođenju naslova (tada nije potrebno naslov dodatno naglasiti kurzivom):

… tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 3/2015 pod nazivom „Jamstvo za mlade EU-a”.

—

isticanju pojmova (npr. u definicijama):

Unija se temelji na ovom Ugovoru i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Ugovori”).

… u skladu s načelom „sve na jednome mjestu”

„naručitelj” znači svaka osoba koja…

Napomena:

U izvješćima Revizorskog suda rabi se formulacija „u daljnjem tekstu”, za razliku od formulacije „dalje u tekstu” u pravnim aktima.

10.1.9. Spojnica

Spojnica se piše bez bjelina slijeva i zdesna:

—

između dvočlanih pojmova (sklanja se samo drugi dio):

e-pošta, 25-godišnjica, pilot-projekt

englesko-hrvatski rječnik, političko-ekonomski problem

—

za navođenje padežnih nastavaka u pokratama:

EU-a, NATO-u

—

u nekim vlastitim imenima:

Ana-Marija, Jean-Paul, Aix-en-Provence

Treba izbjegavati rastavljanje riječi koje se pišu sa spojnicom na kraju retka, no ako to nije moguće izbjeći, spojnica se ponavlja i na početku novog retka:

političko-
-ekonomski problem

Spojnica se ne piše:

—

pri prenošenju riječi latinskog podrijetla koje se u engleskom zbog pridjevnog oblika pišu sa spojnicom:

ad hoc, ex post, ex ante

10.1.10. Crtica

Razlikujemo dugu crticu (em dash) i kratku crticu (en dash).

Dugom crticom (em dash) bilježi se:

—

vertikalno nabrajanje (uvođenje alineja – engl. indent, fr. tiret): :

— uzimajući u obzir…,

—

u tablicama duga crtica znači: „nema podataka”.

Dobije se pritiskom na tipku Ctrl, Alt i minus na numeričkom dijelu tipkovnice.

Kratkom crticom (en dash) bilježi se:

—

značenje „od … do” (piše se bez razmaka, npr. 1 200–1 500 EUR, Bruxelles–Luxembourg),

—

matematički znak minus.

Dobije se pritiskom na tipku Ctrl i minus na numeričkom dijelu tipkovnice.

10.1.11. Kosa crta

Kosa crta piše se pri:

—

kad postoje dvojake mogućnosti, ovisno o kontekstu:

i/ili

—

kad su uključene dvije sastavnice:

školska godina 2015./2016.

Napomena:

Pritom navedeno razdoblje obuhvaća dio 2015. i dio 2016. godine, ali ne obje godine u potpunosti (za razliku od 2015.–2016., kada se misli na razdoblje od dvije kalendarske godine, tj. 12 mjeseci 2015. godine i 12 mjeseci 2016. godine).

—

u nazivima zakonodavnih akata:

Uredba (EU) 2016/95, Direktiva (EU) 2016/51

Kosu crtu pišemo bez bjelina, odnosno priljubljeno uz riječ s obje strane, pa i kad je riječ o višečlanim sastavnicama (u skladu s tehničkim standardima pripreme teksta u Uredu za publikacije):

Vijeće Europske unije/Vijeće ministara

10.1.12. Nedjeljivi razmaci

Nedjeljivi se razmaci stavljaju:

—

pri navođenju naziva akata, npr. „(EU) 2016/325”,

—

pri raščlambi u aktima, no samo za pojedine jedinice, npr. „članak 3.”, „stavak 4.”, „točka (b)”,

Napomena:

Nije potrebno stavljati nedjeljivi razmak između jedinica, tj. između članaka, stavaka i točaka.

—

pisanju datuma, npr. „13. rujna 1959.”,

—

između kratica „br.” ili „str.” i broja koji slijedi,

—

pri pisanju postotaka, npr. „15 %”,

—

između teksta ili brojke i oznake za bilješku, npr. „Uredba (EU) 2016/39 (¹)”,

—

unutar višeznamenkastih brojeva, npr. „11 500”.

Dio tekstova katkad se izravno upućuje u tisak, pa je stavljanje nedjeljivih razmaka važno zbog prijeloma teksta u tiskari.

10.1.13. Zanaglasna dužina

Oznaka dužine bilježi se na nastavku za genitiv množine kad nije jasno je li riječ o obliku za genitiv jednine ili genitiv množine:

Komisija kao čuvarica Ugovorâ, sjednice odborâ Europskog parlamenta